1.

Prema osnovom obilježju poslovanja, špediciju dijelimo na :

 nacionalnu i međunarodnu
 lučku, cestovnu, željezničku, zračnu i riječnu
 brzovoznu, sporovoznu, ekspresnu, vagonsku, denčanu i masovnu

2. Neka od glavnih stajališta za određivanje vrste špedicije jesu:

 teritorijalni djelokrug poslovanja (nacionalna i međunarodna špedicija)
 teritorijalni djelokrug poslovanja (nacionalna i granična špedicija)
 osnovno obilježje poslovanja (lučka, kontinenalna, granična)
 obim poslovanja (velika, mala i srednja špediterska preduzeća)
 najčešće korišteno prijevozno sredstvo (pomorska, željeznička, riječna, kamionska i
zrakoplovna špedicija)

3. Nacionalna špedicija organizira opremu i dopremu robe:

 U istom smjeru (tzv. loko špedicija; nacionalna špedicija u užem smislu)
 U istom smjeru (tzv. loko špedicija; nacionalna špedicija u širem smislu)
 Iz jednog mjesta u drugo (međumjesna ili unutarnja špedicija)

4. Kontinentalna špedicija se može podijeliti na:

 željezničku, riječno-kanonsko-jezersku, cestovnu, pomorsku i zračnu
 željezničku, riječno-kanonsko-jezersku, cestovnu i zračnu

5. Djelatnost granične špedicije obuhvata sve one usluge koje su povezane sa :

 obavljanjem određenih carinskih formalnosti oko izvoza, uvoza, tranzita robe i raznim
manipulacijama koje se obično obavljaju s takvom robom na granici
 obavljanjem određenih carinskih formalnosti oko izvoza, uvoza, pretovara robe i raznim
manipulacijama koje se obično obavljaju s takvom robom na granici

6. Međunarodna klasična špedicija kao aktivnost je:

 Skup specifičnih funkcija, poslova, operacija, pravila , koje djelotvorno (sigurno, brzo i
racionalno) omogućuju otpremu robe iz vlastite u strane države (izvozna špedicija), dopremu
iz stranih u vlastitu državu (uvozna špedicija) i provoz robe između stranih država preko
vlastite države (provozna ili tranzitna špedicija)
 Skup interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti
brojnih i složenih vanjskotrgovinskih i prometnih aktivnosti koje djelotvorno (sigurno, brzo i
racionalno) omogućuju otpremu robe iz vlastite u strane države (izvozna špedicija), dopremu
iz stranih u vlastitu državu(izvozna špedicija) , i provoz robe između stranih država preko
vlastite države (provozna ili tranzitna špedicija)
7. Obzirom na područje obavljanja poslova, špedicija može biti:
 unutrašnja (poslovi se bave unutar granica jedne države)
 spoljašnja (poslovi se obavljaju u dvije ili više zemalja
 kontinentalna

8. Poslove lučke špedicije obavljaju:

 lučki špediteri
 kontinentalni špediteri
 međunarodni špediteri

9. Komisionar je špediter koji

 Obavlja špediterske poslove u svoje ime i za tuđi račun
 Obavlja špediterske poslove u tuđe ima i za tuđi račun.
 Obavlja špediterske poslove u svoje ime i za svoj račun

10. Agent je špediter koji

 Obavlja poslove u svoje ime i za tuđi račun
 Obavlja poslove u tuđe ime i za tuđi račun.
 Obavlja poslove u svoje ime i za svoj račun

11. U pogledu pravnog položaja špeditera, u svijetu postoje:

 Evropski
 Anglosaksonski
 Američki
 Norveški

12. Prema evropskom pravnom sustavu, špediter:

 Odgovara za rad trećih osoba, učesnika u distribuciji
 Ne odgovara za rad trećih osoba, učesnika u distribuciji

13. U pravnom sistemu, špediter može imati status:

 Agenta
 Komisionara
 Samostalnog privrednika

14. Prema njemačkim propisima, špediter odgovara nalogodavcu:

 za izbor vozara, a ne odgovara za njegov rad
 za izbor međušpeditera, a ne odgovara za njegov rad
 za izbor podšpeditera, a ne odgovara za njegov rad

15. Prema francuskim propisima špediter odgovara nalogodavcu:

 za izbor vozara i za njegov rad
 za izbor međušpeditera i za njegov rad
 za izbor podšpeditera i za njegov rad

16. Špediterska logistika je:

 Skup interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti
brojnih i složenih, koordiniranih, planiranih, reguliranih i kontroliranih aktivnosti
 Skup interdisciplinarnih znanja koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti brojnih i složenih,
koordiniranih, planiranih, reguliranih i kontroliranih aktivnosti
 Skup multidisciplinarnih znanja koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti brojnih i složenih,
koordiniranih, planiranih, reguliranih i kontroliranih aktivnosti

17. Jedina perspektiva klasične špedicije je:

 Poslovanje na klasičnim principima, uz odgovarajuću razinu kvaliteta širokog spektra klasičnih
usluga
 Poslovanje na logističkim principima, uz odgovarajuću razinu kvaliteta širokog spektra
logističkih usluga

18. Na bazi dosadašnjeg trenda razvoja osnovne evropske transportne politike se mogu
naznačiti kroz :
 Formiranje evropske koncepcije razvoja transportne i saobraćajne infrastrukture
 Integrisanje transporta i stvaranje neprekidnih logističkih lanaca transporta i proizvodnje
 Promovisanje evropske politike standarda i kvaliteta
 Zaštita čovjekove okoline e)apliciranje i identifikacija društvenih i ekonomskih kriterija
kod izbora investicija u saobraćajnu infrastrukturu

19. Špedicija, kao logistička djelatnost nalazi se u presjeku različitih privrednih i poslovnih
disciplina kao što su:
 organizacije i ekonomije
 spoljne trgovine
 tehnologije
 prava
 marketinga i menadžmenta
 carinskog poslovanja
 osiguranja i finansiranja

20. Zaokružiti posao koji ne spada u osnovne poslove špeditera:

 Doziv robe
 Ekstradacija
 Prihvat robe radi otpreme
 Informisanjenalogodavaca
 Zaključivanje ugovora o ukrcaju, iskrcajuiprekrcaju robe
 Zaključivanje ugovora o uskladištenju robe
 Instradacija

21. Neki od faktora koji utječu na instradaciju su:

 brzina prijevoza, kvalitet prijevoza, priroda robe, dnevni izdaci
 vrsta robe, geografski položaj otpremnog i odredišnog mjesta, devizni izdaci
 ekonomsko-politička situacija te prometno-pravni okvir

22. Špediter u nalog prilaze :

 Račun
 Popis pakiranja
 Primjerak teretnice

23. Međunarodnu špediciju dijelimo na:

 Kontinentalnu, lučku, zračnu
 Kontinentalnu, lučku, graničnu
 Lučku, zračnu, graničnu

24. Skupinu osnovnih poslova čini:

 Instradacija
 Lizing poslovi
 Konsignacijski poslovi
 Uzorkovanje robe
 Doziv robe

25. Skupinu specijalnih poslova čini:

 Prihvat robe radi otpreme
 Skladištenje robe
 Ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj
 Sajamski poslovi
26. Organizacija FIATA se NE bavi:
 Otpremom, dopremom i prevozom robe u međunarodnom prometu
 Uvozno-izvoznim poslovima
 Kreditiranjem nalogodavca
 Pravnim, tehnološkim i ekonomskim pitanjima vezanim za međunarodnu špediciju

27. Poslovi međunarodne špedicije se dijele na:

 Osnovne i specijalne
 Uvozno-izvozne
 Ekonomske
 Komercijalne

28. Međunarodna špedicija se bavi organizovanjem:

 Otpreme robe iz vlastite zemlje (izvozna špedicija)
 Dopreme robe iz stranih zemalja u vlastitu (uvozna špedicija)
 Provozom robe između stranih zemalja preko vlastite (provozna ili tranzitna špedicija)

29. Pod instradacijom se podrazumijeva:

 Određivanje (izbor) optimalnog prevoznog puta kojim će se roba otpremiti, dopremiti ili
tranzitirati od otpremnog mjesta u jednoj do odredišnog mjesta u drugoj državi,
(najekonomičniji – u konkretnom slučaju)
 Određivanje (izbor) optimalnog prevoznog sredstva kojim će roba biti optimalno
otpremljena, dopremljena ili tranzitirana na određenom putu
 Određivanje najpovoljnijeg načina prevoza, odnosno tehnologije transporta
 Određivanje najpovoljnijeg vremena u kojemu robu treba otpremiti, dopremiti ili tranzitirati
od otpremnog do odredišnog mjesta.

30. Dva glavna načina za zaključivanje ugovora o međunarodnoj špediciji?

 Evropski i Američki
 Međunarodni i državni
 Američki i Azijski

31. Međunarodna klasična špedicija kao aktivnost predstavlja?

 Prijevoz putnika i roba na veće udaljenosti
 Osnovnu granu za određivanje tokova međunarodnih špeditera kao djelatnost
 Skup specifičnih funkcija, poslova i aktivnosti koje omogućavaju otpremu robe iz vlastite u
stranu, dopremu iz strane u vlastitu i iz strane u stranu preko vlastite
32. Zaključivanje ugovora o utovaru, istovaru i pretovaru robe vrše?
 Komitent i špediter
 Agent i komitent
 Špediter i agent
 Komisionar i agent

33. U vezi sa zaključivanjem ugovora o uskladištenju i samom uskladištenju robe,potrebno je

obratiti posebnu pozornost na:
 Pristup uskladištenoj robi i raspologanju njome
 Izbor skladišta
 Odgovornost za uskladištenu robu

34. Kod kreditne funkcije špedicije ,špediter:

 Nema pravo da zahtijeva nadoknadu
 Ima pravo da zahtijeva nadoknadu

35. Agent :
 Sklapa ugovore o transportnom osiguranju
 Sklapa ugovore o osiguranju putnika i informacija

36. Doziv robe je međunarodni špediter dužan izvršiti kada se :

 Organizuje otprema robe cestovnim saobraćajem
 Organizuje otprema robe zračnim saobraćajem
 Organizuje otprema robe morskim putem

37. Koji faktori utječu na potražnju za transportnim uslugama?

 vrijeme
 JIT (Just In Time) sistem cijena
 virtualna ekonomija (organizacija)

38. Kod dostave je bitno :

 brzina
 ispravnost posiljke
 tačnost
 pouzdanost"
39. Samostalni privrednik je špediter koji:
 Špediterske poslove obavlja u svoje ime i za svoj račun
 Špediterske poslove obavlja u tuđe ime i za tuđi račun
 Špediterske poslove obavlja u vlastito ime i za vlastiti račun

40. Špediterova odgovornost za rad podšpeditera, regulirana je na jedinstven način u svim

evropskim zakonodavstvima, a u kojima vrijedi načelo da:
 Špediter odgovara ne samo na izbor nego i za rad podšpeditera, osim u slučaju kada je
podšpeditera izabrao sam nalogodavac.
 Špediter odgovara i za izbor i za rad podšpeditera, osim u slučaju kada je podšpeditera
izabrao sam nalogodavac.
 U njemačkom pravom sustavu, špediter nije odgovoran za izbor ni za rad podšpeditera, a u
francuskom pravnom sustavu, špediter je odgovoran i za izbor i za rad podšpeditera
 U njemačkom pravnom sustavu špediter je odgovoran i za izbor i za rad podšpeditera, a u
njemačkom pravnom sustavu špediter je odgovoran za izbor, ali ne i za rad podšpeditera.

41. Špediter u statusu komisionara obavlja poslove:

 Posrednika
 Direktni učesnik u poslu
 Nijemi posmatrač

42. U evropskom pravu špediter se tretira kao:

 Agent
 Komisionar
 Agent i komisionar

43. Razlika između špeditera agenta i špeditera komisionara:

 Špediter u statusu komisionara je posrednik između strana koji vrše određene poslove u
kojima ostvaruju određenu dobit a Špediter u statusu agenta sklapa ugovore i zastupa svog
nalogodavca.
 Špediter u statusu agenta je posrednik između strana koji vrše određene posvoe u kojima
ostvrajuju određenu dobit a špediter u statusu komisionara sklapa ugovore i zastupa svog
nalogodavca.

44. Koji pravni sistem ima najdužu tradiciju?

 Evropski pravni sistem
 Anglosaksonski pravni sistem
 Azijski pravni sistem

45. Ekonomski zadatak špedicije?

 Da pronađe i osigura najbolje ekonomske uvjete
 Da donese najbolji profit
 Nađe najbolje rješenje za postojeće ekonomske probleme

46. Špediter se bavi organizacijom otpreme robe na :

 domacem planu
 medjunarodnom planu
 domacem I medjunarodnom planu

47. Uloga špeditera može biti :

 da zakljucuje ugovore o pakiranju
 da sam obavlja pakiranje

48. Lučka špedicija se bavi :

 organizacijom otpreme i dopreme robe pomorskih prijevoznim sredstvima
 organizacijom otpreme i dopreme robe kopnenim prijevoznim sredstvima
 poslovima oko otpreme izvozne, dopreme uvozne i tranzitne robe i drugim poslovima koji su
u vezi sa prelazom robe preko državne granice (carinske crte)

49. Prvi začeci špedicije javljaju se u :

 13. vijeku
 18.
 17. vijeku

50. Prema odnosima špeditera i korisnika špedicija može biti:

 nepotpuna ili čista
 potpuna ili fiksna
 paušalna ili pojedinačna
 zbirna
 51. Kada riječ o nepotpunoj ili čistoj špediciji:
 špediter samo organizuje posao
 špediter obavlja i prevoz robe
 špediter organizuje prevoz robe, organizuje samo jednog vlasnika

52. Prema predmetu otpreme špediciju dijelimo na:

 špedicija generalnih tereta, špedicija živih životinja i špedicija hemijskih prozivoda
 špedicija generalnih tereta, špedicija živih životinja, špedicija hemijskih prozivoda

i špedicija kontejnera

 špedicija generalnih tereta, špedicija živih životinja, špedicija hemijskih prozivoda

špedicija kontejnera i špedicija industrijskih proizvoda.

53. Špedicija je :
 a) Uslužna privredna djelatnost koja se bavi organizacijom prijevoza robe svim prijevoznim
sredstvima
 b) Uslužna privredna djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme, dopreme i prijevoza
robe svim prijevoznim sredstvima
 c) Uslužna privredna djelatnost koja se bavi organizacijom otpremom, dopremom i
prijevozom robe

54. Podjela špedicije prema teritorijalnom djelokrugu poslovanja:

 a) Nacionalna špedicija
 b) Međunarodna špedicija
 c) Nacionalna i međunarodna špedicija

55. Nacionalna špedicija se bavi :

 a) organizacijom otpreme i dopreme robe unutar jedne države koja se pri tome služi
domaćim prijevoznim sredstvima
 b) organizacijom otpreme i dopreme robe unutar jedne države
 c)organizacijom otpreme i dopreme robe koja se pri tome služi domaćim prijevoznim
sredstvima
56. Neke značajnije privredne funkcije međunarodne špedicije u vanjskotrgovinskom i
prometnom sustavu su:

 Prostorna
 Kvalitativna
 Akcizna
 Propagandna

57. Špediterska prostorna funkcija sastoji se u savladavanju prostornih udaljenosti između:

 Mjesta proizvodnje
 Mjesta prodaje
 Sredstva prijevoza
 Mjesta potrošnje

58. Međunarodni špediter vremensku funkciju najčešće ostvaruje svojim brojnim aktivnostima
u vezi s manipuliranjem i skladištenjem robe, kao što su:
 Organizacija iskrcaja
 Organizacija prekrcaja
 Organizacija ukrcaja

59. Koji je zadatak međunarodnog špeditera ?

 Da izvršava osnovne zadatke nalogodavca
 Da oslobodi svojega nalogodavca cjelokupne brige oko otpreme robe
 Da djelimično oslobodi svojega nalogodavca cjelokupne brige oko otpreme robe

60. U prevođenju vremenske funkcije između prodavca, kupca, špeditera, prijevoznika i drugih
sudionika u globalnim, makro i mikrogospodarskim sustavima uspostavljaju se koje veze?
 tehnološke
 organizacijske
 ekonomske
 pravne povratne veze
61. U praksi međunarodnih špeditera postoji nekoliko načina kreditiranja a to su:
 Kreditiranje nalogodavca
 Ustupanjem prava na korištenje deviznih sredstava ili prodaju deviznih sredstava svojim
nalogodavcima
 Ulaganjem nacionalnih financijskih sredstava u razvojne programe špediterskih poslovnih
partnera

62. Koja je osnovna funkcija međunarodne spedicije?

 Funkcija međunarodne špedicije ogleda se u tome da ona kao djelatnost organizacije
otpreme, dopreme i provoza robe pronađe i osigura najbolje ekonomske uvjete za otpremu,
dopremu i provoz robe, kako bi cjelokupni proces transporta bio izvršen na siguran, stručan i
ekonomičan način.
 Funkcija međunarodne špedicije ogleda se u tome da ona kao djelatnost otpreme i dopreme
robe pronađe i osigura najbolje ekonomske uvjete za otpremu, dopremu i provoz robe, kako
bi cjelokupni proces transporta bio izvršen na siguran, stručan i ekonomičan način.
 Funkcija međunarodne špedicije ogleda se u tome da ona kao djelatnost organizacije
otpreme, dopreme i provoza robe pronađe i osigura najbolje finansijske uvjete za otpremu,
dopremu i provoz robe, kako bi cjelokupni proces transporta bio izvršen na siguran, stručan i
ekonomičan način.

63. Poslovi međunarodnog špeditera su:

 istraživanje tržišta
 sastavljanje kalkulacija
 izrada i dostavljanje ponuda

64. Instradacija znaci određivanje :

 transportnog puta
 transportnog sredstva
 vremena transporta za određenu pošiljku

65. Način na koji se instradacija može odrediti su:

 Nalogodavac određuje transportni put, vid transporta i vrstu transportnog sredstva, pa i

način transporta
 Špediter prepušta nalogodavcu da sam sve izvrši
 Nalogodavac prepušta da to odredi sam špediter

66. Faktori koji utiču na instradaciju:

 Brzina otpreme, dopreme i prevoza robe
 Tarife za prijevoz robe
 Politička situacija
 Priroda robe

67. Kvaliteta optreme, dopreme i prevoza robe prije svega zavisi omogućnostima pružanja
usputnih usluga. Što je put duži, to je zavisnost otpreme, dopreme i prevoza robe o
usputnim uslugama:
 Manja
 Veća
 Ista kao i uvijek

68. Uspjeh u vanjskoj trgovini zavisi od uspjeha instradacije?

 DA
 NE

69. Međunarodni špediter mora pratiti i poznavati :

 nacionalne prometno pravne izvore
 bilatelarne prometno pravne izvore
 multilatelarne prometno pravne izvore

70. Postupak izrade instradacije:

 utvrditi karakteristike saobraćajno-transportne infrastrukture
 izvršiti analizu raspoloživih vidova transporta i nosioca logističkih usluga
 definisati kriterijume poređenja i vrednovanja varijantnih rešenja
 sagledati sva ograničenja i faktore koji utiču na izbor

71. U koliko koraka se odvija postupak izrade instradacije?

 7
 8
 9
72. Najteži, najvažniji, najodgovorniji, najsloženiji i jedini posao međunarodnog
špeditera predstavlja :
 Incoterms termine

 Doziv robe

 Otpremu robe
 Instradaciju

73. Pod instradacijom se ne podrazumijeva :

 Određivanje (izbor) optimalnog puta

 Određivanje (izbor) najkraćeg puta

 Određivanje (izbor) optimalnog prevoznog sredstva

 Određivanje (izbor) najekonomičnijeg puta

 Određivanje najpovoljnijeg vremena

74. Instradacija je istodobno značajna i za

 Nacionalne prevoznike

 Nacionalne izvoznike i uvoznike

 Međunarodne izvoznike i uvoznike

75. Na izbor prevoznog sredstva ne utiče:

 Brzina otpreme

 Politička situacija

 Priroda robe

 Brzina dopreme

76. Određivanje najpovoljnijeg načina prevoza je u direktnoj vezi sa :

 Agregatnim stanjem robe

 Godišnjim dobom

 Pretovarnom mehanizacijom

 Izborom prevoznog puta

77. U praksi najčešći slučaj je da :

  Određivanjem prevoznog puta je određeno i prevozno sredstvo

 Određivanjem prevoznog puta je određeno i pretovarno sredstvo

 Određivanjem prevoznog puta je određena i popratna dokumentacija

78. Činitelji koji utiču na instradaciju su :

 Politička situacija

 Priroda robe

 Izbor prevoznog puta

 Devizni izdaci

 Prometnopravni izvori

79. Koje su grancije (jamčevine) špeditera vezane za put :

 Da će prevoz obaviti na vrijeme

 Da će roba stići na odredište u zdravom stanju

 Da će roba stići na odredište u nesmanjenoj količini

 Da će uvjeti na putu biti idealni (odlični vremenski uvjeti, dobro održavanje puta, bez
incidentnih situacija

80. Koje poslove obavlja špediter kod doziva robe?

 Izbor prevoznog puta i prevoznog sredstva
 Daje pošiljatelju upute kada će i u kojem utovarnom mjestu utovariti robu, kako bi se vrijeme
dolaska robe u luku optimalno sinkroniziralo s planiranim vremenom ukrcaja te robe na određeni
brod
 Zaključuje ugovor o uskladišenju robe

81. Za pravilno dozivanje robe je neophodno poznavati:

 Dan dospijeća broda
 Mjesto ukrcaja
 Količinu robe
 Propusnu moć pruge
 82. Doziv robe može biti :
 Izravan i neizravan
 Državni i privatni
 Granični i progranični

83. Razlika između izravnog i neizravnog doziva je:

 Kod izravanog doziva roba se mora krcati u brod izravno iz kopnenog vozila, a kod
neizravanog doziva, roba se doziva putem skladišta
 Kod izravnog doziva roba se doziva izravnog iz skladišta, dok se kod neizravnog doziva, roba
ukrcaje iz kopnenog vozila

84. Stavljanje robe na raspolaganje špediteru može biti:

 Efektivno i simboličko
 Efikasno i simbolično
 Efektivno i efikasno

85. Prihvat robe od strane nalogodavca predstavlja :

 Obavezu špeditera da prihvaćenu robu otpremi u onakvom stanju u kakvom je primljena,
 Obavezu špeditera vodi računa o robi

86. Osnovne obaveze špeditera kod prihvata robe ?

 Da izvrši prihvat robe
 Upozori na nedostatke pakovanja,oštećenja ambalaže

87. Zadatak špeditera kod otpreme kontinentalnim vozilima je?

 Da naruči vozila, vodi računa o tome da ona budu pogodna za prevoz konkretne robe
 Da vodi brigu o tome da vozila budu na vrijeme postavljena i spremna za utovar
 Da ispuni i ponese vozaru tovarni list na potvrdu
 Da organizuje pravovremenu dostavu robe na brod

88. Šta je ugovor?

 rezultat saglasnosti dviju ili više strana kojim se zasniva, mijenja ili ukida pravni odnos
između njih te sadrži pravnu normu i dispoziciju pojedinačne pravne forme.
 rezultat saglasnosti dviju ili više strana kojim se zasniva, mijenja ili ukida pravni odnos
između njih te sadrži samo pravnu normu.
 rezultat saglasnosti dviju ili više strana kojim se zasniva, mijenja ili ukida pravni odnos
između njih te sadrži samo dispoziciju pojedinačne pravne forme.
 rezultat saglasnosti dviju ili više strana kojim se zasniva, mijenja ili ukida pravni odnos
između njih te sadrži pravnu normu ili samo dispoziciju pojedinačne pravne forme.

89. Tovarni list je je dokument koji potvrđuje da je ugovor o prijevozu zaključen i izdaje se
prilikom prijema stvari na prijevoz. Postojanje i pravovaljanost ugovora o prijevozu su:
 Neovisni o postojanju tovarnog lista.
 Ovisni o postojanju tovarnog lista.
 Neovisni o postojanju tovarnog lista i njegovoj tačnosti.
 Ovisni o postojanju tovarnog lista i njegovoj tačnosti.

90. Na osnovu kojih zakona se obaveze, odgovornosti ali i druge radnje između ugovorenih
strana sklapaju?
 Samo na osnovu ZOO (Zakona o obligacionim odnosima)
 ZOO i Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju

91. Prijevoznik odgovara za štetu nastalu u toku prijevoza (djelimično ili potpuno oštećenje,
gubitak, zadocnjenje pošiljke), a pošiljaoc odgovara za tačnost unešenih podataka. U slučaju
da primaoc ne uvidi štetu pri samoj primopredaji pošiljke:
 Prijevoznik ostaje odgovoran za oštećenja pošiljke koja se nisu mogla opaziti u času
predaje, ako ga je primalac obavijestio o tim oštećenjima odmah po njihovu otkrivanju, ali
ne kasnije od 15 dana od predaje.
 Prevoznik ostaje odgovoran za oštećenja pošiljke koja se nisu mogla opaziti u času
predaje, ako ga je primalac obavijestio o tim oštećenjima odmah po njihovu otkrivanju, ali
ne kasnije od osam dana od predaje.
 Prijevoznik nikada ne snosi krivicu.

92. Međunarodni multimodalni transport je prijevoz tereta sa:

 Najmanje dva različita prijevozna sredstva u jednoj državi
 Najmanje dva različita prijevozna sredstva između dvije ili više država.
 Jednim prijevoznim sredstvom između dvije ili više država

93. Multimodalni transport je značajan zbog:

 Smanjivanja troškova
 Postizanja kraćeg vremena transporta
 Uključivanja više vidova saobraćaja

94. Osnovni problem u organizovanju međunarodnog multimodalnog transporta je:

 Povećanje troškova
 Izbor organizatora, koordinatora i izvršitelja cjelokupnog „paketa usluga“ u prijevoznom
procesu
 Smanjenje broja zaposlenih

95. U predstavljanju elemenata ugovora o poslu međunarodnog multimodalnog transporta

posebnu pažnju treba posvetiti:
 Predmetu ugovora
 Cijeni multimodalnog posla
 Ostalim bitnim i nebitnim elementima
96. Isprave koje ne pripadaju klasi robnih:

 Fakture

 Tovarni listovi

 Carinski dokumenti

 Potvrde o robi

 Karnet TIR

97. Tovarni list:

 nije vrijednosni dokument i unificira se i izdaje se dvojezično

 je vrijednosni dokument i unificira se i izdaje dvojezično

 je neprenosiv i ne predstavlja robu

 nije vrijednosni dokument i izdaje se jednojezično

98. Na osnovu stanja robe, teretnica može biti :

 čista i nečista

 po naredbi i na donosioca

 utovareno i primljeno na utovar

99. Jedinstvenu carinsku deklaraciju podnosi i potpisuje :

 Deklarant, i odgovoran je za tačnost i potpunost podataka upisanih u deklaraciji, za

vjerodostojnost priloženih dokumenata na osnovu kojih su upisani podaci.

 Deklarant, i nije odgovoran je za tačnost i potpunost podataka upisanih u deklaraciji, za

vjerodostojnost priloženih dokumenata na osnovu kojih su upisani podaci.

100. S obzirom na način obračuna premije, police osiguranja u transportu dijelimo na :

 Engleska pomorska polica i franšiza

 pojedinačna i generalna polica

 flotalna polica i polica stvarnog pokrića

101. Međunarodni tovarni list CMR (International Road Consigment Note):

 Špediter ispunjava u statusu agenta

 Špediter ispunjava u statusu komisionara

102. Zaokružiti tačne tvrdnje! Špediter:

 popunjava CEMT (European Conference of Ministers of Transport ) dozvolu

 je zadužen za produžavanje CEMT (European Conference of Ministers of Transport) dozvole

 popunjava KARNET TIR

 izdaje KARNET TIR

103. Međunarodni zrakoplovni tovarni list AWB (Air Waybill) :

 sadrži račun za vozarinu i carinski dokument, a izdaje se za jedno prijevozno sredstvo
 sadrži račun za vozarinu i izdaje se za svaku pošiljku koja se prevozi jednim zrakoplovnim
sredstvom
 sadrži račun za vozarinu i carinski dokument i izdaje se za svaku pošiljku koja se prevozi
jednim zrakoplovnim sredstvom
 sadrži carinski dokument i izdaje se za svaku pošiljku koja se prevozi jednim zrakoplovnim
sredstvom

104. Izdavanje garantnog pisma:

 nije dozvoljeno ukoliko je vidljivo oštećenje ili gubitak dijela pošiljke
 je dozvoljeno u slučaju kada roba stigne na odredište prije originalnih prijevoznih isprava, a
da bi se mogla obaviti primopredaja između prijevoznika i primatelja bez dodatnih troškova
 pripada skupini osnovnih poslova međunarodnog špeditera
 pripada skupini specijalnih poslova međunarodnog špeditera

105. FIATA predstavlja:

 Međunarodni savez špediterskih udruženja
 Međunarodni savez špeditera
 Međunarodnu organizaciju špeditera

106. Osnovni zadatak FIATA-e:

 Poboljšat kvalitet pružene usluge od strane špeditera
 Unaprijediti način poslovanja špediterskih preduzeća u svijetu
 Pružiti pomoć u stručnom osposobljavanju špeditera

107. Šta ne spada u FIATA-dokumente:

 FCR-Forwarders Certificate of Receipt
  FBR-Forwarders Bill of Receipt
 SDT-Shippers Declaration for the Transport of Dangerous Goods
 SCT-Shippers Certificate for the Transport of Dangerous Goods

108. Razlika između FCR (Forwarders Certificate of Receipt) i FCT(Forwarders Certificate of

Transport):
 FCR-potvrđuje da je određenog dana primljena roba
 FCT-potvrđuje da je u određenom mjestu primljena roba
 FCT-potvrđuje određeno prijevozno sredstvo
 FCR-potvrđuje određeno prijevozno sredstvo

109. FBL je:

 Teretnica za intermodalni transport (Intermodal Transport Bill of Lading)
 Teretnica za multimodalni transport (Multimodal Transport Bill of Lading)
 Neopoziva šprediterska potvrda

110. FIATA SDT predstavlja:

 Potvrda transportera o prijevozu opasne robe
 Potvrda pošiljatelja o prijevozu opasne robe
 Špediterova potvrda o prijevozu opasne robe

111. SIC (Shippers Intermodal Weight Certification) se izdaje kao dokaz o:

 Neto težini tereta
 Bruto težini tereta

112. FWR-skladišna potvrda:

 Prenosiva isprava (osim ako je na njoj naznačeno da je neprenosiva)
 Uvijek prenosiva
 Neprenosiva (osima ako je na njoj naznačeno da je prenosiva)

113. Tovarni list mora sadržavati

 datum izdavanja, što je ujedno i datum otpreme robe
 podatke o prijevoznom sredstvu, pošiljaocu, primaocu,
 podatke o robi kao što su naziv, količina, bruto težina, podatke o otpremnoj i uputnoj stanici
kao i cijenu troškova prijevoza i način njihove naplate.

114. Šta je teretnica/konosman ?

 javna isprava i transportni dokument koji se izdaje prilikom prijema stvari na prevoz

 dokument koji se javlja u pomorskom saobraćaju i prevozu robe morem

 drugi naziv za ADR dozvolu

 pomorski tovarni list

115. Klasifikacija tovarnog lista se vrši prema prijevoznom sredstvu koji se koristi, pa stoga
imamo:

 Međunarodni željeznički list

 Međunarodni drumski list

 Međunarodni zrakoplovni list

 Riječni tovarni list

116. Novi ATP (Agreement on the International Carriage of Perishable

Foodstuffs and on the Special Equipment to be Used for such Carriage)
certifikat vrijedi ?
 Jednu godinu
 Tri godine
 Četiri godine
 Šest godina

117. Prednosti za trgovinu i transport sa TIR karnetom ?

 smanjuje troškove transporta smanjujući formalnosti i kašnjenja u tranzitu
 olakšava kretanje u tranzitu primjenom standardizirane regulative i dokumentacije
 dokumenti su pojednostavnjeni i standardizirani

118. Prednosti za carinski sistem TIR karneta ?

 smanjena je potreba fizičke kontrole robe u tranzitu
 garantirano plaćanje carinskih i poreznih pristojbe u slučaju zloupotrebe
 potiče razvitak međunarodne trgovine

119. Sa koje strane vozila ili kontenjera mora biti postavljena pločica TIR?
 Prednje
 Stražnje
 Prednje i stražnje

120. Šta je ADR (European Agreement concerning the international carriage of

Dangerous goods by Road) ?
 ADR je evropski sporazum o međunarodnom transportu rasutih
materijala
 ADR je evropski sporazum o međunarodnom transportu fluida
 ADR je evropski sporazum o međunarodnom transportu opasnih roba