TRANSPORT RASUTIH TERETA

Seminarski rad

SADRŽAJ
 Stranica

1. UVOD...................................................................................................................1

2. POJAM TRANSPORTA…………………………………………………………3

3. OBUJAM PRIJEVOZA TERETA……………………………………………..4

3.1 Slaganje, zaštita i čuvanje tereta………………………………………………….5

4. RASUTI TERET……………………………………………………………………..7
4.1 Promet tekućeg i suhog rasutog tereta…………………………………………...9
4.2 Utjecaj tržišta na razvoj specijaliziranih brodova za rasuti teret……………….12

5. TRANSPORT RASUTIH TERETA MOREM ………………………………14

ZAKLJUČAK …………………………………………………………………………….19

LITERATURA…………………………………………………………………………....20

POPIS ILUSTRACIJA………………………………………………………………...21

1. UVOD
Premještanje neke stvari s jednog mjesta na drugo, odnosno prijevoz ili transport,
počelo je pojavom pračovjeka. Te operacije u samim su se počecima odvijale na vrlo
primitivne načine i vrlo primitivnim sredstvima za rad.

Pod transportom u užem smislu se podrazumijeva prijevoz stvari sa jednog mjesta

na drugo.

Prijevoz tereta datira od najranijih vremena: od prenošenja tereta na leđima robova,

na leđima stoke, tegljenja, voženja splavima, čamcima, kolima. Prijevoz tereta u
cestovnom prometu novijeg je datuma odnosno počinje pronalaskom Otto motora,
što je preduvjet naglijem razvoju suvremenih prijevoznih sredstava i izgradnjom
modernih prometnica. Teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema
udaljenosti može biti na male i velike udaljenosti. Na male udaljenosti naziva se
unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sredstvima prijenosa a na velike udaljenosti
naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste sredstva prijevoza. Pojam
prijevoza tereta obuhvaća dva osnovna elementa prijevoznog procesa: organizaciju
prijevoza i tehniku prijevoza. Ulogu prijevoza tereta možemo promatrati s raznih
gledišta kao:
• utjecaj na razvoj privrede - razmještaj proizvođačkih i potrošačkih centara
• prometne potrebe i mogućnosti zadovoljavanja
• odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa
• međusobni promet roba
• povećanje obrambene sposobnosti zemlje

Ja budem u ovome radu pisala o prijevozu rasutog tereta morem.

2. POJAM TRANSPORTA1

1
Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u
Rijeci, Rijeka, 2010.(str 12)
Transport u širem smislu podrazumjeva sve aktivnosti potrebne za obavljanje
prijevoza i drugih prijevoznih radnji, čuvanje i osiguranje stvari i dokumentacije
tijekom transportnog procesa.

Ako se transport odvija u jednom geografskom ili ekonomsko-političkom krugu, takav

transport nazivamo domaćim ili nacionalnim transportom.
Ako se pak transport odvija između jedne ili više geografsko-političkih zajednica tj.
država, tada takav transport nazivamo međunarodnim ili internacionalnim.

Domaći ili nacionalni transport može se obavljati u užem ili širem krugu pa se govori
o međugradskom, lokalnom ili ostalim vrstama prijevoza, odnosno transporta unutar
županija, gradova, općina i drugih naseljenih mjesta.

S obzirom na način odvijanja, promet može biti:

1. Javni, tj. pristupačan svim korisnicima prijevoznih usluga uz jednake uvjete, a

odvijati se može kao:
- linijski prijevoz, tj. prijevoz na određenoj relaciji po unaprijed utvrđenom putu
( plovidbi, želježničkom ili cestovnom redu vožnje ili letu zrakoplova) i tarifi prijevoza
- slobodni prijevoz gdje se relacija i drugi uvjeti prijevoza utvrđuju posebno za svaki
prijevoz

Također se javljaju i posebne vrste prijevoza, kao što su:

- kabotaža, tj. prijevoz putnika i stvari između pojedinih mjesta u RH. Obavljaju ga
domaći vozari na osnovi posebno pribavljene dozvole nadležnog organa
- izvanredni prijevoz kod kojeg su dimenzije vozila ili masa tereta veće od
propisanih.
Kod izvanrednog prijevoza potrebno je posebno odobrenje nadležnog državnog
organa, posebne oznake na prijevoznom sredstvu koje upozoravaju na opasnost
prijevoza, obavezna pratnja,… Posebna mjera se treba poduzeti i kod prijevoza
opasnih tvari, kod ukrcaja i iskrcaja, kao i kod prijevoza živih životinja.
Tri su različita prijevozna puta. Koji mogu biti prirodni ili umjetni.
 1. Vodeni - more, rijeka, plovni kanali, jezera
2. Kopneni – željeznički, cestovni, prijevoz cjevovodima
3. Zračni – predstavljaju ga određeni zračni koridori uključujući poletno-sletne
staze na aerodromima

Teško se može reći koji je od nabrojenih putova i prijevoznih sredstava najpogodniji.

Pitanje pogodnosti prijevoznih putova i sredstava ovisi o količini robe koju treba
prevesti, vrsti robe, brzini i rokovima u kojima robu treba dopremiti na mjesto
potrošnje.

U međunarodnom prijevozu najveće značenje ima pomorski prijevoz, jer se u

suvremenoj međunarodnoj razmjeni roba tim putem prevozi oko 70% ukupne
razmjene robe.

3. OBUJAM PRIJEVOZA TERETA2

2
Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u
Rijeci, Rijeka, 2010.( str. 20 -25)
Pod prijevozom podrazumijevamo količinu tereta koja prevozi u toku određenog
vremenskog perioda. Količina otpremljenog, primljenog ili tereta koji čeka na prijevoz
zove se obujam tereta. Obujam možemo promatrati sa statičkog ili dinamičkog
stanovišta. Statički obujam prijevoza je količina tereta koja čeka na prijevoz, a
iskazana je u tonama, dok dinamički obujam prijevoza je ona količina tereta koja je u
prijevoznom procesu, a iskazuje se u neto tona kilometrima.
Na obujam prijevoza utječe:
• količina tereta
• potreba tereta za prijevozom
• zahtjev centara za otpremom tereta
• zahtjev potrošačkih centara za dopremom
• udaljenost pošiljatelja i primatelja

Udvojeni prijevoz tereta je prijevoz iste količine tereta koji se do krajnjeg potrošača
prevozi u fazama. Razvrstavanje tereta po vrsti određuju strukturu prijevoza.
Strujanje teretnog prijevoza je prijevoz cjelokupne količine tereta u određenom
pravcu. Strujanje može biti u jednom ili u oba pravca. Pravac kojim se prevozi veća
količina tereta naziva se glavni pravac prijevoza.
Prijevozni tokovi se dijele na:
1. jednosmjerne - vozilo odlazi puno, vraća se prazno
2. dvosmjerne - vozilo odlazi puno, vraća se puno
3. kružne - vozilo u jednom pravcu ide puno, obavlja istovar, ide na drugi utovar
prazno, vrši utovar i u polazište dolazi puno

3.1 Slaganje, zaštita i čuvanje tereta3

Prilikom utovara vozač mora voditi brigu o ravnomjerno raspoređenom teretu na

vozilu te da se ne prekorači dopušteni osovinski pritisak i nosivost vozila. Teret mora
biti tako složen i po potrebi pričvršćen da se spriječi njegovo pomicanje.

3
Wikipedia.hr
Slaganje tereta ima mnogostruko značenje:
• da se što bolje iskoristi zapremina i nosivost vozila
• da teret ne prelazi gabarit vozila
• da se osigura stabilnost vozila
• da se poveća produktivnost utovarno-istovarne mehanizacije

Prije utovara treba napraviti plan slaganja tereta „CARGO PLAN“. Teret se slaže od
prednjeg dijela vozila prema zadnjem da se osovine ravnomjerno opterećuju. Teži se
teret uvijek slaže dolje prema prednjem dijelu vozila, dok se rasuti tereti tovare se
samo do visine stranice. Nakon završenog utovara posada motornog vozila dužna je
teret na vozilu dobro povezati, učvrstiti i osigurati a stranice tovarnog sanduka dobro
zatvoriti, povezati lancima, ceradu dobro zategnuti i povezati.

Po potrebi postavljaju se i posebni svjetlosni signali, znakovi i ploče za obilježavanje

tereta. Odgovornost za čuvanje tereta u toku prijevoza pada na članove posade
motornog vozila.

Pod čuvanjem se smatra kvalitativno i kvantitativno očuvanje tereta i predaju

primatelju u istom stanju u kojem je bio predan na prijevoz. U prijevoznom procesu
teret se štiti na više načina: obilježavanjem raznim oznakama, pričvršćivanjem i
vezivanjem tereta, korištenjem cerada i mreža.

Obavijest o prispijeću tereta vozač je dužan dostaviti na adresu koju označi

pošiljatelj.

Pravovremenim obavještavanjem primatelj je u mogućnosti da organizira način

istovara kako bi se obavio u što kraćem roku. Vozači su dužni nadgledati istovar. Ako
primatelj iz bilo kojeg razloga odbije primiti teret vozač je dužan o tome obavijestiti
odgovornu osobu u svojoj organizaciji, a ako se utvrdi oštećenje ili gubitak tereta
vozač je dužan zatražiti da se to utvrdi zapisnički, jedan primjerak zapisnika uzima sa
sobom.

Nakon izvršenog istovara, primopredaje tereta bez primjedbi vozač je dužan zatražiti
primatelja potpisivanje prijevozne dokumentacije i to: putni list, tovarni list,
prijevoznicu.

4. RASUTI TERET4

Rasuti teret je onaj teret koji se općenito prevozi u vozilima čiji je prostor za teret
(sanduk) jedini vanjski kontejner (ambalaža). Obično se radi o tekućinama, rudi i
zrnatom teretu (pijesak, šljunak, žitarice i slično).

4
Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u
Rijeci, Rijeka, 2010.
Rasuti teret najčešće se nalazi na mjestima predviđenim za čuvanje rasutog tereta
(otvorena skladišta) ili na mjestima gdje se direktno vadi te odmah prerađuje u gotovi
proizvod.

Takav teret najčešće se tovari u prikolicu namijenjenu za prijevoz rasutog tereta ili na
kamion koji ima ugrađen utovarni sanduk za prijevoz rasutog tereta.

Utovar se ostvaruje pomoću raznih utovarivača ili ostalih strojeva predviđenih za

utovar rasutog tereta.

Slika 1: prikazuje utovar rasutog tereta na kamion

Rasuti tereti nalaze se u prostoru predviđenom za transport (prikolica) i samim time

su zaštićeni od rasipanja, a to je jedina važna mjera zaštite prilikom prijevoza od
mjesta utovara do mjesta istovara.

Također se za zaštitu od eventualnog rasipanja koristi i zaštitna cerada kojom se

prekriva vrh prikolice.

Nakon što je teret utovaren u prikolicu provjerava se da li je ravnomjerno raspoređen

po cijeloj dužini i širini prikolice,kako bi izbjegli neravnomjerno opterečenje na
pojedinim dijelovima prikolice.Nakon toga provjeravamo da li su vrata prikolice dobro
zatvorena i učvršćena kako ne bi došlo do rasipanja tereta prilikom prijevoznog
procesa.
Slika 2. Prekrcaj rasutog tereta5

Europsko tržište rasutog tereta:

Na svjetskom pomorskom tržištu tijekom 2005. godine obrađeno je više od 7.1

milijarde tona rasutog tereta. Brodovi za rasuti teret čine 81,8 % ukupnog udjela
svjetske flote koja se, donekle, jednako dijeli između brodova za suhi i tekući rasuti
teret, odnosno na 40.9%.

4.1 Promet tekućeg i suhog rasutog tereta6

5
Wikipedia
6
Antun Kristić, Priručnik iz odabranih poglavlja stabiliteta broda i ukrcaja tereta, Rijeka, 1993.
U europskim lukama obrađeno je više od 1.58 milijardi tona tekućeg rasutog tereta
(nafta, naftni derivati, zemni plin), i to većinom u Velikoj Britaniji, Italiji, Nizozemskoj,
Francuskoj i Španjolskoj (preko bilijun tona tereta).

Tablica 1. Promet tekućeg rasutog tereta u europskim lukama u 2005. godini 7

U Tablici 1., kao najvažnija luka po prometu tekućeg rasutog tereta, ističe se
luka Rotterdam, a zatim redom slijede luke Bergen Ports, Marseille, Le Havre, Tess
& Hartlepool, Trst i Augusta. Oko 185 europskih luka obradilo je u 2005. godini manje
od jednog milijuna tekućeg rasutog tereta po jednoj luci

Grafikon 1. Struktura prometa tekućeg rasutog tereta u europskim lukama 2005.

godine8

7
ESPO - ANNUAL REPORT 2006-2007, str. 75
8
Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u
Rijeci, Rijeka, 2010.
Iz Grafikona 1. jasno je vidljiva dominacija luke Rotterdam naspram drugih prikazanih
luka u prometu tekućeg rasutog tereta. Rotterdam čini čak 36,11% prikazanog
prometa tekućeg rasutog tereta. Treba napomenuti da luka Omišalj na otoku Krku
čini svega 2% prometa tekućeg rasutog tereta, ali taj podatak ne bi trebao
zabrinjavati zbog činjenice da su u tijeku planovi za izgradnju dodatnih terminala za
primitak tekućeg rasutog tereta.
Što se tiče suhog rasutog tereta (željezna ruda, ugljen, žitarice, boksit, aluminij,
fosfati), u europskim lukama je, tokom 2005. godine, bilo obrađeno više od 977
milijuna tona suhog rasutog tereta. Europske zemlje – Nizozemska, Španjolska,
Velika Britanija, Francuska i Italija – obradile su veći dio tog tereta 9

Slika 1. Prekrcaj suhog rasutog tereta 10

9
www.portofrotterdam.com (11.01.2009)
10
ESPO - ANNUAL REPORT 2006-2007, str. 83
Tablica 2. Promet suhih rasutih tereta u europskim lukama u 2005. godini

Iz Tablice 2. može se zaključiti da je glavna europska luka za suhi rasuti teret luka
Rotterdam sa 88 milijuna tona obrađenog suhog rasutog tereta, a potom slijede luke
Hamburg, Antwerpen, Dunkirk, Taranto i Amsterdam.

4.2 Utjecaj tržišta na razvoj specijaliziranih brodova za rasuti i generalni teret

Razvoj i fluktuacija na pomorskom tržištu te razvoj i promjene pomorskih ruta

uvelike su utjecale na razvoj i strukturu trgovačke flote. Kako su se brodovi počeli
specijalizirati, taj je utjecaj postajao sve snažniji. U današnje vrijeme udio brodova
za generalni teret po dwt unutar ukupne svjetske trgovačke flote iznosi svega 10%, a
prisutan je pad – 2002. godine udio spomenutih brodova iznosio 12%.

Nadalje, porastao je udio jedno palubnih brodova i specijaliziranih brodova, dok

se broj ro i više palubnih brodova smanjio kao očit utjecaj kretanja i specijalizacije
pomorskog tržišta. Slična situacija je i kod brodova za tekući rasuti teret, gdje je
zabilježen njihov konstantan rast i razvoj.

Iako se za tekući rasuti teret koriste i razvijaju naftni tankeri više od 90%, trenutno
postoji i vidljiv porast LPG i LNG tankera što potvrđuje važnost tekućih rasutih tereta
na pomorskom tržištu Europe, a samim tim i svijeta. Što se tiče krutog suhog tereta,
vidi se smanjenje u korištenju višenamjenskih brodova. Tu je prisutan razvoj i
korištenje brodova za kruti rasuti teret.

Tablica 3. Prosječna starost svjetske trgovačke flote po vrstama brodova (u

postocima od ukupnog dwt)11

11
ESPO - ANNUAL REPORT 2006-2007, str. 66
Iz Tablice 3., koja prikazuje strukturu svjetske trgovačke flote, s obzirom na starost
brodova – mogu se donijeti određeni zaključci o pomorskom tržištu. Kroz ulaganja u
nove i stare brodove može se vidjeti kako se kreće tržište određenih tereta, pa tako i
rasutog tereta.

Vidljivo je kako se malo ulaže u brodove za rasuti teret što upućuje

na relativnu stagnaciju u pogledu razvitka novih tehnologija i većih fluktuacija,
odnosno a stabilitet pomorskog tržišta rasutog tereta. Može uočiti stabilno pomorsko
tržište. Jednako tako prisutan je stalan rast i razvoj kontejnerskih brodova što
upućuje na stalan rast pomorskog tržišta kontejnerskog prometa.

5. TRANSPORT RASUTIH TERETA MOREM 12

Rasuti tereti jesu nepakirani materijali koji se zbog svojih karakteristika krcaju u
rasutom stanju.
U skupinu rasutih tereta spadaju :
• Krupniji rasuti tereti (ugljen, rude i kamen u gromadama)
• Sitniji rasuti tereti ( ugljena prašina, koks, sumpor, cement, sol, šećer, pijesak,
šljunak i dr)
• Žitarice ( pšenica, ječam, raž, kukuruz, soja )

12
Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište
u Rijeci, Rijeka, 2010.
Rasuti tereti mogu pod određenim okolnostima ( utjecaj vlage ili temperature) ili zbog
presipavanja postati opasni tereti.
Rasuti tereti pakirani u vrećama spadaju u generalni teret
Prevoze se posebnim brodovima za prijevoz rasutih tereta – bulk carrierima.
Manipulacija tereta je gotovo potpuno automatizirana, što skraćuje vrijeme boravka
broda u luci.

Brodovi za prijevoz rasutih tereta – bulk carriers.

Prvi brod specijaliziran za prijevoz rasutog Tereta izgrađen je 1852.
Danas bulk carrieri čine 40 % svjetske trgovačke flote sa 1.7 milijardi tona
prevezenog tereta, i to uglavnom ugljena , željezne rudače, žitarica i fosfata.

Po veličini brodove za prijevoz rasutih tereta možemo podijeliti u 6 kategorija

1. Mali bulk carrieri – ispod 10000 dwt
2. Handysize – 10000-35000 dwt
3. Handymax – 35000- 59000 dwt
4. Panamax – 60000-80000 dwt
5. Capesize – 80000-150000 dwt
6. Very large – over 200000 dwt

Slika 2: Primjer prijevoza rasutog tereta

Međunarodni pravilnici koji reguliraju prijevoz tereta u rasutom stanju su:
-Kodeks o sigurnom postupanju s krutim teretima u rasutom stanju (CODE OF SAFE
PRACTICE FOR SOLID BULK CARGOES-BC CODE)
-Međunarodni kodeks o sigurnom prijevozu žitarica u rasutom stanju
(INTERNATIONAL CODE FOR THE SAFE CARRIAGE OF GRAIN IN BULK 1991.-
INTERNATIONAL GRAIN CODE)

BC KODEKS govori o standardima koji se primjenjuju na sigurno slaganje i prijevoz

krutih rasutih tereta, isključujući žitarice na koje se primjenjuju posebna pravila.
Prvenstvena namjena ovog kodeksa je poboljšanje ukrcaja i smještaja rasutih tereta
na način:
• -ukazivanja opasnosti koje se javljaju kod ukrcaja
• -davanja uputa o postupcima koje treba primjeniti kad se namjerava ukrcati
rasuti teret
• -navođenja popisa tvari koje se redovito prevoze u rasutom stanju
• -opisa postupaka ispitivanja radi određivanja svojstava tereta koji se prevozi u
rasutom stanju
OPASNOSTI:
-strukturna oštećenja broda zbog neispravnog rasporeda tereta
-gubitak ili smanjenje stabilnosti radi pomicanja tereta, klizanja ili prelijevanja tereta
koji je postao žitak,
-kemijske reakcije (opasni tereti)

PRIMJER OPISA TERETA

Coal-ugljen:
Un no:010, imo class mhb, stowage factor : 0,79-1,53
Svojstva: ugljen može ispuštati zapaljivi plin-metan. Smjesa metana i zraka koja
sadrži 5-15% metana je explozivna i može se upaliti iskrom ili otvorenim plamenom.
Metan je lakši od zraka i može se stoga skupljati u gornjim dijelovima prostora za
teret. Neki ugljeni sposobni su apsorbirati kisik u prostoru za teret neki ugljeni skloni
su samo zagrijavanju, što može dovesti do spontanog izbijanja vatre u prostoru za
teret. Neki ugljeni mogu u dodiru s vodom stvoriti kiseline što dovodi do korozije
Prema gore navedenim svojstvima tereta ugljena dolazimo do zaključka da ugljen
zahtjeva posebnu pažnju kod krcanja i slaganja s obzirom da se tretira kao opasan
teret.

PLAN MJERA U OPASNOSTI:

RADNJE U SLUČAJU POŽARA : Zatvoriti grotla , sprečavanje pristupa zraka može
biti dovoljno da bi se spriječila vatra. Ne koristiti vodu. Zatražiti mišljenje stručnjaka i
razmotriti mogućnost skretanja u najbližu luku.
Napomena: koristi CO2 i inertni plin dok je vatra očita.

Prije ulaska u zatvorene prostorije ispuniti odgovarajuću listu za provjeru sigurnosti te

postupati u skladu s propisima.
PRIJEVOZ ŽITARICA U RASUTOM STANJU MOREM
Primjenjuje se INTERNATIONAL GRAIN CODE i to na brodove bez obzira na
veličinu, uključujući i one manje od 500 bt, koji se koriste za prijevoz žitarica u
rasutom stanju.
Uz posebne konstrukcijske zahtjeve koje brod mora ispunjavati , mora ispunjavati i
određene zahtjeve u pogledu stabilnosti:
1. Kut nagiba zbog pomicanja žitarica ne smije biti veći od 12°, a kod brodova u
gradnji na dan 1.1. 1994. Ili poslije, kut pri kojem je uronjen kraj palube
odabire se prema tome koji je manji.
2. U dijagramu statičke stabilnosti preostala površina između krivulje momenata
nagiba i krivulje momenata uspravljanja ne smije ni pri jednom stanju krcanja
biti manja od 0.075 m-rad
3. Nakon ispravka za učinak slobodnih površina , početna meta centarska visina
ne smije biti ispod 0,30m

Najveće svjetske izvoznice žitarica kao što su SAD i Kanada propisuju posebne
uvjete koje brod za prijevoz žitarica u rasutom stanju mora ispunjavati. S istima
zapovjednik broda mora biti upoznat te postupati prema uputama.

Ovisno o načinu krcanja tereta odnosno opremi koja se koristi za ukrcaj/iskrcaj

smanjit će se odnosno produžiti vrijeme boravka broda u luci.
Najčešće se koriste dizalice na brodu ili na doku sa posebnom opremom za iskrcaj /
ukrcaj čiji je kapacitet do 1000 tona na sat.
Međutim koriste se i dizalice sa kapacitetom 1000-2000 t na sat što je bitno skratilo
vrijeme boravka broda u luci.
Još su najčešće u upotrebi kontejneri različitih kapaciteta i to od 100t/h pa sve do
15000 t/h u modernim lukama za prekrcaj rasutih tereta.

Nakon iskrcaja tereta slijedi priprema brodskih skladišta za ukrcaj idućeg tereta što
predstavlja najzahtjevniju operaciju.
Priprema će ovisiti o:
• teretu koji se prevozio
• teretu koji će se krcati
• raspoloživom vremenu
• raspoloživoj posadi.

Utovar i istovar obavlja se na utovarno-istovarnim stanicama u čije područje rada

spada:
• prijem i otprema tereta
• skladištenje tereta
• pripremanje tereta za prijevoz
• utovar i istovar tereta
• izdavanje prijevozne dokumentacije
• za obavljanje tih poslova utovarno-istovarne stanice moraju imati:
• utovarno-istovarne prostore za manipulaciju teretom
• prostor za smještaj tereta
• postrojenja za mjerenje tereta
• prilazni putevi i prostori za manevriranje vozila
• službene i pomoćne prostorije
• kapacitet utovarno-istovarne stanice ovisi o količini tereta koja se izmanipulira u
jedinici vremena, a to opet ovisi o:
- prostoru za utovar i istovar koji mora imati utovarno-istovarni front za postavljanje
vozila:
a) uzdužno
b) okomito

ZAKLJUČAK

Potreba za prijevozom tereta su stalne i datiraju još od početka ljudske povijesti do

danas. U početku je čovjek koristio prirodne putove i staze, a sa razvojem
prometnica i prometnih sredstava prati ga opći razvoj društva i njegove potrebe za
razmjenom dobara.

Razmjena dobara bila bi nemoguća bez određene dokumentacije ili međunarodnih

konvencija. Koliko god se činilo da je dokumentacija vezana za prijevoz tereta
komplicirana, bez nje ne bi znali kakva se roba prevozi, tko ju šalje, a tko prima, niti
kojim putem ide. Također ne bi znali ništa o samom vozaču. Zbog toga postoji
dokumentacija koja prati teret i koja nam daje sve te podatke, kako bi uloga i važnost
prijevoza tereta a i sam teret ostali zaštićeni i kako bi se prijevoz odvijao što brže i
kvalitetnije.

Obavljeni proces prijevoza protekao je bez zastoja. Količina utovarenog tereta je

zadovoljavajuća u odnosu na nosivost vozila.

Kod distribucije robe bitno je voditi računa da mjesta istovara na kojima se istovaruje
najveća količina robe bude među prvim odredištima kako bi se ostvarile uštede na
gorivu i smanjilo trošenje prijevoznog sredstva.

LITERATURA

Knjige/časopisi
 1. Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet
u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.

2. Antun Kristić, Priručnik iz odabranih poglavlja stabiliteta broda i ukrcaja tereta,

Rijeka, 1993.

3. Martin A. Rhodes (BSc. Hons), Ship Stability for Mates/Masters, Glasgow

,College of Nautical Studies, Witherbys Seamanship International Ltd. 2008.

Internetske stranice

Wikipedia.hr

ESPO - ANNUAL REPORT 2006-2007

POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1: prikazuje utovar rasutog tereta na kamion

Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u
Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.
Slika 2. Prekrcaj rasutog tereta

Wikipedia

Tablica 1. Promet tekućeg rasutog tereta u europskim lukama u 2005. Godini

Tablica 2. Promet suhih rasutih tereta u europskim lukama u 2005. godini

ESPO - ANNUAL REPORT 2006-2007, str. 75

Grafikon 1. Struktura prometa tekućeg rasutog tereta u europskim lukama 2005.

godine

Slika 1. Prekrcaj suhog rasutog tereta

ESPO - ANNUAL REPORT 2006-2007, str. 83

Tablica 3. Prosječna starost svjetske trgovačke flote po vrstama brodova (u

postocima od ukupnog dwt)

ESPO - ANNUAL REPORT 2006-2007, str. 66

Slika 2: Primjer prijevoza rasutog tereta