UNIVERZITET U SARAJEVU

Fakultet za saobraćaj i komunikacije

SEMINARSKI RAD IZ
ŠPEDITERSKOG POSLOVANJA

Tema:
Tehnika špedicije u uvozu, izvozu
i tranzitu

Studenti: Profesor:
Huber Tarik V.prof.dr. Alija Behmen
Pupalović Semir Viša asistentica:
V.asis.mr. Azra Ferizović

Sarajevo, Novembar 2009. godine

SADRŽAJ

UVOD..............................................................................................................................................2
1. IZVOZ ROBE.........................................................................................................................3
1.1. Izvoz robe morskim brodom..........................................................................................3
1.2. Izvoz robe kontinentalnim vozilima...............................................................................4
2. UVOZ ROBE...........................................................................................................................6
2.2. Uvoz robe morskim brodom............................................................................................6
2.3. Uvoz robe kontinentalnim vozilima................................................................................8
3. TRANZIT ROBE.......................................................................................................................9
4. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O UVOZU, IZVOZU I TRANZITU ROBE.....................10
5. ZNAČENJE IZRAZA UKRCAJ, ISKRCAJ I PREKRCAJ..................................................11
6. OBAVEZE, PRAVA I ODGOVORNOSTI ŠPEDITERA U POSEBNIM SLUČAJEVIMA
UVOZA, IZVOZA I TRANZITA ROBE................................................................................11
6.1. Otprema, doprema ili provoz robe s fiksnom naknadom..............................................11
6.2. Zbirna otprema, doprema ili provoz robe......................................................................12
6.3. Kada se spediter javlja u funkciji operatora cjelokupnog pevoznog pothvata..............12
6.4. Kada spediter sam obavlja prevoz robe ili druge poslove.............................................12
ZAKLJUČAK…………………………………...………………………….…….................…..13
LITERATURA………………………………………………………………………….........….14

1
UVOD
Zadaci špeditera su vrlo slični u izvršenju uvoza, izvoza i tranzita robe u užem smislu, ali
zbog određenih specifičnosti posebno će se analzirati ti zadaci. Špediciju obavlja špediter -
privrednik, pravna ili fizička osoba koja se isključivo bavi organizacijom otpreme robe svojih
komitenata pomoću vozara i drugim poslovima koji su s tim u vezi, kako na domaćem tako i na
međunarodnom planu. Nakon prihvata robe od nalogodavca, špediter organizira i predaje robu na
otpremu, odnosno dopremu, odnosno provoz.

Koriste se prijevozna sredstva iz različitih prometnih grana (prijevoz morskim ili kopnenim
vozilima), a zadaci koje špediter obavlja u ovom koraku su: održavanje veze sa brodarom radi
pravodobnog postavljanja broda na ukrcaji izdavanje naloga za ukrcaj, pregled broda, osiguranje
pravodobne dostave robe pod brod, kontrola podataka u vezi s ukrcajem robe.

Zadatak tehnike špedicije je osiguranje ispravnog načina utovara u vozila, ispunjavanje i

podnošenje vozaru teretnog lista ako se radi o otpremi kopnenim putem.

Kod dopreme robe špediter prima izvještaj o prispijeću broda i o pripravnosti za predaju
tereta te preuzima teret kod brodskog prijevoza uz potrebnu kontrolu tereta. Špediter je dužan
izvršiti zaprimanje teretnice od brodskog agenta ako se radi o otpremi brodom, ili narudžba
vozila, osiguranje pravovremenog raspolaganja prijevoznog sredstva za utovar.

2
 1. IZVOZ ROBE

Nakon izvršenog prihvata robe, špediter organizira izvoz robe predhodno odabranim
prijevoznim sredstvom. S obzirom na to odabrano sredstvo, mogu se razliovati dvije osnovne
vrste izvoza: izvoz morskim brodom i izvoz kontinentalnim vozilima.

1.1. Izvoz robe morskim brodom

U organiziranju izvoza robe morskim brodom, špediter nakon izvršenog doziva robe i
zaključenja brodskog prostora (bukiranja) – izvršava brojne zadatke, a najvažniji jesu:1

 Biti u stalnoj vezi s brodarom i njegovim agentom radi pravovremenog postavljanja

broda pod ukrcaja.
 Pravovremeno izdati nalog ukrcaja. Nakon postavljanja broda pod ukrcaj, špediter se
pojavljuje kod brodskog agenta kao predstavnik naručitelja i nastupa kao krcatelj koji
predaje teret brodu.
 U svojstvo krcatelja, pregledati brod i utvrditi da li su skladišta čista i uređena za prihvat
tereta prema ugovoru o prijevozu.
 Organizirati pravovremenu dostavu robe pod brod.
 Predati robu brodu. Špediter je prema odredbi FAS (free alongside ship) dužan predati
robu „uz bok broda (ispod čekrka) na ukrcajnom mjestu, u ugovorenoj luci ukrcaja, na
način uobičajen u toj luci, ugovorenog dana ili u ugovorenom roku...“ , a prema odredbi
FOB (free on board) dužan je predati robu „u brod, u ugovorenoj luci ukrcaja, na način
uobičajen u toj luci, ugovorenog dana ili u ugovorenom roku... (...svi troškovi i rizik za
robu prelaze s predavatelja na kupca u trenutku stvarnog prelaska robe preko brodske
ograde...)“, i to u stanju u kojem je primio od nalogodavca.
 Kontrolirati podatke u vezi s ukrcajem robe. Radi toga špediter prisustvuje izradi
vremenske tablice (time sheet) iz koje se vidi kako je ukrcaj tekao i da je brod ukrcao
teret u okviru stojnica, odnosno da li je pao u prekostojnice ili ušteđeno na vremenu za
što brod treba eventualno platiti dispeč (dispatch money). Špediter može staviti prigovor i
zahtjevati provjeru ako smatra da vremenska tablica nije pravi izraz radnog vremena
utrošenog za ukrcaj robe u brod.
 Primiti teretnicu od brodkog agenta. Teretnica (Bill of Landing) se izdaje na temelju
časničke potvrde. Ako ta potvrda sadrži neopravdane primjedbe, špediter je dužan prije
odlaska broda riješiti sporna pitanja.

1
R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine

3
 Ukrcaj robe u brod obavlja slagač (stivator). Za razliku od slagača, špediter izvršava brojne
zadatke u vezi s ukrcajem robe u brod, odnosno u vezi s izvozom robe morskim brodom.
Najracionalniji i najekonomičniji način krcanja masovnih tereta je izravan ukrcaj iz kopnenih
prijevoznih sredstava u brod. Međutim, generalni teret se obično krca u brod posredstvom
skladišta.

Zadaci su lučkog špeditera u otpremi robe morskim brodom naročito važni sa stajališta
priljeva rasutog tereta u luku, jer priljev kopnenih vozila s teretom treba sinhronizirati tako da ne
dođe do zastoja u ukrcaju tereta. Prevelik priljev stvara brojne poteškoće u uputnoj željezničkoj
stanici, a premalen priljev usporava ukrcaj u brod. Od stepena koordinacije svih učesnika u
lučkom sistemu, direktno zavisi brzina, sigurnost i racionalizacija izvoza robe u užem smislu.
Kod izvoza generalnog tereta ne može se uvijek prilagoditi priljev tereta s dolaskom broda u
luku, ali će špediter u svakoj prilici nastojati da takav pravovremeno stigne u lučko skladište
prema kojem on nastupa kao dostavljač, tj. osoba koja je isključivo ovlaštena da njime raspolaže.

Izvoz robe morskim brodom neizbježno dovodi lučkog špeditera u pravno ekonomske
odnose s brojnim učesnicima, a naročito u odnose prema brodaru, brodskom agentu, slagaču,
skladištaru itd., što se može uočiti s pomoću špediterske „spirale“ pri organiziranju izvoza robe
preko morske luke.2

1.2. Izvoz robe kontinentalnim vozilima

Ako se roba izvozi kontinentalnim vozilima (željezničkim vagonima, kamionima,

brodovima unutrašnje plovidbe), glavni su zadaci špeditera:

 naručiti vozila i pri tome voditi računa da ona budu povoljna za prijevoz određene robe,
 poduzeti sve potrebne radnje da vozila budu na vrijeme postavljena i spremna za utovar
robe koja se izvozi,
 poduzeti sve potrebne radnje da se pravovremeno uveze roba do vozila i da se stručno
utovari u vozila,
 ispuniti i podnijeti vozaču teretni list na potvrdu.

Smatra se da je predajom prevozitelju izvršena predaja stvari.

2
R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine

4
 1 1 9 7 5 3 1 2 4 6 8 10 12
3 1

ŠPEDITER

Legenda:3

1. Proizvođač
2. Izvoznik
3. Izvoznikova banka
4. Kopneni vozar od proizvođača do ukrcajne luke
5. Slagač (stivator) i skladištar u ukrcajnoj luci
6. Međunarodni prometno-pomorski agent
7. Izvoznikov osiguravatelj
8. Sanitarna služba
9. Fitosanitarna služba
10. Veterinarska služba
11. Carinska služba
12. (Po)morski brodar
13. Primatelj (kupac, uvoznik, potrošač) robe

2. UVOZ ROBE
3
R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine

5
 Jedan je od osnovnih zadataka međunarodnog špeditera da organizira uvoz robe iz
inozemstva. Izvršavanju toga zadatka postupit će analogno načinu koji vrijedi za organizaciju
izvoza robe u inozemstvu. Ako u izvoznom mjestu u inozemstvu nema vlastitu organizacijsku
jedinicu (npr. predstavništvo, predstavnika i sl.), provjerit će posao izvoza robe iz inozemstva
svojoj poslovnoj vezi u inozemstvu, koja će se u tom slučaju pojaviti u funkciji drugog špeditera,
odnosno međušpeditera.

Kada roba iz uvoza prispije u zemlju, odnosno odredišnu luku ili pristanište ili uputnu
stanicu, špediter redovito izvršava brojne zadatke. S obzirom na prijevozno sredstvo kojim je
roba uvezena u zemlju, mogu se razlikovati dvije osnovne vrste uvoza: uvoz morskim brodom i
uvoz kontinentalnim vozilima.

2.1. Uvoz robe morskim brodom

Kada roba prispije morskim brodom u zemlju, špediter izvršava brojne zadatke, a
najvažniji jesu:4

 Prima izvještaj o prispjeću broda i o pripravnosti za predaju tereta („pismo spremnosti“,

„letter of readiness“). U pomorskom saobraćaju „zapovjednik broda dužan je obavijestiti
krcatelja pismeno da je brod spreman za ukrcavanje i iskrcavanje („pismo spremnosti“).
U praksi tu obavijest daje brodski agent špediteru kao imatelju, odnosno primatelju tereta.
Pismo spremnosti ne predaje se ako brod plovi u linijskoj plovidbi, jer je njegov dolazak
najavljen u redu plovidbe. Međutim, brodovi slobodne plovidbe dužni su prijaviti svoj
dolazak u luku.
 Preuzima (prihvaća, prima) teret. Brodar je dužan predati teret primatelju u luci odredišta,
odnosno ovlaštenom imatelju teretnice.

On, zapravo, predaje teret špediteru kao predstavniku vlasnika tereta koji nastupa svojstvu
primatelja. Da bi mogao preuzeti teret s broda, špediter mora teretnicu vratiti brodaru i udovoljiti
svim obavezama koje proizilaze iz teretnice. U zamjenu za teretnicu dobiva od brodskog agenta
„delivery order“ (nalog za predaju tereta) na temelju kojega brod, putem svojega slagača, predaje
robu špediteru. Ako špediter, međutim, nema teretnicu, a ima dovoljno dokaza da su teret i
vozarina plaćeni, ili ako se radi o teretu kojega bi uskladištavanje znatno otežalo i poskupilo
manipuliranje i prijevoz (teška koleta, masovni teret), špediter će pružiti agentu jamstvo
(jamčevo pismo) za sve troškove i posljedice koje nastanu iz predaje robe i na temelju toga
jamstva tražiti tražit će predaju robe. Brodski agent može, ali ne mora odobriti predju tereta na
4
R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine

6
temelju pruženog jamstva. Ako špediter ne ponudi jamstvo, ali agent odbije predju robe na
temelju ponuđenog mu jamstvam agent će u svoje ime uskladištiti teret u javna skladišta, gdje će
biti uskladišten sve ok se ne prijavi imatelj teretnice. Teret se s broda, u pravilu, preuzima pod
vitlom. Najčešći je slučaj da se generalni teret preuzima putem lučkih skladišta.

 Utvrđuje stanje robe. U najviše slučajeva teret se preuzima s broda pod vitlom. Zbog toga
se i pismeni prigovori zbog oštećenja ili manjka tereta stavljaju još dok se roba nalazi uz
bok broda, tj. odmah prilikom preuzimanja robe, a ako tako primatelj tereta ne postupi,
predpostavlja se, dok ne dokaže suprotno, da mu je teret predan onako kako je naznačen u
teretnici.

Ako oštećenje ili manjak nisu vidljivi pri preuzimanju robe, primatelj tereta može staviti
pismeni prigovor zbog oštećenja ili manjka u roku od tri dana od dana preuzimanja tereta.
Smatra se da su navodi primatelja u pismenom prigovoru istiniti dok brodar ne dokaže suprotno.
Brodar i primatelj, pri iskrcavanju i predaji tereta mogu zajednički utvrditi da postoji oštećenje i
manjak tereta, pa u takvim slučajevima nije potrebno stavljanje prigovora. Ako brodar, odnosno
njegovagent prizna navode prigovora, stavlja se zapisnik i na taj se način stvara osnova za
traženje i naplatu štete. U protivnom slučaju špediter će uložiti brodaru i pismeni protest kojim
najavljuje da će naknadno postaviti odštetni zahtjev. Ulaganjem protesta špediter osigurava svom
nalogodavcu pravo podnošenja odštetnog zahtjeva, i na brodaru leži teret dokazivanja da za štetu
nije odgovoran. Špediter će u dogovoru s nalogodavcem angažirati i osigurateljeva havarijskog
komesara koji će sastaviti havarijski zapisnik. Na temlju havarijskog zapisnika, police osiguranja
i drugih dokaznih isprava, nalogodavac postavlja odštetni zahtjev prema osiguratelju, ako on
odgovara za dotičnu štetu prema polici osiguranja ili prema brodaru.5

 Kontrolira podatke u vezi s iskrcajem robe. Sva problematika vremenske tablice (time
sheet) i stavljanja prigovora na nju vrijedi analogno i kod izvoza i kod uvoza robe
morskim brodom.

Špediter svoje ekonomskopravne odnose s brodskim slagačem regulira na isti način kao i
kod izvoza robe. On je koordinator brojnih aktivnosti u vezi s prekrcajem i prijevozom robe
uvezene u morksu luku. U uvozu masovnog tereta špediter će organizirati iskrcaj tereta direktno
iz broda u kontinentalna prijevozna sredstva, i u tom slučaju unaprijed mora osigurati
sonhroniziranu dostavu praznih vagona i kamiona uz bok broda. Kada se radi o uvozu
generalnog tereta, a naročito o robi koja zahtjeva kvalitativno preuzimanje, sortiranje, signiranje,
uzorkovanje i slične manipulacije, organizirat će iskrcaj robe putem skladišta.

Kod uvoza robe morskim brodom razlikuju se dvije osnovne radnje: iskrcaj u užem smislu
i preuzimanje tereta. Iskrcaj u užem smislu predstavlja samo jednu fazu u cjelokupnom procesu
iskrcaja. On obuhvata samo prebacivanje tereta iz brodskog skladišta do obale, drugog broda ili
maune (teglenice ili barža (en. barge) je plovni objekt s ravnim dnom, izgrađen za prijevoz teške
5
R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine

7
robe). Za iskrcaj u užem smislu mjerodavan je prije svega charter-party, ako se radi o brodu
slobodne plovidbe, odnosno linijski uvijeti, ako se radi o linijskom brodu. Preuzimanje tereta, tj.
predaja tereta od strane brodara, odnosno prihvat tereta od strane špeditera kao primatelja
(primopredaj tereta između brodara i primatelja), predstavlja dvostrani akt volje.

Kod izvoza robe morem špediter redovito nastupa prema brodaru kao krcatelj, a kod uvoza
robe morem on nastupa prema brodaru obično kao primatelj tereta.

Ako se primatelj tereta ne javi, ili ako se na može pronaći, ili neće ili ne može preuzeti
teret, odnosno ako se prije predaje tereta javi više zakonitih imatelja tereta, brodar je dužan
tražiti uputu od krcatelja, odnosno od naručitelja. A ako tu uputu ne primi ili primljenu uputu ne
može izvršiti, on može na trošak i rizik primatelja iskrcati teret i čuvati ga sam ili ga dati na
čuvanje javnom skladištu ili drugoj odgovarajućoj osobi a u tom slučaju odgovara samo za
njihov izbor.6

2.2. Uvoz robe kontinentalnim vozilima

Kad roba prispije kontinentalnim vozilima (željezničkim vagonima, kamionima i

brodovima unutrašnje plovidbe) u zemlju, špediter izvršava brojne zadatke, a najvažniji jesu:

 Prima izvještaj o prispjeću robe (avizu). Aviza predstavlja obavještenje koje jedna stranka
daje drugoj stranci u vezi sa nekim događajem bitnim za zaključeni posao (obično
prispeće robe, isplata, otvaranje akreditiva i sl.).7

To je izvještaj željeznica, tj. njenih odredišnih stanica, odnosno preduzeća za cestovni

saobraćaj i riječnu plovidbu, tj. njezinih agencija u odredišnim pristaništima, kojim se
obavještavaju primatelj o prispjeću robe. Obavijest ima najčešće pismeni oblik. Ako se radi o
dopremi robe željeznicom, od trenutka uručenja obavijseti primatelju pošiljke teče rok za istovar
vagonskih, odnosno rok za preuzimanje komadnih pošiljaka, s time da obavijest o prispjeću
pošiljke služi primatelju kao ovlaštenje za iskupljivanje teretnog lista. Od trenutka prijema
obavijesti špediter mora biti spreman preuzeti prispjelu pošiljku.

 Preuzima (prihvaća, prima) robu od vozača.

 Utvrđuje stanje robe. Ako utvrdi oštećenje ili manjak, špediterov će postupak zavisiti o
tome kojim je prijevoznim sredstvom roba uvezena.

Ako je roba dopremljena željeznicom ili cestovnim vozilom, špediter će robu pregledati u
prisustvu vozačeva predstavnika i u sporazumu s njim utvrditi štetu, odnosno manjak, o čemu se
sastavlja zapisnik. Kada se radi o oštećenju robe, u zapisniku je naročito važno utvrditi uzroke
štete.

6
R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine
7
www.tesped.ba/privredni-termini.htm

8
 Vozač je dužan, na zahtjev špeditera, sastaviti zapisnik o uviđaju, čiji je oblkik propisan
internim željezničkim aktima. Ako se između špeditera i vozača ne postigne sporazum o obimu
štete i razlozima njezinoga nastanka a roba je osigurana, špediter poziva osiguratelja ili njegova
punomoćnika da odredi činjenično stanje. Zapisnici, nalazi i drugi dokumenti služe kao podloga
za regres prema vozaču. Regres predstavlja pravo isplatioca da zahtjeva isplaćenu sumu od lica
koje je na to obavezno po nekom pravnom osnovu (ugovoru, zakonu). 8 Kada željeznica odbije
sastavljanje zapisnika izviđaja, ne gubi se regres prema željeznici, ali špediter mora u takvom
slučaju osigurati dokaz da željezničke službe nisu udovoljile negovu traženju da se zapisnik
uviđaja sastavi. Kada se teretni list iskupljuje prije nego što je izvršena faktična predaja (istovar
robe iz vagona na industrijskoj stanici), arbitraža priznaje i kućni zapisnik kao valjan dokument
za traženje naknade štete od željeznice ili osiguravajućeg društva. Način rešavanja spora
predviđen ugovorom i organ koji rešava spor. Arbitraža se često koristi za rešavanje
međunarodnih privrednih sporova zbog svojih prednosti u odnosu na sudove, prije svega zbog
stručnosti arbitara, nepristrasnosti, brzine postupka i jednostepenosti u odlučivanju.9

Ako je roba uvezena brodom unutrašnje plovidbe, špediter će pregledati robu u prisustvu
agenta riječne plovidbe i u sporazumu s njim utvrditi štetu, odnosno manjak, o čemu se sastavlja
zapisnik. I u tom je slučaju važno odrediti u zapisniku uzroke štete. Ako ne postigne sporazum s
agentom, špediter podnosi agenciji pismeni protest (prigovor) i poziva havarijskog komesara da
utvrdi obim štete i razloge njezinoga nastanka, o čemu se sastavlja havarijski zapisnik.

3. TRANZIT ROBE
U organizaciji tranzita robe u užem smislu špediter, u pravilu, obavlja sve one brojne
zadatke koje i inače obavlja u organizaciji uvozne i izvozne robe morskim brodovima i
kontinentalnim vozilima. Špediter, naime, organizira uvoz tranzitne robe iz jedne zemlje, koju,
nakon preuzimanja (prihvata), izvozi u drugu zemlju. On, dale, u organizaciji tranzita jedne te
iste pošiljke obavlja zadatke i uvoza i izvoza. U toj organizaciji moguće su razne kombinacije
prekrcaja, odnosno pretovara tranzitne robe, a najčešće su ove: prekrcaj (direktan ili indirektan –
putem lučkog skladišta) iz vagona ili kamiona u morski brod, prekrcajs morskog broda u vagone
ili kamione, prekrcaj s morskog broda u drugi morski brod, itd.10

Špediter obavlja sve navedene zadatke i u slučajevima: izvoza, uvoza i tranzita robe s
fiksnom naknadom; zbirnog izvoza, uvoza i tranzita robe; kada i sam obavlja potpun ili
djelimičan prijevoz robe koja mu je povjerena radi izvoza, uvoza ili tranzita i kada se izvoz ili
uvoz obavlja kontejnerima, kontejnerskim, RO-RO ili LASH brodovima u međunarodnom
multimodalnom tranzitu. Svakako da svaki od tih slučajeva ima i svoje brojne specifične
zadatke, koje, međutim, špediteri kao specijalisti izvoza, uvoza i tranzita robe svim prijevoznim
8
www.tesped.ba/privredni-termini.htm
9
www.tesped.ba/privredni-termini.htm
10
R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine

9
sredstvima i na svim prijevoznim putevima izvršavaju atručno i ekonomično, štiteći u svakoj
prilici interese svojih nalogodavaca.

4. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O UVOZU, IZVOZU

I TRANZITU ROBE

U organiziranju uvoza, izvoza i tranzita robe međunarodni špediteri obavljaju i poslove

ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja robe, odnosno utovara, istovara i pretovara robe. Te poslove,
ustvari, špediter obično ne izvršavaju, već u najvećem broju slučajeva organiziraju njihovo
izvršenje zaključivanjem ugovora sa specijaliziranim organizacijama (pravnim i fizičkim
osobama). Te ugovore zaključuju najčešće „u svoje ime a po nalogu i za račun nalogodavca“.
Mogu ih, međutim, zaključivati i „u svoje ime za svoj račun“, naročito u slučaju kad se
pojavljuju u funkciji poduzetnika multimodalnog prijevoza (tzv. MTO) ili kada naknadu za svoje
usluge ugovore kao tzv. „forfaitni“ (paušalni, fiksni) stav. Forfaitni ugovor (engl. forfait contract,
njem. Forfaitsvertrag) je prodaja nedospjelih novčanih tražbina banci uz isključenje prava banke
na regres prema prodavaocu, za slučaj da tražbine nisu naplative. Po svojoj pravnoj prirodi
forfait je ugovor o prodaji uz isključenje odgovornosti prodavaoca za naplativost (bonitet), dok
se istinitost tražbine prodavalac (forfaitist) uvijek odgovara. 11 Pod forfaitnim stavom u općem
smislu razumjeva se paušalni tarifni stav za skup usluga koji zamjenjuje obračunavanje pojedinih
usluga po individualnim tarifnim stavovima. U špediterskom smislu pod forfaitnim stavom se
razumjeva fiksni (paušalni) tarifni stav koji se ugovara za plaćanje skupa troškova i naknade za
špediterske usluge u izvršavanju nalogodavčeve dispozicije.12

U vezi sa zaključivanjem ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe, kao jednom od

važnijih špediterskih osnovnih poslova, potrebno je posebno izložiti važnije značajke ukrcajno-
iskrcajno-prekrcajnnih operacija, posebno one koje su zajedničke za prijevoz robe svim vrstama
prijevoznih sredstava. Pri tome će se obraditi posebna pažnja na: značajne izraze ukrcaj (utovar),
iskrcaj (istovar) i prekrcaj (pretovar), pravovremenost ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnih radnji i
racionalizaciju ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnih radnji.

5. ZNAČENJE IZRAZA
U stručnoj se literaturi iskristaliziralo mišljenje da za poslove kojima je riječ, s što se tiče
korištenog prijevoznog sredstva, postoje dva paralelna niza izraza:

 Ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj robe. Ti se izrazi upotrebljavaju ako se radi o brodovima.

11
wmd.hr/rjecnik-pojmovi-f/web/forfaitni-ugovor/
12
R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine

10
  Utovar, istovar i pretovar robe. Ti se izrazi upotrebljavaj ako se radi o kopnenim
prijevoznim sredstvima.

I u kombiniranom ili multimodalnom prijevozu, tj. prijevozu vodnim i kopnenim

prijevoznim sredstvima treba davati prednost izrazima ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj.

Pod ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnim radnjama podrazumjeva se skup mjera i operacija koje

stoje u vezi s prijevoznim tereta od izvoznog do odredišnog mjesta, a naročito s unosom i
smještajem (slaganjem) tereta u prijevozna sredstva (ili kontejner), iznosom tereta iz prijevoznih
sredstava i prijenosom tereta iz jednog prijevoznog sredstva u druga. Svaka od tih radnji
predstavlja dio ukupnog prijevoznog procesa.

Pod ukrcajem (utovarom) tereta podrazumjeva se unos (smještaj, slaganje) tereta u brodska
skladišta, odnosno u tovarni prostor vagona, kamiona i aviona.13

6. OBAVEZE, PRAVA I ODGOVORNOSTI ŠPEDITERA U POSEBNIM

SLUČAJEVIMA UVOZA, IZVOZA I TRANZITA ROBE

Špediter ima obaveze, prava, i odgovornosti i u posebnim slučajevima izvoza, uvoza i

tranzita robe koje bi se mogle sistematizirati u četiri skupine;
1) U vezi s izvozom, uvozom ili tranzitom robe s fiksnom naknadom
2) U vezi sa zbirnim izvozom, uvozom i tranzitom
3) Kada se špediter javlja u funkciji operatora cjelokupnog tranzitnog pothvata
4) Kada špediter sam obavlja prevoz robe ili druge poslove

6.1. Uvoz, izvoz i tranzit robe s fiksnom naknadom

Kada je ugovorom o špediciji određena jedna ukupna svota za izvršenje naloga o uvozu,
izvozu i tranzitu, ona obuhvata cjelokupnu naknadu za sve usluge po osnovi špedicije, naknadu
za prevoz te naknadu svih ostalih troskova. Tada špediter odgovara i za rad pevoznika i drugih
osoba kojima se na temelju ovlastenja iz ugovora o spediciji koristio.

6.2. Zbirni uvoz, izvoz i tranzit robe

Špediter može u izvršavanju dobivenih naloga organizovati zbirni uvoz, izvoz i tranzit
robe. Ako špediter takvom organizacijom postigne razliku u vozarini u korist nalogodavatelja, on
ima pravo na posebnu dodatnu naknadu. Špediter , dakle, nema pravo na uštedu u vozarini

13
R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine

11
zadržati za sebe jer on obavlja poslove za račun nalogodavatelja. Suprotno takvoj zakonskoj
odredbi, opći uvjeti daju špediteru pravo na uštedu u vozarini koju je ostvario organizovanjem
zbirnog uvoza, izvoza i tranzita robe zadrži za sebe, ali tada nema pravo na posebnu dodatnu
naknadu. Kada špediter organizuje zbirni uvoz, izvoz i tranzit robe, odgovara za gubitak ili
oštećenje robe nastale za vrijeme prevoza. Špediter može komadne pošiljke uvozizi, izvoziti i
provoziti u zbirnom prometu ako nije primio pismeni nalog.14

6.3. Kada se špediter javlja u funkciji operatora cjelokupnog prevoznog

poduhvata

Kada se međunarodni špediter javlja u funkciji operatora međunarodnog multimodalnog

prevoza (MTO), on odgovara za izbor i rad svih osoba koje je angažovao u cjelokupnom
transportnom pothvatu. Takva njegova proizilazi prije svega iz Konvencije UN-a o
međunarodnom multimodalnom transport, ali iz nacionalnih autonomnih pravnih akata kao npr:
Općih uvjeta poslovanja međunarodnih izvoznika Hrvatske, ali i općih uvjeta poslovanja
špeditera većine zemalja u svijetu a posebno evropskih špeditera15.

6.4. Kada špediter sam obavlja prevoz robe ili druge poslove

Špediter moze i sam obavljati potpuno ili djelimično prevoz robe koja mu je povjerena radi
otpreme, dopreme ili provoza. Kada špediter sam obavlja pevoz ili dio prevoza, ima obaveze
prava i odgovornosti pevoznika pa mu u tom slucaju pripada i odgovarajuca naknada za pevoz
osim naknade za špediterske usluge oko organizovanja otpreme, dopreme ili provoza i naknade
troškova oko te organizacije. Isto vrijedi i onda kada špediter obavlja i druge uobičajne ili
nalogom obuhvaćene poslove (npr. poslove skladištara, poslove ambalažnih servisera, pomorskih
agenata, izvršitelja ugovorne kontrole kvaliteta i kvantiteta robe i sl.)

ZAKLJUČAK

U organiziranju uvoza, izvoza i tranzita robe međunarodni špediteri obavljaju i poslove

ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja robe, odnosno utovara, istovara i pretovara robe. Te poslove,
ustvari, špediter obično ne izvršavaju, već u najvećem broju slučajeva organiziraju njihovo

14
R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. godine
15
www.poslovniforum.hr

12
izvršenje zaključivanjem ugovora sa specijaliziranim organizacijama (pravnim i fizičkim
osobama).

Špediter obavlja sve navedene zadatke i u slučajevima: izvoza, uvoza i tranzita robe s
fiksnom naknadom; zbirnog izvoza, uvoza i tranzita robe; kada i sam obavlja potpun ili
djelimičan prijevoz robe koja mu je povjerena radi izvoza, uvoza ili tranzita i kada se izvoz ili
uvoz obavlja kontejnerima, kontejnerskim, RO-RO ili LASH brodovima u međunarodnom
multimodalnom tranzitu. Svakako da svaki od tih slučajeva ima i svoje brojne specifične
zadatke, koje, međutim, špediteri kao specijalisti izvoza, uvoza i tranzita robe svim prijevoznim
sredstvima i na svim prijevoznim putevima izvršavaju stručno i ekonomično, štiteći u svakoj
prilici interese svojih nalogodavaca.

LITERATURA
1. R. Zelenika: MEĐUNARODNA ŠPEDICIJA, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1996. Godine
2. www.poslovniforum.hr
3. wmd.hr/rjecnik-pojmovi-f/web/forfaitni-ugovor/
4. www.tesped.ba/privredni-termini.htm

13
14