SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

PREDDIPLOMSKI STUDIJ
Tehnologija i organizacija prometa

IME I PREZIME
Erika Vidmar

NAZIV SEMINARSKOG RADA

Rasuti tereti

Rijeka, 2016

SVEUILITE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI

PREDDIPLOMSKI STUDIJ
Tehnologija i organizacija prometa

NAZIV SEMINARSKOG RADA

Rasuti tereti

Predmet: Tereti u prometu

Mentor: Hrvoje Barievi
Student: Erika Vidmar izv.
Matini broj: 0112049573

Rijeka, 2016

SADRAJ
1. UVOD............................................................................................................................4
2. RASUTI TERETI.........................................................................................................5
2.1. UGLJEN...................................................................................................................6
2.1.1. PRIJEVOZ I SKLADITENJE UGLJENA...................................................9
2.2. KOKS.......................................................................................................................10
2.3. RUDE.......................................................................................................................11
2.4. ELJEZNE RUDE.................................................................................................11
2.4.1. PRIJEVOZ I SKLADITENJE ELJEZNE RUDE....................................12
2.4.2. BOKSIT.............................................................................................................12
2.5. ITARICE I ULJARICE......................................................................................13
2.5.1. VRSTE I SVOJSTVA ITARICA.................................................................13
2.5.2. VRSTE I SVOJSTVA ULJARICA................................................................17
2.5.3. PRIJEVOZ, PREKRCAJ I SKLADITENJE ITARICA I ULJARICA..20
2.6. CEMENT.................................................................................................................22
3. UTJECAJ RAZVITKA BRODOVA ZA PRIJEVOZ SUHIH RASUTIH TERETA
NA IZGRADNJU SPECIJALIZIRANIH LUKIH TERMINALA..........................23
4. Zakljuak......................................................................................................................24
LITERATURA.................................................................................................................25

1. UVOD

Pojava masovnog prijevoza sirovina kao to su rudae, ugljen, fosfati, itarice i drugi
masovni teret, s obzirom na velike udaljenosti izmeu izvora nalazita i mjesta prerade,
nametnula je potrebu koritenja morskih putova i velikih brodova.
Poetkom osamdesetih godina prolog stoljea bio je vidljiv porast pomorske trgovine
eljezne rudae i ugljena zbog poveane proizvodnje eline industrije, no do danas taj
trend mnogo je manji prije svega je to rezultat svjetskih energetskih potreba koji se
okree ka novijim oblicima energije.
Tree mjesto u pomorskom prometu suhih rasutih tereta pripada itaricama. itarice su
najrairenije, najstarije i najvanije kultivirane biljke, te najvaniji prehrambeni prizvod
svjetske populacije. U pomorskom se prijevozu javljaju kao opi naziv za penicu,
kukuruz, zob, jeam, soju, grahorice i razno sjemenje.
U seminaru u takoer spomenuti i ostale rasute terete koji se moda manje prevoze ali
su kao i eljezna rudaa, ugljen i itarice takoer bitni za svjetski razvitak.
Uz samu podjelu rasutih tereta i naine njihovog prijevoza te skladitenja spomenuti u
i utjecaj razvitaka brodova za prijevoz rasutih tereta na izgradnju specijaliziranih lukih
terminal za rasute terete.

2. RASUTI TERET

Rasuti (sipki) tereti su homogenog sastava, a obuhvaaju nepakiranu robu koja se

uobiajeno utovaruje u sipkom stanju, odnosno bez ambalae. U pravilu se pretovaruje
kontinuiranim ili neprekidnim sredstvima prijenosa s visokim transportnim uincima.
Kada se sipki teret pakira u vree ili bave (eer, itarice, sol itd.), rije je o
generalnom teretu.
Pri izboru tehnologije prijevoza i prekrcaja, prijevoznih sredstava te naina skaditenja
vano je sagledavanje osnovnih fiziko-tehnikih obiljeja rasutih tereta. Ta obiljeja
imaju odluujui utjecaj na izgradnju i kapacitet prijevoznih sredstava, a u samoj
eksploataciji i na izbor sredstava za odreene uvjete prijevoza i prekrcaja. Rasuti tereti
prevoze se u velikim koliinama, a zbog isplativosti, za njih se grade posebni brodovi
(brodovi za prijevoz ruda, eera, ugljena itd.) i specijalni vagoni (vagoni za prijevoz
itarica, cementa, eljezne rudae, ugljena, pijeska i drugih tereta).
Zbog svojstva sipkosti, danas je prekrcaj rasutog tereta uglavnom mehaniziran.
Najpoznatiji rasuti tereti u prijevozu i prekrcaju su ugljen, koks, itarice, eljezna ruda,
boksit, fosfati, eer, sol, pijesak, ljunak, umjetno gnojivo itd.

2.1. UGLJEN

Ugljen se, uz drvo, ubraja u prirodna vrsta goriva i jedno je od najpoznatijih ali i
najkoritenijih neobnovljivih izvora energije dananjice.
Za vrijeme geolokih formacija kroz koje je prolazila Zemlja pojedine su se biljke, pa
ak i ume , nale pod Zemljinom povrinom. Zatrpavanje biljne mase poetak je
kemijskog procesa koji se naziva karbonizacija. Zatrpane biljke oslobaale su se kisika
i obogatile ugljikom. Ugljen je tako nastao od biljnih masa prije 300 milijuna godina.

Slika 1. Formiranje ugljena u prirodi, izvor: Internet

Budui da ugljen na zraku polako oksidira i pritom se zagrijava, izloen je opasnosti
samozapaljenja u otvorenim skladitima u prisutnosti vlage, toplog vremena i
cirkulacije zraka. Upija kisik iz zraka, koji se spaja s ugljikom i vodikom te se stvaraju
ugljini monoksid i voda. Taj je kemijski process to jai to je vea prisutnost vlage,
temeratura via i ugljen sitniji.
Kao osnovni sastojak ugljen je potreban priblino 70% proizvodnje elika u svijetu.
Uzimajui u obzir intezititet njegova iskoritavanja, prema grubim procjenama
postojee koliine dovoljno su za iduih 200 godina. U usporedbi s ostalim gorivima,
ugljena ima dva puta vie nego nafte i prirodnog plina zajedno.

Sastav ugljena: ugljik (65-92,5%), vodika (3-6%), kisika (4-8%), duika (0,9-2,8%),
sumpora (0,2-3%), pepela (4-30%) te ostalih elemenata u tragovima.
Vrste ugljena:
U prirodi se nalaze etiri osnovne vrste ugljena:
- treset
- smei ugljen
- kameni ugljen
- bitumenozni kriljavci

Slika 2. Ugljen u transportu, izvor: Internet

Treset je gorivo koje se ne smatra pravim ugljenom. Nalazi se u obliku humificiranih
biljnih dijelova u movarnim uvijetima. Uglavnom se nalazi na manjim dubinama (do
7m) i nakon iskopa sadri u sebi vise od 90% vode pa se mora suiti na zraku prije
upotrebe. Ima nisku kalorinu vrijednost od 6000 do 8000 kJ/kg te se rijetko pojavljuje
u pomorskom prijevozu. Uglavnom slui kao gorivu za termoelektrane.

Smei ugljen, sama boja mu varira od svijetlosmee pa do potpune crne. Najmlai

ugljen je lignit koji nije odleao dovoljno vremena pod zemljom da bi u cjelovitosti

karbonizirao. U svjeem stanju ima i do 50%vlage koja se suenjem snizi na 15-20%.

Kao i treset ima niskokalorinu vrijednost (od 8000-160000 kJ/kg) te se najvie
upotrebljava u termoelektranama.
Starija formacija smeeg ugljena je zemljasti smei ugljen koji je tamnije boje, ali je
manje vrstoe pa se lako drobi. To je energetski najvredniji smolasti smei ugljen,
potpuno crne boje i sjajne povrine.
Kameni ugljen najstarije je fosilno kruto gorivo ije se naslage nalaze pod zemljom na
dubinama od 300-1000 metara. U pravilu je crne boje, a posjeduje energetsku
vrijednost od 24000 do 34000 kJ/kg. Upotrebljava se kao gorivo i kao idustrijska
sirovina, a najvie za dobivanje koksa i u metalurgiji. Najee se javlja u
prekomorskom prijevozu.
Bitumenozni kriljavci su mineralne tvari, stijene ipregnirane gorivim organskim
tvarima, uglavnom ugljikovodicima. Ne primjenjuju se neposredno kao gorivo, nego se
prethodno melju u prah kao kotlovno gorivo.
Ugljen s najveom energetskom vrijednou se naziva antracit ( od 32000 do 34000
kJ/kg) te predstavlja najstariji ugljen kod kojega je process karbonizacije dostigao
naviu razinu. Osnova je za metalurgijsku industriju, a koriste se i kao industrijska
sirovina.

2.1.1. PRIJEVOZ I SKLADITENJE UGLJENA

Ugljen se u prometu isporuuje u vagonskim koliinama, a daljnja maloprodaja obavlja

se na tone ili se mbalaira u vree odreene teine. Uobiajeno je da se ugljen kao teret
u prometu svrstava prema krupnoi.
Luki prekrcaj ugljena se u veem opsegu obavlja izravno (brod-vagon ili vagon-brod)
da bi se potom otpremio na mjesto potroje. Postoji, meutim, potreba i za
uskladitenjem ugljena.
Procesom karbonizacije ugljena isputaju se razliiti plinovi, u prvom redu metan i
ugljini dioksid. Ugljen na zraku i dalje isputa plinove uz pojavu oksidacije i drugih
kemijskih procesa. S obzirom na te pojave, pri transport ugljena treba voditi rauna o:
- opasnosti od ekspozije i otrovanja ljudi
- opasnosti od samozapaljenja na brodu i skladitu
- opasnosti od naginjanja broad
- poremeaju stabiliteta broad
Skladitenjem ugljena u visokim slojevima treba izbjegavati, a ako je predvieno
uskladitenje na dulje vrijeme, treba ga obaviti u to tanjim slojevima. Pregradni zidovi
izmeu dvije vrste ugljena trebaju biti od betona. Prostor za skladitenje ugljena mora
biti natkriven, zatien od sunca, vlage i velikog strujanja zraka. Openito, ugljen sklon
zapaljenju ne smije se na otvorenom skladitu slagati u sloju debljem od 4 metara. Na
jednom mjestu doputeno je skladititi u jednoj hrpi 400 tona ugljena. Kritina
temperature ugljena na skladitu je od 50 do 60C.
Isto tako, ako se ugljen skladiti u viim slojevima, da bi se izbjeglo samozapaljenje,
treba na samom poetku uskladitenja postaviti sprave za prozraivanje u obliku
rupiastih cijevi promjera vise od 10 cm ime se ugljenu oduzima topline i omoguuje
odvoenje ispunih plinova.
Ako unato mjerama opreza doe do samozapaljenja ugljena, potrebno ga je odmah
razgrnuti, a zapaljene dijelove pogasiti i ukloniti. Ugljen se uglavnom gasi vodom
nakon to se prostre u tanke slojeve i to od donje prema gornjoj strani.

2.2. KOKS

Uz brikete i drveni ugljen, koks se ubraja u grupu umjetnih krutih goriva, a dobiva se
kemijskom ili mehanikom obradom prirodnih i krutih goriva. Osnovna sirovina za
dobivanje koksa je ugljen iz kojega se suhom destilacijom na temperaturama iznad
800C dobivaju razliite vrste koksa.
Koks se nekada dobivao u plinarama, kao sporedni proizvod, i sluio je za loenje pei
i centralno grijanje. Razvitkom crne metalurgije dolazi do proizvodnje
visokokvalitetnog koksa. Suha destilacija obavlja se u koksarama i plinarama i to
uglavnom za kameni ugljen i antracit, a moe i za smei ugljen.

Slika 3. Koks, izvor: Internet

10

2.3. RUDE

Rude su razni kemijski spojevi koji se nalaze u Zemljinoj kori, a iz kojih se dobivaju
metali. U uem tehniko-ekonomskom smislu, ruda je mineral koji se nalazi na tehniki
dostupnoj dubini za eksploataciju, a sadri metale u dovoljnoj koncentraciji za preradu
raspoloivim industrijskim metalurkim postupkom.
2.4. ELJEZNE RUDE

eljezno se u prirodi nalazi u obliku ruda. S obzirom na rairenu opotrebu eljeza i

elika u industriji, od svih ruda u prometu najee su eljezne rude.
Suvremena se proizvodnja eljeza zasniva na preradi eljeznih ruda i to oksidnih,
oksihidratnih i karbotnih, dok se sulfide eljeza zasad smatraju eljeznim rudama jer se
iz njih ekenomino ne moe vaditi eljezo.
Od eljeznih ruda koje se iskoritavaju za dobivanje eljeza i elika koriste se oksidne,
sulfidne, karbonatne i silikatne rude. Danas se najvie upotrebljavaju oksidne i
karbonantne rude.

Slika 4. eljezne rude, izvor: Internet

eljezne rude prema sadraju mogu biti bogate, s vise od 45% eljeza, srednje bogate s
30-40% eljeza i siromane s manje od 30% eljeza u rudi.

11

2.4.1. PRIJEVOZ I SKLADITENJE ELJEZNE RUDE

Pri prijevozu eljezne rude brodom, tijekom ukrcaja treba voditi rauna o uzdunoj i
poprenoj stabilnosti, a u skladu s masom i zapremninom tereta. Prekrcaj na
terminalima za rasute terete odvija se neprekidnim sustavima.
Poput ugljena, i eljezna ruda se uglavnom skladiti na otvorenom skladitu. Otvorena
luka skladita uobiajeno im blie operativnoj obali terminal za rasute terete.
Koliina eljezne rude koju treba smjestiti na otvoreno skladite ovisi o prvom redu o
svojstvu tereta, ali i o svojstvima skladinih prekrcajnih ureaja. eljezna ruda skladiti
se u obliku hrpa ija visina ovisi o visini s koje se teret istovaruje na obalu. Skladini
prekrcajni mostovi i prebacivai tereta rasporeuju teret na skladitu, a uglavnom se
kreu na tranicama. Razlagi tereta koriste se za ukrcaj vagona, brodova i skladita, a
vezani se za rad s transporterima.
2.4.2. BOKSIT

Boksit je sedimentna stijena, mineral koji predstavlja jedinu prirodnu sirovinu iz koje
se dana dobiva aluminij. Prema komercijalnoj uporabi klasificira se na:
- abrazivni boksit
- cement
- kemijski boksit
- metalurki boksit
- refrakcijski boksit
Za prijevoz i skladitenje boksita vrijede jednaka naela kao i za prijevoz eljeznu
rudu. Boksit i glinica prevoze se specijaliziranim brodovima za prijevoz suhih rasutih
tereta. Kopneni prijevoz uglavnom se obavlja u zatvorenim vagonima s pominim
krovom. Na terminalima za prekrcaj boksita javljaju se velika zagaenja zbog stvaranja
boksitne praine pa se prekrcajne manipulacije nastoji provoditi u zatvorenim
kontejnerima ili u zatvorenim pokretnim trakama.

12

Slika 5. Boksit, izvor: Internet

2.5. ITARICE I ULJARICE

Zrnasti proizvodi, prije svega itarice, najznaajniji su i najmasovniji poljoprivredni

primarni proizvodi, kao sirovine za mlinsku i druge grane prehrambene industrije.
Pod pojmom itarice razumijeva se skup biljaka iz obitelji trava, iji plodovi slue za
prehranu u izvornom ili preraenom obliku. Naziv itarice odnosi se na boiljke, a naziv
ito na njezine rznaste plodove, odnosno sjemenke.
ita su osnova velike mlinske industrije, industrije oljutenih ita, proizvodnje kruha,
peciva i drugih pekariskih preraevina. ita slue i kao sirovina za dobivanje
raznovrsnih proizvoda. itarice se u industriji uglavnom koriste za proizvodnju kroba,
alkohola, piva, ulja.
2.5.1. VRSTE I SVOJSTVA ITARICA

U skupinu ita ubraja se penica, ra, jeam, zob, kukuruz, ria, proso, sirak i heljda.
Penica, ra i jeam spadaju u grupu biljaka umjerene klimatske tone, a kukuruz, proso,
sirak i ria u grupu biljaka toplije klimatske zone.
Penica je najvanija itarica po rasprostanjenosti, proizvodnji i potronji tako i po
hranjivim vrijednostima i drugim svojstvima za proizodnju kruha i drugih namirnica.
Ovisno o vrsti i zemljitu, penica se razlikuje po veliini, boji i obliku zrna te po
proteinskom sastavu, koliini ugljikohidrata, masti, minerala i vitamina.
Penica se u svim zemljama, pa tako i Hrvatskoj, ponajprije prerauje u brano, krupicu
(griz) i mekinje, a razmjerno se malo koristi za proizvodnju kroba, gluten i alkohola.

13

Slika 6. Penica, izvor: Internet

Ra zauzima drugo mjesto meu krunim itaricama. Najvei se dio koristi za
dobivanje raenog brana i krupice. Raeni kruh ima specifina dijetetska i
organoleptika svojstva. Bjelaevine rai siromane su glutenom pa je njihova kvaliteta
znatno slabija od one u peninom zrnu. Kako je raeni kruh vlaan, due vremena
ostaje svje i mekan.

Slika 7. Ra, izvor: Internet

Zrno jema, iako vrlo rasprostanjeno, ima neznatnu ulogu u ljudskoj prehrani. Najvee
znaenje ima kao sirovina za industriju piva, u kojoj predstavlja kvalitetnu i
nezamjenjivu sirovinu.

14

Slika 8. Zrna jema, izvor: Internet

Zob, oljutena i izrezana zrna zobi koriste se za izradu dijetalnog kruha i zobenih
pahuljica kao vrste lako probavljive i zdrave hrane. Zob se u velikoj mjeri upotreljava
kao stona hrana.

Slika 9. Zob, izvor: Internet

Kukuruz je uz penicu najvanije ito po obujmu proizvodnje, prometu i gospodarskom
znaenju. U prehrambenoj industriji kukuruz se koristi za proizvodnju kukuruznog
korba, krobnog eera, alkohola, piva, kvasca, jestivog ulja i dr. Mladi kukuruz
eerac konzervira se u limenkama. Mlado zrno vrlo je ukusno, slatko, bogato
bjelanevinama, eerom, vitaminima i mineralima.

15

Slika 10. Kukuruz, izvor: Internet

Ria je u svijetu vrlo rasprostranjena, u nekim krajevima, osobito u Aziji, osnovna su
ivena namirnica. Oko 17% od ukupnih povrina itarica nalazi se pod riom, tako da
je to po povrinama druga kultura, odmah iza penice. Po proizvedenim koliinama
zrna, ria je na prvom mjestu.
Prije svega se koristi za ljudsku prehranu i vrlo je hranjiva itarica. Budui da je
siromana bjelanevinama koje daju gluten, ria se, za razliku od drugih itarica,
uglavnom ne melje za brano pa se od nje ne priprema kruh. Zbog toga se najvie
upotrebljava kuhana, sama i kao dodatak drugim jelima
Vrste ria
- oljutena ria
- bijela ria
- polubijela ria
- parena ria
- bijela parena ria

Slika 11. Ria, izvor: Internet

16

2.5.2. VRSTE I SVOJSTVA ULJARICA

Uljarice su u osnovi biljke za proizvodnju ulja, a u njih se ubrajaju soja, kikiriki,

suncokret, uljana repica, sjeme bundeve, mak i konoplja.
Zrno soje vana je sirovina za priozvodnju ulja, stone hrane i drugih proizvoda. Soja
je bogata proteinima i uljem te se ubraja u bjelanevinasto-uljane biljke. Bjelanevine
soje imaju veliku bioloku vrijednost i lako se rastvaraju u void, to ih ini pogodnima
za industrijsku preradu u razne prehrambene proizvodne i stonu hranu. Soja se koristi
kao sirovina ili dodatak za proizvodnju velikog broja ivenih namirnica: jestivog ulja,
sojinog mesa, raznih peciva, tjestenine, margarina, sireva, koncentrata sojinih protein,
sojinog brana te kao dodatak mljevenome mesu.

Slika 12. Zrno soje, izvor: Internet

Jezgre plodova kikirikija koriste se u razliitim oblicima, najee prene ua grickanje
ili kao dodatak okoladnim proizvodima, keksima itd. Zbog velikog postotka ulja,
kikiriki se upotrebljava u indurstriji za proizvodnju ulja i maslaca.

17

Slika 13. Kikiriki, izvor: Internet

Sjeme suncokreta je u Hrvatskoj osnovna sirovina za proizvodnju kvalitetnog jestivog
ulja. Od ukupne proizvodnje svih uljarica, na suncokret ortpada oko 90%. Od sjemena
suncokreta proizvodi se jestivo ulje svijetloute boje, ugodna mirisa i svojstvena blagog
okusa. Suncokret je bogat vitaminima A, D, E I K.

Slika 14. Sjeme suncokreta, izvor: Internet

Sjeme uljane repice takoer je vana sirovina za industriju ulja. Sjemena uljane repice
namijenjena za industrijsku preradu ne smiju sadravati primjese koje se tijekom
prerade ne mogu odstraniti i ne mogu tetno djelovati na zdravlje ljudi.

18

Slika 15. Sjeme uljane repice, izvor: Internet

Sjeme bundeve koje se nakon vaenja sui do koliine vlage oko 10%, cjenjena je
sirovina za proizvodnju jestivog ulja.

Slika 16. Sjeme bundeve, izvor: Internet

Osueno sjeme maka upotrebljava se kao sirovina za proizvonju jestivog ulja i za
pripremu raznih vrsta kolaa.

Slika 17. Sjeme maka, izvor: Internet

Sjeme konoplje koristi se za proizvodnju vlakana za tekstilnu indistriju, za proizvodnju
ulja i u industriji boja i lakova.

19

Slika 18. Sjeme konoplje, izvor: Internet

2.5.3. PRIJEVOZ, PREKRCAJ I SKLADITENJE ITARICA I ULJARICA

Od etve do prijevoza u skladite i dalje do pogona za preradu, mlinova i tvornica za

proizvodnju stone hrane, kao i za vrijeme skladitenja, ita i drugi zrnasti proizvodi
podloni su gubicima u koliini i kvaliteti /rasip, pogoranje kvalitete tijekom
skladitenja i oteenja od biljnih bolesti i skladinih tetoina).
itarice i uljarice ambalairaju se u vree ili se prevoze u rasutom stanju. U
meunarodnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni itarice i uljarice uglavnom se prevoze u
rasutom stanju.
Ria se uvijek krca u vreama i tako pakirana ubraja se u generalne terete. Vrlo je
osjetljiva, kvari se kada je izloena jakim mirisima, a naroito zbog ugrijavanja
isputajui veliku koliinu vlage te gubei na teini. Vlana ria brzo trune razvijajui
mnoge topline i oteujui zdravu robu koja se nalazi u blizini. Zbog toga prostori u
koje se ria krca trebaju biti oprskbljeni to boljom ventilacijom.
Pri iskrcaju vrea s broda, nakon slaganja vrea na palate, roba se viliarima razvozi do
lukog skladita. Za daljnji prekrcaj na kamione ili eljeznike vagone palate se opet
viliarima voze do prijevoznog sredstva gdje radnici runo slau vree.
Za prijevoz itarica i uljarica najee se koriste eljezniki vagoni, brofovi i teglenice
a na kraim relacijama i kamioni.
Onsonvi su zahtjevi za sva prijevozna sredstva, bez obzira na to prevoze li se zrnasti
proizvodi u rasutom stanju ili pakirani u vree i drugu ambalau, sljedei:
- trebaju biti ispravna
- trebaju biti ista i suha
- trebaju biti bez stranih i bilo kakvih jaih mirisa
- trebaju biti bez ostataka zrna i drugih ostataka od prethodnog dana
- moraju biti zatieni od kie i vlage.

20

Slika 19. Vagoni za prijevoz itarica, izvor: Internet

eljezniki vagoni najpogodnija su sredstva za prijevoz itarica i uljarica na kopnu,

osobito rasuite robe jer je ta vrsta prijevoza jefitinija od kamionskog. eljezniki
vagoni gotovo su jedino prijevozno sredstvo u meunarodnoj trgovini zrnaste robe u
rasutom stanju.
Uvjeti skladiitenja prilagouju se vrsti itarice i stanju u kojem je dopremljena u
skladitu. Za vrijeme skladitenja i prijevoza, penica i druge vrste itarica normalno
gube od 0,5 do i posto mase, uglavnom zbog suenja i dozrijevanja, ali moe biti i
posljedica manipuliranja teretom.
Uz vlagu i poviene temperature, nepoeljne promjene i kvarenje itarica i uljarica
nastaju duljinom skladitenja. U sluaju intezivnog disanja dolazi do kvarenja zrna u
obliku
- kijanja
- kiselosti
- plijesni
- pojava skladinih tetoina

21

2.6. CEMENT

Cementi su hidraulina veziva koja spadaju u suvremeni graevinski materijal. To je

fino samljeveni anorganski materijal koji pomijean s vodom tvori pastu koja
hidratacijskim reakcijama vezuje i ovruje te stajanjem zadrava vrstou i stabilnost.
Na taj nain dobiva se kamenasta masa, odnosno beton.
Prema brzini vezanja cement se dijeli na:
- brzo vezujui (<15 min)
- srednje vezujui (od 15 do 60 min)
- sporo vezujui (>60 min)
Postoji vie vrsta cementa koji se uglavnom razlikuje prema kvalitrti sirovina, peenju i
dodatku pri mijeanju klinkera. Najee see primjenjuje portland-cement i portland
cement visoke otpornosti.
Samljeveni cement skladiti se u silosima koji trebaju biti hermetiki zatvoreni budui
da se cement na zraku kvari, odnosno gubi na kvaliteti. Smanjenje kvalitete oituje se u
gubljenju njegove vrstoe.
U prekomorskom prijevozu cement se prevozi ili bulk-carrierima ili specijalnim
brodovima za prijevoz cementa u rasutom stanju. Tijekom prijevoza brodovima
potrebno je osigurati prikladan sustav pumpi i cjevovoda za prekrcaj te onemoguiti
dodir vode s brodskim skladitem.
Cement se prevozi i pakiran u vree teine 25 i 50kg, uz doputeni mgubitak od 2%.
Vree trebaju biti od natronskog papira, kartona, trostruko ili etverostruko savijenog.
Vree se slau na palate te se tako paletizirana roba krca u brodove za prijevoz
generalnog tereta.

22

3. UTJECAJ RAZVITKA BRODOVA ZA PRIJEVOZ SUHIH RASUTIH

TERETA NA IZGRADNJU SPECIJALIZIRANIH LUKIH TERMINALA

Porast dimenzije brodova za prijevoz masovnih tereta u zadnjih tridesetak godina

prolog stoljea znaio je zapanjujui napredak, ali i nepremostive potekoe za velik
broj svjetskih luka. U samo dvadesetak godina (od 1960. Do 1980.) nosivost brodova
za prijevoz (eljeznih rudaa, ugljena itd.) poveala se za oko 10 puta. Istodobno je
poveana brzina brodova i uvedene su nove tehnologije prekrcaja tereta u lukama.
Razvoj morskog brodarstva, osim zahtjeva za novim fizikim obiljejima, nametnuo je
i potrebu izgradnje specijaliziranih terminal i lukih ureaja.
Veliki brodovi ugljena i eljezne rudae i dalje e prevladavati kad je u pitanju prijevoz
na velikim udaljenostima, pod uvjetom da luke nisu limitirajui imbenik. Prihvat
takvih brodova u lukama zahtjeva sljedee uvjete:
- fiziki uvjeti prihvata broda (dubina mora, odgovarajui pristan i dr.)
- smanjenje vremena ekanja broda u luci
- smanjenje vremena lukih operacija
- smanjenje broja luka pristajanja
Ti uvjeti jasno prikazuju da tim zahtjevima mogu udovoljiti jedino specijalizirani
terminali za suhe terete.

23

4. ZAKLJUAK

Porastom broja svjetskog stanovnitva rasti e i potreba za rasutim teretima

prehrambene prirode, ukoliko naravno ljudska vrsta ne pronae neke alternativne
oblike prehrane koji nee sadrati itarice ili riu.
Dok e potreba za nekim rasutim teretima rasti ve danas pada potreba Svijeta za
ugljenom i eljeznom rudom. Kina kao najvei uvoznik tih sirovina u drugoj polovici
2015. Godine smanjila je potranju za istim rudama. Vodei BDI indeks pomorskog
prijevoza roba baltike burze, koji prati cijene prijevoza suhog rasutog tereta, pao je u
12. mjesecu prole godine na najnie razine u povijesti. Suprotno tome, tankeri koji
prevoze naftu zadnjih mjeseci ostvaruju najbolje zarade u zadnjih nekoliko godina.
Nakon to su cijene nafte pale, lov na jeftinu kupnju potaknuo je potranju, a vlasnici
krenuli agresivnije slati brodove u rezalita kako bi zauzdali viak na tritu prijevoza
rasutog tereta. Vodee kompanije smatraju da su izgledi za trite suhog rasutog tereta
vrlo izazovni.

24

Literatura :
1. Hrvoje Barievi, Tanja Poletan Jugovi, Sinia Vilke; Tereti u prometu
2. edomir Dundovi; Luki terminali
3. Internet

24