Krcanje I Slaganje Tereta

Krcanje i slaganje tereta
Ivan Krizmani

Ivan Krizmani
Glavne veliine broda

Deplasman (displacement), teina broda izraena volumenom istisnute vode (Arhimedov zakon)
P=DVx
P teina
D deplasman
V volumen
gustoa 1,00 1,025
Nosivost (DWT deadweight), je teina zbog koje brod uroni od lake do neke teretne vodene linije.
Djeli se na posrednu i korisnu.
Nosivost iznosi 60 68 % deplasmana, a ostatak ini prazan brod.
Light vessel + DWT = DISPLACEMENT
Zapremnina (registred tonnage), je raspoloivi prostor za teret tj. volumen svih zatvorenih prostorija
broda izraen u registarskim tonama.
RT = 2,832 m3
Postupak izraunavanja zapremnine zove se badarenje.
Kapacitet (capacity), raspoloivi prostor za teret izraen u kubinim stopama.
Postoje 2 vrste kapaciteta:
- bale capacity (komadni teret)
- grain capacity (rasuti teret)
Neiskoristiv, izgubljen prostor broken storage
Stowage factor (sf) je broj koji nam kae koliko prostora zauzima jedna tona dobro sloenog tereta.
1 kg = 2,20 funti
2,54 cm = 1 in ; 12 ina = 1 stopa ; 3 stope = 1 jard
1 m3 = 35, 314 stopa kubinih
-
metrika tona M/T = 1000 kg

long tona L/T = 1016 kg
short tona S/T = 907 kg
tonn - metric ton (metrika tona)
Page 2

Ivan Krizmani
Podjela tereta
-
suhi
tekui
opasni
S.T.O.
Suhi teret:
- generalni
- kontejneri
- rasuti
- teki tereti
- hlaeni tereti
- drvo
- stoka
Tekui teret:
- nafta
- vino, voda, juice
- LNG (liquid natural gas)
- LPG (liquid petroleum gas)
- chemical cargo
- vegitabl oil
Opasni tereti:
- IMDG code
- class (1-9)
- UN number (4 digits)
Suhi tereti
Opi ili generalni teret
Tu spadaju najrazliitije vrste tereta, to su tereti u: vreama, bavama, balama, sanducima, kutijama,
svenjevima, automobili, alati, razni strojevi itd.
Opi tereti mogi biti i razni poluproizvodi kao : odljevci kovina, profili cjevi, daske, grede, cigle, kamen i
drugi graevni materijal.
Ova vrsta tereta obino se vpzila i danas se djelomino prevozi (sve manje) tramperima i linijskim
brodovima.
Kontejneri
Kontejner je spremnik vrste konstrukcije namjenjen viekratnoj upotrebi.
Kontejneri su gotovo nasljedili u potpunosti prijevoz generalnog tereta. Danas se u kontejnerima
prevozi gotova sva mogua roba pa ak i tekui tereti, u namjenskim kontejnerima. I rasuti se teret
prevozi u namjenskim teretima za rasuti teret. Postoje razni tipovi kontejnera koji ovisi o namjeni
tereta za prijevoz. Grade se od eljeza, aluminija te GRP (glass reinforced plastic).
Page 3

Ivan Krizmani
Svaki od materijala ima prednosti i mane:

- eljezni, vrsti dugotrajni ali teki
- aluminij, laki ali osjetljiviji na meh oteenja
- GRP, vrst ali osjetljiv
Najzastupljeniji su:
- TEU (twenty feet equivalent unit) 20 stopni
- FEU 40 stopni
irina im je 8 stopa
Visina 8 , 9 (jumbo hi-cube)
Postoje otvoreni, zatvoreni i djelomino otvoreni. Ovisno o tipu tereta koji prevoze tako se i
kategoriziraju.
Kontejnerska tehnologija omoguava znatno poveanje pretovara u jedinici vremena u odnosu na
generalni teret i kao znatno smanjenje radne snage uptrebom teke specijalizirane mehanizacije za
pretovar kontejnera. Kontejner je naroito prikladan u multimodalnom (vie namjenski) i integralnom
transportu.
CORNER CASTING
KONTEJNER
Sl. 1 - kontejner
TAR (prazan kontejner) + PAYLOAD (teina tereta) = GW (gross weight)
Rasuti teret
U ovu vrstu tereta spadaju ne pakirani materijali koji se zbog svoje sipkosti krcaju u rasutom stanju.
Najtipiniji rasuti teret su: ugljen, ugljena praina, koks, rudae, itarice, sol, eer, pjesak, ljunak,
kamen
Kad je rasuti teret u bavama i sanducima tada je opi teret ili generalni.
Danas je potpuno mehaniziran ukrcaj rasutog tereta. Radi potrebe prevoenja velikih koliina rasutog
tereta razvili su se posebni tipovi brodova za prijevoz istog tzv. BULK CARRIERS. Imaju posebnu
konfiguraciju skladita kako bi se onemoguilo presipanje tereta.
Page 4

Ivan Krizmani
hatch coaming
top tanks
double bottom
Sl. 2 - self trimming holds

Conbulker brod za prijevoz rasutog tereta i kontejnera
Ugljen
Kod prijevoza ugljena u rasutom stanju postoji 2 vrste opasnosti. Moe doi do samozapaljenja i
eksplozije metana.
Prva 24 sata treba vriti ventiliranje skladita da bi se oslobodio viak metana. Treba vriti kontrolu
temperature u skladitu.
Da bi se izbjeglo stvaranje metana u lukama se ugljen mlije tko se oslobodi metan i ugljen se krca kao
prah. S obzirom na vrstu ugljena postoji njihova kalorina vrijednost. Tako imamo:
- Treset nastaje gdje razno bilje trune bez pristupa zraka. Treset ima 90% vlage, kalorinost mu je od
1500 2000 kalorija. Rijetko dolazi u pomorskom transportu zbog loe kalorinosti.
- Lignit je najmlai ugljen koji nije dovoljno odleao pod zemljom da se potpuno karbonizira. Naziv
mu dolazi od lat. rijei lignum to znai drvo. Kalorina vrijednost mu je izmeu 2000 4000
kalorija. Svjei lignit sadri 50% vlage.
- Mrki ugljen ima kalorinost izmeu 4000 6000 kalorija, on je mlai ugljen smee boje, bolje
kvalitete od lignita. Struktura mu je vrsta i nalazi se na veim dubinama od lignita. Upotrebljava se
najveim dijelom kao gorivo za industrijske pogone. U kemijskoj industriji slui za dobivanje
bitumena i parafina postupkom suhe destilacije.
- Kameni ugljen je stariji od mrkoga i lignita a naslage su na dubinama od 300 1000 metara.
Kalorina mu je vrijednost izmeu 6000 8000 kalorija. Upotrebljava se kao gorivo u industriji te
se koristi za dobivanje koksa u crnoj metalurgiji. Ova se vrsta ugljena najee javlja u pomorskom
transportu.
Page 5

Ivan Krizmani
Antracit, najstariji ugljen gdje je proces karbonizacije dosegao najvii stupanj, crne je boje i na
prjelomima je sjajan. Kalorinost mu je izmeu 8000 8500 kalorija. Predstavlja osnovu za
metalurgijsku industriju.
Ugljen iz rudnika obino nije ist ve sadri komade zemlje i kamena. Da bi se izvrilo odvajanje ne
istoa (jalovina) kao i pripremilo vri se pranje, odjeljivanje i razvrstavanje. Pranjem se odstranjuje
zemlja i ilovaa.
Ugljen u transportu dolazi u veliinama od komada do praine.
Velike zemlje izvozince su: Australija, SAD, Juna Afrika.
itarice
- penica
- jeam
- ra
- zob
- proso
- kukuruz
- laneno sjeme
ito se uglavnom krca u rasutom stanju u brodovima za rasuti teret. Mogu se krcati i u vreama no tada
bi trbalo obratiti pozornost na sljedee, pravilno slaganje vrea na prethodno izolirane povrine
skladita. Strunim slaganjem vrea u skladite ostavljaju se ventilacijski kanali od samih tako sloenih
vrea.
Treba voditi rauna da se ne krca vlano ito jer moe proklijat. Prije poetka krcanja ita treba izvui
sve osigurae elektrine struje jer ako doe do iskrenja ito se moe zapaliti.
Najvee izvoznice: SAD, Kanada, Australija
Dunnage papir izolator, stavlja se izmeu ita i stjenka skladita ili izmeu redova vrea ita
Cargo battens drvene gredice na rebrima na koje se stavlja dunnage
Shifting boards uzdune pregrade u skladitu, kako bi se smanjile slobodne povrine i onemoguilo
presipanje ita, u svrhu zatite ugroavanja stabiliteta broda
Teki tereti
To su iznimno glomazni i teki tereti kao to su motorne i elektrine lokomotive, eljezniki vagoni,
dijelovi tvornikih postrojenja, hidroelektrana i mostova, teki topovi, tenkovi, oklopna vozila itd. Svi
se tereti mogu krcati u brodska skladita i na palubu broda, ali se mora strogo paziti na dozvoljena
optereenja dijela broda. Svi ovi terti mogu se krcati u brodska skladita ili na palubu broad ali se mora
strogo voditi rauna o doputenoj nosivosti optereenih paluba broad. Zbog specifinosti takva tereta,
grade se i posebni brodovi namjenjeni njegovu prijevozu. Neki od tih brodova imaju samarice koje
mogu nositi vie od 1000 tona. Palube su im solidno graene, a grotla vrlo prostrana. Jedan od najveih
problema kod prijevoza jest privrenje tereta. Ovako glomazni i veliki teki tereti se najefikasnije
privruju zavarivanjem za brodsku konstrukciju i to na vie mjesta. Na ovaj nain oni predstavljaju
jedinstvenu cjelinu sa brodskom konstrukcijom.
Sustav krcanja na ove brodove vri se putem:
- tekih dizalica
Page 6

Ivan Krizmani
sustavom balastiranja broad, tako da ukrcajna paluba doe u nivo obale te se onda teki tereti
jednostavno uvuku na brod bilo da se radi o teretima na kotaima ili na eljeznikim tranicama.
Isto tako se mogu krcati velike kontejnerske dizalice na ovom principu. Ovi brodovi su opremljeni
jakim balastnim pumpama te tzv. anti heeling tanks (protuljuljnim tankovima).
Hlaeni tereti
To su tereti koji se zbog svojih prirodnih osobina trebaju prevoziti pri odreenoj temperature. Prevoze
se uglavnom brodovima namjenjenim za prijevoz ovakovih tereta, a mogu se prevoziti i drugim
brodovima koji imaju skladite ili dio skladita za prijem ovakve vrste tereta. Tipizirani brodovi za
prijevoz ovakvih tereta nazivaju se brodovi hladnjae (refer ship).
Razni su temperaturni reimi, ovisno o vrsti tereta koji se prevozi:
- cooled cargo (hlaeni tereti) na +13C, tu najee spada voe od 0C do 13C
- chilled cargo (pothlaeni teret) na +8C
- frozen cargo (smrznuti teret) na -3C do -18C
- deep frozen cargo (duboko smrznuti teret) povie -18C
separate cooling compartment
No.4
No.3
No.2
No.1
insulation (izolacija)
Sl. 3
Kava
Je napitak od preng i smljevenog sjemena kakaovca. U meunarodnoj trgovinskoj razmjeni zauzima 2
mjesto.
Najvei izvoznici su -. Brazil i Kolumbija, a uvoznici SAD i zemlje zapadne Europe. Razlikuje se prema
porjeklu i kvaliteti koja ovisi o aromi, ukusu, boji, starosti.
U trgovini susreemo oko 40ak vrsta kava od koje su najpoznatije:
- Junoamerike kave 46% svjetske proizvodnje,
- Brazil (santos, minas bahia),
- Kolumbija (bogota, kolumbija),
Page 7

Ivan Krizmani
Venezuela (caracar, merida),

Srednjoamerike kave 13% svjetske proizvodnje (Meksiko, Gvatemala, Kostarika, Honduras, San
Salvador
Azijske kave 7,7% svjetske proizvodnje (Saudijska Arabija, Jemen najkvalitetnija kava, Indija,
Filipini)
Afrika 28,9% svjetske proizvodnje (Etiopija. Angola, Kongo, Uganda)
Upomorskom prijevozu prevozi se u sirovom zrnu (vree 50, 60, 100 kg) jer prena lako poprima
mirise i okuse, gubi svjeinu i eljenu aromu. Usluaju da se prevozi u vreama ne smije biti u
skladitima vie od 10 dana.
Vrlo je osjetljiva posebno na vlagu i mirise koje brzo upija. Strogo se preporua da se krca odvojena od
drugih tereta. Toliko je osjetljiva ad se ne slae s drugim vrstama kava u isto skladite, a nipoto se ne
smije krcati s koama, papar, riblje brano i slina roba s neugodnim mirisima. Vlaga moe jako tetiti
kavi jer ju kava brzo upija i poprima neugodan miris. Prije slaganja kave treba pripremiti dovoljno
zatitnog materijala, a skladita moraju biti potpuno ista. Na tlo trba postaviti podloge od drvenih
gredica razmaka 30 cm ten a njih popreno posloiti daske, na daske se stavlja papir a tek onda vree.
Treba izbjei dodir vrea s kondezacijom tako to e se dijelovi skladita pokriti zatitnim materijalom.
Trba voditi rauna o redovnom provjetravanju, vodei strogo rauna o toci rosita. Da bi se
provjetravanje poboljalo nakon svakog treeg vodoravnog sloja vrea kave postavljaju se drvene
podloge, a nekad i uspravne drvene podloge kako bi se poboljala ventilacija. Izmeu posljednjeg sloja
vrea treba ostaviti prostora 15 20 cm u svrhu provjetravanja. Preporuljivo je prekriti zadnji sloj
vrea papirom tj. Platnom kako bi se sprijeilo da usljed kondezacije stropa skladita kapljice vode
dou na vree kave.
Faktor slaganja je izmeu 1,72 2,09 ovisno o veliini zrna.
Brano
Najvei dio penice i znatno manji od ostalih itarica. Prerauje se mljevenjem u razne vrste brana.
Zbog iroke potronje, brano se javlja u velikim koliinama u kontinentalnom i prekomorskom
transportu. Redovno se pakira u vree raznih teina 75 100 kg. spada u red naroito osjetljivih tereta
pa stoga pri uskladitenju i transportu neophodno je pridravati se propisa za uvanje takve robe.
Zdravo i dobro brano mora imati ugodan i svje specifian miris, neutralan i poneto slatkastog okusa
te odreen postotak vlage. Pogodno je za transport kad nema vie od 14% vlage. Vlaga i strain mirisi su
dva najopasnija faktora koja djeluju da se brano pokvari i izgubi na kakvoi stoga su za transport i
skladitenje brana potrebni istoa, vantilacija, suhe prostorije i stalan struan nadzor. Osobito se
preporua stalna kontrola brana za vrijeme duljeg dranja u skladitima ili prijevoza brodovima. U
skladitima se vre ne smiju nikada izravno slagati na podove, naslanjati na stijene tako da neposredno
dodiruju eljezne dijelovi konstrukcije broad. Pri slaganju brana u vreama treba koristiti dovoljnu
koliinu zatitnog materijala. Brano spada u vrlo osjetljiv teret koji se lako kvari u dodiru s vlagom i
jakim mirisima. Isto tako ne smije se u isto skladite slagati svjee voe zbog mirisa.
Faktor slaganja je 1,66.
Danas se sve rijee brano prevozi brodovima slobodno u vreama ve to ide kontejnerima (vree na
palete pa u kontejnere).
Page 8

Ivan Krizmani
Drvo
Upotreba drveta za zadovoljavanje ljudskih potreba kretala se uporedo s njihovim kulturnim i
tehnolokim razvitkom. Prijevoz drveta kao brodskog tereta star je nekoliko tisua godina. Zbog svoje
mnogostruke upotrebe drvo spada u red najtraenijih sirovina. Dananje graevinarstvo, rudarstvo,
brodogradnja, industrija papira, promet, tekstilna i kemijska industrija, kao i mnoge druge vezane su
za upotrebu drveta. Deblo drveta (kao najvanija komercijalna roba) sastoji se od kore, kambijuma
drveta i srike.
Kora je vanjski dio debla, cambium je tanki sloj izmeu kore i drveta, a omoguuje rast stable u
debljinu. Svako drvo sastoji se od prstenskih dijelova (godova), od koji svaki predstavlja rast drveta
tijekom jednog vegetacijskog perioda tj. jedne godine. Srika ili centralni dio stabla mekog je i
spuvastog tkiva. Prema kemijskom sastavu drvo se sastoji od sljedeih elemenata: 50% ugljika, 43%
kisika, 6% vodika, a ostalo je duik i razne soli.
Drvo openito koje raste moe se podijeliti u 3 glavne skupine:
listaa ili bjelogorica
etinjaa ili crnogorica
egzotino ili tropsko drvo
Prema potrebi drvo se dijeli:
tehniko drvo
sirovina za kemijsku industriju
ogrijevno drvo
Tehniko drvo se upotrebljava radi tvrdoe, vrstoe, elastinosti najvie u brodogradnji, zanatstvu,
izradi namjetaja, ambalae
U kemijskoj industriji se koristi kao sirovina za dobivanje celuloze, papira, umjetnih vlakana, octa,
katrana, metilnog alkohola, smola
Kao ogrijevno drvo upotrebljava se u obliku cjepanica ili pilanskih otpadaka.
Prema tehnikim svojstvima vrste drveta mogu se podijeliti prema: tvrdoi, trajnosti, cjepivosti. Sjea
drva u umama se vri u kasnu jesen ili tijekom zime jer u to doba prestaje vegetacijski period i ima
najmanje vlage.
Drvo u prometu se dijeli u 4 klase:
neobraeno drvo (trupci, jambsko drvo, stupovi, gorivo drvo)
obraeno drvo (sva piljena graa, daske i letve, tesana graa)
finalni proizvodi drvne industrije (perploe, panel ploe, parkete, namjetaj)
kaaraka roba
Trajnost drva moe se produiti konzumiranjem i impregniranjem. Ovim sredstvima drvo se zatiuje
od raznih insekata i gljivica koje izazivaju trule. Ova sredstva uglavnom su tetna po zdravlje.
U svjetskoj trgovini crnogorino drvo se koristi oko 80% ukupne svjetske potronje, a 20% ostale.
Mjere koje se koriste kod prijevoza drva su vrlo raznovrsne diljem svijeta.
Vrlo uestao naziv je dan po mjestu nastanka kao npr. Standardi (najpoznatiji Petrogradski standard),
a iznosi 4,6723 m 3 .
Mjera koja se sve vie koristi je m 3 .
1 m 3 = 35. 314 cft
1 cft = 0,028317 m 3
Page 9

Ivan Krizmani
Board feet (BF), daska duljine i irine 1 stope, a visine 1 in.
irina debljina
duina
12
irina u palcima, debljina u palcima, duina u stopama
VBF
in = 2,54 cm
1 ft = 0,305 m
1 m = 3,28 ft
1 Kp = 2,2 lbs (pound)
1 lbs = 0,454 Kp
Koliina trupaca izraava se ponekad u tonama, a najee u kubinim metrima. Moe se jo izraziti u
fadomima.
Puno drva se krca u zemljama Zapadne Afrike, Rusije, Kanadi, Finskoj, Indonezija, Filipini.
U Africi, vrlo esto, drvo se mjeri po hoppus sistemu koji se temelji na opsegu balvana mjerenog na
polovici njegove duine.
Za izraunavanje teine balvana po hoppus sistemu koriste se iskustveni faktori koji daju prilino
tone rezultate ako postotak vlage u balvanu ne odstupa puno od prosjene koliine vlage. Poznati su
balvani Wawa i Sapele.
Drvo je osjetljiv teret i na njega utjeu sve promjene temperature i atmosferske prilike pa se prilikom
manipuliranja mora struno postupati da ne doe do lomljenja i oteenja. Sa umskih radilita i pilana
drvo dolazi u luka skladita zbog suenja, sortiranja, markiranja i otpreme.
Ispod svenjeva drva podstavljaju se podstavljai kako bi se izbjegao fiziki kontakt drva it la. Visina
podmetaa ovisi o vlanosti skladita. Izmeu svakog reda postavljaju se letvice radi suenja. Kad se
drvo dovoljno osui vri se preslaganje ali bez letvica. Tvrdo drvo mnogo je osjetljivije od mekoga te se
po mogunosti uskladitava u zatvorena skladita. O nainu slaganja drva an brod ovisi stabilitet
broad. Ako se drvo krca u skladita naroito kod krcanja generalnog tereta treba paziti da svojim
mirisom naroito ako je svjee drvo ne oteti drugi teret koji je osjetljiv na mirise. Nad finalnim
drvetom ne smije se slagati teki teret kao ni razna ulja da se njihovim utjecajem ne bi otetilo.
Razne vrste drva i drvnih preraevina:
Brazil drvo naziva se jo i sapan drvo, crvenkaste je boje i koristi se u industriji boja. Ima svojstvo
topivosti u void. Izvozi se u kratkim komadima ili cjepanicama. Jedna tona takvog drva zauzima
3,21 3,34 m 3 /t.
Cammwood drvo, izvozi se iz Zapadne Afrike a izrazito je crvene boje. Izuzetno je osjetljivo na
dodir s morskom vodom a zauzima 2,3 m 3 /t.
Ebanovina je vrlo teko drvo tvrdo i trajno crne boje zauzima 1,53 1,63 m 3 /t. Iskoritava se za
izradu glazbenih instrumenata vrlo je skupo.
Jabrah drvo, tamno drvo i Zapadne Australije. Upotrebljava se za izradu eljeznikih pragova i kod
podvodnih radova, ne mogu ga unititi crvi, zauzima 0,98 1,06 m 3 /t.
Page 10

Ivan Krizmani
Mahagonij drvo, skupo i tvrdo drvo za pokustvo i u brodogradnji. Boja mu varira od crvenkaste do
tamno smee. Prevozio se prije kao balvan, a danas kao rezana graa. Krca se u Zapadnoj Australiji,
Africi, Centralnoj Americi itd. Zauzima 1,00 1,13 m 3 /t.
Palisander drvo, dolazi najee iz Brazila. Vrlo skupo drvo, a upotrebljava se za izradu klavijatura,
gudala
Fustic drvo, uto drvo za pravljenje boje poglavito za bojanje vune. Krca se u Kostariki, Meksiku i
Nikaragvi. Factor slaganja mu je 1,95 2,51 m 3 /t.
Quebrach drvo, krca se uglavnom u Argentini ikao balvan. Upotrebljava se za vaenje tanina.
Osjetljivo je na vlagu.
Sandal drvo, je teko drvo koje tone u vodi, vrlo je skupo i osjetljivo poglavito u vodi. ukasto je ili
crveno, mirisavo drvo. Upotrebljava se za izradu pokustva i u medicinske svrhe, sadri 16%
santalina. Factor slaganja je 3,21 3,34 m 3 /t.
Teak drvo, najbolje i najskuplje graevinsko drvo, mnogo se upotrebljava za gradnju paluba
brodova i izvozi se u balvanima ili kao rezana graa. Factor slaganja mu je 1,13 1,7 m 3 /t.
Celulozno drvo, za dobivanje celuloze. Nekad se upotrebljvala iskljuivo smrekovina i u manjoj
mjeri jelovina. Drvo za celulozu je veinom oblovina od 8 cm promjera, duine 1 2 m, a moe doi
u cjepanicama ili kao pilanski otpad. Svaka vrsta celuloznog drva otprema se posebno. Mjea se
jedino smrekovina i jelovina.
Cedrovo drvo, ima ga vie vrsta po prirodi je vrlo trajno i upo9trebljava se za pokustvo,
graevinarstvo i sl. pozornost treba obratiti jer je krhko i lako puca. Dolazi u raznim oblicima a ako
dolazi u obliku daica onda mu je factor slaganja 1,98 2,26 m 3 /t.
Javor drvo, krcao se kao oblovina, trupci, sirova rezana graa, poluobraena ili obraena javorova
graa, teko je, skupo a naroito ptiji javor, izdrljiv je i otporan prema raznim utjecajima.
Upotrebljava se za izradu finih predmeta.
Orahovo drvo, vrlo skupo i kvalitetno drvo poglavito crna orahovina. Krca se kao oblovina, trupci,
poluobraena i obraena graa, furnir itd.
Borovo drvo, dosta je teko s velikim postotkom smole. Upotrebljava se za izradu pokustva, u
brodogradnji i graevinarstvu. Factor slaganja mu je 2,40 m 3 /t.
Pitchpine drvo, vrsta borovine izvozi se iz junih dijelova SAD-a. slui kao i ostala borovina.
Balsa drvo, najlake od svih vrsta drveta. Potjee iz Sjeverne i June Amerike, zamjenjuje Pluto,
isolator. U pravilu tee terete ne smijemo slagati na ovo drvo da se ne oteti.
Hickory drvo, vrlo slino naem jasenu ali je dosta ilavije i lako savitljivo.
Gajakovo drvo, upotrebljava se za izradu koloturnika i slinih naprava. Vrlo je tvrdo i teko drvo
izvozi se u kratkim komadima. Za zatitu ovog drva esto se nanosi smjesa parafina i petroleja.
Duglazija, zauzima 2 mjesto u izvozu drva SAD-a i vrlo vano mijesto u Kanadi. Vrlo je slino naem
ariu. Upotrebljava se u graevinarstvu, stolarstvu.
Ari drvo, crvenkasto smeeg tona, spada u red trajnih drva. Upotrebljava se za oblaganje zidova,
stropova, vrata i prozora. Vie se cijeni od borovine.
Jelovina, zamjenjuje smrekovinu osim u finijim izborima. Najvie se koristi za graevne
konstrukcije i grube radove.
Topola, upotrebljava se za celulozu, igice, razne vrste podova, perploa, pokustva.
Breza, crvenkasto do bijele boje tvrdo ilavo i lako se strue (obrauje). U sjevernim zemljama
mnogo se upotrebljava za pokustvo, izradu perploa i sl.
Page 11

Ivan Krizmani
Black wood, tamno drvo iz Indije. Koristi se za pokustvo i graevinarstvo, osjetljivo je na vlagu i
mora biti potopuno suho pri slaganju zauzima 1,84 1,90 m 3 /t.
Brijest, teko drvo, trajno. Smee boje. Upotrebljava se za namjetaj, ogrijev, furnir i sl.
Hrastovo drvo, krca se kaooblovina, trupci, rezana graa i sl. kod nas je najpoznatiji hrast lunjak.
Iz Slavonije dolazi 1 klasa. Factor slaganja mu je 1,11 1,53 m 3 /t.
Bukva, tvrdo i teko drvo. Velika koliina se troi za ogrjev najvie se izvozi kao rezana graa.
Pluto, vanjska kora stable uspjela u panjolskoj, Portugalu i Aliru. Zbog znojenja moe izgubiti
boju. Factor slaganja 8,36 11,71 m 3 /t.
Tropska drva, tvrda drva:
Luksuzna drva (ebanovina, palisander, mahagonij)
Drva za kemijsku industriju (sandal, brazil)
Graevinsko drvo (teak, jabrah)
Karakteristike su: velika specifina teina, tvrdoa. Tropska su drva skupa te zahtjevaju posebnu
pozornost pri ukrcaju i iskrcaju.
Drvne preraevine: vezana graa, perploe, drvena kaa i sl.
Papir
Dolazi najee kao namotaj u rolama. Factor slaganja mu je 2,51 m 3 /t. Papir se dobiva od biljne tvari
preraene u kau za papir. Treba ga zatititi od mehanokih oteenja i vlage. Role su duine 60 cm 2
m i irine 90 cm. potrebno je posvetiti pozornost privrenju ovih rola privrenih u skladitu da ne
doe do pomicanja. U brodskim prijevozima dolazi Kineski papir od oguljene kore bambusa; Japanski
papir od oguljene kore dudovog drveta. Uz spomenute dolazi riin papir, reciklirani papir, presvuen
papir, ljepenka.
Plinovita goriva
Ukapljeni plinovi dolaze u 2 verzije i to kao LNG (liquid natural gas) i LPG (liquid petroleum gas).
LNG iz buotine je prljav, takav plin prolazi primarnu separaciju (ienje plina od neistoa). Kad je
plin proao primarnu separaciju on se ukapljuje radi transporta. Da bi doao u tekue stanje sniava
mu se temperatura na 161,5. Osnovno svojstvo LNG - a je metan. Prednost ukapljivanja je to se iz
jednog kubinog metra ukapljenog plina dobije 600 kubika plina u plinovitom stanju. Brodovi za
prijevoz LNG a su kapaciteta oko 125000 m 3 ukapljenog plina. Brzina im je oko 18 20 v i gotovo su
turbinskog pogona iz razloga to se dio isparenog tereta upotrebljava za pogon kad je u reimu full
ahead. Spremnici su obino okruglog oblika, dva najuvenija tipa spremnika jest Mos Rosenberg i The
Gas. Po tipovima se dijele uglavnom na membranskog tipa. Izuzetno je vana kvaliteta izolacije
tankova.
Page 12

Ivan Krizmani
BUOTINA
PLIN
TRANSPORT DO LUKE
SEPARACIJA
UKAPLJIVANJE
SKLADITENJE
SEKCIJA ZA ISPARAVANJE IZ TEKUEG STANJA
POTROAI
Sl. 4 proces prerade plina

PERC Power Emergency Release Conplig
LPG (liquid petroleum gas), plinovi se dobiju frakcijskom destilacijom nafte: etan, propan i butan
(mogu se dobiti isto tako i iz LNG), etilen, propilen, vie vrsta butilena, butaoilen, izopren, vinil klorid
monomer, etilen oksid, propilen oksid, amonijak (reagira s vodom i nastaje jaka luina koja se tada
naziva amonijev hidroksid) u omjeru s zrakom 10 25 % stvara zapaljivu masu gori utim plamenom
stvarajui vodenu paru i duik.
Uglavnom svi LPG plinovi su bez mirisa pa je teko utvrditi njihovu nazonost te se dodaju sredstva
(aditivi) koji omoguuju otkrivanje njihove nazonosti.
LPG se mogu otapati u uljima za podmazivanje ali ako ga ima oko 10% onda odmauje ulje jer slui za
odmaivanje.
Amonijak se koristi u umjetnim gnjojivima. LPG plinovi su jako eksplozivni te treba voditi rauna da ne
dou u dodir s kemijskim tvarima jer mogu prouzroiti eksploziju.
LPG brodovi su uglavnom manji od LNG brodova.
Ukapljeni plinovi tetno utjeu na zdravlje ljudi, s obzirom na nain djelovanja na ljudski organizam
djele se na:
Iritantne (nadraljivci)
asfiktasne (zaguljivci)
Anestetici (opojni plinovi)
sustavni otrovi
TLV Threshold Limit Value
Opasni tereti
Nadalje, mogli bi izvesti definiciju opasnog tereta: OPASAN TERET jest svaki teret koji po svojim
svojstvima moe prouzroiti opasnost po zdravlje, sigurnost i imovinu osoba koje sudjeluju u
transportnom procesu posredno ili neposredno, te nanijeti tetu prijevoznim sredstvima i javnim
dobrima.
Klasa 1 Eksplozivi
tvari ili naprave koje mogu dovesti do masovne eksplozije (eksplozija koja obuhvaa praktiki itav
teret odjednom)
tvari ili naprave koje mogu eksplodirati, ali ne i izazvati masovnu eksploziju
Page 13

Ivan Krizmani
tvari ili naprave sklone poaru i razlijetanju u manjoj mjeri, odnosno svjetlosnom efektu u manjoj
mjeri, ili pak, posjeduju obje osobine, no nisu skloni masovnoj eksploziji
tvari ili naprave koje ne predstavljaju znaajnu opasnost, ve samo manju opasnost u sluaju
zapaljenja ili zapoinjanja procesa na drugi nain
vrlo ne osjetljive tvari, no koje mogu eksplodirati masovno vrlo mala vjerojatnost zapoinjanja ili
prelaska gorenja u detonaciju pod normalnim uvjetima prijevoza
Klasa 2 Plinovi pod tlakom, ukapljeni ili otopljeni pod tlakom
- stlaene plinove
- plinovi pretvoreni u tekuinu
- plinovi otopljeni pod tlakom
- rashladne plinove
Klasa 3 Zapaljive tekuine
Ova klasa pokriva razliite tekuine, kao i tekuine koje sadre krute tvari kao to su boje i lakovi.
Zapaljive tekuine, uglavnom podjeljene prema plamitu:
- nisko plamite, ispod 18C, jako zapaljivi (benzin)
- srednje plamite, od 18C do 23C, srednje zapaljive (kerozin)
- visoko plamite, iznad 23C do 61C (eter, alkoholi)
Plamite je ona najnia temperatura na koju treba zagrijeti neku tekuinu da se stvori koliina para
koje upravo planu na otvorenom plamenu.
Klasa 4 Zapaljive krute tvari
U ovu klasu spadaju krute tvari koje se u suhom stanju mogu zapaliti u dodiru s plamenom ili iskrom.
Zapaljive krute tvari su podijeljene na:
- lake zapaljive uz izvor gorenja
- samozapaljive tvari, sklone porastu temperature pri transportu
- tvari koje u dodiru s vodom isputaju zapaljive plinove ili postaju samozapaljive
Klasa 5 Oksidirajue tvari
Oksidanti su tvari koji se razlau u dodiru s pojedinim drugim tvarima i pri tome mogu uzrokovati
vatru.
Ovim tvarima bi se trebalo rukovati oprezno te bi ih trebalo tititi od vruine.
Oksidirajue tvari su podjeljene kao:
- oksidanti koji mogu isputati kisik, biti toksini i korozivni
- peroksidi, jo opasniji, jer se mogu eksplozivno dekonponirati (rastaviti) i reagirati sa drugim
tvarima
Mnogi peroksidi su otrovni a neki mogu izazvati alergijsku reakciju i tetu za oi.
Klasa 6 Otrovne (toksine) tvari
Tvari u ovoj klasi su podlone tome da uzrokuju smrt ili teku ozljedu, ili da djeluju tetno kad ih se
proguta, udie ili dodiruje golom koom.
Toksine tvari mogu biti plinovi, krute tvari ili tekuine.
Page 14

Ivan Krizmani
Podijeljene su na:
otrovne (veliki niz kemikalija uglavnom nepoznatih u svakodnevnom ivotu)
zarazne tvari (genetski modificirani mikro-organizmi, virusi, bakterije itd.)
Klasa 7 Radioaktivne tvari

Ovdje spadaju tvari koje spontano emitiraju znaajna zraenja i ija specifina aktivnost nadilazi 0,002
mikro kirija.
Klasa 8 Korozivne tvari
Korozivne (nagrizajue) tvari su tvari koje u dodiru s drugim tvarima izazivaju njihovo oteenje ili
unitenje.
Klasa 9 Razne opasne tvari, odnosno svaka ona tvar za koju je iskustvo pokazalo ili moe pokazati da
je takvog karaktera da se na nju moraju primjeniti zahtjevi ove Konvencije.
Uvjet plovnosti
P (teina) = D (deplasman)
D = V (volumen) x (specifina teina)
Rezerva plovnosti
V1 V
Rp
V1
V1 itav vodonepropusni volumen do gornje palube
V volumen podvodnog dijela broda
Volumen podvodnog dijela broda se izraunava Simpsonovim ili trapeznim pravilom, koeficijentom
punoe deplasmana.
V
( )
LBT
LBT Duina, irina, Gaz
Rezerva plovnosti obuhvaa nadvoe i nadogradnju.
Tonaa (nosivost) je 2/3 deplasmana (u grubo).
+
nosivost
prazan brod
_________________
deplasman
inkrman by the stern

Page 15

Ivan Krizmani
inprovan by the head

even keel ravna kobilica
Zagaznice
12' = 1 ft
Vrste tona
Metrika tona= 1000 kg
Long tona = 1016 kg = 2240 pounds
Short tona = 907 kg = 2000 pounds
0,453 kg = 1 pound / libra
Koeficijenti broda
T
pov.
gl. rebra
Sl. 5 - prikaz koeficijenata broda

Ako je brod inkrman teite vodene linije je na provi, a ako je inprovan onda je teite vodene linije na
krmi.
Svi presjeci, povrine i volumeni brodskog trupa zakrivljeni su i zbog toga se ne mogu tono izraziti
matematikim formulama. Da bi ipak volumen podvodnog dijela broda (V) zatim pov. glavnog rebra
(F) i pov. konstruktivne vodne linije (Fkvl) bilo mogue barem priblino izraziti formulama slue nam
koeficijenti punoe broda. Osim toga vrijednosti ovih koeficijenata ujedno otkrivaju i pribline
karakteristike broda. Pomorci i brodograditelji u ove svrhe primjenjuju 4 koeficijenta i to: koeficijent
Page 16

Ivan Krizmani
punoe deplasmana ( ), koeficijent punoe glavnog rebra ( ), koeficijent punoe vodne linije ( ),
koeficijent finoe ( ).
Koeficijent punoe deplasmana ( ), je broj koji pokazuje koliko volumen podvodnog dijela broda
ispunjava prizmu LBT opisanu oko uronjenog dijela trupa.
V
LBT
LBT
'
Koeficijent punoe glavnog rebra ( ) (e: midship section coeficient), pokazuje koliko povrina glavnog
rebra ispunjava opisani pravokutnik B x T.
Glavno rebro nalazi se na najirem mjestu na brodu, najee na polovici konstrukcijske duljine broda
pa je uronjena povrina tog rebra najvea.
F
B T
B T
Koeficijent punoe vodene linije ( ) (e: water line coeficient), ovaj koeficijent pokazuje koliko povrina
konstrukcijske vodene linije ispunjava opisani pravokutnik L x B.
Fkvl
L B
Fkvl
L B
Koeficijent finoe ili cilindrini koeficijent ( ), je omjer uronjenog volumena broda i volumena prizme
ili polucilindra duljine uronjenog dijela broda kojega presjek ima povrinu jednaku povrini glavnog
rebra.
V
F
L B F
B F
L
Vrijednost koeficijenta finoe ( ) kod manjih brodova je obino 0,62 0,67, a kod veih 0,70 0,80.
ovaj koeficijent pokazuje kako je istisnina rasporeena po duljini broda. Kad je = 1, onda je oblik
broda jednak opisanoj prizmi LBT . Ako je vei, vei je i u odnosu prema to znai da su krajevi
broda puniji u odnosu prema sredini. Obrnuto, to je manji to je manji u odnosu prema to znai
da je glavno rebro punije i da su krajevi rebra otriji u usporedbi sa sredinom.
Vrijednosti koeficijenata za teretne brodove:
Koeficijent punoe deplasmana, = 0,65 0,81
Koeficijent punoe vodene linije, = 0,80 0,88
Koeficijent punoe glavnog rebra, = 0,90 0,99
Page 17

Ivan Krizmani
Primjeri:
Izraunaj deplasman broda dimenzija:
LOA = 145 m
B = 16 m
T = 6,0 m
= 0,66
D
'
'
L B T
145 16 6 0,66
9416,88m / t
Dimenzije broda:
LOA = 145 m
B = 16 M
D = 12783 m/t
Kolika je promjena gaza kod prijelaza u slatku vodu iz morske?
D V
12783
12471,22m 3
1,025
Razlika 12783 12471,22
Fvl h 311,78
h
12783
12783m 3
1,00
311,78m 3
L B
h 311,78
145 16 0,82 h 311,78
0,1638m
Dimenzije broda:
LOA = 145 m
B = 16 m
Koliko e se smanjiti gaz broda
D V
Fvl h 146,34m 3
146,34
145 16 0,82
D (1,025
TPC
= 0,82 ako se iskrca 150 m/t?
150
146,34m 3
1,025
L B
146,34
1902,40
0,0768m
h 146,34m 3
0,08m
)
'
Page 18

Ivan Krizmani
TPC koliko tona treba ukrcati da se gaz promjeni za 1 cm

TPI eng. koliko tona treba ukrcati da se gaz promjeni za 1 inch
Omjer brodskih dimenzija
O omjeru brodskih dimenzija mnogo zavise svojstva trgovakih i ratnih brodova. U tom pogledu
najznaajniji su omjer duljine i irine broda (L/B), omjer gaza i irine broda (T/B) i omjer duljine i
visine broda (L/H).
Omjer duljine i irine (L/B), je vaan pri pravim priblinim proraunavanjima dimenzije broda. Omjer
kod brzih putnikih brodova iznosi 9,5 10,0; kod putniko-teretnih 7,0 8,5; kod teretnih brodova
7,5 9,0.
Najveu vrijednost omjera duine i irine imaju brzi putniki brodovi jer im je poveanje duljine
potrebno da bi postigli eljenu brzinu. Znatnije poveanje omjera duljine i irine nije korisno za
uzdunu vrstou ni za kormilarenje broda. Isto tako poveanje irine broda s obzirom na duljinu
poboljava stabilitet ali smanjuje brzinu broda.
Omjer gaza i irine (T/B), vrlo je vaan za stabilitet broda. Poveanje gaza prema irini smanjuje
stabilitet broda, ako mu se povea duljina negativno se odraava na kormilarenje, gaz broda ogranien
je dubinom luka, a irina irinom dokova i ustava u kanalima.
Omjer duljine i visine (L/H), ovaj omjer je vaan za uzdunu vrstou broda zbog vrstoe brodskog
trupa taj omjer ne moe proi odreenu granicu. Kod trgovakih brodova ovaj omjer iznosi 10,5 12,5.
Proraun povrina, volumena i teita deplasmana
Brodsko tijelo ima nepravilan oblik, zbog toga su svi njegovi presjeci npr. povrina rebara i povrina
vodenih linija omeeni krivim linijama. Posljedica je toga da se pojedine geometrijske veliine broda
kao volumen podvodnog dijela povrine pojedinih vodenih linija, povrina rebara itd. ne mogu
izraunavati po jednostavnim matematikim formulama. Spomenuto se proraunava iz nacrta
brodskih linija i brodskih dijagrama a moe se kod gotovog broda vriti premjeravanjem pojedinih
ordinata koje upotrebljavamo u 2 metode poznate kao:
Trapezno pravilo
Simpsonove formule (1,2,3)
Pomorci se uglavnom slue Simpsonovom formulom.
Formula trapeza, temelji se na tome da se krivulja kojom je omeena jedna povrina zamjeni
izlomljenom linijom i na krajevima svake linije povuku ordinate nazvane y0, y1, y2... Razmak izmeu
ordinata mora biti jednak i oznaava se ''d'' na taj nain ploha je podjeljena na nekoliko trapeza a
povrina plohejednaka je zbroju povrine svih trapeza.
Page 19

Ivan Krizmani
Sl. 6 - proraun povrine s pomou formule trapeza

F
y0
2
y1
2
y0
2
y1
2
y1
2
y0
2
y1 y 2 y 3
y4
y0
2
y1
yn
y2
y1
2
y2
2
y2
2
...
d
y3
2
y2
2
y3
2
y2
2
y3
2
d
y4
2
y3
2
y4
2
y4
2
y4
2
y5
2
y5
2
y5
2
1
yn
2
Prednosti formule trapeza su jednostavnost u raunanju i to se podjednako moe primjeniti za parni i

neparni broj ordinata. Pri proraunu povrina ordinate su pravci, a pri proraunu volumena ordinate
su povrine presjeka.
Radi dobivanja to tonijih rezultata duljina broda se obino razdjeli na 20 dijelova (npr. pri
proraunavanju povrine vodene linije), a podvodni dio broda u 10 dijelova (npr. pri proraunavanju
volumena podvodnog dijela broda iz poznatih povrina poprenih presjeka rebara). Potrebno je
naglasiti da je tonost ove metode manja nego kod Simpsonove formule.
Prva Simpsonova formula, najjednostavnija je i najtonije se podudara sa krivuljama nacrta brodskih
linija. Osim toga pomorci se prilikom badarenja brodova iskljuivo koriste prvom Simpsonovom
formulom.
Simpsonova formula temelji se na tome da se povrina omeena krivuljom podjeli ordinatama,
povuenim na jednakom razmaku, na odreeni broj pojasa kojima je granina linija parabola. Broj
povuenih ordinata mora biti neparan, a broj pojasa paran. Meutim, povrine dobivenih pojasa
moraju se razmatrati u parovima tako da na tri ordinate doe jedan odsjeak parabole. Povrine
1,2,3 para pojasa jednaka je zbroju povrina trapeza i odsjeaka (segmenata) parabole. Nain na koji
Page 20

Ivan Krizmani
je na temelju toga izvedena Simpsonova formula pokazuje slika. Parovi pojasa na slici oznaeni su
crtkanim dijagonalama. irina je svakog pojasa d. Povrina ABHFI, na slici oznaena kao povrina F1,
y
y2
obuhvaa prvi par pojasa a sastoji se od trapeza ABHI 2d 0
. Povrina odsjeka parabole
2
y0 y2
2
iznosi 2/3 povrine opisanog paralelograma BEHG, tj.
.
2d h , gdje je h y t
2
3
y0 y2
y0 y 2
2
4
Prema tome povrina odsjeka parabole iznosi: BFHB
2d y t
d yt
3
2
3
2
Iz ovog izlazi da povrina prvog para pojasa iznosi:
y
y2
y0 y2
4
F1 2d 0
d y1
2
3
2
y0
F1
2d
F1
2d
F1
2d
F1
d
y0
3
y2
2
y0
y2
2
3 y0
3 y2
4 y1
2
y1
3
y0
y2
2
2 y1 2 y 0 2 y 2
3
6
4 y1 2 y 0 2 y 2
6
y2
Po analogiji (slinosti) s formulom za F1 povrinu F2, F3 i F4 bit e:

d
F2
y 2 4 y3 y 4
3
d
F3
y 4 4 y5 y6
3
d
F4
y6 4 y7 y3
3
Cijela povrina F jednaka je zbroju povrina F1, F2, F3, F4. Prema tom:
d
F
y0 4 y1 2 y 2 4 y3 2 y 4 4 y5 2 y 6 4 y7 y8
3
Izvorna Simpsonova formula za n ordinata:
d
F
y0 4 y1 2 y 2 4 y3 ... 2 y n 2 4 y n 1
3
yn
Page 21

Ivan Krizmani
Modificirana Simpsonova formula za nordinata:

yn
2 y0
F
d
2 y1 y 2 2 y5 ... y n 2 2 y n 1
3
2
2
1, 4, 2, 4, 2, , 4, 1 - Simpsonov mnoitelj (izvorna formula)
, 2, 1, 2, 1, , 2, - Simpsonov mnoitelj (modificirana formula)
Sl. 7 - proraun povrine s pomou Simpsonove formule
M
f
0
M
f
Prilikom primjene Simpsonove formule broj ordinata mora biti neparan a broj pojasa paran. Formula
vrijedi i kad su krajnje ordinate . Broj upotrebljenih ordinata kod Simpsonove formule zavisi od
zakrivljenosti krivulje.
Page 22

Ivan Krizmani
Proraunavanje teita vodene linije

Pri proraunavanju teita neke povrine polazi se od stajalita da je svaka estica povrine zapravo
estica mase. Prema tome, teite povrine proraunava se jednako kao i teite tijela. Proraunavanje
teita vri se s pomou momenata, a moment je umnoak sile i poluge. Pri proraunavanju teita
povrine postupa se tako da se os momenta odabire proizvoljno, a cijela povrina razdjeli na uske
vrpce tj. na vrpce koje su paralelni s osi momenta. Svaki moment jednak je: f X
X udaljenost teita vrpce od osi momenta, prema tome: f X
M.
Ako se sada zbroj svih momenata podjeli ukupnom povrinom dobit e se udaljenost teita povrine
f X
M
X 0 od osi momenta: X 0
.
f
f
d
y0
d
y1
d
y2
d
y3
d
y4
d
y5
y6
X
Sl. 8 - proraun teita povrine vodne linije
Ako se primjeni Simpsonova formula, zbroj svih momenata vodene linije na slici bit e:
d
m
y0 0d 4 y1 1d 2 y 2 2d 4 y a 3d 2 y 4 4d 4 y5 5d y6 6d
3
Ta je formula slina formuli za izraunavanje povrine. Razlika je u tome to se pojedine ordinate ne
mnoe samo Simpsonovim mnoiteljem nego i sa polugom ordinate. Poluga se odnosi na os momenta
y0, a izraena je brojem razmaka d od y0.
Udaljenost teita vodene linije od osi momenta y0 dobiva se ako se zbroj momenata podjeli
povrinom. Radi praktine upotrebe obino se primjenjuje modificirana Simpsonova formula tako da
se 2 stavi ispred zagrade i izlui d. Prema tome:
Page 23

Ivan Krizmani
m
f
2
d d
3
1
y 0 1 2 y1
2
2 1
d y0
3 2
2 y2
3 2 ya
2 y1
y2
2 y3
1
y 0 1 2 y1 2 y 2 3 2 y 3 4 y 4 5 2 y 5
2
1
1
y 0 2 y1 y 2 2 y a y 4 2 y 5
y6
2
2
M
d
F
0
d
4 y4
5 2 y5
y4
2 y5
1
y6
2
1
y6
2
1
y6
2
M ukupan zbroj produkata za momente

F ukupan zbroj produkata za povrinu
To su zapravo vrijednosti koje se nalaze u Simpsonovoj formuli u zagradi.
12,7 m
d
3
4
10
L= 127 m
Sl. 9 - praktian primjer prorauna povrine i poloaja teita vodene linije
Praktian primjer prorauna povrine vodene linije i poloaja teita vodene linije pokazuje gornji
dijagram i donja tablica.
Page 24

Ivan Krizmani
Ordinata
Y
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Polovica
irine
M
0,00
3,5
5,35
5,84
5,97
6,02
5,72
5,05
3,85
2,02
0,04
Simpsonov
mnoitelj
2
1
2
1
2
1
2
1
2
Produkti za
povrinu
0,00
7,00
5,35
11,68
5,97
12,04
5,72
10,10
3,85
4,04
0,02
F = 65,57
Poluge
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Produkti za
momente
0,00
7,00
10,7
35,04
23,08
60,2
34,32
70,70
30,80
36,36
0,2
M = 309,2
Tablica 1
2
d
F 8,466 65,77 2 1113,62m 2
3
Gornji je umnoak pomnoen jo sa 2 jer je izraunata samo polovica vodene linije (prema slici 8
ordinate su polovice irine), a svaka je vodene linija simetralna ravnina.
M
309,2
Udaljenost teita vodene linije od y0 bit e:
d
12,7
59,14m
F
65,77
Svaka vodena linija je simetralna ravnina i kao takva ima svoju simetralnu os prema tome u praksi se
proraunava samo udaljenost teita vodene linije po duljini od osi momenta, ali ne i po irini jer je
jasno da e se teite vodene linije uvijek nalaziti negdje na simetralnoj osi.
Praktino: ako se npr. eli ukrcati neki dodatni teret na brod, onda ga je najbolje ukrcati u ono brodsko
skladite gdje se prema proraunu nalazi teite vodene linije. Time se izbjegava da brod zbog
naknadno ukrcanog tereta promjeni trim. Ovo teite se moe izvaditi iz krivulje teita.
Povrina vodene linije bit e: Fvl
Page 25

Ivan Krizmani
KVL
VL3
VL2
VL1
VL0
Sl. 10 krivulja teita vodene linije
Proraunavanje povrine glavnog rebra i poloaja njegova teita
KVL
VL5
d
VL4
VL3
Ts = 4,3 m
y0
VL2
VL1
VL0
Sl. 11
Kao to se proraunava povrina vodene linije i poloaj teita vodene linije, moe se proraunati i
povrina svakog konstrucionog rebra i udaljenost teita povrine rebara od kobilice. Pri
proraunavanju povrine glavnog ili bilo kojeg drugog rebra za ordinate se uzimaju presjeci vodene
linije s rebrom. Iz praktinih razloga rauna se samo polovica povrine rebara i dobiveni rezultat se
mnoi s 2. Stoga se i ordinate raunaju za polovicu i mjere od sredine broda do ruba odgovarajue
vodene linije. Ordinate su zapravo polovice irine broda mjerene kod odgovarajueg rebra i na
odgovarajuoj vodnoj liniji.
Nain kako se proraunava povrina i teite glavnog rebra pokazuje slika 11 i tablica 2. Broj ordinata,
tj. vodenih linija iznosi 7, to znai da broj pojasa iznosi 6. Budui da visina konstrukcijske vodene
linije (KVL) nad kobilicom iznosi 4,3 m, irina je jednog pojasa. Pri proraunavanju primjenjena je
izvorna Simpsonova formula.
4,3
d
0,717m
6
Page 26

Ivan Krizmani
VL
0
I
II
III
IV
V
KVL
Ordinata
m
0,04
3,83
4,62
4,86
4,93
4,98
5,00
Simpsonov
mnoitelj
1
4
2
4
2
4
1
Produkti za
povrine
0,04
15,32
9,24
19,44
9,86
19,92
5,00
F = 78,82
Poluge
0
1
2
3
4
5
6
Produkti za
momente
0,00
15,32
18,48
58,32
39,44
99,6
30,00
M = 261,16
Tablica 2
F
Y
d
3
d
0,717
78,82 2 37,66m 2
3
261,16
0,717
2,37m
78,82
F 2
M
F
F - povrina glavnog rebra

Y - udaljenost teita glavnog rebra od kobilice
Praktino je znaenje teita glavnog rebra u tome to njegov poloaj priblino odreuje poloaj
teita deplasmana po visini.
Proraunavanje deplasmana i poloaja teita deplasmana
Objanjeno je na koji se nain s pomou Simpsonove formule tj. formule trapeza mogu izraunati
povrine vodenih linija i povrine konstrukcijskih rebara. U oba primjera ordinate su pravci. Meutim,
ako se kao ordinate uzmu povrine konstrukcijskih rebara ili povrine vodenih linija onda se s pomou
Simpsonove formule ili formule trapeza moe izraunati volumen podvodnog dijela broda, a po
zakonima mehanike i poloaj teita volumena tj. teita istisnine. Ovoj svrsi slue 2 poznata dijagrama
od kojih se jedan zove skala ili areala rebara, a drugi skala vodenih linija.
Skala ili areala rebara, prostorni dijagram koji prikazuje veliinu i raspored uronjenog volumena
broda, tj. zapravo prikazuje raspored istisnine po duljini broda. Skala areala ujedno slui da se
prorauna istisnina broda i poloaj teita po duljini.
Povrina izmeu 8 i 10 konstrukcijskog rebra na slici 12 predstavlja uronjeni volumen izmeu tih
rebara. Kada se sve linearne ordinate koje predstavljaju povrinu rebara unesu u dijagram i vrhovi
ordinata spoje, dobiva se krivulja koja se zove skala rebara. Budui da volumen uronjenog dijela
brodskog trupa identian s uzgonom (deplasman), ukupna povrina skale rebara, uzevi pri tom u
obzir specifinu teinu vode, oznauje ukupan uzgon koji je jednak i suprotan sili tee, tj. sili teine
broda izraenoj u Kp (kilo-pondi) odnosno tonama (zakon plovnosti P = D).
M
b d
V
Page 27

Ivan Krizmani
Skala vodenih linija, ako se uz upotrebu nacrta brodskih linija izraunaju povrine vodenih linija s
pomou Simpsonove formule na nain kako je to ranije objanjeno pa se te povrine unesu u dijagram
dobiva se skala vodenih linija slui za proraunavanje volumena deplasmana i poloaja teita
deplasmana ali po visini (Yb) tj. njegove udaljenosti od kobilice.
M
Yb d
V
Teite istisnine (deplasmana)
D
KVL
VL3
VL2
Yb
Ts
VL1
Sl. 12 - krivulja poloaja teita deplasmana po visini
xb
KVL
Ts
VL3
VL2
VL1
VL0
Sl. 13 - krivulja poloaja teita deplasmana po duljini

Teite deplasmana je znaajno iz razloga jer je hvatite sile uzgona (B, e: buoyancy) upravo u teitu
deplasmana. Iz spomenutog je vidljivo da poloaj teita deplasmana ima vanu ulogu u
proraunavanju stabiliteta broda.
Poloaj teita deplasmana odreen je njegovom udaljenou od krmene okomice ili glavnog rebra
(xb) i visinom iznad kobilice (yb). Koordinate ovog teita mogu se raunati dvojako i to raunski iz
Page 28

Ivan Krizmani
skale areala (xb) tj. iz skale vodenih linija (yb) ili pak grafiki putem ova 2 dijagrama (pogledaj slike 12
i 13).
Sa srednjim gazom na ordinati vuemo vodoravnu liniju do presjecita krivulje deplasmana, zatim
sputamo okomicu na krivulju yb i vuemo vodoravnu liniju od krivulje yb na ordinatu te oitamo
vrijednost.
Stabilitet broda
Stabilitet je svojstvo broda da se protivi silama koje ga nastoje nagnuti i svojstvo da se ponovno vraa u
ravan poloaj im prestane djelovanje tih sila. Brod koji nema takva svojstva ne moe uope ploviti, a
brod koji ga nema u dovoljnoj mjeri nije siguran u plovidbi.
D
M
B
K
B1
P
Sl. 14
Stabilitet broda uvjetovan je meusobnim poloajem teita sustava (G) koje je hvatite sile tee (to je
rezultanta teine broda) i teita istisnine (B) koje je hvatite sile uzgona (rezultanta uzgona). Da bi
brod koji slobodno pliva na vodi mogao ostati u stanju ravnotee nuno je da sila uzgona bude jednaka
teini broda (D = P) i da hvatita tih dviju sila budu jedno ispod drugog na simetrali broda. Kod obinih
trgovakih i ratnih brodova teite sustava uvijek je iznad teita istisnine. Izuzetak ine jedino
jedrilice s balastnom kobilicom i podmornice u zaronjenom stanju.
Kad se brod nagne, teite se istisnine (B) pomakne u stranu nagibanja jer se pri tom promjeni i oblik
podvodnog dijela broda. Prema tome kad se teite istisnine (B) premjesti u B1 (vidi sl. 14) sila teina
P i sila uzgona D sastavljaju uspravljajui pad sila koji nastoji vratiti brod u ravan poloaj. Iz slike je
vidljivo da je moment uspravljanja broda jednak umnoku sile uzgona (D) i poluge GH.
Poluga GH, udaljenost je od smjera sile uzgona do teita sustava G i zove se poluga stabiliteta.
Umnoak D x Ggh zove se moment statikog stabiliteta broda.
Mst D GH
Page 29

Ivan Krizmani
Stabilitet je u najtjenjoj vezi s nadvodnim dijelom broda. Naime, pomicanje teita istisnine na stranu
naginjanja broda uvjetovano je novim oblikom podvodnog dijela broda koji se formira iz rezerve
uzgona tj. iz nadvodnog dijela broda. Toka u kojoj smjer sile uzgona sijee simetralu broda zove se
metacentar (M), dok se udaljenost MG naziva metacentarska visina. Na brodovima normalnog oblika u
podruju kutova nagiba 0 - 12 teite istisnine (B) kree se na obje strane po krunom luku a sredite
luka lei u metacentru. Ovo je osnovna karakteristika stabiliteta kod malih kuteva nagiba. Pokazatelj
stabiliteta kod malih kuteva nagiba je vrijednost metacentarske visine.
Kod veih kuteva nagiba situacija se mijenja kutevi su vei od 12. U ovom sluaju metacentar vie ne
stoji u jednoj toci ve oscilira oko svog originalnog poloaja te nam stoga metacentarska visina vie
nije pouzdan pokazatelj stabiliteta broda. Kod veih kuteva nagiba osnovni pokazatelj stabiliteta je
poluga GH. iju vrijednost dobijemo :
GH S KG sin
Kod kuta nagiba od 3 GH ne smije biti manja od 20 cm.
50
0,5
40
0,4
0,3
30
20
0,2
0,1
10
deplasman
Sl. 15 - S krivulja
S vrijednosti dobijemo iz dijagrama pantokarene. Na apcisi je deplasman, a na ordinati vrijednost GH

poluge.
Postupak raunanja KG (teite sustava po visini) naziva se raun centracije.
Mv(vcg )
Md (lcg )
KG
G
D
D
Vrste stabiliteta
Uzduni stabilitet
Popreni stabilitet
Statiki stabilitet
Dinamiki stabilitet
Stabilitet kod malih kuteva nagiba
Stabilitet kod velikih kuteva nagiba
Popreni stabilitet, je stabilitet koji se javlja kada se brod naginje oko uzdune osi.
Page 30

Ivan Krizmani
Uzduni stabilitet, je stabilitet koji se javlja kada se brod naginje oko poprene osi.
Statiki stabilitet, stabilnost kojom se brod suprotstavlja kada na brod djeluju sile i momenti kao to su
ukrcan teret, prodor vode, pomak tereta.
Dinamiki stabilitet, je energija koju brod akumulira tijekom nagibanja da bi je na kraju tog nagibanja
pretvorio u rad i vratio brod u ravan poloaj. To je stabilitet koji se javlja kada je nagibanje
prouzroeno vanjskim silama ili momentima kao to su vjetar ili valovi.
U koliko je moment nagibanja vei od momenta ravnanja broda brod e se prevrnuti.
GH
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0
10 20 30 40 50 60 70
kutevi nagiba
Sl. 16 krivulja i opseg stabiliteta broda

Udaljenost od ishodita dijagrama do drugog sjecita krivulje s apcisom zove se opseg stabiliteta. Kako
se vidi na slici kut pri kojem krivulja stabiliteta dosegne svoj max. je granica do koje se brod moe
nagnuti bez opasnosti da e se prevrnuti. Kad statiki moment naginjanja broda postane vei od
najveeg momenta uspravljanja (Mst max.) brod e se najee prevrnuti. Stoga je silazna grana
krivulje statikog stabiliteta esto nazvana upropaujua grana krivulje stabiliteta.
Slobodne povrine u tankovima smanjuju stabilitet broda.
M
G
B
K
Sl. 17
Page 31

Ivan Krizmani
MG
KM
KG
M
D
i
MG
D
MG F MG
KG
MG
Na novijim brodovima KM imamo iz tablica a na starijim ga dobijemo: MB KB

Metacentarska visina
Metacentarsku visinu moemo vaditi na 3 naina:
Raun centracije
Pokus nagiba broda
Perioda ljuljanja broda
Pokus nagiba
P
b
V
P1
b cos
V1
L1
L
Sl. 18 premjetanje tereta
Page 32
KM

Ivan Krizmani
Pokus nagiba se redovito radi kod novogradnje.
tg
a
d
Sl. 19 mjerenje kuta nagiba s pomou njihala i olovnice pri pokusu nagiba broda
MG
P b cos
D sin
P b
D tg
P teina
b udaljenost
D deplasman
- kut nagiba broda
Pokus nagiba svodi se na to da se to tonije izmjeri kut naginjanja koji odgovara premjetanju tereta
P na daljinu b, a ne smije biti manji od 12 cm, a duljina njihala ne manja od 2 m, a ne vea od 10m.
Pokus nagiba se radi da se brod vee za plutau, teine koje se prebacuju s boka na bok moraju biti 1
2 % od deplasmana broda.
Period ljuljanja broda
2
0,8 B
MG
2t
0,8 iskustveni koeficijent
B (e: breadth) irina
2 t dvostruki period ljuljanja
Page 33

Ivan Krizmani
Konstrukcija krivulje stabiliteta

B
0,5
0,4
GH = MG arc
GH
GH = MG
0,3
0,2
0,1
O
arc 5718 = 1
10 20 30 40 50 60 70
Sl. 20 konstrukcija tangente krivulje stabiliteta
Iz srednjeg gaza izvadi se deplasman broda. S tako dobivenim deplasmanom iz dijagrama S krivulja
proraunaju se vrijednosti GH poluge za svaki 10 od 0 - 90 i s pomou tih vrijednosti nacrta se
krivulja stabiliteta. Krivulja stabiliteta se crta tako da se najprije nacrta mrea na bazi pravokutnog
koordinatnog sustava. Za ishodite se uzima donji lijevi kut. Od ishodita se na apcisu nanesu
vrijednosti kuteva naginjanja u intervalima od 10 a na ordinati vrijednosti GH poluge u decimetrima
ili metrima. Nakon toga se vrhovi ordinata spoje krivuljarom i tako dobije krivulja statikog stabiliteta
za odreeni deplasman broda.
Metacentarska visina i krivulja stabiliteta
Ako se poluga GH zamjeni metacentrskom formulom GH = MG sin onda se za male kuteve naginjanja s
dovoljno tonosti moe smatrati da sin raste razmjerno s duljinom krunog luka (arc) . Pa moemo
pisati: GH = MG arc . U skladu s metacentarskom formulom rezultati se vrijednosti MG arc za male
kuteve naginjanja podudaraju s proraunatim vrijednostima za GH. U tom sluaju pravac OB (vidi sl.
20) treba smatrati tangentom krivulje stabiliteta u polaznoj toci O. Ove tangente imaju praktino
znaenje jer potvruju ispravnost crtanja krivulje. Tangenta se crta s pomou formule GH = MG arc i
to za sluaj kada je duljina krunog luka arc = 1 to e biti pri kutu od 57,3 u tom sluaju e biti: GH =
MG. iako je to izvan granica tonosti metacentarske formule konstatacija da je GH = MG primjenjuje se
s dovoljno tonosti za konstrukciju tangente, pogotovo to se tangenta ucrtava u poetnom dijelu
krivulje, kad se vrijednosti MG arc podudaraju s proraunatim vrijednostima za GH.
Na 57,3 povuemo vertikalnu ordinatu u estar uzmemo vrijednost MG tu vrijednost nanesemo na
vertikalu i spojimo s O.
Page 34

Ivan Krizmani
Primjer rauna centracije

TERETNI
TEINA TERETA
PROSTOR
-t-
UDALJENOST
MOMENT PO
TEITA TERETA
VISINI
OD KOBILICE
- mt -m*potrebna je korekcija MG-a za slobodne povrine
Tablica 3 raun centracije po visini
KG
Kor
Mv
D
i
D
MG
KM
MG f
TERETNI
PROSTOR
KG
MG Kor
TEINA TERETA
-t-
UDALJENOST
TEITA TERETA
OD KOBILICE
-m-
MOMENT PO
DULJINI
- mt -
Tablica 4 raun centracije po duljini
Xg
DA
Md
D
MD
l
t LCF
LBP
Xg
Xb
DF
DA
D l
Mx
Uzduni stabilitet broda

Uzduni stabilitet broda praktino se svodi na izraunavanje uzdune metacentarske visine kojom se
izraunava trim jer on slui kao mjera uzdunog naginjanja tj. kao mjerilo uzdunog stabiliteta broda.
Pri uzdunom naginjanju teite istisnine B takoer se pomakne u stranu naginjanja tj. prema pramcu
ili krmi.
Tamo gdje pravac sile uzgona sijee poprenu ravninu koja prolazi kroz teite sustava broda, pojavi se
metacentarska toka, a oznaava se sa Me.
St L
D M L G sin
St L - moment uzdunog stabiliteta

D deplasman
M L G uzdunica metacentarske visine
Glavna karakteristika uzdunog stabiliteta je velika metacentarska visina koja je u teretnih i putnikih
brodova gotovo redovito vea od duljine broda.
Page 35

Ivan Krizmani
Naginjanje broda pri uzdunom stabilitetu, ne izraava se u stupnjevima, nego se izraavaju trimom ili
promjenom trima jer oni tonije pokazuju poloaj broda nego mala udaljenost kuta nagiba .
Trim (t), razlika izmeu gazova na pramcu i krmi izraena u metrima, dok je promjena trima, mjera
kopja pokazuje koliko se prijanji trim promjenio.
Ukupna promjena trima (tu), zbroj poveanja utonua jednog kraja broda i smanjenje uronua drugog
kraja.
Ako se promjena na pramcu oznai s (m), a na krmi sa malo (k) tad je ukupna promjena trima izraena
u metrima).
tu = m + k
ML
lcos
p1
L1
VL
B H
n V
k
V
B1
e moment premjetanja tereta
p e l
, ovdje moemo izraunati jedinini moment trima
D M LG
Poto je pri uzdunom stabilitetu udaljenost teita G od teita sustava istisnine B malena u odnosu
prema duljini M L G u praksi se obino uzima da je metacentarska visina M L G priblino jednaka
uzdunom metacentarskom polumjeru ( M L B ).
M L G M L B , uzima se da nebi morali vaditi uzduni raun centracije jer nam je M L G kod uzdunog
oko nekoliko stotina metara.
R vadimo kao gotovog iz knjiga trima i stabiliteta.
Page 36

Ivan Krizmani
t
l
D l
Mx
xg LCG
xb LCB
Mx, moment koji uvjetuje promjene trima za 1 metar (dobijemo ga gotovog iz knjige trima i stabiliteta
ili iz dijagrama lista u koji se ulazi srednjim gazom).
XG udaljenost od krmene okomice ili glavnog rebra do teita sustava G, a dobijemo ga proraunom
centracije po duljini
XB dobijemo iz knjige trima i stabiliteta, to je udaljenost od krmene okomice ili glavnog rebra do B (u
sluaju nagiba B1).
Page 37

Krcanje I Slaganje Tereta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Krcanje I Slaganje Tereta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Krcanje i slaganje tereta