00-Osnove Brodskog Stabiliteta PDF

POMORSKI FAKULTET SPLIT
Dodatni program naobrazbe
30 sati
AUTORIZIRANA PREDAVANJA
Nastavnik: Capt. Goran Belamari, mag.ing., Master Mariner
E-mail: goran.belamaric@pfst.hr
Mob: 091 380 7033
1
NAELA
BRODSKOG STABILITETA
OSNOVNI POJMOVI STABILITETA

Stabilitet
Stabilitet je sposobnost broda da se vrati u uspravan
polozaj nakon to je bio nagnut djelovanjem nekih
vanjskih sila.
Stabilitet broda
Stabilitet je sposobnost broda da se vrati u uspravan
polozaj nakon to je bio nagnut djelovanjem nekih

vanjskih sila.
ili je to svojstvo broda da se protivi silama koje ga
nastoje pomaknuti iz poloaja ravnotee uslijed
djelovanja vanjskih sila ili zbog pomicanja masa na
brodu, kao i sposobnost da se automatski vrati u
uspravan poloaj (poloaj ravnotee) nakon
prestanka djelovanja vanjskih sila / momenata koji su
ga pomakli iz poloaja ravnotee.
Brod koji nema takvo svojstvo ne moe uope ploviti,
a brod koji ga nema u dovoljnoj mjeri nije siguran u
plovidbi, i predstavlja opasnost za osoblje i teret koji
4
prevozi.
Stabilitet broda
Prilikom izrauna stabiliteta broda, osnovna veliina
koja je potrebna za razmatranje ovog problema je
udaljenost izmeu teita sustava G, koji je hvatite
sile tee i teita istisnine B koji je hvatite sile
uzgona.
STABILITET BRODA, podjela

1. Po smjeru nagibanja broda razlikujemo:
- popreni stabilitet broda
- uzduni stabilitet broda
2. Stabilitet ovisi o formi trupa broda i rasporedu
mase (tereta) na brodu, pa se moe podijeliti na:
- stabilitet forme
- stabilitet teina
3. Ovisno o djelovanju momenata - sile, odnosno
momenti sila koji djeluju na brod, a potjeu od
vjetra, valova, prodora mase vode ili tereta, mogu
djelovati statiki ili dinamiki, pa razlikujemo:
- statiki stabilitet
- dinamiki stabilitet
6
OSNOVNI POJMIVI STABILITETA

Deplasman
Kada tijelo pliva na povrini,

njegova masa jednaka je masi
tekuine to je istisnuta onim
dijelom koji se nalazi ispod
razine tekuine.
Da bi neko tijelo (brod) mogao plutati, ono mora istisnuti masu vode /
tekuine) koja je jednaka masi njegove vlastite teine. Ova masa mjeri se
u tonama , a prikazune se simbolom
, ili simbom D ili W.
Deadweight
je mjera broda za njegov ukupni kapacitet nisivosti.

To je ukupnu teina tereta, balasta, goriva, maziva, svjee vode, zaliha
hrane i rezervnih djelova,posade, i dr. (bez teine praznoga broda).
Kada se od deplasmana oduzme teina praznog broda dobije se
deadweight.
TPC Tons per centimeter immersion

To je mjera koja pokazuje koliko tona tereta treba ukrcati u brod da bi
uronuo / da bi se njegov gaz prmijenio za 1 cm. TPC se mijenja sa

Okomice
(engl.
Perpendiculars)
su konstrukcijske
vertikalne linije nprijed /Forward (FWD) i nazad / Aft (A), a koje
slue za proraunske svrhe, te se udaljenost izmeu okomica esto
koristi u te svrhe, a oznaava se sa LPP (engl. Lengtd between
perpendiculars)
Pramana okomica Okomita je na crtu ljetnoga gaza i prolazi
prednjim bridom pramane statve.
Krmena okomica Okomita je na crtu ljetnoga gaza i prolazi
osovinom kormila.

Sredina broda (Mid-length)
U sredini broda izmeu okomica imamo tzv. sredinu duljine
broda. Nalazi se dijeljenjem udaljenosti izmeu Lpp na dva
dijela. Polovica duljine esto se naziva L/2, a predstavlja se
simbolom
.

Uzduni centar gravitacije (Longitudinal Centre of
Gravity LCG )Ovisi od uzdunog razmjetaja mase tereta
na brodu. Rauna se od od krmenog perpendikulara i u
tom sluaju ima uvijek pozitivan predznak. U koliko se
rauna (mjeri) od glavnog rebra (sredine broda) onda
moe imati pozitivan ili negarivan predznak, a to ovisi o
tome da li je LCG ispred ili iza sredine broda.
10

Uzduni centar uzgona (Longitudinal Centre of Buoyance LCB )
Su sile uzgona koje djeluju oko cijelog podvodnog dijela

broda, a djeluju vertikalno prema gore, u jednoj toki.
LCB se mjeri u metrima od krmene okomice.
11

Uzduni centar plutanja (Longitudinal Centre of Flotation -LCF)
Kod promjene trima, brod se rotira oko poprene osi, a koja prolazi
oko centra / stvarne trenutne vodene linije. Udaljenost centra
plutanja / flotacije mjeri se u metrima od sredine broda ili od
krmenog perpendikulara. Ovaj centar se zove uzduni centar
plutanja (Longitudinal Centre of Flotation -LCF). LCF se dobije iz
tablice ili krivulje hidrostatskih podataka broda za zadano stanje
krcanja.
12

Blok koeficijent (Block Coefficient)
Blok koeficijent je mjera koja pokazuje koliko podvodni trupa
popunjava prostor kutije etvrtastog oblika sa nekim najveim
dimenzijama. Visina kutije etvrtastog oblika jednaka je gazu
broda sa nacrta trupa, duljina kutije etvrtastog oblika jednaka je
iznosi ukupne duljine trupa, a irina je jednaka iznosu irine trupa.
13
ARHIMEDOV ZAKON
ARHIMEDOV ZAKON formuliran je najee kao:
Na svako tijelo uronjeno u tekuinu djeluje sila

uzgona jednaka teini tekuine istisnute tim tijelom
Plovnost je svojstvo tijela da mirno pluta na tekuini
(bez dodira s dnom ili drugim tijelom). Na plovnost
utjeu karakteristike tijela koje pluta kao i tekuine u
kojoj tijelo pluta. Pri tome je tijelo opisano svojim
oblikom, masom W [kg ili t] i teitem (XG i ZG) [m], dok
je tekuna karakterizirana svojom gustoom [kg/m ili
t/m] .
14
VOLUMEN izraz volumen se koristi kod
opisivanja prostora koji zauzima dano

tijelo
Jedinice mjere:
Cubic Feet, Cubic Inches, Cubic Metres
V=LxBxD
V=3mx2mx1m
1m
V = 6 m3
15
SPECIFIC VOLUME - Volume po jedinici teine
JEDINICA MJERE: CUBIC METRES PER TONNE
Salt water = 0.9756 m3/t

Fresh water = 1 m3/t
wflooding = Volume
Sp. Vol
m3
V = 6 m3
1m
wflooding = 6
0.9756m3/tonne
wflooding = 6.15 tonnes
16
Zakon plovnosti
Primjenom Arhimedova zakona na plovne objekte,
mogu se formulirati tri uvjeta (Zakona) plovnosti:
3 uvjeta plovnosti
Sila uzgona mora biti jednaka sili teine.
Sile teine i sile uzgona moraju biti na istom pravcu koji je
okomit na teretnu vodenu liniju.
Potrebno je da brod posjeduje stabilnu ravnoteu
I ZAKON PLOVNOSTI - ako se brod iz bilo kojeg razloga
nagne, pri naginjanju javit e se uspravljajui SPREG sila
koji e vratiti brodu uspravan poloaj im prestane uzrok
nagiba. Kada se brod nagne teziste istisnine B pomakne
se na stranu nagiba jer se promjeni oblik uronjenog dijela
broda Sile tee broda G i Sile uzgona B sastavljaju
uspravljeni par sila koje nastoje vratiti brod u uspravan poloaj.
I ZAKON PLOVNOSTI - da bi brod mogao slobodno plivati u stanju

ravnotee, sila uzgona mora biti jednaka sili tee.
18
19
II ZAKON PLOVNOSTI - ako se brod iz bilo

kojeg razloga nagne, pri naginjanju javit e se
uspravljajui SPREG sila koji e vratiti brodu
uspravan poloaj im prestane uzrok nagiba.
Kada se brod nagne teziste istisnine B
pomakne se na stranu nagiba jer se promjeni
oblik uronjenog dijela broda Sile tee broda
G i Sile uzgona B sastavljaju uspravljeni
par sila koje nastoje vratiti brod u uspravan
poloaj.
20
POPRENI STABILITET
BRODA
Referentne toke stabiliteta

Metacenter
Centreline
G ravity
Buoyancy
Keel
CL
23
Linearna mjerenja stabiliteta

M
GM METACENTRIC HEIGHT
G
METACENTRIC RADIUS
KG HEIGHT OF GRAVITY
BM
B
CL
HEIGHT OF METACENTER
KM
K
24
Teite uzgona
REZERVA UZGONA
VODENA LINIJA
B1
B
Sile uzgona djeluju oko cijelog

podvodnog djela broda. Ove
sile djeluju uvijek prema gore, a
njihovo teite je u jednoj toki
koja se oznaava sa B (Buoyance ).
25
Teite / Centar uzgona

(engl. Center Of Buoyancy)
B
BBBB
B
26
26
Centar uzgona
WL
BB BBB
Centar uzgona ili teite podvodnog dijela broda
PRAVILO= B PRATI VODENU LINIJU (engl. WATERLINE.)
B
B
B
B
B
B
B
B
B
28
Teite gravitacije (The Center Of Gravity)
G je teite gravitacije, a njegov vertikalni poloaj ovisi o

smjetaju svih masa / teina na brodu. Teki teret ukrcan
pri dnu broda daje niski G, dok je teret ukrcan visoko na
brodu u daje visoki G. Sile gravitacije djeluju uvijek
29
prema dolje u jednoj toki.
Teite gravitacije (The Center Of Gravity)

Pomicanje teita gravitacije
G1
G SE POMIE U SMJERU DODANIH TEINA
KGo
KG1
G1
G
KGo
KG1
G SE POMIE U SUPROTNOM SMJERU OD TEINA KOJE SE ODUZIMAJU
G SE POMOE U SMJERU POMICANJA TEINA
G1
31
Metacentar
M je oznaka metacentra. Kada se brod naginje kod malih
kutova nagiba (0o-10o), brod e se okretati oko te toke.
32
33
STABILITET KOD MALIH KUTOVA NAGIBA

o
0 -10
Sin q = opp / hyp
Gdje je:
nasuprotna(opp) = GZ
hipotenuza(hyp) = GM
STABILITET KOD MALIH KUTOVA

NAGIBA
Sin q = GZ / GM
Porast GZ sa GM
34
Trokut stabiliteta
M
G
Z
35
SA SMANJENJEM METACENTARSKE
VISINE (METACENTRIC HEIGHT (GM)),
ISTOVREMENO DOLAZI I DO
SMANJENJA POLUGE USPRAVLJANJA
(RIGHTING ARM (GZ))
G1
G
36
Z1
Z
Metacentar
o
o
0 -10
M
CL
37
Metacentar
M
POMAK B
38
Metacentar
o
o
0 -10
METACENTER
B1 B2
39
M10
B10
40
STABILITET KOD VELIKIH KUTOVA NAGIBA

Kod velikih kutova nagiba, kutova iznad 10o ,
M izbija iz simetralne ravnine broda
Formula za izraun M kod velikih kutova nagiba:
Vrijednost KN vadi se iz krivulja stabiliteta broda
41
M20
M
B20
42
M20
M45
M
B
B20
B45
43
M20
M45
M
M70
B
B20
B45
B70
44
M45
M20
CL
M70
M90
B20
B45
B90
B70
45
Pomicanje metacentra
METACENTAR E PROMIJENITI POZICIJU U
ODNOSU NA VERTIKALNU OS KADA SE
PROMIJENI DISPLASMAN BRODA
M SE POMIE SUPROTNO OD B
ILI
KADA SE B PODIE PREMA GORE M SE SPUTA PREMA
DOLE.
KADA SE B SPUTA PREMA DOLE M SE PODIE PREMA
GORE.
46
M
G1
G
CL
47
M1
M1
M1
M1
B1
M
M
M
M
M
G
G
G
G
G
B
B
B
B
B
48
49
POETNI (INITIAL) STABILITET

to je poetna metacentarska visina MoG?
Poetna metacentarska visina M0G je mjerilo za
veliinu poetnog stabiliteta, te o njoj ovisi ljuljanje
broda.

Brod treba ispunjavati dva suprotna uvjeta:
1. poetna metacentarska visina (M0G) mora biti dovoljno
velika kako bi brod bio sposoban da se odupre vanjskim
momentima.
2. poetna metacentarska visina (M0G) mora biti umjerena
kako bi vonja brodom na nemirnom moru bila ugodnija.
51

Relativno velika poetna metacentarska visina
uvjetuje pri valjanju broda vrlo neugodna

njihanja. (primjerice uvjetovana velikim irinom
broda i niskim poloajem teita sistema).
Takav e se brod jae i bre ljuljati od broda s
manjom poetnom metacentarskom visinom.
Brod s relativno malom M0G moe meutim,
doi u stanje da mu M0G postane negativna,
primjerice ako voda naplavi palubu, (teite
sistema se podie), pa takav brod moe doi u
opasnost od prevrtanja.
52
POETNI (INITIAL)
STABILITET
M
G
0 - 10
CL
Poetni stabilitet (Initial Stability) broda kree se u granicama od 0 do 10
Sveukupna stabilnost / Overall Stability ope je mjerilo sposobnosti plovila

da se odupre prevrtanju (engl. Capsizing) u odreenom stanju ukrcaja.
M
UKUPNI
STABILITET
G
RM = GZ x Wf
B1
CL
KONANI DEPLASMAN
54
Znai da brod sa velikim GM imati e mali period

ljuljanja. Za takve brodove kaemo da su to "kruti
brodovi" (engl. Stiff), gdje period ljuljanja moe biti i
manji od 8 sekundi.
oni brodovi koji imaju mali GM imati e veliki period
ljuljanja. Za takve brodove kaemo da su to "mekani

brodovi" (engl. Tender), gdje period ljuljanja moe
trajati od 25 do 35 sekundi.
Ugodan period ljuljanja je na brodovima iji isti period
traje od 15 do 25 sekundi;
Vremenski period ljuljanja e se mijenjati dodavanjem,
oduzimanjem ili premjetajem teina po brodu.
55
POKUS NAGIBA
Pokus s nagibom je postupak kojim se odreuje poloaj teita sistema
(mase) broda (G) i metacentarska visina (M0G), odn. provjeravaju teorijski
prorauni poloaja teita sistema broda i poetne stabilnosti broda.
KG
odreuje se raunski udaljenost teita sistema od osnovice
KB
odreuje se raunski
M0 B
odreuje se raunski
M0 G
odreuje se pokusom nagiba
Teret poznate mase (P) premjesti se iz sredinjice na bok (na veim
brodovima pretakanjem tekuine);
Kut nagiba broda izmjeri se viskom, spojnom posudom ili inklinografom; na
osnovi mase tereta, razmaka (l) za koji je teret pomaknut, istisnine broda (D) i
kuta nagiba broda (), izrauna se metacentarska visina (MG) i visina teita
sistema iznad kobilice (KG) :
56
P l
MG
D tan q
KG KB BM MG
57
STABILITET BRODA U MIRNOJ VODI Popreni statiki stabilitet broda
58
Stanja stabiliteta
Brod u stabilnoj ravnotei, usljed pomaka teita istisnine,
stvara moment statikog stabiliteta koji je suprotan djelovanju
momenta vanjskih, poremeajnih sila. U ovom sluaju poloaj
teita sustava je relativno nisko, a metacentarska je visina
pozitivna.
Indiferentna ravnotea nastaje onda kada se poklope
teite sustava i toka poetnog metacentra. U tom sluaju
smanjenje kuta nagiba uzrokuje uspravljanje broda, a njegovo
poveavanje prevrtanje.
Labilna ravnotea ima negativnu metacentarsku visinu,
to znai da e se brod prevnuti usljed djelovanja momenta
vanjskih sila i statikog
stabiliteta u istom
smjeru.
Teite sustava nalazi se iznad toke poetnog matacentra.
Tri stanja stabiliteta

Poloaji ravnotee broda
brod je STABILAN ako se M nalazi iznad G
brod je INDIFERENTAN kada su M i G u istoj toki
brod je LABILAN ako se M nalazi ispod G
POSITIVE
NEUTRAL
NEGATIVE
kod STABILNOG broda Mst = +

(Mst = + STABILAN BROD)
kod INDIFERENTNOG broda Mst = 0 (Mst = 0 INDIFERENTAN)
kod LABILNOG broda Mst = (Mst = - LABILAN)
60
Ravnotea ovisi o meusobnom poloaju teita

istisnine B(F) i teita sistema G te toke
metacentra M.
Pri stabilnom poloaju teite G je nie u brodu i
blie teita B(F), pa je metacentarska visina
M0G pozitivna.
Pri labilnom poloaju toka G se nalazi visoko u
brodu, a toka B(F) nisko (mali gaz), pa je
metacentarska visina M0G negativna.
61
Pozitivni Stabilitet
M
CL
Pozitivni Stabilitet
M
Z
B1
Neutral Stability
G
CL
K
TO UZROKUJE NEUTRALNI STABILITET ?
Neutralni Stability
M
B1
Negativni stabilitet
G
K
CL
Negativni stabilitet
G
B1
TO SE DOGAA KOD NEGATIVNOG STABILITETA?
Zapamti Pravilo
B
M
G
prati vodenu liniju

se pomie suprotno od B
se pomie:
U pravcu dodane teine
Suprotno od pravca oduzimanja teine

U smjeru pomaka teine
G se pomie bre od M
G je u blizini vodene linije
UZDUNI STABILITET
BRODA
UZDUNI STABILITET BRODA
Sve to vrijedi za popreni stabilitet broda vrijedi i za

uzduni stabilitet, ali postoje dvije bitne razlike:

Brod je simetrian s obzirom na uzdunu simetralnu
ravninu broda, dok je s obzirom na glavno rebro vrlo

rijetko simetrian.
Momenti stabiliteta u sluaju nagibanja pramcem ili
krmom nee biti jednaki.
Nagibanja broda u uzdunom smjeru su manja, a uzduna
metacentarska visina puno je vea nego u poprena, pa se
moe zakljuiti da je uzduni stabilitet mnogo vei od
poprenog.

Trim je razlika gazova na pramcu (Forward) i krmi (Aft)
Trim se moe mijenjati:
- pomicanjem ve ukrcanih teina naprijed ili natrag,
- dodavanjem teine na razliitim mjestima na brodu,
- promjenom gustoe tekuine u kojoj brod pluta.

Moment trimovanja (engl. Trimming Moment)

Uinak momenta trimovanja
Kada se teine dodaju ili oduzimaju sa broda triming moment
mijenja trim broda. Na strani LCF gdje je masa tereta dodana ili
pomaknuta doii e do promjene trima.
Moment promjene trima (engl. Moment to change trim
MCT)
MCT 1 cm je moment potreban da se trim broda promjeni za 1 cm.
MCT se mijenja sa promjenom gaza broda, i mora se izvaditi iz
hidrostatskih podataka broda ili skale ndivosti.

Preveliki ili pretjerani trim moe imati negativan uinak
na stabilitet broda. Ovo mie imati posredni uinak na

gubitak uzgona zbog oblika trupa, smanjenja nadvoa,
mora na palubi, itd.
Odreivanje teine broda i poloaja njenog teita

RAUN CENTRACIJE
77
Poloaj teita sustav broda moemo nai kada odredimo sve pojedinane
teine kao i njihov poloaj u odnosu na odabrani koordinatni sustav prema
relacijama:
Broj
Grupe
NAZIV GRUPE
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
TRUP
OPREMA TRUPA
POGONSKI UREAJ
GORIVO
MAZIVO
RASHLADNA VODA
POSADA SA INVENTAROM
PROVIANT
PITKA VODA
TERET
SUME
12
13
14
Vlastita Tezina broda

Nosivost
Dw
Istisnina
Koeficijent iskoristivosti
istisnine
Udaljenost tezita sustav
od K.O.
XG
Udaljenost teita sustava
od osnovke
ZG
15
16
17
Udaljenost Momenti
TEZINA
od K.O.
za K.O.
t
2.940.00
650.00
574.00
704.00
4.48
42.80
6.76
5.00
67.00
9.164.00
14.158.04
4164.00 t
9994.04 t
14158.04 t
m
66.50
69.00
15.00
35.50
9.00
15.00
16.00
6.00
22.00
77.70
69.80
tm
195.510.0
44.850.0
8.610.0
24.992.0
40.3
642.0
108.2
30.0
1.474.0
712.042.8
988.299.3
Udaljenost
Momenti za
od
Osnovku
Osnovke
m
tm
6.00
17.640.0
9.70
6.305.0
4.00
2.296.0
1.50
1.056.0
0.70
3.1
0.70
30.0
11.00
74.4
9.50
47.5
0.70
46.9
6.60
60.482.4
6.21
87.981.3
= 1 + 2 + 3 = 4164,00
= 4 + 5 + 6 + 7 + 8 + 9 + 10 = 9994,04
= 11 = 14158,04
0.706 t
= 13 / 14 =9994,04 / 14158,04 = 0,706
69.80 m
= 988.299,03 / 14.158,04 = 69,80
6.21 m
= 87.981,3 / 14.158,04 = 6,21

78
Teite gravitacije
Toka u kojoj su koncentrirane sve teine.
Teite gravitacije svih teina pronalazi se zbrajanjem
svih pojedinanih momenata teita gravitacije, te
njihovim dijeljenjem sa ukupnom teinom W
(Deplasmanom).
MG KM KG MG
KG
Vm
FSM
W
KG
Vm
W
MG
FSM
W
visina sistemnog teista broda iznad kobilice

vertikalni moment
momenti slobodnih povrina i tankovima
teina
suma (zbroj)
79
STABILITET FORME
I
STABILITET TEINA
Stabilitet forme i stabilitet teina

Stabilnost broda ovisi o formi trupa i o rasporedu
mase broda i tereta. Raspored tereta na brodu mora
biti usklaen s mogunou forme broda da generira
stabilizirajui moment koji e brod nakon nagibanja
vanjskim silama vratiti u uspravno stanje.

Forma broda uslijed nagibanja izranja na jednom boku, a uranja
na suprotnom. Dio istisnine se premjeta s izronjenog dijela na
uronjeni dio. Istisnina se pri nagibanju ne mijenja jer nije dolo
do promjene teina. Moment nastao premjetanjem dijela
uzgona stvara stabilizirajui moment. Ukoliko je taj moment vei
od momenta nagibanja brod je stabilan u protivnom brod e se
nastaviti nagibati do prevrnua.

Ili govorei isto ali drugim rijeima, u plovidbi
valovitim morem brod mora biti u stanju preuzeti
energiju koju valovi prenose na njega tj. mora
imati dinamiki stabilitet.
Forma broda utjee na stabilitet na vie naina.
Najveu ulogu kod malih nagiba ima irina broda
na vodnoj liniji, a takoer i punoa vodne linije.
Poveanjem irine za isti kut nagiba poveava
se moment uronjenog i izronjenog klina i to
poveanjem kraka i poveanjem volumena
klinova.

Kod veih kutova nagiba klinovi vie nisu
pravilni jer uranja paluba ili izranja uzvoj pa se
javlja vei utjecaj nadvoa. Volumen forme
broda iznad plovne vodne linije (rezervna
istisnina) uranja kod velikih nagiba. Velika
rezervna istisnine daje veliki opseg stabiliteta tj.
brod zadrava stabilitet i kod velikog nagiba.

Izraz za statiki stabilitet sadri dva lana:
iz
slijedi:
Prvi lan D MF sin ovisi samo o poloaju toke

poetnog metacentra, a njezin poloaj ovisi
jedino o obliku podvodnog dijela broda. Zbog
toga ovaj cijeli lan zovemo stabilitet forme.
lan D FG sin ovisi jedino o poloaju teita
sistema G, pa se zove stabilitet teina.
Stabilitet forme broda na povrini vode je pozitivan, jer

je toka M0 iznad toke B(F), a stabilitet teina je
negativan, jer je teite B(F) gotovo uvijek ispod
teita G:
Ukupan moment statikog stabiliteta jednak je razlici
stabiliteta forme i stabiliteta teina broda na povrini
vode.
Kod jedrilice teite sistema G je ispod F, pa se

stabilitet forme i stabilitet teina pribrajaju i
zbog toga je stabilitet jedrilice velik. Formula
glasi:
Razmatrajui probleme stabiliteta forme i

stabiliteta teina, moe se komentirati:
Brod je stabilniji, to je teite sistema G nie,
a poetni metacentar M0 vii, odnosno poetna
metacentarska visina M0G vea.;
Teite G bit e nie ako su glavne teine i
tereti smjeteni nie u brodu;
Toka M0 lei to vie, to je udaljenost toke
B(F) od F vea, odnosno, to je vea irina,
nadvoe i gaz broda (otuda i potjee utjecaj
irine i nadvoa na stabilitet broda), itd.
STATIKI I
DINAMIKI
STABILITET
Statiki stabilitet
Statiki stabilitet je stabilitet kod kojeg
vanjski momenti djeluju statiki, tj. ne
mijenjaju veliinu s vremenom, ili se mijenjaju
polagano i postepeno, te ih moemo svesti na
prvi sluaj.
Statiki stabilitet moemo definirati i kao otpor
broda djelovanju momenata koji pomiu brod
iz poloaja ravnotee.
DIJAGRAM STABILITETA
Stabilitet broda najbolje opisuje moment statikog stabiliteta
ovisi o kutu nagiba broda, a moe se prikazati pomou

dijagrama kao funkcija kuteva nagiba - krivulja poluga
stabiliteta ili tzv. Reedov dijagram. - MoG - poetna metacentarska
visina koja se dobije kao tangens

kuta nagiba tangente u ishoditu
ili kao ordinate kuta nagiba
jedan radijan
- max. poluga GHmax i njezin
h
- Kut nagiba e kod kojeg je
pripadni kut
GH=0 i koji daje opseg krivulje

- povrina ispod krivulje
pomnoena sa teinom broda
daje tzv. dinamiki stabilitet
broda.
Kut pod kojim e se brod nagnuti zbog statikog djelovanja prekretnih

momenata dobiva Mst = Mp tj moment statikog stabiliteta mora biti u
ravnotei s prekretnim momentima.
- Kut 1 je kut pod kojim e se brod nagnuti uslijed djelovanja prekretnog moment
Mp, odnosno kada Mst i Mp budu u ravnotei.
- Uslijed djelovanja ovakvog Mp brod se moe nagnuti do kuta 1 kada svako

daljenje naginjane rezultira prevrtanjem broda jer kut Mst postaje manji od kuta
prevrtanja Mp
- Mpmax je max. moment prekretanja kojeg brod ovakve krivulje stabiliteta moe
izdrati
Dinamiki stabilitet
Dinamiki stabilitet je stabilitet kod kojeg se veliina
momenata koji djeluju na brod naglo mijenja s
vremenom, mjenjajui smjer i intenzitet.
Dinamiki stabilitet moemo definirati i kao rad
utroen na pomicanju broda iz poloaja ravnotee u
neki poloaj van ravnotee.
Kod dinamikog stabiliteta pored prekretnog
momenta javlja se i znatno ubrzanje masa, a samim
time i kinetika energija koja takoer djeluje na
sustav.
Druga definicija dinamikog stabiliteta kae da je
dinamiki stabilitet rad kojeg obavlja momenat
statike stabilnosti pri naginjanju broda.
Dinamiki stabilitet
Ako se veliine prekretnih sila ili momenata koji djeluju na brod naglo
mijenjaju, dolazi do ubrzanja masa, pa govorimo o dinamikom djelovanju
sila i o dinamikom stabilitetu broda.
Zbog inercije brod se nee zaustaviti inercije, pri kutu statike ravnotee (1),
ve e proi kroz kut maksimalnom brzinom i kinetikom energijom i nagnuti
se do kuta (2).
Kut (2) nalazi se u dijagramu tako da se izjednae povrine f1 i f2. Kut 2
nije poloaj ravnotee pa e se brod pod djelovanjem Mst vratiti prema 1
nekoliko puta se zanjihati oko njega i zaustaviti u poloaju nagnutom za kut
1 (ako se u meuvremenu nisu promijenili prekretni momenti).
Utjecaj forme broda i rasporeda teine

na stabilitet
Moment statikog stabiliteta ovisi o:
glavnim dimenzijama i formi broda
poloaju tereta na brodu
poloaju teita masa G
poloaju teita istisnine B, itd.
Stabilitet poveava:
vea irina broda prema gazu broda
smanjenje duljine broda
poveanje gaza broda
vee nadvoe koje omoguava vei nagib broda, pa
time i vei stabilitet, itd.
Meutim, stabilitet broda ne ovisi samo o metacentarskoj visini,
ve i o polugama statikog stabiliteta, odnosno o opsegu
stabiliteta.
UINAK SLOBODNIH POVRINA

(engl. Free Surface Effect)
Uinak slobodnih povrina

Kada se povrina tekuine slobodno pomie, to ima
uinak da G raste prema M, a GM se smanjuje.
Slobodna tekuina uvijek se pomie prema nioj
strani, a uinak preteno ovisi o irini prostora gdje je
tekuina smjetena.
To je zato to je uinak
slobodnih povrina proporcionalan sa irinom (b).
Uinak slobodnih povrina (engl. Free Surface Effect)
moe postati problem kod djelomino naplavljenih
brodova.
Djelomino naplavljeni brodovi i voda u njima utjecati
e na Heave, Pitch, Roll, Surge, Sway i/ili Yaw.
Kako se brod ljulja voda unutar naplavljenog prostora
e se pomicati lijevo, a time i njeno teite i momenti
prema nagnutoj lijevoj (engl.port) strani broda.
Sa jednom uzdunom pregradom uinak slobodnih povrina

smanjuje se za . Sa dvije uzdune pregrade za 1/9 . Vie uzdunih
pregrada, manji uinak slobodnih povrina .
Nagibni momenti (engl. Heeling
Moments) uzrokovani slobodnim
povrinama jako ovise o obliku
tanka. Uinak je najvei kod
etvrtastog tanka ve kod 50%
popunjenosti.

Uinak slobodnih povrina postaje sve gori kada se
brod vraa iz polaaja nagnua lijevo (engl. port) na
desnu stranu. Trebati e neto vremena da se osjeti
reakcija uinka pomaka tekuine u tanku na desnu
stranu broda.
Nakon to se brod zaljulja na desno (engl.

starboard), veina tekuine pomie se unutar tanka i
zapljuskuje (engl. slams) desnu (engl. starboard)
stranu tanka.

Ovo prouzrokuje da se brod jo vie naginje jer masa
vode udara u stranu broda.
Kod jakog vjetra i tekog mora ovo uzrokuje sve vee

i vee poveanje svakog sljedeeg naginjanja do
krajnjih granica, sve dok se brod ne prevrne.
Opi zahtjevi stabiliteta

1. Ispravljena metacentarska visina ne smije biti manja od 0.3
metra,
2. Poluga statikog stabiliteta kod kuta 30 bonog nagiba ne
smije biti manja od 0.20 m,
3. Najvia vrijednost poluge statikog stabiliteta ne smije nastati
prije 35 bonog nagiba broda ili da se kut naplavljivanja ne
javlja unutar granice nagiba do 35,
4. Kut opsega / trajnosti statikog stabiliteta ne smije biti manji od
60,
5. da GH krivulja po svojem obliku ne odstupa znatnije od krivulje

a najslinijega primjera,
6. Poluga statikog stabiliteta kod 20 bonog nagiba ne smije
biti manja od 0,14 m.
OZNAKE GAZA BRODA I

PLIMSOLL OZNAKA
(engl.Draft Marks and Plimsoll Lines)
Zagaznice
Metriki sustav oznaavanja gaza
U SI sustavu jedinica (metrikom) obino

se gaz oznaava arapskim brojkama.
Brojke su visoke 1 decimetar, a isto toliki
je i razmak izmeu njih. Donji rub brojke
oznaava onaj gaz koji ta brojka pokazuje.
Zagaznice
Engleski nain oznaavanja gaza
U engleskom sustavu jedinica gaz se

oznaava u stopama. Stope se biljee
rimskim ili arapskim brojkama. Svaka
brojka visoka je stope, a toliki je i razmak
izmeu njih
1 stopa (foot) (1) = 12 palaca (inch)
1 stopa = 0,3048 m = 30,5 cm
1 palac (inch) (1)=0,0254m=2,54 cm
Kako itati gaz
Kako itati gaz
Nadvoe
NADVOE
Nadvoe u irem smislu je razmak izmeu gl. otvorene
palube i razine mora. Visina nadvoa za pojedine
veliine i vrste brodova odreuje se temeljem odredbi
Meunarodne konvencije o teretnim vodenim linijama
London 1966.
Nadvoe
Smjetaj oznake nadvoa
Temeljem Pravila nadvoe se mjeri na polovici duljine

broda Mjeri se od crte u kojoj produenje gornje
povrine oplate palube sijee vanjsku povrinu oplate
broda. Ova je crta oznaena gornjim rubom linije, koja
se zove oznaka palube (engl. Deck Line). Oznaka je
dugaka 300mm i iroka 25mm
Plimsoll Mark
The letters signify:
LTF
Lumber, Tropical, Fresh
TF
Tropical Fresh Water Mark
LF
Lumber, Fresh
Fresh Water Mark
Tropical Load Line
LT
Lumber, Tropical
Summer Load Line
LS
Lumber, Summer
Winter Load Line
LW
Lumber, Winter
WNA
LWNA
Lumber, Winter, North Atlantic
Winter Load Line, North

Atlantic
LR
Lloyds Register of Shipping
Nadvoe
Skala nadvoa za brodove koji prevoze drvo na
palubi
Brodovi koji ispunjavaju odreene uvjete imaju od
spomenutog kruga prema krmi jo jednu ljestvicu, kada
brod ima na palubi teret drva. Oznake su iste samo
ispred svakog slova je stavljeno slova L (npr. LS, LT, LTF,
LW, LWNA).
Nadvoe
Oznaka nadvoa
Nalazi se tono ispod oznake palube. Kroz sredite

kruga od 300mm promjera povuena je vodoravna
linija 25mm debela i 450 mm dugaka.
Nadvoe
Doputeno nadvoe
Udaljenost gornjeg ruba te linije od gornjeg ruba

oznake palube je najmanje doputeno nadvoe za
dotini brod kada poduzima putovana po otvorenom
moru u ljetno doba. Zbog toga se ta crta povuena
kroz sredite kruga naziva ljetna oznaka (Summer
mark).
Nadvoe
Ljetna oznaka (Summer Mark - S)
Od gornjeg ruba ljtne oznake mjere se sva ostala
nadvoa. Slova urezana iznad krajeva ljetne oznake,
inicijali su zavoda koji je po ovlatenju vlade odredio
nadvoe za dotini brod. To je u pravilu kod kojeg je
brod klasificiran (npr. LR-Lloyd Register)
Nadvoe za putovanjepo tropskim vodama
(Tropical T)
Nalazi se iznad ljetne oznake. nadvoa i ima dimenzije
250mm dugaka i 25mm iroka

Udaljenost izmeu S i T je takoer 1/48 gaza na ljtnoj
oznaci nadvoa.
Nadvoe
Oznaka nadvoa uslatkoj vodi ( Fresh F )
Kada brod prijee iz slane u slatku vodu mora vie

uroniti radi toga jer je slatka voda rjea. Ovo uronue
rauna se kao (razlika gaza) = ( deplasman ) / ( 40 x TPC
) .Oznaka se smjeta po krmi od vertikalne linije
T oznaka nadvoa u tropskim predjelima u slatkoj
vodi (Tropical Fresh TF)
Nalazi se iznad tropske oznake nadvoa. Rauna se

prema istoj formuli kao i tropsko nadvoe samo se
uzima deplasman na tropskoj oznaci nadvoa.
Smjetena po krmi od vertikalne linije.
GLAVNE MJERE BRODA
Glavne mjere broda

Ukupno su etiri glavne mjere broda (engl. Ship Tnnages):
- deplasman ili istisnina,

- nosivost,
- zapremnina (tonaa) i
- kapacitet.
Glavne mjere broda - Deplasman

DEPLASMAN ili ISTISNINA
Deplasman (D) ili istisnina jednaki su teini vode koju
brod istiskuje svojim trupom, odnosno to je cjelokupna

teina broda. To je jednako umnoku volumena uronjenog
djela broda i specifine teine medija u kojem se nalazi ( D
=V)
- Specifina teina morske vode iznosi priblino
( = 1,025 t/m)
- Specifina teina slatke vode iznosi priblino
( = 1,000 t/m)

Istisnina broda ( V ) je ona koliina vode
koju je neki brod istisnuo svojim volumenom.
ISTISNINA se moe promatrati u tri oblika kao:
volumen, masa ili teina
Volumen istisnine =
m3
Masa istisnine
D =*V
kg ili t
Teina istisnine
W = g * * N ili kN ili
MN
Kod elinih brodova istisnina se proraunava unutar
vanjskog ruba rebara ( bez debljine oplate )
dok se kod drvenih brodica

debljina oplate.
uzima
obzir i
Deplasman
Volumen podvodnog dijela broda V esto se naziva
Volumen deplasmana.
Rije "ton" ne predstavlja uvijek istu koliinu teine.
Tako imamo izraze:
- Metric ton
- "Long ton - "Short ton
Deplasman se na evropskom kontinentu mjeri u

metrikim tonama.
1 metrika tona (engl. Metric Tonne) = 1000,0000 kgs
U Velikoj Britaniji i na Zapadu esto se upotrebljava i tzv.
engleska tona ili duga tona (engl. Long ton).

1 duga tona (engl. Long Ton)
= 1 016,04691 kgs
Amerikanci upotrebljavaju tzv. kratku tonu
(engl. Short ton).
1 kratka tona (engl. Short Ton)
= 907,18474 kgs

Deplasman trgovakih brodova je vaan zbog toga to se s
pomou njega vre razni prorauni, izrauju nacrti, tablice,

dijagrami i sl. Meutim, deplasman nije prikladna mjera za
oznaivanje veliine trgovakih brodova jer im se, zbog ukrcavanja
ili iskrcavanja tereta teina neprestano mijenja.
Razlikuju se dva deplasmana trgovakih brodova:
- laki deplasman (Light Displacement).
- deplasman potpuno nakrcanog broda, (Loaded Displacement)
Laki deplasman je deplasman potpuno praznog broda, bez
goriva, kotlovne i pitke vode, hrane, posade, tereta itd., kojom

prilikom brod uroni do lake vodene linije.
Kad se kod trgovakog broda govori o deplasmanu potpuno
nakrcanog broda, misli na brod koji pod teretom uroni sve do

oznake nadvoa odnosno do konstrukcijske vodene linije (KVL).

Deplasman ratnih brodova
Postoje dva deplasmana ratnih brodova:
- standardni deplasman (Standard Displacement)
- pun deplasman (Full load Displacement)
Standardni se deplasman odnosi na ratni brod koji je

opremljen sa (ve prema tome kako je u kojoj dravi
uobiajeno) zaliha goriva, municije, hrane, vode i
drugih brodskih zaliha. Konstrukcijska vodena linija
ratnog broda odgovara standardnom deplasmanu. Za
vrijeme mira, dakle u normalno vrijeme, ratni brodovi
redovito plove pod standardnim deplasmanom.
U vrijeme rata svi ratni brodovi plove potpuno
nakrcani, to znai da imaju pun deplasman..

Tablica deplasmana - Uz krivulju deplasmana obino
se konstruira jo i tablica ili skala deplasmana.
Tablica deplasmana slui pomorcima u praktine
svrhe, prvenstveno za proraunavanje koliine
ukrcanog i iskrcanog tereta i za proraunavanje
promjene gaza broda u svezi s krcanjem tereta.
Tablica deplasmana obino se konstruira zajedno s
tablicom nosivosti ili tonije, ona je sastavni dio tablice
nosivosti
Glavne mjere broda - Nosivost

NOSIVOST
Nosivost je teina tereta pod kojom brod uroni od lake

ili neke druge vodene linije, a mjeri se u teinskim
tonama (metrika, duga ili kratka tona).
Deplasman sadrava teinu praznog broda i nosivost
(Deadweight), gdje ne nosivost jednaka ukrcajnom
kapacitetu broda, ukljuujui bunker i druge
neophodne potreptine za pogon broda. Nosivost ili
deadweight u svakom trsnutku predstavlje razliku
izmedju stvarnog deplasmana i teine praznoga
broda, sve izraeno u tonama:
deadweight = displacement - light weight

Teina praznog broda normalno se ne koristi
za oznaivanje veliine broda, budui da se

Deadweight tonnage - DWT, temelji na
ukrcajnom kapacitetu broda, ukljuujuci
gorivo, mazivo, itd, za normalno operiranje
broda, mjereno u tonama kada je brod uronjen
na nekoj vodenoj liniji.
Katkada, deadweight tonnage moe takoer
predstavljati projektirani gaz broda, ali u tom
sluaju to mora biti posebno navedeno.

Ukupna nosivost (Nu) ili deadweight tonnage, jest
masa tereta pod kojom brod uroni do odgovarajue

teretne crte na oznaci nadvoa
Ukupna je nosivost trgovakog broda sastoji se od
korisne nosivosti
(Nk)
koju
ini
masa
komercijalnog tereta i posredne nosivosti (Np) koju
ini masa brodskih zaliha, posade i ostalih masa na
brodu.

Posredna je nosivost teina tereta brodskih zaliha.
U posrednu nosivost ubraja se, prije svega, masa

goriva, slatke vode, hrane, zalihe rezervnih djelova,
masa posade, kao i ostale nepoznate teine (Mrtve
teine Constant) na brodu koje proraunavamo
Draft Survey-om.
Posredna nosivost u trgovakih brodova zavisi od
duljine predvienog putovanja i odmjerava se tako da
korisna nosivost bude to vea.

Mrtve teine (konstanta) na brodu
Mrtvih teina kao sastavnog dijela posredne nosivosti

a ima je u vioj ili manjoj mjeri, na svakom
trgovakom brodu.
U mrtve teine ubrajaju se u prvom redu voda i ostale
otpadne tekuine koje se skupljaju u kaljuama
(slivnicama) broda, neiskoriteni zatitni materijal za
teret i dr. Pomorci redovito nastoje da koliina mrtvih
teina na brodu bude to manja jer njihova teina ide
na tetu korisne nosivosti broda. Stoga je potrebno na
svakom brodu to ee ispranjavati i istiti brodske
kaljue, istiti tankove balasta, itd.
Glavne mjere broda - Zapremnina

ZAPREMNINA ili Tonaa
Tonaa broda (Tonnage) ukupan prostor broda
izraunan nakon mjerenja, tj. Badarenja. a prema
odredbama IMO konvencije o badarenju brodova (1969.)
kao bruto i neto tonaa (Gross Tonnage - GT, Nett
Tonnage - NT).
Zapremina ili tonaa, eng. Registered Tonnage, jest
volumen svih zatvorenih prostorija broda izraen u tzv.
registarskim tonama.

Definicija i znaenje zapremine
Zapremina ili tonaa, eng. Registered Tonnage, jest

volumen svih zatvorenih prostorija broda.
Registarska zapremina predstavlja obujam
brodskog prostora iskazanog u
registarskim tonama.
Regstarska tona kao jedinica zapremine iznosi 100
kubinih stopa ili 2,832 m3 . Ta mjera izraava
prosjean volumen koji zaprema jedna tona tereta.
Podjela zapremine
1. Bruto Tonaa (BT) (eng. Gross Tonnage (GT))
2. Neto Tonaa (NT) (eng. Net Tonnage (NT))
Badarenjem dobivena zapremina broda izraena u

registarskim tonama zove se ukupna ili bruto
registarska zapremina.
Bruto Tonaa (BT) ili zapremina obuhvaa
ukupni zatvoreni brodski prostor bez nekih prostorija
kao to su kormilarnica, prostor pomonih brodskih
strojeva, kuhinja i WC-a.
BT predstavlja veliinu unutarnjeg volumena broda u

skladu sa zadanim pravilima za ovu vrstu mjerenja, i
iroko se koristi u praksi.
Po bruto zapremini brodovi se upisuju u Registar.
Registar vode luke kapetanije i sjedite luke
kapetanije automatski postaje luka pripadnosti broda
Po bruto zapremini obino se rauna veliina trgovake
mornarice jedne drave.
dokovanje trgovakih brodova naplauje prema jednoj
BT.
Bruto zapremina broda vana je i zbog toga to se iz nje
proraunava neto registarska tonaa.
Netto
zapremina
se
odnosi
na zatvoreni
brodski prostor koji je namijenjen prijevozu robe
- Neto zapremina slui za odreivanje izrauna lukih
taksa i taksa za plovidbu kanalima, za plaanje
peljarskih usluga, poreza, carine i si. Upravo zbog toga
to je neto zapremina povezana s novanim davanjima
brodara, a katkada i naruioca, propisi o odreivanju
neto tonae vrlo su precizni i strogi.
Podaci o bruto i neto zapremini nekog broda nalaze se
u njegovoj svjedodbi o badarenju.
Glavne mjere broda - Kapacitet

KAPACITET
Kapacitet za teret, (engl. Capacity Tonnage) jest
raspoloivi prostor za teret izraen u kubinim metrima
(m) ili kubinim stopama (ft).
Kapacitet je vrlo vana mjera trgovakog broda jer
slui za pravilan raspored tereta po pojedinim
skladitima i za sastavljanje plana tereta. Kapacitet za
teret ujedno obuhvaa kapacitet spremita za brodske
zalihe, kapacitet tankova, za gorivo, pitku i kotlovnu
vodu, balast i sl.
Razlikuju se dva kapaciteta:
kapacitet za ito (eng. Grain Capacity),
kapacitet za bale (engl. Bale Capacity).

Kapacitet za ito, odnosi se na rasuti teret. On je uvijek
vei od kapaciteta za bale jer rasuti teret, npr. ito,

ispunjava sav prostor skladita ukljuujui i prostor
izmeu rebara i izmeu sponja
Kapacitet za bale, odnosi se uglavnom na komadnu i
pakovanu robu, dakle na generalni teret. U kapacitet za
bale nije uraunat prostor koji komadni i pakovani tereti
ne mogu zauzeti, npr. prostor izmeu zatitnih trenica
(priboja) na bonim stijenama skladita i prostor izmeu
sponja.
Prilikom proraunavanja kapaciteta za ito i kapaciteta za
bale nekog brodskog skladita odbija se prostor koji
zauzimaju upore, sponje, zatitne trenice, cjevovodi i
druge sline konstrukcije. Ako je prostor za teret
razdijeljen u posebne odjele (elije), kapacitet se svakog
odjela rauna posebno.

Prostor po toni nosivosti je omjer ukupnog kapaciteta za
bale nekog broda i njegove ukupne nosivosti. To je zapravo

onaj prostor koji mora zauzimati jedna tona tereta da bi se
istodobno potpuno iskoristila nosivost i kapacitet broda. Tada
bi kapacitet za teret bio potpuno iskoriten i brod bi uronio
do oznake nadvoa.
U pomorskoj se praksi za takav sluaj kae da je brod nakrcan
full and down. U praksi se, meutim, to rijetko dogaa.
Kad je brod nakrcan nekim tekim i kompaktnim teretom,
npr. rudaom ili itaricama, on e redovito iskoristiti nosivost,
ali ne i kapacitet.
Kod generalnog je tereta obratno: brod redovito iskoristi
kapacitet, ali ne i nosivost. To je osobito karakteristino za
suvremeni generalni teret, koji je tako pakovan da zauzima
relativno mnogo prostora. Samo vrlo rijetko, ako se prikladno
kombinira lagani i teki teret, brod moe potpuno iskoristiti
nosivost i kapacitet.

Kapacitetni plan broda je nacrt broda (uzduni i
popreni presjek) na kojem su oznaeni prostori za

teret, spremita brodskih zaliha i brodski tankovi, a u
posebnim tablicama dat je njihov kapacitet i esto
poloaj teita. Uz plan se obino ucrtava i tablica
nosivosti. Na nacrtu je oznaeno koji se tankovi
proteu preko cijele irine broda, a koji su
nepropusnom pregradom pregraeni u lijevi i desni
tank. Kod pregraenih tankova u tablici je dat
posebno kapacitet za desni, a posebno za lijevi tank.

Kod tekuina koje na dnu tanka ne ostavljaju talog
mjeri se visina tekuine u tanku od dna tanka do

gornjeg ruba tekuine, a kod tekuina koje ostavljaju
talog (npr. loivo ulje) mjeri se visina praznog
prostora ili tzv. Ullage, od povrine tekuine u tanku
do vrha tanka.. Svi su brodski tankovi kalibrirani, pa
se na temelju visine tekuine ili visine praznog
prostora s pomou posebnih tablica odreuje
koliina tekuine u tanku.

Faktor slaganja tereta i izgubljeni prostor
Za sastavljanje plana tereta potrebno je poznavati jo i faktor
slaganja tereta, (engl. stowage factor).
Faktor slaganja jest broj koji pokazuje koliko prostora zauzima
jedna tona dobro sloenog tereta, izraeno u kubinim metrima ili
kubinim stopama.
Pri odreivanju faktora slaganja tereta uzima se u obzir i tzv.
izgubljeni proctor (Broken Stowage). Izgubljeni prostor
uzrokuju omoti (ambalaa) i zatitni materijal upotrijebljen
prilikom slaganja tereta na brodu, zatim krivine i strei dijelovi
brodskog skladita (rebra, sponje, uporoe i dr.), pa se nijedan teret
ne moe idealno sloiti.
Ako se faktor slaganja pomnoi koliinom tereta u tonama, dobije
se volumen prostora (u kubinim metrima ili kubinim stopama)
koji e teret zauzeti u brodu. Nakon toga se na temelju
kapacitetnog plana planira smjetaj tereta u pojedina skladita i
druge teretne prostore na brodu.

Faktor kapaciteta i proraun teina za uzduni
raspored tereta
Pri krcanju tereta mora se posebna pozornost obratiti na

uzduni raspored tereta kako bi brod po zavretku
ukrcaja tereta plivao na ravnoj kobilici ili imao trim
kakav mu je potreban
Faktor kapaciteta fc jest broj koji se dobije kada se
kapacitet za bale ili kapacitet za ito svakoga pojedinog
brodskog skladita ili teretnog odsjeka broda (skladite
zajedno s meupalubnim prostorom iznad njega)
podijeli ukupnim kapacitetom za bale odnosno za ito,
prema tome da li brod krca opi ili rasuti teret. Kad se
korisna nosivost broda pomnoi faktorom kapaciteta
skladita, odnosno teretnog odsjeka, dobije se masa
tereta koja otpada na to skladite ili teretni odsjek.
Co
f c [ MT ]
C
- kapacitet teretnog prostora
C
Co
p
fc Nk -
ukupni kapacitet broda

teina koja se krca u odreeni teretni prostor
faktor kapaciteta
teina ukupnog tereta (korisna nosivost)
Teina tereta koja otpada na neki teretni odsjek ili skladite

rauna se po formuli:
p Nk fc [MT ]

Kada se svi faktori kapaciteta svakog pojedinog
skladita zbroje, mora se dobiti 1 (jedan), a kada se

zbroje sve teine / mase p , mora se dobiti korisna
nosivost broda Nk. Ovo slui samo kao matematiki
dokaz da je proraun pravilno izveden.
Glavne dimenzije odnose se na geometrijske karakteristike trupa.

Razlikuju se dimenzije duljine, irine i visine, istisnina i registarska zapremina.
Dimenzije duljine jesu:

LOA - duljina preko svega je duljina mjerena izmeu dva okomita pravca
koji prolaze kroz krajnje toke broda na pramcu i krmi, u to je ukljuen
gumeni profil i ugraena oprema ali bez vanjskog kormila.
LPP - duljina izmeu okomica. Slui za pojedine hidrostatike proraune i za
dimenzioniranje elementa trupa prema pravilima klasifikacijskih drutava.
LWL - duljina na vodnoj liniji je vodoravni razmak izmeu krajnjih toaka KWL
LREG - badarska duljina je vodoravni razmak izmeu unutranje strane oplate na
Glavne dimenzije odnose se na geometrijske karakteristike trupa.

Razlikuju se dimenzije duljine, irine i visine, istisnina i registarska zapremina.
Dimenzije irine jesu:

BMAX - najvea irina sa svim privjescima i nadogradnjama.
B
- irina glavnog rebra. Mjeri se na vanjskom rubu glavnog rebra.
BCWL - najvea irina na CWL (KWL). Najee je jednaka irini glavnog rebra.
BREG - badarska irina je najvea unutranja irina izmeu unutranje dvene
oplate na obje strane broda. Slui za odreivanje zapremine broda.
Dimenzije visine jesu:

H - bona visina se mjeri na polovici duljine broda i to na boku od gornjeg ruba
razme ili linije palube do donjeg ruba laminata dna ili gornjeg ruba kobilice.
Slui za proraun vrstoe , stabiliteta, nepotopivosti i za dimenzioniranje
elementa trupa prema pravilima klasifikacijskih drutava.
T - gaz se mjeri po boku broda , na polovici duljine, od plovne vodne linije do
osnovice. Ne mora biti jednak po cijeloj duljini broda pa se razlikuje:
TK - gaz na krmi
TP - gaz na pramcu
TS = ( TK+TP ) / 2 - srednj gaz
TMAX - najvei gaz je okomita udaljenost izmeu plovne vodne linije i najnie
toke uronjenog dijela broda
F - nadvoe (engl. Freeboard) je vertikalni razmak mjeren po boku broda

na polovici njegove duljine od plovne vodne linije do gornjeg ruba
palube.
Razlikuje se:
ff - nadvoe mjereno na pramcu,
fa - nadvoe mjereno na krmi; a kod brodica s izvanbrodskim
motorom mjereno na mjestu gdje voda moe najprije ui u
brodicu ,
fm - nadvoe mjereno na polovici duljine broda i
F = ( ff + fa + fm ) / 3 - srednje nadvoe.
SK, SP - zakrivljenost ili skok palube je okomiti razmak ruba
palube na prednjoj (SP) i stranjoj (SK) okomici iznad
najnie toke palube.
b - preluk palube je okomiti razmak od sredine spone do ruba palube na
najirem mjestu palube.
Opisivanje forme broda moe biti

jednostavnije ukoliko se forma podijeli
na karakteristine dijelove. Svaki od
djelova ima kako funkcionalnu tako i
oblikovnu osobitost.
Dijelovi trupa - popreni presjek trupa
Dijelovi trupa - uzduni presjek trupa
Podruje dna broda moe biti zaobljeno (najee kod manjih

brodova) ili ravno s nagibom ili bez njega. Veliki trgovaki
brodovi redovito imaju dio dna u obliku ravnine. Time se
postie maksimalna nosivost i pojeftinjuje gradnja broda.
Granica ravnog dna
Krma i posebno krmeni okvir je dio forme broda na kojem se

dogaaju velike promjene oblika. Tu se nalaze dva vana
elementa broda: kormilo i vijak odgovorni za upravljanje i
pogon broda.
Krmeni okvir s kormilom i vijkom
Pramac je prednji istureni dio forme broda na kojem se dogaaju velike promjene
oblika. Bulb pramac je danas primijenjen na skoro svakom modernom
prekooceanskom brodu. Dokazana je korist ugradnje bulba kao posljedica znaajnih
istraivanja u posljenjih 20-tak godina. Bulb pramac je skuplji od konvencionalne
forme pramca ali je dobit opravdala to ulaganje.
Forma pramca
PREDNOSTI BULB PRAMCA
a. Bulb stvara svoj val koji interferencijom s valovima

koje stvara brod smanjuje pramani val i tako poveava
energetsku korisnost broda.
b. Produava vodnu liniju u odnosu na konvencionalni
pramac pa je pogodan za postizanje vee brzine.
c. U sluaju sudara ima ulogu apsorbiranja kinetike
energije pa tako poveava sigurnost broda u sluaju
naleta na greben.
d. Omoguava smjetaj porivnika na veem kraku u
odnosu na glavno rebro i tako poboljava upravljivost
kod pristajanja i otplovljavanja.
e. Smanjuje posrtanje poveanjem priguenja kod
vertikalnih gibanja.
Bokovi broda redovito nisu jae formirani i kod veine

trgovakih brodova su ravni s prelazom u krmu ili pramac
odnosno uzvoj.
Ravni bok
Paluba zatvara brod odozgo. Na palubi se smjetaju ureaji za teret,

privezni ureaji itd. Oblik palube mora omoguiti brzo otjecanje mora koje
je dospjelo na palubu uslijed loma valova. Zbog toga vanjska paluba ima
preluk tj. sredina palube je na veoj visini od palube na bokovima. Oblik
uzvoja je kod manjih brodova redovito parabolian a kod veih trapezan.
Paluba
UPOTREBA BRODSKIH
TABLICA I DIJAGRAMA
UPOTREBA BRODSKIH TABLICA I DIJAGRAMA

Hidrostatike krivulje
krivulje istisnine i poloaja teita
krivulja povrine WL, teita i momenata tromosti

Koeficijenti forme
Skala nosivosti
Skala istisnine, nosivosti, zagaaja i jedininog trima
Dijagramni list s Bonjeanovim krivuljama i skalama
Bonjeanove krivulje jednog rebra

Bonjeanova tablica jednog rebra
Nacrt Bonjeanovih krivulja
Areala povrina i momenata rebara na trimovanoj vodnoj liniji
Upotreba Bonjeanovih krivulja - Areala
Dobivena skala je vrlo praktina za upotrebu

pomorcima jer se jednostavnim oitenjem moe
povezati nosivost i gaz broda.
Analogna skala se moe nacrtati tako da sadri
pono vei opseg informacija (SL-9.5).
Crtaju se skale (po istom principu kao u na (SL9.4) koje daju podatke o:
Gaz (m)
Nadvoe (m)
nadvoe (ft)
Istisnina u slatkoj vodi (t)
Istisnina u morskoj vodi (t)
Gaz (ft)
Nosivost u slatkoj vodi (t)
nosivost u morskoj vodi (t)
Jedinini zagaaj (t/cm)
Jedinini zagaaj u LT/in)
Jedinini moment trima (tm/m)
Slika- 9.5 - Skala istisnine, nosivosti,

zagaaja i jedininog trima
Tradicionalni oblik dijagramnog lista prikazuje grafiki sve hidrostatike krivulje kao
funkcije gaza (SL- 10). Pri tome je gaz nacrtan na vertikalnoj osi (kao to u prirodi i
stoji) dok su sve ostale krivulje nacrtane kao funkcije tog gaza pa se u raznim
mjerilima nanose na horizontalnu os, kako je objanjeno u prethodnom poglavlju.
Gaz se crta od osnovice a posebno se oznai i nacrta posebna skala za gaz od najnie
toke broda (koja je vana pomorcima u plitkim vodama). Dijagramni list se moe
crtati neovisno ili preko nacrta Bonjeanovih krivulja. Dijagramni list se redovito rauna
i crta za brod na ravnoj kobilici, meutim je za praktini rad ponekad potrebno
napraviti jo nekoliko dijagramnih listova za razliite trimove.
Slika-10 Dijagramni list s Bonjeanovim krivuljama i skalama
Krivulje u dijagramnom listu su nacrtane koristei tri vertikalne osi da se pobolja

itlijivost. Koristi se krmena okomica, sredinja okomica na glavnom rebru i pramana
okomica.
Od krmene okomice se nanose:
Volumen na rebrima
Volumen s privjescima
Istisnina s privjescima u morskoj vodi
Poloaj teita istisnine po visini
Visina poprenog metacentra (ili metacentarski radius)
Visina uzdunog metacentra (ili metacentarski radius)
Popreni moment inercije vodne linije
Uzduni moment inercije vodne linije
Povrina vodnih linija
Jedinini zagaaj (koliina tereta koja se mora ukrcati da bi gaz porasao za 1 cm)
Oplakana povrina (ponekad)
Od sredinje okomice se nanose:
Poloaj teita istisnine po duljini
Poloaj teita vodne linije po duljini
Jedinini moment trima (moment potreban za postizanje trima od 1 m, 1 cm ili 1)
Od pramane okomice se nanose (u smjeru krme):
Blok koeficijent
Uzduni prizmatiki koeficijent
Vertikalni prizmatiki koeficijent
Koeficijent najveeg rebra
Koeficijent vodne linije
Dijagramni i tablica promjene trima u cm za 100 tona ukrcanog tereta
Dijagramni i tablica promjene trima u cm za 100 tona ukrcanog tereta
Bonjeanova tablica moe sadratai i

dodatne geometrijske podatke (Tablica-1)
gdje kolone redom znae:
1. -gazgaz broda od osnovice (T)
2. -sirina- irina broda, tj. ukupna
duljina traga dijela vodne
linije unutar brodske forme
(yS)
3. -wl-in- moment inercije tog traga
vodne linije oko simetrale
(iS)
4. -povrs.- povrina rebra do gaza (AS)
5. -v-mom- vertikalni moment te
povrine oko osnovice (my)
6. -opseg- opseg rebra do gaza (gS)
Obzirom da se proraun provodi za jednu

polovinu rebra sve karakteristike u tablici
su ve pomnoene s dva.
Tablica-1-Bonjeanova tablica jednog rebra
Na SL-3.2 prikazane su kompletne Bonjeanove krivulje jednog broda koje sadre, za sva
rebra, po dvije krivulje; krivulju povrina rebara i krivulju momenata povrine rebra u
odnosu na osnovicu. Krivulje su prikazane u mjerilu.
Krajeve krivulja se ponekad povee krivuljom koja mora biti glatka, pa je to jo jedna
provjera korektnosti Bonjeanovih krivulja.
Slika-3.2-Nacrt Bonjeanovih krivulja
Upotreba Bonjeanovih krivulja (ili tablica) je dio prorauna

geometrijskih karakteristika broda na zadanoj vodnoj liniji. Vodna linija
je tadana gazovima TA na na krmenoj i TF na pramanoj okomici
(openito, ti gazovi nisu jednaki jer brodovi mijenjaju istisninu uslijed
ukrcaja/iskrcaja tereta, potronje goriva, uzimanja balasta itd.)
Na nacrtu Bonjeanovih krivulja treba nacrtati trag vodne linije. Gazovi
TA i TF se nanose od osnovice na odgovarajuoj okomici i dobivene
toke spoje pravcem koji predstavlja trag vodne linije na simetralnoj
ravnini broda (WL).
Presjecita te vodne linija s rebrima odreuju uron svakog rebra.
Povlaenjem horizontalne crte na tom presjecitu do krivulje povrine
rebara i krivulje momenata istog rebra, mogu se oitati odgovarajue
veliine u mjerilu. Vano je napomenuti da se povrina rebra i moment
oitavaju na horizontali kroz presjecite vodne linije i rebra (kako je
prikazano na Sl-3.3), a ne oitava se presjecite vodne linije i krivulje
povrina tog rebra ili krivulje momenta !
Slika-3.3-Areala povrina i momenata rebara na trimovanoj vodnoj liniji
Tablini
prikaz
geometrijskih
karakteristika rebara (Tablica-2), nastao
je
kao
posljedica
numerikog
izraunavanja tih veliina. Tablini prikaz
je blizak raunalnom prikazu jer se lako
moe zamisliti interpolacija u tablici.
Za svako rebro se izrauna ovakva tablica
pa one zajedno predstavljaju tablinu
verziju Bonjeanovih krivulja.
Za Bonjeanove krivulje u tablinoj formi
umjesto
oitavanja
mora
se
interpolacijom odrediti podatke na svim
rebrima.
Kod rada raunalom, za zadanu
vrijednost gaza na rebru, koristi se
interpolacija vrijednosti u tablicama,
jednom od metoda (npr. Lagrange-ova ili
Hermit-ova) ili se krivulje opiu splajnom
pa se zatim izrauna njegova vrijednost
na zadanom gazu.
Tablica-2- Bonjeanova tablica rebra na x=3m
Neke osobine krivulje areale rebara su:

- Ako postoji ordinata na krmenom kraju areale vea od nule to
znai da postoji uronjeno zrcalo.
- Analogno ako je na pramanoj okomici povrina rebra vea od

nule to oznaava postojanje pramanog bulba ija je povrina
presjeka na pramanoj okomici upravo jednaka toj ordinati.
- Ako postoji dio areale rebara na sredini broda koji je paralelan
apscisi to znai da se povrina rebara ne mijenja na jednoj
duljini koja se naziva duljina paralelnog srednjaka unutar koje
su sva rebra meusobno jednaka.
KRCANJE BRODA U
VODAMA RAZLIITE
GUSTOE,
PROMJENA GAZA I
DEPLASMANA
.
UKRCAJ U SLATKIM, MIJEANIM I SLANIM VODAMA
Oznaka "S (Salt Water), odnosno njezin gornji rub,

odnosi se na morsku vodu specifine gustoe 1.025.
Oznaka F (Fresh Water) nadvoa u slatkoj vodi kada brod prijee iz slane u slatku vodu mora vie
uroniti radi toga jer je slatka voda rjea.
FWA (Fresh Water Allowance) je vrijednost
promijene gaza izraen u mm / inch-ima kada brod
prijee iz morske vode gustoe 1,025 u svjeu vodu
gustoe 1,000.
Vertikalna udaljenost do gornjeg ruba S dodatne

linije "F je Fresh Water Allowance (FWA).

Podatak FWA upisan je u svjedodbu nadvoa, a odreuje se po
formuli:
D
FWA
[mm]
4 TPC
D
FWA
[inch]
40 TPI
Kada brod krca u mijeanoj vodi (Dock water):

X [mm]
1, 025
FWA[mm]
25
FWA (1,025 )
X
25
FWA (1, 025 )

Dock Water Allowance (X)
25
X Dock water allowance
- Density of the Dock water

Vezano uz ovo poglavlje, vidi tabele u Brown's Nautical
Almanac:
- "Salinity Table in Miliimetres"

- "Salinity and Draught Adjustment Table"
Tablice se temelje na formulama:
FWA (1,025 - gustoca mijesane vode)

Razlika gaza=
[mm]
1, 025 1
Ulaskom u tabelu s gustoom mijeane vode i FWA

broda dobije se korekcija gaza u milimetrima
Kada se u luci ukrcaja denzimetrom utvrdi da je gustoa

mora ispod 1,025, brod smije krcati i preko gornjeg ruba
dodatne linije "S, jer e ponovnim uplovljavanjem u
vode gustoe 1.025 brod isplivati navie. Ta razlika gaza
moe se utvruje i iz sljedee formule:
D (1, 025 )
T
[cms]
TPC
D (1, 025 )
T
[inches]
TPI

Korekcija deplasmana u morskoj vodi
(American way):
(1,025 ) 1000
Corr.
D

Kod gustoe vode preko 1,025 koristi se sljedea
formuli:
FWA (gustoca mora - 1,025)
Razlika gaza=
[mm]
1, 025 1
Korekcija je negativna, a to znai da e brod zbog

vee gustoe vie isplivati, pa e kod uplovljenja u
morsku vodu dodatno uronuti.
NAPREZANJE BRODSKE
KONSTRUKCIJE U
EKSPLOATACIJI
NAPREZANJE BRODSKE KONSTRUKCIJE

Knjige Trima i stabiliteta (engl. Trim and Stability Book)
Svakom brodu se jo za vrijeme gradnje pripremaju

knjige, koje poslije plove skupa sa brodom, u kojima su
opisana mogua stanja krcanja broda, za koja su
provedeni prorauni uzdune vrstoe i stabiliteta.
Brodska raunala
Danas se pored knjiga krcanja koriste brodska raunala

koja imaju kompjuterski program za uzdunu vrstou,
sa svim potrebnim podacima o brodu, tako da asnici na
brodu mogu u svako doba provjeriti bilo koje stanje
krcanja broda.

Naprezanje brodske konstrukcije moe se podijeliti u dvije
grupe:
a) Statike sile koje su uzrokovane:
- teinom same konstrukcije koja se razlikuje kroz duljinu
broda
- sile uzgona, koje su razliite na svim duljinama broda i stalno
se mijenjaju u plovidbi
- izravni hidrostatski pritisak
- koncentracija lokalnih teina (stroj, jarboli, samarice, vitla,
itd.)
b) Dinamike sile koje uzrokuju:
- posrtanje, ljuljanje, valjanje
- vjetar i valovi
GIBANJA BRODA (engl.ship motions)

Gibanja broda na granici dva medija su vrlo sloena. Mogu
se razmatrati po komponentama kao tri translatorna i tri

rotaciona gibanja:
Translatorna gibanja:
1. zanaanje (e:sway) y
2. poniranje (e:heave) /periodiko/ z
3. zastajanje, zalijetanje (e:surge) x
Rotaciona gibanja:
1. posrtanje (e:pitch) /periodiko/ y
2. zauijanje (e:yaw) z
3. ljuljanje (e:roll) /periodiko/ x
Definicije
ROLL - Djelovanje broda koji ukljuuje povratno
gibanje oko uzdune osi
HEEL - Polu-trajni (Semi-permanent) kut nagiba
pod djelovanjem / utjecajem vanjskih sila.
LIST -
Stalni (Permanent) kut nagiba uzrokovan

pomakom teita gravitacije (center of
gravity) - GM.

Uzduna vrstoa brodske konstrukcije
Sile kojima je izloena brodska konstrukcija su sile teine koja
djeluje vertikalno prema dolje, i sile uzgona koje djeluju vertikalno
prema gore. Kako ove sile nisu jednake ili priblino jednake
brodska konstrukcija doivljava stresove koji se dijele na sile:
Sile prekida (engl. Shearing Forces)
Sile savijanja (engl. Bending Moments)
Sile prekida (engl. Shearing Forces) neke toke ili mjesta
(pozicije broda) je sila koja djeluje vertikalno u toj toci. Ona je
takoer definirana kao ukupna teina na kraju lijeve ili desne
strane neke pozicije (duine), to jest teine odreene kao razlika
izmeu sile koja djeluje vertikalno prema dole i vertikalno prema
gore.
Sile prekida (engl. Shearing Forces) su naprezanje unutar
materijala sa tendencijom loma ili uzdunog prekidanja.
Vrijednost Shearing Forces mjeri se u tonama.

Raspored tereta s obzirom na poprenu stabilnost broda
HOGGING - Viak masa na krajevima, i viak uzgona na sredini
stvaraju moment koji tei savijanju broda sredinom prema gore

dovodei do pojave pregiba HOGGING
Kod deformacija tipa "hogging" paluba broda je izvrgnuta
vlanim silama (Tension), a kobilica tlanim silama
(Compression).
SAGGING - Kod deformacije tipa "sagging" dogaa se suprotno,
paluba je izvrgnuta tlanim, a kobilica vlanim silama.

Zahvaljujui kobilici podvodni dio broda je vri od palube koja
je ionako oslabljena palubnim otvorima, grotlima. Iako su dijelovi
palube oko grotala pojaani, smatraju se najslabijim dijelom
broda.
Inae palubna konstrukcija bolje odolijeva naprezanjima na vlak
nego na tlak, to znai da je blagi hogging" uvijek poeljniji od
"sagginga".

Kako uslijed same teine broda, a tako i uslijed teina koje se
krcaju, brodski trup u uzdunoj simetrali ima tendenciju

savijanja. Moment savijanja (engl. Bending Moment) mjeri ovu
tendenciju , a to je u stvari umnoak sile sa udaljenou (M=WL),
i izraava se u tona-metrima.
Naprezanja brodske konstrukcije na valovima (Hogging / Sagging / Twisting)

Izvor: International Mariners Management Association of Japan 1_VTS_Ship Handling in Following
Seas, Japan, 2010.
OPREMA ZA
UVRIVANJE TERETA
NA BRODU
OPREMA ZA UVRIVANJE TERETA

Opa naela osiguravanja tereta
Svi tereti moraju biti sloeni i osigurani tako da brod i
osoblje na brodu ne bude dovedeno u opasnost ili rizik,

Sigurno slaganje i osiguravanje tereta ovisi o pravilnom
planiranju, izvrenju i nadzoru,
Osoblje koje je zadueno za slaganje i osiguravanje
tereta mora biti odgovarajue kvalificirano i iskusno,
Osoblje koje planira i nadzire slaganje i osiguravanje
tereta mora imati dovoljno praktinog znanja koje treba
primjenjivati tijekom rukovanja teretom,
U sluaju nepravilnog slaganja i osiguranja tereta to
moe biti potencijalna opasnost za sigurnost drugog
tereta i samoga broda

Oprema
Brodska oprema za osiguranje:
dostupna u dovoljnim koliinama,
pogodna za namjeravanu svrhu osiguranja tereta,
uzimajui u obzir preporuke iz brodske knjige za

osiguranje i slaganje tereta (engl. Cargo Securing
Manual),
dovoljne vrstoe,
lagana i jednostavna za upotrebu,
dobro odravana,
da na brodu ima rezervne opreme za osiguranje i
uvrivanje tereta u dovoljnim koliinama.

Uzroci gubitka tereta
Neki od najeih sluajeva gubitka tereta moraju se uzeti u
obzir kod osiguranja uvrivanja terete:
jaka i teka nevremena,
nedovoljno ili neefektivno koritenje dunnage,
Neodgovarajui lashing po broju i vrstoi,
Neizbalansiran i neujdnaeno postavljanje lshinga lijevo
desno, naprijed-natrag,
Zavrni upletci na elinoj uadi ili karike nisu dobro
formirane ili postavljene,
Nepravilno koritenje stezalica za lashing opremu,
Nedovoljna vrstoa izmeu prikljuaka na samoj elinoj
uadi sa ostalom opremi za uvrivanje kao lanci, stezalice,
okovi (gambeti) i fiksni spojevi na palubi,

Sredstva i oprema za uvrivanje tereta kod prijvoza
morem
(engl. Lashing equipment / materials)

Konopi od razliitih materijala
Steznici i gambeti (engl. Turnbuckle Shackle)
eline trake (engl. Steel Strapping)
Lanci (engl. Chains)
Tekstilne trake (engl. Textile Lashing Belts)
Drvo (engl. Timber)
Materijal za popunjavanje (engl. Filling Material)
Naptavljeni pritezni material (engl. Artificial Tight
Fit)
Postoje dva tipa upletanje koja ovise o smjeru uvijanja, Z-lay i S-lay.
Kada pogleda konopac vidjeti e "Z" oznaku na konopu, takav konop
naziva se Z-lay (Z-pleteni ili livo pleteni) konop. Gdje vidi oznaku S" na
konopu, takav konop naziva se S-lay (S-pleteni ili desno pleteni) konop.

Lashing materijal elina uad
Standardna elina uad za uvrivanje
Standardna elina uad sastoji se od okova (gambeta),
stezalice (turnbuckles), duljine elinog ueta s U-bolt
clips.
Kod sastavljanja i primjene standardne eline uadi za

lashing trebaju se primijeniti slijedea naela:
Krajevi odsjeene eline uadi trebaju biti osigurana sa
odgovarajuom ljepljivom trakom,
Veliina U-bolt clips mora odgovarati dijametru
elinog ueta,

Broj U-bolt clips moraju biti pravilno postavljeni
U-bolt clips moraju sjediti na mrvom kraju .ueta,
Udaljenost izmeu postavljenih U-bolt clips mora
iznositi 6 x dijametar elinog ueta,

Navoji na U-bolt clips moraju biti dobro podmazani,
a matice vijka pritegnute dok mrtvi kraj elinog
ueta ne bude vidljivo savinut,
Navoji stezalice (turnbuckles) moraju biti dobro
podmazane. Kontra matica mora biti pritegnuta
suprotno smjeru okretanja (stezanja) stezalice
(turnbuckles) nakon pritezanja lashinga,

Nakon prvog pritezanja, matica na U-bolt clips
stezalici lashinga treba biti ponovno dotegnuta,

Dupliranje (doubling) eline uadi je normalno ne
udvostruuje MSL (Maximum Securing Load) zbog
gubitka vrstoe na savinutim stranama. Meutim
MSL e se udvostruiti ukoliko vrh savijanja ima
radijus koji iznosi najmanje 3 x dijametar elinog
ueta.
Zbog raznih naina izrade elinih konopa postoje i razliiti

izrauni za MSL (Maximum Securing Load). Evo jednog
takvog primjera za elini konop promjera 16 mm na slici:

Mjerenje promjera konopa
Debljina konopa se mjeri izmeu dvaju vrhova istoga struka.
Kada se koriste mm milimetri, to oznaava dijametar konopa

Kada se koristi inch(palac), to oznaava opseg konopa
OPSEG u palcima x 8 = dijametar u mm

Dijametar u mm / 8 = opseg u inch
Uobiajeno je kod mjerenja dijametra novoga konopa da je taj
dijametar vei nego to govori standard. Dozvoljeno odstupanje je
+/- 7%. Ukoliko se uzme standardni dijametar novog konopa od 18
mm, mjerenje e pokazati 19 mm.
Standardna duljina jednog koluta (engl. Coils) je 200 ili 220 met.

vrstoa
Iako je elina uad vrlo vrsta , kada se istee i
provlai i savija preko otrih rubova, njegova vrstoa

se smanjuje na gotovo polovinu od originalne vrstoe.
Podiga tereta (engl. Running wires) ili svaki elini
konop koji se savije pod otrim kutem smanjuje
njegovu vrijednost MSL. Dodatni faktori moraju se
uzeti u obzir, a u nie prikazanoj tablici vidi se kako te
vrijednosti opadaju u odnosu na promjer hvatita oko
kojega osiguranje ptolazi:
MSL kod razliitih kuteva savijanja
OSIGURAVANJE TERETA I UVRENJA

Uzroci oteenja eline uadi
Kolotur se ne rotira
lijeb kolotura je istroen

Dijametar kolotura je jako mali
Formirani uvojci na uetu
Kada je ue savinuto i otrih rubova
Kada
teina podizanja prelazi

specificirano
optereenje ueta
Nedovoljna panja i odravanje dovode uad u loe
stanje , a to dovodi do ozbiljnih incidenata i povreda.

Lashing materijal - eline trake (engl. Steel
strapping) mogu se koristiti brzo, lagano i pogodne su
za osiguravanje raznih vrsta tereta.

Lashing materijal lanci
Lanci za uvrivanje uglavnom se koriste samo za uvrivanje
generalnog tekog i glomaznog tereta, s tim da se lanci po
zavretku transporta moraju biti vraena na brod. Na vrlo
vrijednim teretima, meutim, ovakvo osiguranje se smatra kao
izgubljena oprema za osiguranje i ispomo kod uvrivanja
tereta (engl. Lost Load Securing Aid). Ovakva oprema ima
velike prednosti koje nudi svojom vrstoom i silom koju moe
izdrati, te velikom brzinom i lakoom kojom se ovakva
oprema moe rastaviti.

Lashing materijali Tekstilne trake
Takoer vrlo zastupljeno sredstvo za osiguranje tereta. Svaka
traka sa unutarnje strane ima uivenu tkaninu na kojoj se
nalaze sve glavne karakteristike te oznake o vrstoi takve
trake. Rairene su pri prijevozu automobila brodom.
Tekstilni remeni za osiguranje
Pojasom i trake za osiguranje

nikada ne smiju biti uvijene ili
povezane u vor. Trake se moraju
privrivati na iroke etvrtaste
karike / uke, i ne smiju biti
postavljene preko otrih rubova, a
sav oteeni materijal koji slui za
osiguranje i uvrivanje tereta mora
biti izdvojen iz spremita ispravne
opreme.

Lashing materijali drvo
Drvo je neizostavan materijal pri prijevozu veine

generalnih tereta. Uglavnom se koristi kao podloga na
koju se teret stavlja, sredstvo sa kojim se pojedini
komadi tereta odjeljuju te kao samo sredstvo za
uvrivanje i osiguranje tereta. Pojedine vrste drva se
premazuju posebnim sredstvima kako ne bi dolo do
kontaminacije tereta sa kukcima iz drva.

Lashing materijali materijal za popunjavanje (engl.
Filling material)
Materijal za popunjavanje praznina tijekom

prijevoza tereta morem
U prijevozu morem u svrhu to boljeg uvrivanja
tereta i sprjeavanja pomicanja istoga potrebno je
ispunjavati razne praznine sa raznim vrstama
sintetikih i plastinih masa se koriste u tu svrhu.
U nekim sluajevima mogu biti koritene ak i
automobilske gume, ali najrasprostranjenija metoda su
razne vrste vrea napunjenih zrakom.
NADZOR NAD TERETOM

BRODA
U PLOVIDBI
NADZOR NAD TERETOM BRODA

Odgovornost zapovjednika broda
Dok brod plovi treba izbjei da se teret kvari ili oteti, a do
toga moe doi za vrijeme putovanja zbog razliitih uzroka.
Na dugim relacijama brod redovne prolazi razliitim
klimatskim zonama gdje postoje velike promjene
temperatura i razliitih uvjeta vlanosti zraka.
Toplina i vlaga najee uzrokuju da se teret kvari za vrijeme
putovanja broda. Jedino prokuano sredstvo za suzbijanje
vlage i tetnih posljedica topline jest provjetravanje
(ventilacija) skladinih prostorija, te ukoliko se provodi
kada za to nisu povoljni uvjeti, moe uzrokovati vie tete
nego koristi.

Provjetravanje teretnih prostorija broda
Brodski teret, u odreenim uvjetima, moe se uspjeno
sauvati samo ako se za vrijeme putovanja provjetravaju
prostorije u kojima je teret. Na trgovakim brodovima
primjenjuju se dva sustava provjetravanja ili ventilacije. Jedan
je sustav prirodnog (prirodna ventilacija), a drugi umjetnog
provjetravanja (umjetna ventilacija).

Reguliranje provjetravanja i temperatura rosita
Treba li pristupiti provjetravanju ili ne, zavisi od temperature
rosita koja je u uskoj svezi s relativnom vlagom.

Zrak je mjeavina duika, kisika, nekih drugih plinova i vodene
pare. Svi plinovi, osim vodene pare, zadravaju svoje relativne
odnose u mjeavini nepromijenjene, nezavisno od promjene
temperature. Meutim, dio vodene pare u mjeavini zraka vrlo
je promjenljiv jer se koliina vodene pare u mjeavini vrlo brzo
mijenja s promjenom temperature.
Apsolutna vlaga - koliina vodene pare u 1 m3 zraka,
maksimalna vlaga - najvea koliina vodene pare koju pri
odreenoj temperaturi moe sadravati 1 m3 zraka.
relativna vlaga - omjer apsolutne i maksimalne vlage pomnoen
sa 100, a izraen je u postocima.

Prema tome:
apsolutna vlaga
relativna vlaga
100
maksimalna vlaga
Kad je zbog pada temperature zraka maksimalna vlaga jednaka
apsolutnoj, relativna je vlaga 100%. To znai da je u mjeavini zraka
maksimalna vodena para koju takva mjeavina moe primiti pri
odreenoj temperaturi. Tada se kae da je zrak zasien parom, a
relativna vlaga iznosi 100%, dok se temperatura pri kojoj taj proces
nastaje zove temperatura rosita (engl. Dew Point). Temperatura
je rosita je ona temperatura pri kojoj neka povrina, kod
ohlaivanja, poinje pokazivati vidljive znakove kondenzacije u
dodiru s mjeavinom zraka i vodene pare. Ohlaivanje do
temperature rosita utjecat e da vlaga pone mijenjati plinovito
stanje u zranoj mjeavini i pretvarati se u sumaglicu ili kapljice
tekue vode (oroavanje ili znojenje predmeta, kao to su stijenke
brodskih skladita, povrine tereta u brodskim skladitima).

Najvie tete na teretu u brodskim skladitima uzrokuje
kondenzacija vlage iz atmosfere koja stvara znoj bilo na

strukturi broda, bilo na teretu. Za stvaranje takve rose ili
znoja potrebne su povrine kojih je temperatura nia od
temperature rosita zraka u skladitu, nezavisno od toga je
li zrak ustajao ili je doveden u brodsko skladite
provjetravanjem.
Kada se skladite moe uspjeno provjetravati?
Openito skladita tereta treba ventilirati kad god treba odstraniti
ili sprijeiti znojenje tereta, tj. onda samo onda kad je
temperatura rosita okolne atmosfere nia od temperature
tereta koji treba zatititi od znojenja. Temperaturu tereta vrlo je
teko izmjeriti, pa jedino preostaje da se izmjeri temperatura
zraka u skladitu. Taj je zrak u neposrednom dodiru s teretom i
po prirodnom zakonu nastoji poprimiti njegovu temperaturu.

Za provjetravanje brodskog skladita u kome je sloen teret
vrijedi praktino pravilo:
Kad god pouzdano mjerenje pokae da je rosite

vanjskog zraka ispod rosita zraka oko tereta koji
treba zatititi, vanjski zrak moe odstraniti vlagu iz
brodskog skladita, pa se provjetravanje moe sa
sigurnou primijeniti.
Meutim, ako bi se ovo pravilo primijenilo kad je rosite
vanjskog zraka vie od rosita zraka oko tereta, vlaga s tereta ne

bi se odstranila, nego bi se poveala.

Provjetravanje brod. skladita - uklanjanja vruine, tetnih plinova i
tetnih mirisa
Provjetravanjem se uklanja vlaga iz brodskog skladinog prostora,
ali ima i iznimaka kad provjetravanjem treba odstraniti vruinu,

tetne plinove ili tetne mirise. Neki tereti proizvode vlastitu
unutranju toplinu, zato je prijeko potrebno provjetravati takve
terete da bi se odstranila toplina.
Temperature tereta kad brod plovi, prilagouju se temperaturi
broda i njegove okoline. To prilagoivanje ide svojim tokom, ak
ako i nema provjetravanja, ali se njegovom primjenom pospjeuje.
Ako je teret odvie zbijen, utjecaj provjetravanja osjetit e se samo
u njegovim povrinskim slojevima, dok e ostali dio tereta biti
potpuno neosjetljiv na takav utjecaj.
Meutim, i kod velike izmijene ventiliranog zraka u skladiti
rijetko se moe postii idealan rezultat provjetravanja, tj. da
ventilacijski zrak doe u dodir sa svima dijelovima tereta.
TETAMA NA BRODSKOM TERETU

tete koje nastaju na brodskom teretu dijele se na:
tete od vlage
tete od topline
tete od trenja
tete od pritiska
tete od kraa
tete od mieva, kukaca i druge gamadi
Meunarodni pomorski kodeks za

opasne terete
(International Maritime Dangerous Goods Code
IMDG Code)
Meunarodni pomorski kodeks za opasne terete

(International Dangerous Goods Code - IMDG Code)
IMDG Kodeks
Cilj Meunarodnog pomorskog kodeksa
za opasne terete (IMDG Code) :
Poboljati siguran transport opasnog tereta
Zatita morskog okolia
Poboljati slobodan neogranien protok opasnog
tereta uz odgovarajuu prateu dokumentaciju
Meunarodni zakonski okvir

The International Maritime Organization (IMO)
Medunarodna pomorska organizacija
IMO je specijalizirana agencija Ujedinjenih Naroda koja je

razvila meunarodnu zakonsku regulativu za poslovanje sa
dva kljuna problema za pomorsku industriju:
Sigurnost ivota na moru
Sprijeavanje zagenja sa brodova
IMO je razvio dvije meunarodne konvencije da bi naglasio
ove probleme:
SOLAS Convention (pokriva zatiti ljudskih ivota na
moru)
MARPOL Convention (pokriva zatitu od zagaenja)
IMDG Code reference: 1.1.2
Meunarodni zakonski okvir

Dopuna nela poloena su u SOLAS i MARPOL
Konvencijama, a IMO je razvio Meunarodni pomorski
kodeks za opasne terete (engl. International Maritime
Dangerous Goods (IMDG) Code).
IMDG Kodeks sadri tehnike karakteristike

opasne terete bilo sigurno prevoziti morem.
kako bi
IMDG Kodeks prihvaen SOLAS-om postaje obvezan za

sve drave potpisnice od 1. Jan. 2004.
IMDG Code reference: 1.1.1
IMDG Code Classification System

Svrha IMDG Codes sustava klasifikacije je:
Razlikovanje izmeu tereta koji se mogu smatrati opasnim za
transport i onih koji to nisu.

Otkriti opasnosti koje su opisane u transportu opasnog tereta.
Osigurati da su poduzete ispravne mjere za osiguranje
sigurnog transporta ovakvog tereta bez rizika za osoblje i
imovinu (obostrano, tijekom boravka u luci i na brodu).
IMDG Code reference: 2.0

Opasna tvar je svaka tvar koja je zbog njenih posebnih
svojstava kao takva odreena u saveznom propisu .

Definicija opasnog tereta:
OPASNI TERET je svaki teret koji po svojim svojstvima moe
prouzroiti opasnost po zdravlje, sigurnost i imovinu osoba
koje sudjeluju u transportnom procesu, posredno ili
neposredno, te nanijeti tetu prijevoznim sredstvima i javnim
dobrima.
Posebnu panju treba obratiti teretima koji nisu svrstani niti
klasificirani kodeksom (IMO) jer sami po sebi nisu opasni ali to
mogu postati pod posebnim okolnostima u toku transporta ili
za vrijeme operacija ukrcaja i slaganja.

Danas i nema opasnog tereta koji se ne moe prevoziti
brodom . Prijevoz opasnih tereta jako je razvijen izmeu
razvijenih zemalja (dvosmjeran promet ) : Sj.Amerika Evropa , Sj.Amerika - Japan, Evropa- Japan. A isto tako
vaan je jednosmjerni promet ( razvijeni u nerazvijene ) .
Najvei izvoznik opasnih tereta je USA . Kroz praksu se
nametnula podijela opasnih tereta na:
1. Konvencionalni opasni tereti
koji ne
zahtijevaju posebnu
panju
2. Opasni tereti s posebnim tertmanom , koji zahtijevaju direktnu
manipulaciju

Pod konvencionalno opasnim teretima smatraju se oni koji
ako su propisno pakirani , oznaeni naljepnicama i u dobrom

su stanju mogu se slagati u suhe eline kontejnere ili u
skladita kontejnere ili u skladita za generalni teret.
Pod opasnim teretima sa posebnim tretmanom smatraju se
oni tereti koji sadre exploziv ili radioaktivne supstance te

zahtijevaju direktnu manipulaciju i vrlo strogu kontrolu u svim
fazama prijevoza.

Opasni teret je klasificiran u 9 razreda (classes) u
skladu s karakteristikama. Gdje i kako e razliiti
razredi (classes) opasnog tereta biti rukovanue u
transportu ovisiti e o karakteristikama i opasnosti,
kao na primjer:
Vrsta pakiranja koja moe biti koritena.
Koji razredi (klase) opasnog tereta modu biti prevozene
zajedno u odgovarajuem kontejneru.
Gdje teret moe biti sloen tijekom boravka u luci i na na
brodu.

9 razreda /classes:
Class 1
Explozivi (Explosives)
Class 2
Class 2.1
Class 2.2
Class 2.3
Plinovi (Gases)
(plinovi stlaeni,ukapljeni, rastopljeni pod tlakom)
Zapaljivi plinovi
Nezapaljivi stlaeni plinovi
Otrovni plinovi
Class 3
Class 3.1
Class 3.2
Class 3.3
Zapaljive tekuine (Flammable liquids )

Grupa zapaljivih tekuina s niskom tokom paljenja
grupa zapaljivih tekuina s srednjom tokom paljenja
grupa zapaljivih tekuina s visokom tokom paljenja
Class 4
Class 4.1
Class 4.2
Class 4.3
Class 5
Class 5.1
Class 5.2
Class 6
Class 6.1
Class 6.2
Zapaljive krute tvari (Flammable solids )

Zapaljive krute tvari
Zapaljive krute tvari podlone samozapaljenju
Zapaljive krute tvari koje u dodiru sa vodom isputaju
zapaljive plinove
Oksidirajue tvari i organski peroksidi (Oxidizing
substances and organic peroxides)
Oksidirajue tvari
Organski peroksidi
Otrovne i infektivne tvari (Toxic and infectious
substances)
Otrovne toksine tvari
Infektivne tvari

Class 7
Class 7.1
Radioaktivne tvari (Radioactive material )

Radioaktivne tvari
Class 8
Class 8.1
Korozivne tvari (Corrosive substances)

Korozivne tvari
Class 9
Raznovrsne otrovne tvari i proizvodi

(Miscellaneous dangerous substances and articles)
otrovne toksine tvari za koje e iskustvo pokazati
da su takvih opasnih svojstava da se na njih moraju
primjenjivati zakoni kodeksa.
Class 9.1
Meunarodni propisi
240
Meunarodni propisi
Brojne meunarodne konvencije ureuju problematiku
sigurne plovidbe broda, osobito glede zatite ljudskih
ivota ali i imovine na moru. U tom cilju spomenuti emo
sljedee konvencije:
IMO International Maritime Organisation
SOLAS Safety Of Life At Sea

MARPOL Maritime Polution
LOADLINE
STCW Standard of Training Certificating and Wachkeeping
ILO International Labour Organisation

UNCLOS the Unites Nations Convention on the Law of the
Sea
241
Meunarodni propisi
Meunarodna konvencija za prevenciju oneienja s brodova
(International Convention for the Prevention of Pollution from

Ships [of the Sea by Oil] 1973 (Amended 1978), znane kao
MARPOL 73/78.
Konvencija se bavi sa svim oblicima odlaganja otpada s brodova osim
odlaganja kopneno generiranog otpada . Sastoji se od pet priloga
(Annex-a) :
Annex I - Odredbe za prevenciju oneienja uljima s brodova;
Annex II - Odredbe za kontrolu oneienja sa tetnim tekuinama koje se
prevoze u rasutom stanju;
Annex III - Odredbe za prevenciju oneienja tetnim tvarima koje se prevoze u
pakiranom obliku;
Annex IV - Odredbe za prevenciju oneienja otpacima s brodova;
Annex V - Odredbe za prevenciju oneienja fekalijama;
Annex VI - Odredbe za prevenciju oneienja atmosferskog omotaa staklenikim
242
plinovima.
Meunarodni propisi
Meunarodnu konvenciju o zatiti ljudskih ivota na moru
(International Convention for the Safety of Life at Sea - SOLAS),
1974. (s brojnim izmjenama i dopunama).

Meunarodnu konvenciju o teretnim linijama (International
Convention on Load Lines - LOADLINE, 1966. (Protokol
1988.),
Meunarodnu konvenciju o standardima za izobrazbu (obuku),
izdavanju svjedodbi i dranju strae pomoraca (STCW),
1978./95. s dopunama Manila 2010,
Meunarodnu konvenciju o badarenju brodova (International
Convention on Tonnage Measurement of Ships), 1969.,
Meunarodnu konvenciju o sigurnosti kontejnera (International
Convention for Safe Containers), 1972.,
243
Meunarodni propisi
Meunarodni kodeks o prijevozu opasnog tereta (IMDG Code
ili International Maritime Dangerous Goods Code)
Meunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi tete u
svezi prijevoza opasnih i tetnih tvari morem (International
Convention on Liability and Compensation for Damage in
Connection with the Carriage of Hazardous and Noxious
Substances by Sea)
Meunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim
balastnim vodama i talozima (International Convention for the
Managment of Ships Ballast Water & Sediments)
244
Meunarodni propisi
Meunarodnu konvenciju o traganju i spaavanju na moru.
1979.,
Konvenciju o minimalnim standardima (uvjetima) na
trgovakim brodovima, 1976. i
Meunarodni kodeks o sigurnom voenju broda i sprjeavanju
oneienja (ISM Kodeks), 1993.
245
SUSTAV SIGURNOG UPRAVLJANJA =ISM Code=
International Safety Management (ISM) Code

znai
Meunarodni kodeks rukovoenja i sigurnog upravljanja
brodom i zatitom od zagaivanja
International Safety Management (ISM) Code"
Brojne vrlo ozbiljne nesree koje su se dogodile tijekom
kasnih 1980-ih godina, poslijedica su ljudske greke sa

propustima u manamentu (upravljanju), a to je
doprinosei faktor da je u mjesecu Oktobru 1989 godine
IMO prihvatio rezoluciju
A.647(16), o Uputstva za
Menedment i sigurno upravljanje brodom i zatita od
zagaenja (Guidelines on Management for the Safe
Operation of Ships and for Pollution Prevention).
246
SUSTAV SIGURNOG UPRAVLJANJA =ISM Code=

Nakon kratkog iskustva u primjeni uputstva,
1993
IMO je prihvatio Meunarodni standard upravljanja
za siguran rad brodova i zatitu od zagaivanja
(International Management Code for the Safe
Operation of Ships and for Pollution Prevention (the
ISM Code).
Ugradnjom Meunarodnog kodeksa o sigurnom

upravljanju - ISM Code (International Safety
Management
Code)
u
SOLAS
konvenciju
(International Convention for the Safety of Life at
Sea) ista je dobila obvezujuu snagu konvencijske

norme za sve drave lanice te konvencije.
Godine 1998,
obvezan.
ISM Kodeks (ISM Code) postaje

247
Kronologija donoenja Pravila po nesrea...

Titanic (1912) = SOLAS (1929)
Torrey Canyon (1967)
Amoco Cadiz (1978)
= MARPOL (1973) &

STCW (1978)
= SOLAS & MARPOL
1978 Protocols
Herald of Free
= ISM & SOLAS Ch. II-1
Enterprise (1987)
Exxon Valdez (1989)
= OPA90
Scandinavian Star (1990) = SOLAS Ch. II-2

248
Kronologija donoenja Pravila po nesrea...
Gubitak raznih Bulk = SOLAS Ch. XII

Carrier ranih 1990 (1997)
Estonia = SOLAS Ch. II-1 (1995)
Erika (1999) = EU package I & II
Prestige (2002) = Nova IMO Pravila phase out of single hull tankers
World Trade
Center & drugi
napadi u USA
= ISPS Code & SOLAS

Ch. XI-2 & amended
SOLAS Ch V
249
Stara teorija piramide nesrea .

Heinrich Rule
MAJOR
ACCIDENT 1
MINOR
30
ACCIDENTS
INCIDENTS
UNSAFE
SITUATIONS
300
3000
250
Promjena teorije piramide nesrea. Sputeni

pragovi tolerancije
MAJOR
ACCIDENT 1
MINOR
10 x 3
ACCIDENTS groups each
INCIDENTS
UNSAFE
SITUATIONS
30 x 10 groups
each
600 x 5 groups each
251
Moderna teorija piramide nesrea.

MAJOR
ACCIDENT 1
MINOR
10
ACCIDENTS
INCIDENTS
UNSAFE
SITUATIONS
30
600
252
to se promjenilo?
Stara teorija:
3000 nesigurnih radnji (unsafe acts) =
1 velika nesrea (major accident)
Nova teorija:
600 nesigurnih radnji = 1 velika nesrea
to znai za 3000 nesigurnih radnji = 5 velika nesrea
Matematika je uvijek ista, to se promijenilo?

To je drutveno toleriranje gubitka / oteenja,
donji prag prihvaanja negativnosti.
to je manji dogaaj bio u prolosti
velika nesrea je danas
253
Engleske poslovice
Remember the good ole days of 100 ppm bilge discharge?
now it lands you in jail!
A few liters of bunkers in the water?
now you lose your job/license!
A stevedore with a fractured arm?
better start calling your lawyer!
Engine trouble delays you for 30 minutes?
start reading manuals and text books!
254
Capt. Goran Belamaric

00-Osnove Brodskog Stabiliteta PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

00-Osnove Brodskog Stabiliteta PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

POMORSKI FAKULTET SPLIT

Dodatni program naobrazbe

OSNOVNI POJMOVI STABILITETA

polozaj nakon to je bio nagnut djelovanjem nekih

STABILITET BRODA, podjela

OSNOVNI POJMIVI STABILITETA

Kada tijelo pliva na povrini,

u tonama , a prikazune se simbolom

, ili simbom D ili W.

je mjera broda za njegov ukupni kapacitet nisivosti.

TPC Tons per centimeter immersion

OSNOVNI POJMOVI STABILITETA

OSNOVNI POJMOVI STABILITETA

OSNOVNI POJMOVI STABILITETA

OSNOVNI POJMOVI STABILITETA

Su sile uzgona koje djeluju oko cijelog podvodnog dijela

OSNOVNI POJMOVI STABILITETA

OSNOVNI POJMOVI STABILITETA

Na svako tijelo uronjeno u tekuinu djeluje sila

VOLUMEN izraz volumen se koristi kod

opisivanja prostora koji zauzima dano

SPECIFIC VOLUME - Volume po jedinici teine

JEDINICA MJERE: CUBIC METRES PER TONNE

Salt water = 0.9756 m3/t

I ZAKON PLOVNOSTI - da bi brod mogao slobodno plivati u stanju

II ZAKON PLOVNOSTI - ako se brod iz bilo

Referentne toke stabiliteta

Linearna mjerenja stabiliteta

Sile uzgona djeluju oko cijelog

Teite / Centar uzgona

Centar uzgona ili teite podvodnog dijela broda

PRAVILO= B PRATI VODENU LINIJU (engl. WATERLINE.)

Teite gravitacije (The Center Of Gravity)

G je teite gravitacije, a njegov vertikalni poloaj ovisi o

Teite gravitacije (The Center Of Gravity)

G SE POMIE U SMJERU DODANIH TEINA

G SE POMIE U SUPROTNOM SMJERU OD TEINA KOJE SE ODUZIMAJU

G SE POMOE U SMJERU POMICANJA TEINA

STABILITET KOD MALIH KUTOVA NAGIBA

Sin q = opp / hyp

STABILITET KOD MALIH KUTOVA

STABILITET KOD VELIKIH KUTOVA NAGIBA

Formula za izraun M kod velikih kutova nagiba:

Vrijednost KN vadi se iz krivulja stabiliteta broda

POETNI (INITIAL) STABILITET

POETNI (INITIAL) STABILITET

POETNI (INITIAL) STABILITET

uvjetuje pri valjanju broda vrlo neugodna

Sveukupna stabilnost / Overall Stability ope je mjerilo sposobnosti plovila

Znai da brod sa velikim GM imati e mali period

ljuljanja. Za takve brodove kaemo da su to "mekani

POETNI (INITIAL) STABILITET

STABILITET BRODA U MIRNOJ VODI Popreni statiki stabilitet broda

Tri stanja stabiliteta

kod STABILNOG broda Mst = +

Ravnotea ovisi o meusobnom poloaju teita

TO UZROKUJE NEUTRALNI STABILITET ?

TO SE DOGAA KOD NEGATIVNOG STABILITETA?

prati vodenu liniju

U pravcu dodane teine

Suprotno od pravca oduzimanja teine

UZDUNI STABILITET BRODA

Sve to vrijedi za popreni stabilitet broda vrijedi i za