Skripta iz Brodski energetski sustavi

1. kolokvij

Sva prava pridrana. Ni jedan dio ovog izdanja ne smije se preslikavati, snimati ili na drugi nain
umnoavati, spremati u obliku pogodnim za umnoavanje ili prenositi u bilo kojem obliku, elektronikim
ili mehanikim putom, bez prethodne dozvole autora.

1. Od kojih se sustava sastoji brodski energetski kompleks i koja je njihova namjena?

Brodski energetski kompleks sastoji se od:
Porivnog sustava
Pomonog energetskog sustava
Poriv broda ostvaruje se glavnim pogonskim sustavom koji se jo naziva propulzijskog sustava. Dijelovi
propulzijsko porivnog sustava:
- glavni propulzijski porivni stroj
- osovinski vod
- reduktor i prekretne spojke
- propulzor
Ostali dio energije, sadran u osnovnom energentu, neophodan za odvijanje osnovnog procesa, u okviru
energetskog procesa, kao i za odvijanje ostalih brodskih procesa, transformira se u okviru sustava pod
nazivom "Brodski pomoni sustavi". Ovaj sustav, s pripadajuim podsustavima realizira zadatke:
osiguranje energetskih tijekova glavnom pogonskom kompleksu, zatita broda, komfor i "ivot" broda u
irem smislu.
2. Koja je namjena brodskog porivnog sustava i od kojih se osnovnih elemenata sastoji? Opiite
ukratko njegov princip rada.
Namjena brodskog porivnog sustava je osigurati brodu pokretljivost i manevar. Dijelovi propulzijskogporivnog sustava:
- glavni propulzijski-porivni stroj,
- osovinski vod,
- reduktor i prekretne spojke (po potrebi),
- propulzor (propeler-brodski vijak).
Zakretni moment kojega stvara porivni stroj osovinski vod prenosi na brodski vijak koji moe imati istu ili
razliitu brzinu vrtnje od porivnog stroja. Porivni strojevi s malom brzinom vrtnje izravno su prikljueni
na osovinski vod. Porivni strojevi s veom brzinom vrtnje (>200 o/min) prikljueni na osovinski vod
indirektno preko zupanih prijenosa-reduktora za dobivanje optimalnog broja okretaja brodskog vijka
3. Prema vrsti porivnog stroja koje porivne sustave susreemo na brodovima?
Vrste propulzijskih sustava prema porivnom stroju:
- dizelmotorni
- parnoturbinski
- plinskoturbinski
- dizelelektrini
- kombinirani.

4. Koji se porivni brodovi najvie koriste na brodovima i zato?

Kod trgovakih brodova kao porivni stroj najee se rabe dizelski motori zbog povoljnog stupnja
iskoristivosti. Meutim, pored stupnja iskoristivosti propulzijskog stroja vani su i mnogi drugi imbenici,
npr. ekoloki, iskoristivost prostora, masa i gabariti porivnog stroja, itd.
5. *Na koje naine se moe vriti prenos snage tj. zakretnog momenta porivnog stroja na brodski
vijak?
6. Na koja se tri osnovna naina pomou porivnog sustava obavlja promjena smjera vonje
broda?
Svaki brod mora imati manevarske sposobnosti koje se postiu:
- promjenom smjera vrtnje porivnog stroja skupa s osovinskim vodom i brodskim vijkom (prekretni
motori),
- prekretnim spojkama (neprekretni motori),
- promjenom poloaja krila brodskog vijka (vijak s prekretnim krilima).

7. Koju namjenu ima osovinski vod i od kojih se elemenata sastoji?

Zakretni moment kojega stvara porivni stroj osovinski vod prenosi na brodski vijak koji moe imati istu ili
razliitu brzinu vrtnje od porivnog stroja.
Porivni strojevi s malom brzinom vrtnje izravno su prikljueni na osovinski vod.
Porivni strojevi s veom brzinom vrtnje (>200 o/min) prikljueni na osovinski vod indirektno preko
zupanih prijenosa-reduktora za dobivanje optimalnog broja okretaja brodskog vijka.
Osovinski vod sastoji se od niza osovina, tj. od meuosovina i osovine koja nosi brodski vijak-propeler.
Njihov broj ovisi o poloaju strojarnice. Osovine se spajaju prirubnicama ili rastavljivim spojkama.
Osovinu brodskog vijka nose leajevi u statvenoj cijevi koja prolazi kroz krmenu statvu, a meuosovine
radijalni leajevi.
Pri vrtnji brodskog vijka i stvaranju porivne sile, stvara se aksijalna sila koja se prenosi na osovinu
brodskog vijka i itav osovinski vod do odrivnog leaja.
Na prikladnom mjestu na osovinskom vodu ugrauje se kraa grebenasta ili odrivna osovina koja
porivnu silu prenosi preko temelja odrivnog leaja na konstrukciju broda.
8. Koju namjenu ima odrivni leaj i gdje se nalazi?
Najvie se koristi Michellov leaj s jednim grebenom i slobodno postavljenim segmentima po obodu.
Leaj se postavlja iza porivnog stroja i iza reduktora (ako je (ugraen) u kuitu ili izvan kuita motora.
Obodna brzina do 30 m/s.
Za podmazivanje uglavnom koriste ulje pod tlakom iz sustava podmazivanja glavnog motora, ali u nekim
sluajevima i pomou grebena koji je donji dijelom uronjen u ulje. Ulje je potrebno hladiti.

9. Koju namjenu ima stavena cijev i gdje se nalazi?

Omoguava izlaz osovinskog voda iz trupa broda i sprijeava prodiranje vode u osovinski tunel, tj.
strojarnicu.
Protee se od prednje pregrade krmenog pika do kraja krmene statve.
Izrauje se od lijevanog eljeza, lijevanog elika ili elinog debelog lima oblikovanog zavarivanjem u
okrugli presjek.
Osovina propelera mora biti poduprta u najmanje dva radijalna klizna leaja. Za vee brzine valjkasti
leaji.
10. Zato je potrebno osigurati brtvljenje stavene cijevi i kako se izvodi?
Potrebno je osigurati brtvljenje kako bi se sprijeio izlaz ulja prema vani i prodor morske vode u statvenu
cijev. Pored ugraenih prednjih i stranjih brtvenica dananje izvedbe statvenih cijevi na velikim
brodovima radi sigurnosti izvode se s dodatnim brtvljenjem uljem ili zrakom (konstantni tlak zraka-0,3
bara iznad hidrostatskog tlaka mora).
Podmazivanje iz gravitacijskog tanka iznad linije najveeg urona. Ulje se hladi ili posredno preko tanka
krmenog pika ili direktno cirkulacijom s ugraenom pumpom i rashladnikom.
Ulje se mora kontrolirati najmanje jednomu est mjeseci, a rezultati analize pohraniti na brodu.

11. emu je jednak stupanj djelovanja osovinskog voda?

Stupnj djelovanja (iskoristivosti) osovinskog voda je jednak omjeru snage prenesene brodskom vijku, Pv, i
snage koju daje porivni stroj, Pp , na izlaznom vratilu:
P

Pp

Ovisi o nagibu osovinskog voda i podmazivanju osovinskih leajeva.

Obino se iznosi oko 0,985, ali moe varirati izmeu 0,96 i 0,995.
12. Koju funkciju imaju reduktori i koji se reduktorski prijenosnici uglavnom koriste na brodovima?
Njihova je zadaa reduciranje brzine vrtnje porivnog stroja i da njegovu snagu s malim gubitkom prenesu
na osovinu vijka.
Na brodovima se najvie koriste zupasti reduktorski prijenosi koji se sastoje od niza zupanika u
zahvatu.
Prijenosni omjer:
i=n1/n2=d2/d1=z2/z1
13. to oznaava prijenosni omjer reduktora?
Prijenosni omjer ili prijenosni odnos prijenosnika ( oznaka: I ) je omjer brzina ulaznog (pogonskog) i
izlaznog (gonjenog) lana prijenosnika.

14. to oznaava prijenosni omjer i>1 i i<1?

i >1- prijenos na manju brzinu (redukcija)
i< 1- prijenos na veu brzinu (multiplikacija)

15. Koju namjenu imaju spojke?

- spajaju dvije osovine u svrhu prenoenja snage,
- omoguuju prenos snage i ako postoje manja odstupanja u centriranju vratila,
- priguuju vibracije torzijskog momenta i umanjuju torzijska naprezanja,
- omoguuju ukljuivanje i iskljuivanje stroja bez udaraca i bez njegova zaustavljanja.
16. O emu ovisi snaga porivnog stroja?
Potrebna snaga za pogon broda ovisi o otporu koji trup broda prua gibanju i o iskoristivosti propulzora
koji stvara silu poriva.
17. to je otpor broda i zato nastaje?
Proraun sile otpora broda R ima znaajno mjesto u projektu broda i utjee na odabir pogonskog
postrojenja, odabir glavnog pogonskog stroja i brodskog vijka.
Na otpor broda utjecaj imaju brzina plovidbe, istisnina i oblik trupa broda.
Oblikovanjem trupa nastoji se smanjiti otpor dok se djelotvornost propulzora osigurava oblikovanjem
krmenog dijela broda i projektiranjem optimalnog propulzora.
Ukupna sila otpora broda posljedica je djelovanja tri razliita otpora:
- otpora viskoznog trenja,
- preostali otpori koji ukljuuju otpor valova i otpora virova (iza istaknutih dijelova broda i krme),
- otpora vjetra.
18. Koji otpori tvore ukupni otpor broda i koji ima najveu vrijednost?
Ukupna sila otpora broda posljedica je djelovanja tri razliita otpora:
- otpora viskoznog trenja,
- preostali otpori koji ukljuuju otpor valova i otpora virova (iza istaknutih dijelova broda i krme),
- otpora vjetra.
Ostali otpori:
Sila otpora zraka-RA (ima najveu vrijednost od 50 do 100%)
Preostali otpori- RW (preostali otpori ukljuuju otpor valova i otpor virova)
Sila otpora broda zbog viskoznog trenja- RF
19. Koje izvedbe brodskih vijaka susreemo na brodovima?
Izvedbe:
- brodski vijak s fiksnim krilima
- brodski vijak s prekretnim krilima
- izvedba u sapnici,
- podtrupni propulzori.
Na suvremenim brodovima, vijak je najraireniji tip brodskog propulzora i gotovo jedino sredstvo poriva.
Moemo ga predoiti kao vijak koji na osovini okree brodski stroj i tako okreui se u vodi kao matici,
snagu brodskog stroja pretvara u kretanje, tj. ostvaruje poriv.

20. Koja je prednost, a koji nedostatak vijaka s prekretnim krilima?

Vijak s prekretnim krilima ima prednost to se s pomou takvog vijka moe jednostavnije upravljati
strojem. Nije mu potreban sustav za prekretanje stroja iz vonje naprijed u vonju krmom i obratno jer
se osovina okree uvijek u istom smjeru. Vonja krmom ostvaruje se prekretanjem krila pomou
hidraulinog ureaja u osovini i glavini vijka. Ovakvi vijci i ureaji skuplji su od obinih vijaka. Osim toga,
nedostatak im je i taj to takvi vijci zbog lakeg prekretanja krila redovito koriste krila s manjom
povrinom, a veim brojem okretaja vijka. Zbog toga po valovitom moru ovakvi brodovi vie gube na
brzini.
21. to je korak vijka a to skliz?
Korak vijka linearni je pomak koji vijak proe u jednom punom okretu za 360. Korak ovisi o usponu
krila. Za vei korak potreban je vei uspon. Brodski vijak nikad nema uinak punog koraka.
Gubitak u koraku zove se skliz ili slip (prividna razlika brzina). On iznosi od 10% pa navie. Skliz je najvei
u poetku kada stroj tek zaveze, a brod jo uvijek stoji. Tada iznosi 100%. Kako se brzina poveava skliz
se postepeno smanjuje i najmanji je kod optimalne brzine pri mirnom vremenu. Skliz uglavnom ovisi o
brzini, broju okretaja vijka, podvodnom obliku broda (uglavnom o otporu broda), usponu vijka itd. Skliz
je manji kod manjeg broja okretaja vijka.
22. Koja je osnovna prednost podtrupnih propulzora?
Za razliku od klasinih propulzijskih sustava gdje se elektrini propulzijski motor nalazi unutar broda,
ovdje je on smjeten u posebno konstruiranoj gondoli izvan brodskog trupa. itava gondola se moe
zakretati za puni krug (360) ime je nestala potreba za klasinim kormilarskim sustavom, a vie nije
potrebno ni prekretanje propulzijskog motora koji se sada moe okretati stalno u istom smjeru. Time su
znatno poboljane manevarske sposobnosti pa vie nije neophodna ni upotreba pramanih propulzora.
23. Koje dizel motore susreemo na brodovima?
Na brodovima uvijek susreemo:
- dvotaktne dizel-motori koji su u pravilu glavni porivni strojevi
- etverotaktne dizel-motori koji mogu biti glavni porivni strojevi i slue za pogon generatora.
24. Koji se osnovni procesi dogaaju u dizel motoru?
Dizelski motor usisava samo zrak, a kako ima vei stupanj kompresije, tlai zrak na veu temperaturu
(700 do 900 stupnjeva C) i na vei tlak. Gorivo se pri kraju kompresije ubacuje u cilindar, uz pomo
sisaljke koja postie veliki tlak (visokotlana sisaljka) i ureaja koji gorivo raspruje na sitne kapljice
(rasprska). Sitne kapljice goriva se uslijed visoke temperature okoline samozapaljuju i tako proizvode
energiju unutar cilindra.
Osnovni procesi su: usis, kompresija, ekspanzija i ispuh kod etverotakntinh motora a kod dvotaktnih
motora rad se zasniva na dva takta:
1 takt izmjena medija i ekspanzija
2 takt izgaranje i ekspanzija

25. Koje su prednosti, a koji nedostatci sporohodnih dvotaktnih dizel motora?

Prednosti:
- veliki stupanj korisnog djelovanja (=40-50%),
- ekonominost u potroku goriva,
- spremnost na pogon gotovo trenutana,
- sigurniji na poar i eksplozije,
- nema reduktora.
Nedostaci:
- buka i vibracije,
- kompliciranost i masivnost strojarnice,
- sloeni cjevovodi.
26. Koje su prednosti, a koji nedostatci etverotaktnih dizel motora?
Prednosti:
- veliki stupanj korisnog djelovanja (=40-50%),
- manje dimenzije strojarnica,
- kod pogona s dva ili tri motora primjena
dvoosovinskog ili trosovinskog pogona to poveava
njegovu sigurnost.
Nedostaci: reduktor,vibracije, buka
27. to su turbine?
Turbina je toplinski stroj u kojemu se brojnim statorskim i rotorskim lopaticama kinetika energija
strujanja radnog fluida (pare ili plina), nastala pretvorbom dijela njegove toplinske energije, pretvara u
mehaniki rad u obliku vrtnje rotora. Pretvorba dijela toplinske u kinetiku energiju oituje se
intenzivnim strujanjem, a praena je naglim padom tlaka i temperature, te odgovarajuim poveanjem
obujma radnoga fluida.
28. Zato se sve koristi parna turbina na brodovima?
Koriste na velikim tankerima (velike koliine pare za grijanje tereta), ratnim i nekim putnikim
brodovima zbog razvijanja velikih brzina broda i malih vibracija u usporedbi s vibracijama motornih
postrojenja
29. Koje su prednosti, a koji nedostatci parno turbinskog propulzijskog sustava?
Prednosti:
- vrlo miran(male vibracije) i tih rad,
- sigurnost u pogonu,
- manji trokovi odravanja,
- vea trajnost,
- dobar zakretni moment i pri malom broju okretaja, te
mogunost vonje s vrlo malim brojem okretaja propelerske
osovine.
Nedostaci:

vii potroak goriva,

potreba posebne turbine za vonju unazad, jer se parne turbine mogu okretati samo u
jednom smjeru,
manji (40%),
veliki broj okretaja reduktor

30. Koja se etiri osnovna procesa odvijaju u parno turbinskom propulzijskom sustavu?
Proizvodnja pare:
- proizvodi se u kotlu u kojem se izgaranjem goriva kemijska energija pretvara u toplinu,
- Voda se grije pri emu se proizvodi para i to zasiena (iste temperature kao voda) koja se zatim
dodatno grije u pregrijau pare radi otklanjanja vlage i dobivanja pregrijane pare,
- Pregrijana para se odvodi u turbinu.
Ekspanzija
- Toplinska energija se pretvara u mehaniku. Para ekspandira prolaskom kroz visokotlanu i
niskotlanu turbinu.
Kondenzacija
- glavni kondenzator zaprima paru od niskotlane turbine,
- para se hladi i tlak pada (stvara se vakum),
- para se vraa u kapljevito stanje.
Napajanje
- Kondenzat postaje napojna voda (odzraena)
- Zagrija vode zagrijava napojnu vodu prije ulaska u kotao.
31. to su parne turbine?
Parne turbine su strojevi koji energiju sadranu u pari pretvaraju u mehaniku radnju. Potencijalna
energija (tlak) sadrana u pari pretvara se najprije u kinetiku energiju (brzinu) i to ekspanzijom u
sapnicama ili privodnim lopaticama u statorskom dijelu turbine, a potom se voenjem kroz zakrivljeni
strujni kanal na rotoru turbine izazove sila koja zakree rotor to rezultira mehanikom radnjom.
32. Koja je razlika izmeu akcijskih i reakcijskih turbina i koji se tip turbine najvie koristi na
brodovima?
Podjela turbina prema nainu rada:
- akcijske (de Laval)-tlak pare se pretvara u brzinu samo u nepokretnom dijelu (sapnicama), dok u rotoru
ostaje stalan
- reakcijske (Parsons)- potencijalna energija pare (tlak) pretvara se u kinetiku energiju (brzinu) u
statoru i rotoru.
33. Zato je brodski parno turbinski propulzijski stroj turbine ne izvede s visokotlanom,
niskotlanom turbinom i turbinom za vonju krmom?
Pregrijana para iz kotlova slui za pogon glavnog pogonskog stroja -parne turbine. Pri vonji naprijed
pregrijana para prolazi najprije kroz turbinu visokog tlaka (VT turbina), a potom kroz turbinu niskog tlaka
(NT turbina) u kojoj ekspandira do vakuuma. Pri vonji krmom para ulazi u turbinu za vonju krmom.
Izlazna para iz niskotlane turbine (ili turbine za vonju krmom) odlazi u glavni kondenzator koji se hladi
morskom vodom. U kondenzatoru se para pretvara u vodi.

34. *Koja je razlika izmeu parnog propulzijskog sustava od nuklearnog propulzijskog sustava?

35. to je plinska turbina i zato se sve koristi na brodovima?

Plinske turbine spadaju u toplinske pogonske strojeve u kojima se iskoritava energija vruih plinova
dobivenih izgaranjem tekuih ili plinovitih goriva, a u posljednje vrijeme i ugljene praine.
Plinska turbina pretvara energiju izgaranja plinova u mehaniki rad pomou lopatica na vratilu plinske
turbine s kojom je spojeno vratilo nekog radnog stroja, npr. brodski vijak (propeler), elektrini generator
ili pumpa tereta.
Primjena na brodovima ratne ili trgovake mornarice kojima je potrebna pogonska snaga od 20000 do
50000 kW po pogonskoj osovini. Osim kao isto pogonski stroj, plinska turbina moe biti ugraena i kao
dodatni izvor pogonske snage, to se rabi na brodovima ratne mornarice i obalne strae.
36. to oznaava pojam dizel elektrika propulzija broda?
Elektrina propulzija brodova je pogon brodskog propelera pomou elektromotora.
Primjena na brodovima sa velikim zahtjevima za potronjom elektrine energije, dobrom manevarskom
sposobnosti i estim promjenama brzine kao to su putniki brodovi, trajekti, ledolomci, brodovi za
polaganje cjevovoda i kabela i platforme.
37. U kojem su konceptu izvedeni suvremeni sustavi elektrike propulzije broda i od kojih se
elemenata sastoje?
Dananji sustavi elektrine propulzije broda u koncepciji broda s potpuno integriranim
elektroenergetskim sustavom (IFEP - Integrated Full Electric Ship) sastoji se od slijedeih osnovnih
cjelina:
- propeler (propulzor): s fiksnim krilima ili sa zakretnim
krilima, u novije vrijeme zakretni podrupni potisnici (POD)
- propulzijski motor (istosmjerni,izmjenini: sinkroni
asinkroni)
- pretvara frekvencije: tiristorski kontrolirani D.C. pogon,
sinkrokonverter, ciklokonverter),
- izmjenini sinkroni generator,
- srednjohodni dizel motor (primarni pokreta),
- propulzijski transformatori, glavna sklopna ploa, te sustav
automatizacije i upravljanja.
38. Koje su prednosti, a koji nedostaci dizel elektrike propulzije broda?
Prednosti:
- manja buke, jer su dizelski generatori neovisni od osovina i mogu se montirati na elastine nosae;
- manje vibracije, jer nema mehanike veze izmeu trupa broda i motora;
- nema reduktora;
- smanjenje potronje goriva;
- smanjenje emisije tetnih plinova (rade s konstantnim okretajima);

- poveanje brodskog prostora za teret, vei broj kabina ili vii standard na putnikim brodovima zbog
povoljnijeg smjetaja pogonskih strojeva unutar jedne ili vie proizvoljno rasporeenih manjih
strojarnica;
- visok stupanj raspoloivosti pogona broda;
- bolja manevarska svojstva;
- manju opasnost od poara irih razmjera
Nedostaci:
- Manja korisnost zbog dvostruke pretvorbe energije.Stupanj korisnosti mehanike propulzije je 95 do
98%, a elektrine 86 do 92%.
- Via cijena te vea poetna financijska ulaganja. Danas se ona bitno smanjuju ugradnjom sve vie
serijski proizvedene elektrine opreme visoke kvalitete izrade i sve nie cijene;
- Vea masa postrojenja te vei broj visokokvalificiranog osoblja za nadzor i rukovanje kompliciranijim
elektrinim instalacijama, to moe isto utjecati na poveanje trokova pogona broda.
39. Koji kombinirani sustav oznaava kratica CODOG, a koji COGAG?
CODOG-Combined Diesel and Gas Turbine. U pogonu je kod manjih brzina samo dizelmotor, a kod veih
brzina samo plinska turbina
COGAG-Combined Gas Turbine and Gas Turbine. U zavisnosti o eljene brzine broda moe se koristiti
obje, te jedna ili druga plinska turbina po osovini.
40. to oznaava pojam dvotaktni sporohodni prekretni motor s prednabijanjem?
Dvotaktni motori su oni u kojima se radni proces dogaa u dva takta, odnosno za jedan okretaj
koljenaste osovine, a s prednabijanjem znai da je zrak u poetku kompresije pod viim tlakom od
atmosferskog a prekretni moror govori o nainu ostvarivanja promjene smjera vonje broda DM.
41. Koja je svrha prednabijanja motora i od kojih se elemenata sastoji?
Kod suvremenih dvotaktnih dizel motora punjenje cilindra izvodi se s nabijanjem zraka pod tlakom veim
od atmosferskog (oko 2 bara).
Svrha nabijanja:
- uteda na prostoru i teini (30-35% -jer u istom cilindarskom prostoru izgara vea koliina goriva, a
time se dobije i vea snaga),
- poveanjem snage kod istih dimenzija smanjuje se udio
mehanikih i toplinskih gubitaka, te se ekonominost motora
poveava,
- smanjuje se specifini potroak goriva (vei tlak nabijanja-nii potroak goriva).
42. *Koji pogonski sustavi osiguravaju potrebne energetske tijekove propulzijskom sustvu s
sporohodnim dvotaktni prekretnim dizel motorom?