Pomorski fakultet u Rijeci

Elektronike i informatike tehnologije u pomorstvu

Brodske pumpe

Brodski pomoni strojevi i ureaji

Izradio :

Dr. Sc. Dragan Martinovi

Baumgartner Ivan

Sadraj
Uvod....................................................................................................................... 3
Brodske pumpe- kakrakteristike, princip rada i podjela..........................................3
Kompresori............................................................................................................. 4
Stapni kompresori.................................................................................................. 5
Rotacijski kompresori............................................................................................. 6
Regulacija rada kompresora................................................................................... 7
Odravanje kompresora......................................................................................... 8
Hlaenje................................................................................................................. 8
Podmazivanje kompresora...................................................................................... 8
Ventilatori............................................................................................................... 9
Snaga pogonskog stroja ventilatora.....................................................................10
Izbor ventilatora................................................................................................... 11
Regulacija ventilatora........................................................................................... 11
Zakljuak.............................................................................................................. 12

Uvod
Tema ovog seminarskog rada je Brodske pumpe. Daljnom razradom teme pokuat u objasniti
i definirati pojam brodskih pumpi, njihovu podjelu i princip rada. Detaljnije u obraditi onaj
dio teme koji se odnosi na kompresore i ventilatore, objasniti njihovu primjenu u brodskim
pogonima, principe rada i naine odravanja.

Brodske pumpe- kakrakteristike, princip rada i podjela

Pumpe su radni strojevi pomou kojih se fluidu dodaje energija radi njegove dobave na viu
razinu ili na vii tlak. Pumpe su uglavnom hidrauliki strojevi, ali primjenjuju se i zrane
pumpe koje slue za odvoenje zraka ili plinova iz kondenzatora ili cijevovoda. Brodske
pumpe zahtjevaju mehaniki rad koji se prenosi iz pogonskog stroja na pumpu, a zatim se
pretvara u potencijalnu i kinetiku energiju tekuine. Brodske pumpe razlikujemo prema
namjeni, protoku tekuine, konstrukciji, visini dizanja. Prema namjeni :

za rad glavnih porivnih strojeva, kotlova i kondenzatora

za sigurnost broda- kaljune, balasne i protupoarne pumpe
za upravljanje brodom- pumpe kod hidraulinih kormilarskih ureaja
za potrebe posade broda- pumpe pitke, morske, tople vode i sl.
za brodsku slubu- za pretakanje goriva i maziva, pumpe balastiranja broda
za teret- pumpe za ukrcaj i iskrcaj tekueg tereta

Prema visini dizanja :

pumpe koje diu tekuinu na malu visinu- rashladne, balastne, kaljune

pumpe koje diu tekuinu na veliku visinu- pumpe tekueg tereta, protupoarne,
napojne

Prema protoku tekuine:

pumpe za male protoke-pumpe za pitku, toplu , morsku vodu

pumpe za velike protoke- balastne , rashladne, pumpe tekueg tereta
3

Prema konstrukciji pumpe dijelimo s obzirom na element koji pokree tekuinu:

pumpe s linearno pokretnim elementom-stapne, klipne, membranske

rotacijske pumpe-centrifugalne, vijane, zupane
mlazne pumpe- ejektori kod kojih ne postoje pokretni dijelovi i pogonski stroj, ve se
koristi pogonski fluid koji tjera tekuinu, giba se i mijea s tekuinom-para, zrak, voda
odgovarajueg tlaka i brzine

Kompresori
Kompresori su toplinski ureaji koji zrak, plin ili paru stlaivanjem prenose iz jednog
energetskog stanja u drugo, pri viem tlaku, troei energiju dobivenu od pogonskog stroja
koji moe biti- elektromotor, plinska turbina ili dizelmotor. Kompresori na brodu koriste se za
dobivanje zraka pod tlakom, koji slui za upuivanje strojeva, zatim za automatiku broda, za
pogon pneumatskih alata, rashladnu tehniku tereta i slino. Kompresore moemo
kategorizirati prema postignutom tlaku, gdje razlikujemo:

vakuumski kompresori- usisavaju plin iz prstora znatnog nieg tlaka od okolievog

puhala- usisavaju plin okolinog tlaka i komprimiraju ga najvie do 5 bara
kompresori niskog tlaka- komprimiraju plinove do 10 bara
kompresori srednjeg tlaka- komprimiraju plin do 100 bara
kompresori visokog tlaka- postiu tlak i do 500 bara
superkompresori- postiu ekstremno visoke tlakove do iznad 1000 bara

Kompresore moemo razlikovati i prema kapacitetu (kompresori malog i velikog kapaciteta),

prema namjeni (brodski i posebne namjene) i prema nainu rada- zapreminski (stapni i vijani
kompresori), dimaniki (rotacijski kompresori) i centrifugalni.

Stapni kompresori
Stapni kompresori su kompresori ija je funkcija u brodskom pogonu dobavljati zrak
odreenog tlaka i koliine koji je potreban za upuivanje motora. Stlaeni zrak koristi se za
rad pojedinih strojeva, ureaja, alata, za upravljanjem raznim pneumatskim ventilima
4

potrebnih za automatski rad strojeva i ureaja. Stapni kompresori mogu biti horizontalne i
vertikalne izvedbe, i mogu tlaiti u jednom, dva ili tri stupnja. Sastoji se od stapa, usisnog i
tlanog ventila.
Slika 1: Izvedbe stapnih kompresora

Rotacijski kompresori

U rotacijske kompresore spadaju oni kompresori kod kojih stap izvodi rotacijsko kretanje kao
to su :
5

kompresori s lamelana
kompresori s ekscentrinim rotorom
vijani kompresori
rotori raznih profila

slika 2: Rotacijski kompresor

Gdje je: 1-cilindar, 2-stap, 3-ventil, 4-rotor

Regulacija rada kompresora

Kontrola rada kompresora moe biti automatska i runa. Na brodu kompresori se uglavnom
pogone elektromotorom, pri emu treba voditi rauna o tome da se pri upuivanju do pune
brzine vrtnje elektromotor ne preoptereti. Kako bi se to sprijeilo, ventil na usisnoj cijevi
kompresora mora biti uvijek zatvoren a ventil na tlanoj cijevi uvijek otvoren. Kada
elektromotor i kompresordostignu nazivnu brzinu vrtnje, ventil na usisnoj cijevi poinje se
otvarati i nastaje dobava kompresora. Za pogon kompresora na brodu ne koriste se vie
brzinski elektromotori. Ako se potronja stlaenog zraka smanji a brzina vrtnje kompresora
6

ostane nepromijenjena, tlak stlaenog zraka poraste. Porast tlaka zraka moe se sprijeiti tako
da kada se dostigne propisani tlak u spremniku zraka, presostat na spremniku prekida strujni
krug uputnika elektromotora i kompresor prestaje tlaiti zrak. Kada se tlak smanji, zatvara se
strujni krug uputnika elektromotora i kompresor ponovno tlai zrak u spremnik. Presostat je
ureaj na spremniku zraka koji, kada se dostigne tlak u spremniku, aktivira ureaj za
rastereenje kompresora, usisni se ventil blokira u gornjem mrtvom poloaju i kompresor sie
zrak iz okoline i vraa ga u okolinu.
Osim tlaka regulirati se mora i kapacitet kompresora i to promjenom brzine vrtnje kompresora
primjenom viebrzinskog pogonskog elektromotora kompresora i reguliranje tlaka pri istom
kapacitetu kompresora. U skladu s pravilima klasifikacijskih zavoda, odreuje se kapacitet
kompresora i spremnika zraka potrebnih za upuivanje porivnog motora. Ukupni kapacitet
zranih kompresora treba biti dovoljan kako bi napunio zrane spremnike od antmosferskog
tlaka do najvie doputenog radnog tlaka za jedan sat. Na brod se obino ugrauju najmanje
dva kompresora i dva spremnika zraka. Za dobavu zraka od atmosferskog tlaka na odreeni
vii tlak, kompresori troe mehaniki rad.
U nastavku prikazat u princip rada jednostupanjskog dvoradnog kompresora.
On radi na nain da se stap pomie u desno, otvara se usisni ventil vilindra i kompresor
usisava zrak. Kada se stap pomakne ulijevo, zrak se tlai kod zatvorenog usisnog ventila.
Kada je tlak zraka u cilindru vii od tlaka u tlanoj cijevi, tada se otvara tlani ventil i
istiskivanje stlaenog zraka traje do lijeve mrtve toke. Za vrijeme tlaenja prema cilindru,
suprotna strana usisava zrak, tako da je istodobno srpljene i tlaenje s istiskivanjem na svakoj
strani cilindra. Pri tlaenju vri se odreeni rad koji se moe dogaati pri konstantnoj
temperaturi ili se dogaa tlaenje pri kojem se ne odvodi ni ne dovodi toplina.

Odravanje kompresora

Za zadravanje kompresora u funkcionalnom stanju bitno je pravilno odravanje pri emu je

najvanije hlaenje kompresora.

Hlaenje

Kompresor se moe hladiti zrakom ili vodom.

Oni koji se hlade zrakom imaju cilindar s ugraenim rebrima radi postizanja to vee
rashladne povrine. Hlaenje vodom izvodi se pomou sisaljke za protok vode kroz
kompresor pod odreenim tlakom i takvo hlaenje provodi se nakon svakog stupnja tlaenja
kod viestupanjskih kompresora.
U kompresorima se koriste zatvoreni cijevni protustrujni hladnjaci za najbolje prenoenje
topline uz najmanju teinu hladnjaka. Hladnjak zraka kompresora ima ugraen sigurnosni
ventil i njegova je funkcija zatititi hladnjak od oteenja zbog prekomjernog tlaka koji moe
nastati prestankom hlaenja. Prestankom hlaenja povisuje se temperatura i tlak zraka te
nastaju poremeaji u podmazivanju.

Podmazivanje kompresora

Podmazivanje kompresora takoer je vrlo bitno za njegovo odravanje i moe se vriti na dva
naina. Prvo, pomou prstena koji je ugraen na vratilu kompresora i koristi se uglavnom za
kompresore manjih kapaciteta. Prsten je objeen na vratilo i donjim dijelom zahvaa ulje,
prenosi ga preko komore u kanal i zatim izdanak sprijeava vraanje ulja. Podmazivanje se
moe vriti i prisilno, pomou privjeene sisaljke i takav nain je karakteristian za
kompresore velikog kapaciteta. Privjeena sisaljka pokree se koljenastim vratilom
kompresora. Ulje za podmazivanje ima posebna svojstva i titi od zapaljenja i eksplozije.
ventilatoro

Ventilatori
Ventilatori na brodovima slue za dobavljanje svjeeg zraka ili isisavanje neistog zraka.
Sastoji se od rotora, kuita i lopatica , a za pogon rotora nakee je zasluan elektromotor.
Najea primjena na brodu je za ostvarivanje cirkulacije zraka u prostorijama te sniavanje
temperature u kotlovnicama i strojarnici. Koriste se i za dobavu zraka za rad dizelskih motora
i kotlova, te za odvoenje tetnih, zapaljivih i potencijalno eksplozivnih plinova. Prema
namjeni razlikujemo potisne, usisne i cirkulacijske. Na brodovima su naei aksijalni
(propelerski) ventilator i radijalni (centrifugalni). Koriste se i turbokompresori koji imaju
veliku brzinu vrtnje, te se obino prikljuuju na plinske turbine, gdje slue za njihovo
prednabijanje. Najstariji tip ventilatora je sirocco ventilator koji se odlikuje beumnjim
radom, a ne toliko stupnjem djelovanja.
Centrifugalni ventilator radi na principu centrifugalne sile i injenici da zrak ima masu.
Centrifugalna sila nastoji izbaciti rotirajua tijela iz osi vrtnje. Zrak se usisava kroz otvor na
sredini kuita , te se usmjerava na lopatice koje se vrte, a zajedno sa njima, i zrak, koji se
zbog centrifugalne sile potiskuje prema izlazu iz kuita a usljed toga stvara vei tlak u
izlaznom otvoru.
Ovisno o namjeni razlikujemo tri tipa lopatica radijalnih odnosno centrifugalnih ventilatora.
Ventilator s radijalno ravnim krilima, sa naprijed zakrivljenim i s natrag zakrivljenim krilima.
Najzastupljenija su , zbog svog uina, naprijed zakrivljena krila. Ona stvaraju veliki dinamiki
tlak uz razmjerno malu brzinu vrtnje, stupanj djelovanja im je od 40 do 60 %. U uvjetima
slobodnog tlaenja i usisa, snaga potrebna za pogon ventilatora s naprijed zakrivljenim
krilima je najvea. Ako doe do otpora, brzina vrtnje se smanjuje a time i snaga.
Aksijalni ventilator je zbog svog kapaciteta prikladan za dobavu vee koliine zraka, pri
relativno malom tlaku. Gdje je potrebna pouzdana dobava zraka, u pogledu sigurnosti, koriste
se aksijalni ventilatori. Ukoliko doe do prepreke u cjevovodu, broj okretaja rotora aksijalnog
ventilatora ostaje nepromijenjen, dok kod centrifugalnih ventilatora promjena otpora mijenja
broj okretaja te bi kod prekida u cjevovodu dolo do naglog porasta broja okretaja, te do
eventualnog oteenja elektromotora.

Snaga pogonskog stroja ventilatora

Efektivna snaga ventilatora rauna se po izrazu

Gdje je stupanj djelovanja ventilatora koji je ovisan o izvedbi ventilatora te visini radnog
tlaka, te obuhvaa sve mehanike, zapremninske te hidrodinamike gubitke u ventilatoru.
Ukupni stupanj djelovanja najvei je kod aksijalnih ventilatora s aerodinaminim krilima, a
najnii kod propelernih ventilatora sa slobodnim tlaenjem. Snaga pogonskog motora mora
biti vea od efektivne snage ventilatora, uzevi u obzir nepredviene sluajeve poput mogue
netonosti pri odreivanju otpora kojeg treba svladati. Kod ventilatora s naprijed
zakrivljenim lopaticama razlika mora biti znatna.

Izbor ventilatora
Na izbor ventilatora utjee puno imbenika kao to su namjena, lokacija ventilatora, potrebna
koliina zraka ,itd. Ventilatori postavljeni za provjetravanje prostorija za stanovanje ne smiju
proizvoditi veliku buku i vibracije koje izazivaju strujanje zraka ili rotor elektromotora, te se
takvi ventilatori privruju na drveno postolje, a ne izravno na metal. U takvim se
sluajevima postavljaju centrifugalni ventilatori sa naprijem zakrivljenim krilima ponajprije
zbog konstantnog tlaka pri raznim uincima, a time i manji um, ali i zbog povoljnih
dimenzija. Za provjetravanje strojarnica i skladita najpovoljniji je aksijalni ventilator s
aerodinamikim krilima. Na izbor ventilatora pored ostalih imbenika utjeu i koliina zraka
10

ili plina koju ventilator treba dobavljati, atmosferske uvjete rada ventilatora. Za elektromotor
treba navesti napon i frekvenciju mree, te njihovu izvedbu.

Regulacija ventilatora
Regulacija djelovanja ventilatora moe se izvoditi na vie naina. Najjednostavnija je
regulacija priguivanjem, ali smanjuje stupanj djelovanja ventilatora. Skupa ali najpozdanija
je metoda promjenom brzine vrtnje, ali zahtjeva elektromotor s vie polova. Regulacija
promjenim kuta lopatica primjenjuje se samo na velikim aksijalnim ventilatorima. Regulacija
zakretanjem lopatica vri se kod ventilatora koji dobavljaju zrak za loenje kotlova , jer se
potrebna koliina zraka za izgaranje uskljauje s optereenjem kotla.

Zakljuak
Nakon razrade teme ovog seminara zakljuujem da su brodske pumpe multifunkcionalni
ureaji sa irokom primjenom na brodu. Koriste se i za dobavu zraka za stambene prostorije i
za rad pogonskog stroja, rad kotlovinice,za ukrcaj te iskrcaj tekueg tereta ali i opskrbljuju
lanove posade pitkom i toplom vodom. Samim time dajem zakljuiti da su brodske pumpe
od vitalne vanosti za funkcionalnost broda. Ako se izuzmu ispirne sisaljke, sva puhala su
rotacijski strojevi dok su kompresori stapni strojevi s linearnim gibanjem stapa.

11