Termodinamika 1

doc. dr.sc. Sandro Nieti, dipl.ing.stroj.

12. Lijevokretni ciklusi

Lijevokretni ciklusi
12.1. Uvodna razmatranja Do sada su razmatrani desnokretni ciklusi kojima je glavna karakterisitka proizvodnja rada iz odreene koliine dovedene topline. Analogno, u tehnikoj praksi postoje i procesi u kojima se troi rad te kao nusprodukt odvodi toplina. Takvi procesi se nazivaju lijevokretni ciklusi. U tehnikoj praksi to su ciklusi na kojima se temelji prinicip rada rashladnog postrojenja.

Shematski prikaz lijevokretnog Carnotovog ciklusa i proces u T-s dijagramu

Lijevokretni ciklusi
Na zadnjoj slici je prikazan potpuno ravnotean lijevokretan Carnotov ciklus koji u sutini uzima toplinu na nioj temperaturi (nioj od okolne) te uz troenje rada prebacuje tu toplinu na vii temperaturni nivo (vii od okolne temperature). Najjednostavnije je taj proces opisati na principu rada kunog hladnjaka! Prema nultom zakonu termodinamike toplina uvijek prelazi sa tijela vie temperature na tijelo nie temperature, odnosno spontano se dogaa proces temperaturnog (toplinskog) uravnoteavanja. Kako bi se pojasnio princip postizanja niskih temperatura na slici je shematski prikazan kuni hladnjak. Namjena hladnjaka je da ouva namirnice, tj. da osigura u komori hlaenja konstantnu temperaturu, niu od okolne. Na slijedeoj slici je prikazano kako se shematski tehniko ostvaruje taj lijevokretni ciklus (rashladni ciklus).

Kuni hladnjak

Lijevokretni ciklusi

Pojednostavljena shema tehnike realizacije lijevokretnog ciklusa

Prema gornjoj slici tehnika realizacija lijevokretnog ciklusa realizira se u opem sluaju izvedbom postrojenja koje se sastoji iz etiri osnovne komponente; kompresora, kondenzatora, ekspanzionog ventila (prigunog elementa) te isparivaa. Ciklus shematski prikazan na slici zoves e ciklus toplinske pumpe ili dizalice topline. Radni fluid je rashladna tvar (obino freon). U nastavku e se izvriti analiza termodinamikih pokazatelja lijevokretnog ciklusa.

Lijevokretni ciklusi

Osnovna shema klima Split sustava

Lijevokretni ciklusi
12.2. Termodinamika analiza idealnog lijevokretnog ciklusa U idealnom sluaju najbolja je izvedba lijevokretnog postrojenja putem Carnotovog ciklusa, koji je za mokro podruje prikazan na donoj slici. Kako se vidi sa slike u ciklusu se troi rad za komprimiranje para rashladnog fluida 1-2, dok je koristan efekt odvedena koliina topline iz komore K, odnosno dovedena koliina topline rashladnom fluidu u isparivau. Preuzeta toplina iz komore se predaju u okolinu (okolni zrak) kondenzatorom gdje se hlade te kondenziraju pare rashladne tvari.

Idealizirani lijevokretni Carnotov ciklus u vlanom podruju

Lijevokretni ciklusi
Uinkovitost lijevokretnog ciklusa se definira kao omjer korisno/utroeno. Koristan je eljeni efekat hlaenja (odnosno koliina odvedene topline u isparivau, qi) dok je utroen tehniki rad u kompresoru w12, koji je umanjen za dobiveni rad u ekspanzijskom stroju (prigunom ventilu). Temeljem toga za rashladni ciklus se moe definirati koeficijent hlaenja (ili eng. COP-Coefficient of performance), qi h1 h4 COPH = = w12 w priguivanja (h2 h1 ) (h3 h4 ) Obzirom da se radi o Carnotovom ciklusu gornji izraz se moe transfomirati kako slijedi (sukladno oznakama prema slici),

COPH =

qi T0 (s1 s4 ) = w12 w priguivanja Tok (s2 s3 ) T0 (s1 h4 )

COPH =

T0 Tok T0

Lijevokretni ciklusi
U ovisnosti o temperaturnom rasponu koeficijent hlaenja ima razliite vrijednosti. Primjerice za prozivodnju leda temperature 0C pri okolnoj temperaturi od 20C, teoretski koeficijent hlaenja iznosi 13,6.

COPH =

T0 273 = = 13,6 Tok T0 293 273

Drugi primjer je primanje te odavanje topline pri temperaturnoj razlici od 5C pri emu se proce odvija izmeu temperatura od -5C do 25C, a gdje bi koeficijent hlaenja iznosio 8,9. Dakle, to je manja razlika izmeu temperature okoline i temperature isparavanja, vii je i iznos koeficijenta hlaenja. U sutini kod realnog rashladnog postrojenja na gornjem primjeru proizvodnje leda, za 1,0 kWh utroene el. energije (rad kompresora) dobije se 13,6 kWh rashladnog uina (efekt toplinske pumpe). Upravo zbog toga toplinska pumpa (pa tako i rashladno postrojenje koje radi na tom principu) predstavljaja energetski uinkovito rjeenje za grijanje/hlaenje prostora ili samo kao rashladno postrojenje (u sluaju kada se koristi raspoloiva otpadna toplina).

Lijevokretni ciklusi
Kako se vidi iz zadnjeg izraza, uinkovitost idealnog rashladnog ureaja je zavisna o temperaturama isparavanja i kondenzacije. 12.3. Stvarni rashladni ciklus Na narednoj slici prikazan je stvaran rashladni ciklus koji ima odstupanja od idealnog obzirom na odreena tehnika ogranienja kao i nemogunosti tehnike realizacije Carnotovog ciklusa.

Stvarni lijevokretni ciklus u T-s dijagramu

Lijevokretni ciklusi

Stvarni lijevokretni ciklus u p-h dijagramu

Prvo odstupanje se odnosi na kompresiju koja se kako je vidljivo odvija iz zasienog u pregrijano podruje. Naime u tehnikoj praksi je poeljno da u kompresor ulazi zasiena para (ili para sa visokim sadrajem pare) kako ne bi dolo do oteenja kompresora. Iz tog razloga se kod realnog postrojena nalazi separator u kojem se odvaja tekuina, odnosno ime se osigurava da kompresor uvijek usisava zasienu paru radne tvari. Na izlazu iz kompresora je pregrijana para koja se zatim odvodi u kondenzator gdje se predaje toplina okolini.

Lijevokretni ciklusi
Druga oita razlika u odnosu na Carnotov ciklus je proces priguivanja (koji je kod idealnog procesa bio prikazan kao ekspanzioni stroj). Kako se vidi sa T-s dijagrama kod procesa priguivanja (obaranja tlaka, h=const) zbog nepovrativosti postoji gubitak na radu (porast entropije s34). Posljedica toga je smanjenje rashladnog uina (odnosno specifine topline isparavanja po kg radne tvari), meutim to smanjenje je neznatno pa se gubitak na radu priguivanjem zanemaruje (jer u sutini se radi o radu trenja koji ekvivalentan dovedenoj toplini). U nastavku e biti detaljno analizirana odstupanja realnog od idealnog rashladnog ciklusa. Na narednoj slici je prikazan stvaran proces rashladnog kompresijskog postrojenja u kojem su ukljueni svi gubici usljed nepovrativosti u pojedinim komponentama rashladnog postrojenja kao i njihov efekat na termodinamike parametre. Uslijed unutarnjeg trenja u fluidu dolazi do pada tlaka tijekom procesa isparavanja i kondenzacije, a to je i prikazano u T-s dijagramu, ali isto takoer ponekad i zbog velike duljine cjevovoda. Izravna posljedica odstupanja od idealnog ciklusa je znatno smanjenje COP broja koji se za realna rashladna postrojenja kree u rasponu od 2,5 do najvie 5,0! Uoljiv je znatno manji iznos obzirom na specifinosti tehnike izvedbe.

Lijevokretni ciklusi

Prikaz utjecaja gubitaka unutar rashladnog postrojenja na termodinamike parametre

Kako je ve prije navedeno poeljno je da u kompresor ulazi zasiena para, meutim u praksi je taj proces jako teko kontrolirati pa se obino zasiena para rashladnog fluida blago pregrijava (proces od 8-1) kako bi se osigurao ulaz pare u kompresor. Izravna posljedica pregrijavanja je porast snage kompresora, a time i utroka pogonskog energenta (obino el. energije).

Lijevokretni ciklusi
Realan proces kompresije se odvija sa unutarnjim trenjem (gdje je rad unutarnjeg trenja ekvivalentan dovedenoj/odvedenoj toplini pa stoga ovisno o procesu entropija moe rasti ili padati). Prema slici realan proces kompresije sa padom entropije je prikazan kao proces 1-2, dok je realan proces kompresije sa porastom entropije prikazan kao proces 1-2. Vidljivo je kako je u drugom sluaju potrebno vie tehnikog rada vea snaga) pa je time vei utroak pogonskog energenta. U tim okolnostima se ponekad ak i hladi rashladni fluid za vrijeme kompresije, kada postoji ekonomska opravdanost za tim. Na izlazu iz kondenzatora je u teoretskom sluaju vrela kapljevina rashladnog fluida, meutim u realnim okolnostima zbog pada tlaka prolaskom fluida kroz kondenzator, iznimno je teko odravati stanje vrele kapljevine. U tom pogledu se na izlasku iz kondenzatora obino pothlauje rashladni fluid kako bi se osiguralo stanje kapljevine. Posljedica toga je poveanje specifinog rashladnog uina (odnosno vie topline moe preuzeti rashladni fluid na sebe). Druga korist od pothlaivanja kondenzata radne tvari je ta to je manja opasnost od pojave kavitacije te moguih mjehuria pare na ulasku u priguni ventil.

Lijevokretni ciklusi

Tok eksergije kroz rashladno postrojenje

Na gornjoj slici su prikazani tokovi eksergije kroz rashladno postrojenje pri emu se vidi da je rasladni uinak vei ukoliko su manji svi ostali usputni gubici eksergije u postrojenju.

Lijevokretni ciklusi
12.4. Ukapljivanje plinova Ukapljivanje plinova je vano podruje u rashladnoj tehnici, a odvija se obino dubokim hlaenjem (kriogena tehnika) na temperature oko -100C. Najuobiajeni primjeri su; odvajanje kisika i duika iz zraka, pripremanje raketnog goriva, prouavanje ponaanja materijala pri niskim temperaturama, poruavanje supravodljivosti, itd.

Primjer Linde-Hampson ciklusa ukapljivanja plinova

Lijevokretni ciklusi
Primjerice plinovi kao helij (He), vodik (H2) i dukik (N2) su u kapljevitom stanju tek iznad kritine toke, dakle na -268C, -240C te -147C za duik, odnosno niti jedan od navedenih plinova ne moe biti u tekuem obliku pri standardnim atmosferskim okolnostima. Upravo je iz tog razloga potrebno provesti ukapljivanje plinova sputanjem ispod kritine temperature. U praksi postoji nekoliko ciklusa kojima se to postie od kojih je najpoznatiji Linde-Hampson ciklus, prikazan na zadnjoj slici. Prema prikazanoj shemi u kompresor ulazi nekondenzirana koliina rashladnog fluida 9 iz prethodnog ciklusa koja se mijea sa nadomjetenom koliinom plina 1, pri emu se dostie stanje 2. Nastala smjesa se komprimira u viestupanjskom kompresoru, pri emu se uslijed viestupanjske kompresije sa meuhlaenjem pribliava izotermnom procesu. Nakon kompresije plin se hladi u izmjenjivau topline 3-4, a zatim i u regeneratoru do stanja 5 (sa odvedenom toplinom predgrijava se nekondenzirani ostatak plina), nakon ega slijedi priguivanje do konanog stanja 6. Pri tome se dolazi u mokro podruje pa se ukapljeni plin stanja 7 odvodi te nadomjeta sa novom koliinom plina dok se para plina opet mijea sa novom koliinom. Proces se dalje ponavlja, pri tome je vano za naglasiti kako je ovo samo jedan od vie moguih procesa ukapljivanja plinova.