8. Protoni procesi 8.

Protoni procesi
Termodinamika 1
doc. dr.sc. Sandro Nieti, dipl.ing.stroj.
Protoni procesi
8.1. Uvodna razmatranja
U tehnikoj praksi se uestalo odvijaju procesi gdje kroz odreeni tehniki ureaj
(kompresor, turbina, ventilator itd.) protjee odreena koliina fluida u vremenu.
U tom sluaju radi se o protonim procesima, odnosno protonim sustavima. Do
sada su se razmatrali procesi sa fiksnom koliinom odreene tvari i sve
termodinamike analize su provedene za tu okolnost. Meutim kada se radi o
protonoj koliini odreene tvari, odnosno kada se radi o protonim procesima, protonoj koliini odreene tvari, odnosno kada se radi o protonim procesima,
potrebno je na drugi nain pristupiti pri termodinamikoj analizi. Na narednoj slici
je prikazana pojednostavljena shema protonog ureaja.
Pojednostavljena shema
protonog ureaja
Protoni procesi
Prema slici kroz sami stroj prolazi odreena tvar (fluid) koja nije fiksna, odnosno
radi se o promjenjivoj koliini fluida u svakom vremenskom trenutku (volumni
protok). Prema dosadanjem pristupu zakone termodinamike smo primjenjivali
na tvar koja miruje, odnosno na fiksnu koliinu tvari, a ovdje se sada radi o
protonoj koliini neke tvari. Meutim ukoliko tu trenutnu koliinu fluida
shvatimo kao fiksnu, odnosno kao onu koja se pomakne od ulaznog do izlaznog
otvora, onda to u sutini i je fiksna koliina fluida na koju se ipak moe primjeniti
Prvi zakon termodinamike. Model jednog takvog zatvorenog i proirenog Prvi zakon termodinamike. Model jednog takvog zatvorenog i proirenog
protonog sustava prikazan je na donjoj slici.
Shematski prikaz zatvorenog (proirenog) protonog sustava
Protoni procesi
Dakle u sutini radi se o premjetanju fluida sa jednog kraja stroja (tehnikog
ureaja) na drugi pri emu e se pokazati u nastavku kako nema utjecaja
promjena volumena fluida, odnosno deformacija fluida. U nastavku e se
primjeniti Prvi zakon termodinamike na protoni sustav.
8.2. Primjena prvog zakona termodinamike na protoni sustav
Kod protonog sustava vano je za uoiti kako imamo relativno gibanje izmeu Kod protonog sustava vano je za uoiti kako imamo relativno gibanje izmeu
fluida i stroja. Realni procesi u strojevima su uglavnom neravnoteni dok se
samo u posebnim sluajevima mogu tretirati kao ravnoteni.
Prvi glavni zakon primjenjen na prethodno pojanjeni proireni protoni model,
po 1,0 kg fluida, te za stacionarno (vremenski ustaljeno) strujanje glasi,
2 1 1 2 2 1 , t ps ps ,
w u u q + =
U gornjem izrazu unutarnja energija se odnosi na proireni sustav u stanjima 1
i 2 dok se rad proirenog sustava naziva tehniki rad, a kako je ve navedeno
u opem sluaju proces od 1-2 se smatra neravnotenim. Sama unutarnja
energija je prema modelu jednaka sumi kinetike energije fluida te potencijalne
energije utega.
Protoni procesi
Sukladno gornjim pretpostavkama ukupna specifina unutarnja energija
1 1 1
v p e
ut p
=
U nastavku zanemarit e se promjena kinetike energije, dok e promjena
potencijalne energije ovisiti o tlaku koji vlada ispod utega, o povrini utega
(poprenom presjeku) o visini koja koja odgovara koliini fluida te pomaku utega
tijekom procesa od 1-2. Za jedan kilogram fluida u stanju 1 potencijalna
energija iznosi,
Sukladno gornjim pretpostavkama ukupna specifina unutarnja energija
proirenog sustava u neravnotenom ili ravnotenom stanju, iznositi e,
v p u u
ut ps
+ =
Tlak utega se proraunava iz same teine utega, a u tehnikoj praksi isti je
jednak tlaku instrumenta (tlakomjera), koji u odreenom presjeku mjeri tlak
fluida, odnosno,
instr ut
p p =
U konanici unutarnja energija proirenog protonog sustava se naziva entalpija
(pri emu je zanemarena kinetika energija), a u skladu sa time Prvi zakon
termodinamike glasi,
2 1 1 2 2 1 , t ,
w h h q + =
Protoni procesi
Vano je za uoiti da kada je u pitanju protoni proces ukupna energija fluida je
entalpija, dok je za fiksnu koliinu fluida (tvari) ukupna energjia jednaka
unutarnoj energiji.
Rad u protonom sustavu je tehniki rad, dakle rad kojeg bi mogao u nekom
protonom presjeku preuzesti odreeni tehniki ureaj (turbina, kompresor,
ventilator...). Meutim ukoliko se radi o procesu sa fiksnom koliinom tvari onda
2 /
2
w pv u h + + =
ventilator...). Meutim ukoliko se radi o procesu sa fiksnom koliinom tvari onda
je taj rad jednak radu fluida. U engleskoj literaturi taj rad se zove mechanical
or shaft work.
8.3. Sluaj neravnotenog procesa
Kljuna veliina za uzimanje u obzir vanjskog utjecaja je vanjski, tj. povrinski
tlak koji pokazuje instrument, p
inst
. Druga mjerljiva veliina je specifini volumen
obzirom da je isti omjer volumnog i masenog protoka. Sama unutarnja energija
fluida nije izravno mjerljiva, meutim moe se odrediti za okolnosti kada se
odreeni volumen fluida fiksira, adijabatski izolira te uravnotei, odnosno dok se
ne postigne odreena ravnotena temperatura. Stoga, sa poznavanjem u, v i
tlaka p
instr
, odreena je i entalpija, u odreenom ravnotenom ili neravnotenom
stanju.
Protoni procesi
Drugi nain odreivanja entalpije je poznavanje ravnotenog poetnog stanja,
koliine izmjenjene topline i/ili tehnikog rada do traenog neravnotenog
stanja.
Zadnja mogunost je ta da se svaki neravnoteni proces moe prikazati sa
odgovarajuim ravnotenim procesom , odnosno svakom neravnotenom stanju
se moe pridruiti odgovarajue neravnoteno stanje. Takvim pristupom
neravnoteni proces moemo prikazati u termodinamikim dijagramima stanja. neravnoteni proces moemo prikazati u termodinamikim dijagramima stanja.
Pri tome vrijede sve dosadanje relacije vezano za Prvi zakon termodinamike te
za entalpiju fluida.
8.4. Razrada prvog zakona za ravnoteni protoni proces
Cilj je za ravnoteni protoni proces odrediti izraz za ravnotean tehniki rad, a
sve kako bi se isti mogao primjenivati za realne tehnike okolnosti. U tu svrhu
na narednoj slici shematski je prikazan protoni proces sa svim svojim
meustanjima od ulaznog do izlaznog presjeka. Obzirom da je cijeli proces
ravnotean rad sustava u svakom dijelu procesa je jednak,
cil
v pd
Protoni procesi
Da bi se mogao odrediti
ukupan tehniki rad od 1-2,
potrebno je zbrojiti radove po
svim procesima. Prema p-V
dijagramu slijedi,
( )
2
2
1
1
d
b
cil
b
cil
a
cil
v p v v p v p + +

Ravnoteni rad protonog sustava

( )
2 1
d
cil
a
cil cil
v p v v p v p + +

U gornjem izrazu sva tri lana

su vidljiva u p-V dijagramu.
Prvi lan predstavlja rad
utiskivanja, drugi lan rad
ekspanzije, a trei lan rad
istiskivanja. Cjeli proces se
zove rad stroja, odnosno rad
proirenog sustava. Stoga
slijedi,
( )
cil cil
b
a
b ab a t
v v p p v w w w w d d
2
1
2 1 12 ,

= = + + =
Protoni procesi
U konanici temeljem prethodnog sljedi openiti izraz za tehniki rad protonog
sustava,

=
2
1
d
2 , 1
p v w
t
Temeljem gornjeg izraza vidljivo je da tehniki rad u openitom procesu od 1-2
odgovara upravo povrini lijevo od krivulje procesa a-b, tj. prema zadnjoj
slici, odgovara povrini 1-a-b-2. Za politropske procese specijalno se tehniki slici, odgovara povrini 1-a-b-2. Za politropske procese specijalno se tehniki
rad proraunava prema izrazu,
2 , 1 1,2
w n w
t
=
Dakle, za politropske procese tehniki rad se odreuje produktom eksponenta
politrope te jednokratnog rada (rada fluida) prilikom protonog procesa od 1-2.
U svakom protonom stroju fluid se defomira, odnosno fluid doivljava pomak
od ulaznog dijela stroja prema izlaznom dijelu stroja. Pri tome je oito da mora
postojati odreena razlika tlakova, koja je rezultat djelovanja vanjske sile kojoj
se suprostavlja sila fluida u stroju, odnosno vrijedi,
p v x p A =
Protoni procesi
Stoga primjenom Prvog zakona na ravnotene protone procese slijedi,

=
2
1
1 2 12
dp v h h q
p v w
t
=
p v h q d d d =
Odnosno u kombinaciji sa Drugim zakonom slijedi,
p v h s T d d d =
Integral, ima svoje dublje fizikalno znaanje. Naime u opem sluaju,
kod protonog procesa ak i bez vanjskog utjecaja moe doi do promjene
veliina stanja fluida. To su primjerice sluajevi, neravnotenih procesa u kojima
se pojavljuje rad unutarnjeg trenja (primjerice proces priguivanja, pojanjen u
nastavku), a za koje tada openito vrijedi,

2
1
dp v
1,2
2
1
1,2
d
tr t
w w p v + =

Protoni procesi
Odnosno za elementarni proces,
tr t
w w p v + =
Pri tome je vano za naglasiti kako je rad unutarnjeg trenja ustvari samo dio
rada protiskivanja fluida kroz odreeni protoni presjek u stroju.
8.5. Razrada prvog zakona za neravnoteni protoni proces priguivanja 8.5. Razrada prvog zakona za neravnoteni protoni proces priguivanja
U tehnikoj praksi uestao je proces priguivanja pa e se isti zbog svoje
vanosti detaljnije obraditi u ovom poglavlju. Proces priguivanja se obino
odvija kod razliitih regulacijskih ili specijalnih prigunih ventila, a konaan cilj je
djelovanje na odreene termodinamike veliine. Kod procesa priguivanja je
karakteristino da je tlak nakon priguivanja nii od tlaka prije prigunog
elementa te da se sami proces priguivanja odvija uz pojavu unutarnjeg trenja,
pa je isti klasini primjer neravnotenog procesa. Stoga za proces priguivanja
openito vrijedi,
Protoni procesi
1 2
p p <
1 2
s s >
dok primjenom Prvog glavnog zakona za protoni proces, odnosno za proces
priguivanja (nema topline kao vanjskog utjecaja i nema stroja koji bi iskoristio
raspoloivi tehniki rad) slijedi,
h h =
2 1
h h =
Teoretski gledano, proces priguivanja se moe modelirati na primjeru
stacionarnog strujanja kroz adijabatski izolirani ep (ili kroz tanku cijevicu) zbog
pojave unutarnjeg trenja. Shema jednog takvog karakteristinog procesa,
prikazana je na narednoj slici.
Protoni procesi
Shematski protoni sustav u procesu priguivanja
Prema slici stanje 1 odgovara stanju prije priguilita, a stanje 2 stanju
nakon priguilita dok sve zajedno ini proireni protoni sustav. Vano je za
naglasiti kako je prilikom ovog procesa zanemarena promjena kinetike i
potencijalne energije. Kako je ve prije navedeno, svaki neravnoteni proces se
moe prikazati u ravnotenim dijagramima stanja kao p-v i h-s dijagram, ukoliko
mu se pridodaju odgovarajua ravnotena stanja.
Protoni procesi
Proces priguivanja u ravnotenim dijagramima stanja
Prema slici, proces 1-2 predstavlja neravnotean proces priguivanja. Iako
nema topline kao vanjskog utjecaja ipak dolazi do promjene entropije, a koja je
posljedica unutarnjeg trenja (naime rad unutarnjeg trenja ekvivalentan je
dovedenoj toplini tijekom neravnotenog procesa, pa prema drugom zakonu
mora doi do porasta entropije,
0 >
tr tr
W Q
Protoni procesi
Primjer modeliranja neravnotenog procesa priguivanja sa odgovarajuim
ravnotenim procesima prikazan je na donjoj slici. Vidljivo je kako je u oba
sluaja poetno i krajnje stanje jednako. Modeliranje se postie rastavljanjem
na fiktivne uzastopne ravnotene procese kojima se opisuje realan
neravnotean proces.
Modeliranje neravnotenog proces priguivanja rastavljanjem na
fiktivne ravnotene procese
Prema gornjoj slici neravnoteni proces je modeliran sa dva fiktivna (iscrtkane
krivulje) ravnotena procesa, odnosno izohorskog odvoda topline te izobarnog
dovoda topline.
Protoni procesi
Kako bi ravnotean proces bio ekvivalentan realnom, ostvareni tehniki rad
w
t,1,2*
je potrebno prevesti trenjem u toplinu q
2*2
i dovesti fluidu (proces prikazan
strelicom). Prema tome rastavljanjem realnog neravnotenog procesa 1-2 sa
ravnotenim procesima 1-2*-2 ostvareno je krajnje stanje koje bi se dobilo
nepovrativim procesom priguivanja. Jedino to u tom sluaju nije identino to je
rad unutarnjeg trenja, odnosno njegov iznos (a to je i vidljivo grafiki sa slike).
Stoga, bolje je neravnoteni proces modelirati sa veim brojem to manjih, Stoga, bolje je neravnoteni proces modelirati sa veim brojem to manjih,
simultanih procesa, a koji su prikazani u treem p-V dijagramu na zadnjoj slici.
Naime, takvim modeliranjem e se doi do tonog iznosa rada unutarnjeg trenja
(povrina lijevo od krivulje 1-2). Aproksimirana povrina e uvijek biti manja od
realne, ovisno o broju simultanih ravnotenih procesa.
Protoni procesi
8.6. Karakteristini tehniki protoni procesi
8.6.1. Izmjena topline bez rada
Proces izmjene topline bez rada predstavlja stacionarne procese protjecanja
primjerice kroz uplje prostore, komore izgaranja, parne kotlove kao i kod
razliitih izmjenjivaa topline. Kod razmatranih procesa nema znaajnije
promjene kinetike energije pa stoga prema Prvom zakonu, bilo za ravnoteni promjene kinetike energije pa stoga prema Prvom zakonu, bilo za ravnoteni
ili neravnoteni proces vrijedi,
Zbog rad unutarnjeg trenja u opem sluaju vrijedi p
2
>p
1
, meutim postoje i
okolnosti u kojima kod ravnotenog strujanja vrijedi,
1 2 12
h h q =
2 1
p p =

=
2
1
2 , 1
ds T q
Protoni procesi
8.6.2. Izmjena rada bez topline
Ova grupa stacionarnih procesa se u tehnikoj praksi odvija u turbinama,
kompresorima, pneumatskim alatima, itd. I kod ovih procesa razlika meu
kinetikim energijama na ulazu i izlazu iz stroja je zanemariva, odnosno ne
utjee znaajno na promjenu entalpije. Primjenom Prvog zakona za razmatrani
proces slijedi,
2 1 12
h h w
t
=
2 1 12
h h w
t
=
Prema drugom zakonu za ravnoteni proces izmjene rada bez topline nema
promjene entalpije, tj. s
1
=s
2
. Meutim kod neravnotenog procesa, iako nema
rada kao vanjskog utjecaja, zbog unutarnjeg trenja u fluidu postoji porast
entropije, tj. s
2
>s
1
. Na narednoj slici prikazana su oba procesa u
termodinamikim dijagramima, odnosno ravnoteni proces od 1-2* te
neravnoteni proces od 1-2. Na konkretnom primjeru turbine kao mjerilo
neravnotenosti procesa (odnosno utjecaja rada unutarnjeg trenja), definira se
omjer realnog i teoretskog rada pri istom izlaznom tlaku, odnosno,
1
2 1
2 1
2 1
2 1

h h
h h
w
w

* * , t
, t
it
<

= =
Protoni procesi
U idealnom sluaju snaga ostvarena ekspanzijom u turbini jednaka je produktu
masenog protoka fluida i tehnikog rada ,
Proces bez izmjene topline uz dobivanje rada (turbinski proces)
( )
* 2 1 * 2 , 1
h h m w m P
t t
= = & &
Stoga unutarnja snaga je produkt indicirane snage te unutarnjeg stupnja
djelovanja. Upravo tu snagu prima vratilo od radnog fluida.
Protoni procesi
Nadalje, na putu od vratila do korisnika rada (pogonskog stroja) dio snage se
gubi zbog razliitih mehanikih gubitaka (trenje u leajevima, snaga za pogon
pumpe, regulacijski sustav itd.), pa je stoga efektivna, odnosno izlazna snaga
jednaka,
m i t e
P P =
Temeljem zadnjeg grafikog prikaza jasno se moe vidjeti gubitak snage usljed
rada unutarnjeg trenja u fluidu od procesa 2
R
-2*, a koji iznosi, rada unutarnjeg trenja u fluidu od procesa 2
R
-2*, a koji iznosi,
( )
* 2 2
h h m P
R
g
= &
Na istoj slici je proces unutarnjeg trenja, tj. gubitka snage prikazan kao
ekivalentni proces priguivanja od 2
R
-2. Za sluaj turbine uvijek je unutarnji
stupanj djelovanja turbine manji od stupnja djelovanja cjele turbine, odnosno
vrijedi,
t it
<
Protoni procesi
8.6.3. Mijeanje struja tvari
Razmatra se stacionaran proces mijeanja struja tvari a i b, koji je shematski
prikazan na donjoj slici. Ukupna koliina tvari na izlazu iz mjealita jednaka je
sumi koliine tvari m
a
i m
b
. Isto tako proces mijeanja se odvija bez topline kao
vanjskog utjecaja, a nema ni mogunosti koritenja tehnikog rada.
Protoni proces stacionarnog mijeanja dviju struja
Protoni procesi
Na izlazu iz mjealita nastaje smjesa sm pri tlaku p
sm
. Za protoni sustav
prema slici u opem sluaju moe se primjeniti Prvi Zakon kako slijedi,
1,2 t ,
W H H Q
& & & &
+ =
1 2 2 1
Ukoliko postoji vie ulaznih ili izlaznih tokova topline ili rada iz Prvog zakona
slijedi,
0 = + +
tk i i j
W h m Q
&
&
&
0 = + +

k
tk i
i
i
j
j
W h m Q
&
&
Za sluaj adijabatskog mijeanja bez izmjene rada, primjenom Prvog zakona
lako se moe odrediti entalpija mjeavine (a time i temperatura),
( ) 0 0 + + =
b b a a sm b a
h m h m h m m & & & &
b a
b b a a
sm
m m
h m h m
h
& &
& &
+
+
=
Primjenom Drugoga zakona za neravnoteni proces mijeanja slijedi,
( ) 0 > + =
b b a a sm b a s
s m s m s m m S & & & &
&
Protoni procesi
U opem sluaju proces mijeanja razliitih tvari je sloen i nepovratan. Naime
jednom pomjeane estice plina, ili neke tvari, ne mogu se vie dovesti na
poetno stanje bez drugih utjecaja izvana, a to izravno znai neravnotean
proces. Nadalje, mijeanjem dolazi do promjene sastava, a to mijenja i
termodinamike veliine stanja smjese.
Sami proces simultanog uravnoteavanja dvaju razliitih struja tvari moe se
zamisliti kao rastavljeni proces na male elementarne procese pri emu e se na zamisliti kao rastavljeni proces na male elementarne procese pri emu e se na
kraju dobiti isto stanje smjese. Ti elementarni procesi se u opem sluaju mogu
sastojati iz izmjene samo topline, samo rada te meusobnog mijeanja sa
promjenom sastava. Tlak se u pojedinim mjestima mijealita regulira na tri
karakteristina priguna mjesta.
Ukoliko se mijeaju struje iste tvari onda je proces bitno jednostavniji jer se u
opem sluaju mogu izmjenjivati samo toplina i rad meu ulaznim strujama, a
pri emu nema mijeanja. Stoga se takve struje mogu u cjelom procesu tretirati
kao da su odvojene u smjesi. U tom sluaju takav shematski proces mijeanja,
kao i pripadajui h-s dijagram prikazani su na narednim slikama. Entalpija
smjese je za razmatrani sluaj odreena po pravilu mijeanja, odnosno,
n
m
m
m
b
a
=
&
&
Protoni procesi
Shematski prikaz mijeanja struja dvaju istih idealnih plinova te
ekvivalentno razdvojeno stanje
Tlak smjese je odreen okolnostima mijeanja, dok je utjecaj kinetikih energija
u ovom procesu zanemaren. Ukoliko bi se uzeo u obzir utjecaj kinetike energije
onda bi se njen utjecaj nadodao u ukupnu energiju fluida, odnosno entalpiju, pri
emu se tada ista zove, zaustavna ili totalna entalpija,
2
2 0
/ w h h + =
Pri tome i ovdje vrijedi,
0 >
sm
S
&
Protoni procesi
Shematski prikaz mijeanja struja dvaju
istih idealnih plinova u okolnostima
zadanog izlaznog tlaka
Na izlazu iz mjealita unaprijed je definiran tlak p
sm
, pri emu se proces prvo
sastoji iz mjeanja struja poetnih tlakova p
a
i p
b
, nakon ega je proces dolaska
na zadani tlak smjese jednak procesu priguivanja. Odnosno neko vrijeme traje
proces od ravnotenog stanja, do postizanja krajnjeg eljenog tlaka.
Protoni procesi
8.6.4. Mijeanje struja tvari dvaju razliitih idealnih plinova
Za sluaj mijeanja dvaju struja razliitih tvari izlazno stanje odreeno je tlakom
i entalpijom, meutim promjenu entropije nije jednostavno odrediti jer se ista ne
moe oitati primjerice iz tablica ili dijagrama. Ve prije su navedena, tzv.,
ekvivalentna razdvojena stanja, odnosno svakom plinu u smjesi se moe
pridruiti odreeno stanje koje je ekvivalentno stanju kada zamislimo da je taj
plin razdvojen u smjesi. Stoga smjesa razliitih idealnih plinova ini jedinstveni plin razdvojen u smjesi. Stoga smjesa razliitih idealnih plinova ini jedinstveni
plin koji je sastavljen iz razdvojenih komponenti. U tom sluaju je vano za
napomenuti kako e krajnje stanje u oba sluaja biti jednako.
Velika korist od razmatranog pristupa je ta to u sluaju razdvojenog plina za
svaki plin moemo primjeniti Prvi i Drugi zakon termodinamike, kao da su plinovi
izolirani, tj. kao da se ne mijeaju.
U svrhu daljnje analize, te primjene ekivalentnih razdvojenih stanja, neka je
smjesa od dva idealna plina prvo zatvorena u volumena. Nadalje, neka se
sudionici u smjesi ponaaju kao da su sami u zajednikom prostoru, odnosno da
imaju svoje parcijalne tlakove. Stijenke spremnika su polupropusne, odnosno
zadravaju molekule plina +, a plina o proputaju (a to vrijedi
eksperimentalno za odreene vrste plinova).
Protoni procesi
Smjesa idealnih plinova (I) te (II) njihovo ekvivalentno razdvojeno stanje
Lijevi stap proputa samo molekule plina +, a kako je ve prije reeno
pregrada samo molekule plina o. Pomicanjem dvostrukog stapa nije potrebna
nikakva sila jer je rezultantna sila jednaka nuli. Za sluaj kada nema izmjene
topline pri prijelazu iz stanja I u stanje II moe se izvriti ravnoteni prijelaz
(bez utjecaja treih tijela), a to znai da su im entropije u smjesi te u
razdvojenom stanju jednake. Slijedi zakkljuak da su ta dva razmatrana stanja
ekvivalentna obzirom da su u stanju II na temperaturi smjese te svaki na
svome parcijalnom tlaku, odnosno sa onim parametrima kakve su imali u stanju
I.
Protoni procesi
Obzirom da se u ovom sluaju radi o dva idealana plina (u razdvojenim
ekvivalentnim stanjima), vrijedi pravilo mijeanja, pri emu su entaplije jednake
(indeksi a i b se odnose na stanje plinova prije mjealita),
a a pa a
u T c h
0
+ =
b b pb b
u T c h
0
+ =
Za dane okolnosti primjenom Prvog zakona slijedi i temperatura mijeavine,
pb b pa a
b pb b a pa a
sm
c m c m
T c m T c m
T
& &
& &
+
+
=
Poznavanjem temperature smjese, moe se odrediti i promjena entropije
obzirom da su plinovi u razdvojenim stanjima pri temperaturi T
sm
i parcijalnim
tlakovima p
sma
i p
smb
. Entropija se odreuje kao suma entropija od dva idealna
plina, stoga slijedi promjena entropije, odnosno entropija mijeanja,
( ) ( ) ( )
|
|

\
|
+
+
|
|

\
|
= + = + =
b
b
sm
b
b
sm
pb b
a
a
sm
a
a
sm
pa a b
b
sm b a
a
sm a b b a a sm b a s
p
p
R
T
T
c m
p
p
R
T
T
c m s s m s s m s m s m s m m S
ln ln
ln ln
&
& & & & & & &
&
Protoni procesi
U posebnom sluaju kada su okolnosti mijeanja T=const., i p=const., entropija
mijeanja je odreena izrazom,
( )
sm smi i
n
i
i s
p / p ln R g s

=
=
1
U okolnostima neprotonog mijeanja, pri V=const. i adijabatski izoliranog
mijealita, primjenom Prvog zakona slijedi, mijealita, primjenom Prvog zakona slijedi,
( )
sm b a b b a a
u m m u m u m + = +
b a
b b a a
sm
m m
u m u m
u
+
+
=
Razrada za sluaj mijeanja istih tvari i razliitih idealnih plinova je identina kao
i u prethodno opisanim sluajevima kod protonih okolnosti.
Protoni procesi
8.7. Proraun entalpije tvari
Kod protonog procesa ukupna energija u nekom protonom presjeku jednaka
je entalpiji. Ista se jednostavno moe proraunati kod sluaja idealnog plina.
Meutim vano je poznavati njenu vezu sa izravno mjerljivim veliinama. Kod
ravnotenih stanja tvari ta veza proizlazi iz unutarnje energije koja je nadalje
povezana sa mjerljivim veliinama stanja, odnosno,
U gornjem izrazu integracijska konstanta u
0
se ponitava, obzirom da se uvijek
proraunava sa promjenom entalpije neke tvari. Drugi pristup povezivanja
entalpije sa mjerljivim veliinama je ukoliko se krene od formalne veze,
( )
0 0 0
u T c u T R c RT u T c h
p v v
+ = + + = + + =
p
p
h
T
T
h
h
T
p
d d d
|
|

\
|

+
|

\
|

=
Nadalje primjenom Prvog zakona slijedi,
p v
p
h
T
T
h
p v h q
T
p
d d d d d
(
(

|
|

\
|

+
|

\
|

= =
Protoni procesi
Pri emu je donji lan izravno mjerljiva veliina,
p
p
c
T
h
=
|

\
|

Primjenom Prvog zakona na izohorni proces slijedi,

def
p
v
h
c c
q
|
|

|

(
|
|

|
+ = =
|
|

|

v
T
p v
def
v
T
p
v
p
h
c c
T
q
|

\
|

|
|

\
|

+ = =
|

\
|

Pri emu se lan odreuje preko mjerljivih veliina.

lan se odreuje poznavanjem termike jednadbe stanja .
T
p
h
|
|

\
|

v
T
p
|

\
|

( ) v , T p p =
Obzirom da su u gornjim izrazima svi derivacijski lanovi izraeni preko
eksperimentalno mjerljivih veliina isti izrazi se mogu integrirati. Integracija
izraza za entalpiju poinje od nekog dogovornog referentnog stanja 0,
( ) ( ) t
p
h
t c p t h p t h
t
p
p
t
t
p
d d , ,
0 0
0
0 0 0
|
|

\
|

+ + =
Protoni procesi
Stoga poznavajui veze h=h(T, p) te s=s(T,p) za odreenu tvar moe se
konstruirati priradajui h-s dijagram. Zadnji izraz je vaan jer u opem sluaju
daje zavisnost entalpije neke tvari o temperaturi, volumenu i tlaku sa
dogovornim poetkom od nultog, tj. referentnog stanja.
Meutim ukoliko entalpija pored navedenih parametara zavisi jo i od kemijskog
sastava, onda je proraun sloeniji. Primjer toga je izgaranje smjese
gorivo+zrak, gdje kemijski sastav ima itekako utjecaja. ire gledano gorivo+zrak gorivo+zrak, gdje kemijski sastav ima itekako utjecaja. ire gledano gorivo+zrak
kao i produkti izgaranja sastoje se iz istih kemijskih tvari (O
2
, N
2
itd.)., samo
drugaije rasporeenih. Upravo je to model po kojem se u ovom sluaju
odreuju entalpije. Naime, za svaku tvar (koja se sastoji u obliku razdvojenih
kemijskih elemenata) usvaja se kao referentna entalpija h
0
na usvojenoj
standardnoj temperaturi od 25C i tlaku 1,013 bara. U takvom stanju je entalpija
odreene tvari uzeta za nulu.
Shematski prikaz procesa
izgaranja sa razliitim
kemijskim rekacijama
Protoni procesi
Dakle, entalpija odreene tvari kao kemijskog spoja na standardnoj temperaturi
i tlaku, jednaka je razlici entalpija izmeu te tvari kao spoja i njezinih razdvojenih
elemenata u standardnom stanju. Ta razlika entalpija odgovara toplini koja je
potrebna za nastajanje tog spoja pa se ista zove apsolutna entalpija. Za svaku
kemijsku tvar postoje tablini podaci za apsolutne entalpije. Navedeni pristup za
proraun entalpije se u potpunosti moe primjeniti i za proraun entropije.