Izv. prof. dr. sc.

Rajka Jurdana epid

FIZIKA 1

TERMODINAMIKA

TERMODINAMKI SUSTAV

energija

okoli

sustav
Shema termodinamikog sustava

STANJE SUSTAVA
- odreeno je poznavanjem fizikih parametara: p, T, V..

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

- primjer tdn. sustava: mehaniki ureaj, bioloki organizam, koliina

materijala kao npr. plin u klimatizacijskom ureaju, para u turbini

FIZIKA 1

- koliina tvari odreenih karakteristika, omeena plohom

(cjelina koja moe izmjenjivati energiju s okoliem)

TERMODINAMIKI PROCESI

POVRATNI ILI REVERZIBILNI

- idealizacija, aproksimacija
- (kvazi)ravnoteni procesi, u kojima su sustavi u termodinamikoj ravnotei
Primjer: spori procesi, dva tijela vrlo male razlike u temperaturi, ako se za vrlo mali
iznos promijeni temperatura dvaju tijela, mogud je obrnut smjer prijenosa topline

NEPOVRATNI ILI IREVERZIBILNI

Strogo gledano svi su procesi u prirodi ireverzibilni, mogu se samo
pribliiti reverzibilnosti

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

Primjeri: ekspanzija plina u cilindru,

prijenos topline s vrudeg tijela na hladno,
trljanje ruku (mehaniki rad se zbog trenja pretvaa u toplinu)
topljenje leda u ai (prijelaz topline s tekudine na led)

FIZIKA 1

- naini promjene stanja sustava, procesi u kojima se mijenja stanje sustava

TERMODINAMIKI PARAMETRI

dT
dV
dp
dU

(matematiki: totalni diferencijali )

FUNKCIJE PROCESA - W, Q.. ovise o procesu (putu) kojim se dolazi iz poetnoga

u konano stanje

W W
Q Q
(matematiki: nisu totalni diferencijali, imaju oznaku )

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

T
V
p
U

FIZIKA 1

FUNKCIJE STANJA - T, p, V, U... ne ovise o procesima koji su doveli do stanja

TOPLINA I RAD
- predznaci funkcija procesa u termodinamici

Rad obavlja sustav (na okoliu) W > 0

Rad obavlja okoli (na sustavu ) W < 0

okoli

Q>0

okoli

W>0
sustav

Primjer: toplina i rad pozitivni

Q<0

W<0
sustav

Primjer: toplina i rad negativni

FIZIKA 1

Dovoenje topline sustavu Q > 0

Odvoenje topline sustavu Q < 0

mehaniki rad W

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

toplina Q

MEHANIKI RAD PLINA U TERMODINAMIKOM PROCESU

dW F ds

diferencijal rada

sila kojom sustav (plin) djeluje na klip

dW p S dx p dV
tlak povrina
klipa klipa

V2

p dV

V1

infinitezimalna
promjena
obujma

rad kojeg obavi sustav

pri promjeni obujma

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

- inaice ovog naela: motori s unutarnjim izgaranjem, parne turbine i kompresori

u hladnjacima i klimatizacijskim ureajima

FIZIKA 1

- primjer jednostavnog termodinamikog sustava: ekspanzija plina u cilindru

s pominim klipom

Geometrijska interpretacija u p-V dijagramu: rad je povrina pod krivuljom p = p(V)

Promjena (smanjenje)
tlaka plina u cilindru
zbog ekspanzije
C

V2

p dV

V1

Promjena obujma (povedanje)

plina u cilindru zbog ekspanzije

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

FIZIKA 1

PUTOVI MEU TERMODINAMIKIM STANJIMA

1 POETNO STANJE
PUT - niz meustanja

2 KONANO STANJE
p1
V1

V2

Rad kojeg obavlja sustav ne ovisi samo o poetnom i konanom stanju

nego i o meustanjima, tj putu kojim je sustav doao u konano stanje

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

p2

FIZIKA 1

PRIMJERI - PUTOVI MEU TERMODINAMIKIM STANJIMA

p
1

p2

p2

FIZIKA 1

p2

2
2

p1
V1

V2

Ekspanzija plina od V1 na V2

p1

p1
V1

V2

4
V1

V2

1-3 Izobarna ekspanzija

plina od V1 na V2

1-4 Izohorno smanjenje

tlaka od p2 na p1

3-2 Izohorno smanjenje

tlaka s p2 na p1

4-2 Izobarna ekspanzija

tlaka s V1 na V2

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

PUTOVI MEU TERMODINAMIKIM STANJIMA

FIZIKA 1

IZOTERMA
B

IZOBARA

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

IZOHORA

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

FIZIKA 1

PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

KRUNI PROCES
p, V, T

P, V, T

P, V, T
p, V, T

prolazak TDN sustava kroz niz stanja pri emu se na kraju vrati u poetno

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

FIZIKA 1

p, V ,T

TOPLINSKI STROJ ureaj koji toplinu pretvara u rad ili mehaniku energiju
- najeda izvedba: radna supstanca kojoj odvodimo ili
dovodimo toplinu, a ona tada ekspandira ili se komprimira

- uzima toplinu od toplog spremnika i predaje je hladnom spremniku

Toplinski stroj daje rad.
HLADNJAK toplinski stroj koji radi u obrnutom smjeru
- uzima toplinu od hladnog spremnika (unutranjost hladnjaka)
i predaje je toplom spremniku (okolini)

Hladnjaku se predaje rad.

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

FIZIKA 1

Radna substanca parne turbine: voda

Radna substanca motora automobila: mjeavina zraka i goriva

PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

Zakon ouvanja energije

unutarnja
energija

Q =dU + W

mehaniki rad

Diferencijalni oblik zakona

Nemogude je konstruirati toplinski stroj koji bi dao vie energije u obliku

rada nego to bi apsorbirao energije u vidu topline.
(Perpetuum mobile prve vrste nije mogud.)

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

toplina

FIZIKA 1

Q = U +W

TOPLINSKI KAPACITETI PLINOVA

Molni toplinski kapacitet - koliina topline koju treba dovesti

1 molu plina da mu T poraste za jedan kelvin
Molni toplinski kapacitet pri stalnom tlaku

1 Q
Cp

n dT p
Molni toplinski kapacitet pri stalnom obujmu

CV

1 Q

n dT V

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

Q
C
nT

FIZIKA 1

Toplinski kapacitet - svojstvo TDN sustava da prima toplinu

TOPLINSKI KAPACITETI PLINOVA

Kod konstantnog obujma vrijedi:

V konst. dV 0 W p dV 0

te vrijedi:

CV

Unutarnja energija je

FIZIKA 1

Q dU W dU

1 Q
1 dU
1 dU

n dT V n dT V
n dT

i
U n RT
2
dU i
nR
dT 2

d
dT

CV

i
R
2

Molni topl. kapacitet

plina ovisi o broju st.
slobode plina

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

Prvi zakon TDN tada je:

TOPLINSKI KAPACITETI PLINOVA

Jednadba stanja idealnog plina:

pV n R T

d
dT

p dV n R dT

Q dU W dU n R dT

dU
Q

nR

dT p dT
Uvrtavanjem

i
i

n R n R 1 n R
2
2

Molni toplinski kapacitet pri stalnom tlaku je dakle:

1 Q
i

Cp
1 R
n dT p 2

: dT

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

Prvi zakon TDN:

FIZIKA 1

W n R dT

TOPLINSKI KAPACITETI PLINOVA

Oduzimanjem relacija

dobije se:

C p CV R

Cp

R
1

CV

R
1

Omjer toplinskih kapaciteta je

Cp
CV

ADIJABATSKI KOEFICIJENT

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

FIZIKA 1

MAYEROVA RELACIJA

TOPLINSKI KAPACITETI PLINOVA - PRIMJER

JEDNOATOMSKI PLINOVI
Stupnjeva slobode: i = 3
dobije se:

3
R 12,47 J mol1 K 1
2
5
C p R 20,79 J mol1 K 1
2
CV

Adijabatski koeficijent:

5
Cp 2 R 5

1,67
CV 3 R 3
2

Izraunate vrijednosti dobro se slau s eksperimentalno dobivenima.

FIZIKA 1

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

Iz relacija

TOPLINSKI KAPACITETI PLINOVA - PRIMJER

DVOATOMSKI PLINOVI
Stupnjeva slobode: i = 7
dobije se:

7
R 29 J mol1 K 1
2
9
C p R 37 J mol1 K 1
2
CV

Adijabatski koeficijent:

Cp
CV

9
1,28
7

Izraunate vrijednosti dobro se slau s eksperimentalno dobivenima.

FIZIKA 1

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

Iz relacija

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

FIZIKA 1

OSNOVNI TERMODINAMIKI PROCESI

OSNOVNI TERMODINAMIKI PROCESI

IZOHORNI PROCES
V konst. dV 0
A

FIZIKA 1

Prvi zakon TDN:

Q dU W

Q = dU

Izohorni
O proces: C A
Povrina pod izohorom je nula

W 0

Toplina koja ulazi u sustav

povedava mu unutarnju
energiju

Povedanje T i p

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

IZOHORA

W p dV 0

OSNOVNI TERMODINAMIKI PROCESI

IZOBARNI PROCES
p konst.

p dV p dV p (V V )
1

V1

V2

V1

Vrijedi Gay-Lussacov zakon:

IZOBARA

V1 V2

T1 T2
Mijenja se T
Mijenja se U

Izobarni
O proces: C B
Povrina pod izobarom

Q U W

i
n R (T2 T1 ) p (V2 V1 )
2

FIZIKA 1

V2

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

OSNOVNI TERMODINAMIKI PROCESI

IZOTERMNI PROCES

T konst.
Jednadba stanja plina:

U konst.
p

pV n R T

A
IZOTERMA

Rad je:
V2

V2

dV
W p dV n R T
n R T ln V
V
V1
V1
V2
n R T ln V2 ln V1 n R T ln
V1
Vrijedi Boyle-Mariotteov zakon: V
1

W n R T ln
IzotermniO proces: A B
Povrina pod izotermom

n RT
V

1. z. TDN:

p2
p1

Q U W
0

V2

V2
V1

p1
p2

Q W
Sva toplina se
koristi za
obavljanje rada

OSNOVNI TERMODINAMIKI PROCESI

ADIJABATSKI PROCES
Proces u kojem ne dolazi do izmjene topline izmeu sustava i okoline:

adijabata

Q U W

0 U W

W= - U
Adijabatska ekspanzija
unutarnja energija se smanjuje
(T sustava se smanjuje)

W>0
U < 0

Adijabatska kompresija unutarnja energija se povedava W < 0

U > 0
(T sustava se povedava)

Jednadba adijabate ?

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

Prvi zakon TDN:

FIZIKA 1

Q=0

ADIJABATSKI PROCES - JEDNADBA ADIJABATE

i
Cp 2 1
2

1
i
CV
i
2

2
1

nR
(T2 T1 )
1

Plinska jednadba

n R dT
1

1 W n R dT

pV n R T

p dV V dp n R d T
Zbrajanjem jednadbi slijedi:

p dV V dp 1 W 0
W p dV

p dV V dp 1 p dV 0

V dp 1 1 p dV 0

V dp p dV 0

:pV

FIZIKA 1

i
n R (T2 T1 )
2

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

W= - U

ADIJABATSKI PROCES

dp dV

p
V

p1

ln p

p2
p1

ln V

FIZIKA 1

2
dp
dV

p
V
p1
V1

V2
V1

ln p2 ln p1 ln V2 ln V1

p1
ln ln
p2

V2

V1

p1
p2

V2

V1

p2V2 p1V1

pV konst.
Jednadba adijabate

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

dp dV

0
p
V

ADIJABATSKI PROCES

adijabate su strmije od izotermi

izoterme

pV konst.
V

FIZIKA 1

adijabate pV konst.

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

pV konst.
T p1 konst.

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

TV 1 konst.

FIZIKA 1

POISSONOVE JEDNADBE ZA IDEALNI PLIN

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

FIZIKA 1

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

Ulaganje rada

Dobivanje rada

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

Za dobivanje rada potrebna su dva spremnika razliitih temperatura.

Pri prijelazu topline iz toplijeg u hladniji, dobiva se mehaniki rad.
Pri prijelazu topline iz hladnijeg u topliji, potrebno je uloiti mehaniki rad.

FIZIKA 1

- opisuje uvjete dobivanja mehanikog rada iz topline

Clausiusova formulacija:
Toplina ne moe sama od sebe prelaziti s hladnijega na toplije tijelo,
ni posredno ni neposredno.

Clausiusov nemogudi proces

Izvor: www.fsb.unizg.hr/termovel/8vj_uvod.pdf

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

Ne moe se konstruirati toplinski stroj koji bi obavljao rad

crpedi toplinu samo iz jednoga spremnika.

Planckov nemogudi proces

Izvor: www.fsb.unizg.hr/termovel/8vj_uvod.pdf

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

KRUNI PROCESI

CARNOTOV KRUNI PROCES

- idealizirani proces s najvedim stupnjem korisnosti
p

FIZIKA 1

p2
p4
p3

4
V1

V2 V4

3
V3

Sustav koji bi izvodio Carnotov kruni proces bio bi

hipotetiki Carnotov toplinski stroj

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

p1

CARNOTOV KRUNI PROCES

1-2 izotermna ekspanzija

W12
p
p1

adijabate

Odvoenje topline
n R T2 V4
W34
ln
Q2
Rad se obavlja na sustavu
1 V3
4-1 adijabatska kompresija

2
izoterme

p4
p3

4
V1

Dovoenje topline
Sustav obavlja rad

2-3 adijabatska ekspanzija

Q=O
nR
Hlaenje s T1 na T2
W23
(T2 T1 )
1
Sustav obavlja rad
3-4 izotermna kompresija

p2

n R T1 V2
ln
Q1
1 V1

V2 V4
Ukupni rad

3
V3

T1
T2

nR
W41
(T1 T2 )
1

Q=O
Zagrijavanje T2 na T1
Rad se obavlja na sustavu

W W12 W34 Q1 Q2 Q1 Q2

KORISNOST

W
Q1

Q1 Q2
Q1

Q2
Q1

Za korisnost Carnotova procesa s idealnim plinom vrijedi i relacija:

T
1 2
T1

T hladnjaka
T grijaa

Korisnost procesa ovisi o temperaturnoj

razlici spremnika

FIZIKA 1

Uvrtenjem rada iz relacije

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

- kriterij za iskoristivost toplinskog stroja

KRUNI PROCESI - PRIMJERI

JOULEOV

OTTOV

1-2 Izobarno zagrijavanje

2-3 Adijabatska ekspanzija
3-4 Izobarno hlaenje
4-1 Adijabatska kompresija

1-2 Adijabatska kompresija

2-3 Izohorno zagrijavanje
3-4 Adijabatska ekspanzija
4-5 Izohorno hlaenje

DIESELOV

1-2 Adijabatska kompresija

2-3 Izobarno zagrijavanje
3-4 Adijabatska ekspanzija
4-1 Izohorno hlaenje

Kruni proces - primjer

Popodnevni rad, 4 sata
Ruak, 1 sat

Jutarnji rad
4 sata

Veera, 1 sat

Doruak, 1 sat

Spavanje
8 sati

Trening, 1 sat
Uenje i zabava
4 sata
UKUPNO

POVRATNOST (REVERZIBILNOST) PROCESA I ENTROPIJA

Totalni diferencijal entropije

(u reverzibilnom procesu)

Entropija S je funkcija stanja: razlika entropija dvaju stanja ovisi samo o

poetnom i konanom stanju.
Razlika entropija
(reverzibilni proces)

Q
S S 2 S1

T R
1
2

Entropija tijela
povedava se ako se tijelu dovodi, a smanjuje ako mu se odvodi toplina

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

Q
dS

T R

FIZIKA 1

- kvantitativni opis povratnosti procesa

REVERZIBILNOST PROCESA I ENTROPIJA

Entropija idealnih krunih procesa

Korisnost u Carnotovu procesu:

T2
1
T1

Q1

Q2

T1

Q2
T2

Q1

Q1
T1

Q2
T2

Q1 0 , Q2 0

Promjena entropije u jednom ciklusu Carnotova procesa:

Q1 Q2
Q
Q
Q
Q
S

T1
T2
T R 2 T R 3 T R 4 T R
1
2

konst.

konst.

Q
SR
0
T

Ukupna promjena entropije u svakom ireverzibilnom

krunom procesu je veda od nule:

Q
SI
0
T

Nemogud je svaki proces u kojem se ukupna entropija smanjuje.

Q
0
T

Entropija svemira stalno raste.

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

Ukupna promjena entropije u svakom reverzibilnom

krunom procesu je nula:

FIZIKA 1

FORMULACIJA DRUGOG ZAKONA TERMODINAMIKE S ENTROPIJOM

ENTROPIJA I IVOT

Organizam je iv dokle god moe smanjivati svoju

entropiju odnosno odravati ureenost sustava.
Smrt - termodinamika ravnotea s okolinom
Nakon smrti dolazi do postupne dezintegracije organizma - entropija se povedava.
Termodinamika definicija ivota: skup procesa koji lokalno smanjuju entropiju,
na raun uzimanja energije iz okoline i povedanja entropije u okolini.

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

ivi organizam je uklopljen je okolinu, iz nje uzima energiju

- pri tome povedava entropiju u svojoj okolini
- unesenu energiju usmjerava u smanjivanje svoje entropije

FIZIKA 1

ivot su pretvorbe energije.

ivi organizam je visokoureeni sustav.

TREDI ZAKON TERMODINAMIKE

U prirodi je neureenost (veda entropija) stanje vede vjerojatnosti.

Svi sustavi u prirodi tee neureenom stanju (stanje ravnotee).
Na temperaturi apsolutne nule sve se estice nalaze u stanju
mirovanja, to je potpuno ureeno stanje.

S (T = 0) = 0
Nernstova formulacija: entropija opada sa smanjivanjem temperature, a
minimalna je, i iznosi nula, samo na temperaturi apsolutne nule.

Izv. prof. dr. sc. Rajka Jurdana epid

Entropija S je mjera neureenosti sustava.

FIZIKA 1

- slijedi iz statistikog razmatranja termodinamike

Izvor: www.fsb.unizg.hr/termovel/8vj_uvod.pdf

NEMOGUDI PROCESI

Parodije TDN zakona

1. z. TDN : Ne moe se kladiti ako ne igra
2. z. TDN: Najvie emu se moe nadati je nerijeen rezultat.
3. z. TDN: Ne moe igrati nerijeeno
4. z. TDN: Doim si roen, ne moe ni izadi iz igre.

1. Ne moe pobijediti, moe samo igrati nerijeeno.

2. Nerijeeno se moe postidi samo na apsolutnoj nuli.
3. Nemogue je igrati na apsolutnoj nuli.

EVERITTOV DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

Nered se u drutvu stalno povedava. Samo ako netko ili neto upre svom
snagom, moe nered svesti na red u ogranienom podruju. Unato tome, taj
de napor u konanici rezultirati povedanjem sveukupnog nereda u drutvu u
cjelini.