Termodinamika 1

doc. dr.sc. Sandro Nieti, dipl.ing.stroj.

6. Kruni procesi sa idealnim plinovima

Kruni procesi idealnih plinova

6.1. Kruni procesi - osnovni pojmovi
Do sada su se razmatrale ravnotene politropske promjene stanja idealnih plinova za koje su formirani izrazi za rad i toplinu. Meutim razmatrali su se samo otvoreni procesi, tj. procesi u kojima poetno i krajnje stanje odreene tvari nije isto. Zamislimo li takav proces u kojemu je kranje stanje, po svojim veliinama stanja, jednako poetnom tada se takav proces naziva kruni proces. Nadalje, da bi se odigrao bilo kakav kruni proces pored vanjskih utjecaja potrebno je imati radnu tvar, a to je u ovom sluaju idealan plin. Stoga za formiranje bilo kojeg krunog procesa potrebno je imati izvor i ponor topline te radnu tvar. Naravno da bi toplina mogla prelaziti sa izvora topline na radnu tvar te u konanici sa radne tvari na ponor topline, potrebna je odreena neravnotea (tzv. eksterna neravnotea). Isto tako sam plin moe biti u internoj ravnotei/neravnotei. U ovom sluaju vano je da plin bude u internoj ravnotei, kako bi se mogli koristiti izvedeni izrazi za rad i toplinu. Sa druge strane mora postojati odreena neravnotea izmeu izvora/ponora topline kako bi se proces uope mogao odvijati.

Kruni procesi idealnih plinova

Prema slici promotrimo u nastavku jedan desnokretni ciklus (u smjeru kazaljke na satu) kod kojega je poetno i kranje stanje idealnog plina jednako. Tijekom tog krunog procesa u svakom dijeliu se izmjenjivala toplina q i rad w. Prema prvom glavnom zakonu za kruni proces, nema promjene unutarnje energije, U=0. Izravna posljedica je sljedea zakonitost za krune procese,

q
i

= qciklusa = wi = wciklusa
i

Proces prema slici odvija se po kilogramu idealnog plina. Prema konvenciji prilikom zapisa Prvog glavnog zakona termodinamike ukoliko se radi o dovedenoj toplini i odvedenom radu, onda su te vrijednosti pozitivne, a suprotno utroeni rad i odvedena toplina e imati negativne vrijednosti (predznak).

Primjer desnokretnog ciklusa

Kruni procesi idealnih plinova

Upravo iz zadnje tvrdnje proizlazi da se kod desnokretnih ciklusa iz dovedene topline dobiva rad, dok se kod ljevokretnih ciklusa troi rad kako bi se odvela odreena koliina topline. Vano je za naglasiti kako e se razmatrati iskljuivo interno i eksterno ravnoteni kruni proces. Isto tako u nastavku e biti prikazani te sa termodinamikog aspekta analizirani karakteristini ciklusi idealnih plinova.

Da li je mogue fomirati ciklus termodinamiki gledano ?

Kruni procesi idealnih plinova

6.2. Karakteristini ciklusi sa idealnim plinovima 6.2.1. Ottov ciklus (ciklus benzinskih motora)
Na slici je prikazan Ottov teoretski ciklus na kojem se temelji prinicip rada dananjih motora pogonjenih na benzinsko gorivo. Prema slici ciklus prikazan u p-v dijagramu, sastoji se iz etiri karakteristina procesa; 1-2 proces kompresije (smjese goriva i zraka), 2-3 proces izgaranja (dovod topline), 3-4 proces ekspanzije (odvod rada), 4-1 proces ispuha produkata izgaranja (odvod topline).
Ottov teoretski ciklus

Ti Tmax
Tp Tmin

Kruni procesi idealnih plinova

Shematski prikaz rada Otto motora

Na slikama u prilogu prikazana je konstrukcija klasinog Otto motora kao i shematski prikaz karakteristinih radnih taktova Otto motora. Idealni ciklus se razlikuje od realnog obzirom na razliite gubitke kao i nepovratne procese koji se odvijaju u realnim motorima. Na narednoj slici je shematski prikazan izgled realnog Otto procesa.
Shematski prikaz konstrukcije Otto motora

Kruni procesi idealnih plinova

Iako je prema slikama uoljiva razlika izmeu teoretskog i realnog ciklusa, razmatranje teoretskih ciklusa je dovoljno dobra aproksimacija sa realnim okolnostima, pogotovo ukoliko se uzmu u obzir pojedini korekcijski faktori. Za termodinamiki proraun ciklusa, tj. odreivanja razmijenjenih radova i toplina, potrebno je poznavati veliine stanja u odreenim tokama procesa ili neke druge parametre kojima se na indirektan nain zadaju te veliine. Vaan pokazatelj valjanosti nekog krunog procesa je termiki stupanj djelovanja (Heat to Work Efficiency), openito definiran kako je prikazano u nastavku.

Realni Otto ciklus

t =

wciklusa q dov

wcikl = qdov qodv

Kruni procesi idealnih plinova

Na razmatranom primjeru idealnog Ottovog procesa (koji se sastoji iz dvije adijabate te dvije izohore i produkti izgaranja imaju svojstva zraka), termiki stupanj djelovanja se moe definirati kako slijedi,

Otto = =

q dov q odv q dov

c v (T3 T2 ) c v (T1 T4 ) c v (T3 T2 )

T3 T2 (T4 T1 ) T3 T2 T4 + T1 = = T3 T2 T3 T2

Otto = 1

T4 T1 <1 T3 T2

Termiki stupanj djelovanja je uvijek manji od 1,0 i to su manje neravnotenosti izmeu izvora i ponora topline, njegova je vrijednost via. Postoji i drugaiji pristup odreivanja termikog stupnja djelovanja Otto motora uvoenjem kompresijskog omjera, ili stupnja kompresije (=V1/V2) benzinskih motora. Postupak polazi od zadnje izvedenog izraza za termiki stupanj djelovanja koji se transformira kako slijedi,

Kruni procesi idealnih plinova

T1 T T T4 = 1 4 1 = 1 T3 T2 T3 T2 T4 T4 1
1

Otto

T2 V1 = V T1 2

T V4 ; 4 = V T3 3

T2 T3 = T1 T4

V3 = V2 ; V4 = V1 ;

V1 = V2

Otto

T1 T T 1 1 1 1 T4 T4 T4 = = 1 = 1 = 1 T3 T2 T2 T2 T1 T T 2 1 1 T4 T4 T1 T1 T4 T1 T4 1 1 1 = 1 = 1 1 T2 V1 T1 V 2

Otto = 1

Otto

Kruni procesi idealnih plinova

6.2.2. Diesel ciklus (ciklus dizelskih motora)
Na slici je prikazan Diesel teoretski ciklus na kojem se temelji princip rada dananjih motora pogonjenih na dizelsko gorivo. Prema slici ciklus se sastoji iz etiri karakteristina procesa; 1-2 proces kompresije idealnog plina), (zraka kao

2-3 proces izgaranja (dovod topline), 3-4 proces ekspanzije (odvod rada),
Rudolf Diesel

4-1 proces ispuha produkata izgaranja (odvod topline).

Diesel realan ciklus

Kruni procesi idealnih plinova

Na zadnjoj slici je prikazan teoretski Diesel ciklus koji zapoima procesom adijabatske kompresije zraka (kao idealnog plina) u cilindru, zatim ubrizgavanjem dizelskog goriva u ugrijani zrak, odnosno nastaje proces izgaranja. Nakon toga slijedi adijabatska ekspanzija, tj. radni takt, gdje se plinovi izgaranja zatim odvode u ispuni lonac. Termiki stupanj djelovanja Diesel ciklusa se odreuje analogno kao i u prolom sluaju za Ottov ciklus, odnosno,

Diesel =

q dov q odv q dov

c p (T3 T2 ) c v (T1 T4 ) c p (T3 T2 ) T3 T2 =

c p T3 c p T2 cv (T4 T1 ) c p (T3 T2 )

T4 T1

T3 T2

Diesel = 1

T4 T1 <1 (T3 T2 )

Kruni procesi idealnih plinova

Temeljem prolih analiza postavlja se pitanje; koji bi ciklus za iste odreene okolnosti dao najvii termiki stupanj djelovanja? Takav desnokretnih ciklus prvi je ustanovio Carnot (Carnotov ciklus). Shematski je Carnotov ciklus prikazan u nastavku u karakteristinom p-V dijagramu, a sastoji se iz dvije izoterme i dvije adijabate. Kako se vidi sa slike toplina se dovodi i dovodi za vrijeme izotermnih promjena stanja 2-3 i 4-1. Dovod i odvod rada se odvija pri adijabatskim promjenama stanja, 1-2 i 3-4. Vano je za uoiti da se proces odvoda i dovoda topline odvija pri konstantnim temperaturama pri emu se temperature izvora/ponora topline podudaraju sa temperaturama radnog fluida.

Sadi Carnot

Carnotov ciklus

Kruni procesi idealnih plinova

Zadnji zakljuak je iznimno vaan jer se procesi dovoda i odvoda topline odvijaju potpuno ravnoteno. Naime kako nema temperaturne razlike izmeu izvora/ponora topline i radne tvari nema ni neravnotenosti (iako je potrebna balem mala temperaturna razlika, tj., neravnotea kako bi se uope mogao odvijati prijenos topline) pa samim time nema niti gubitaka usljed nepovrativosti. Nadalje, proces ekspanzije i kompresije se odvija bez izmjene topline, pa nema utjecaja na okoli. Sve ovo navodi na zakljuak kako je Carnotov proces u potpunosti interno i eksterno ravnotean, a to znai da e takav proces imati najvii termiki stupanj djelovanja kada bi ga za iste okolnosti usporedili sa bilo kojim drugim krunim procesom. Termiki stupanj djelovanja se definira prema ve poznatom principu kako slijedi, v v RTi ln 3 RTp ln 4 q qodv v2 v1 = carnot = dov v qdov RTi ln 3 v2

Kruni procesi idealnih plinova

Obzirom da za adijabatske promjene stanja vrijede veze izmeu krajnjih i poetnih parametara slijedi,
p1v1 = p2v2
p3v3 = p 4 v4

RT1 RT2 v1 = v2 v1 v2

RT3 RT4 v3 = v4 v3 v4

Tp

v2 = Ti v 1

Tp

v3 = Ti v 4

v4 / v1 = v3 / v2
Uvaavanjem gornjih izraza sljedi relacija za termiki stupanj djelovanja Carnotovog ciklusa, T

c = 1

Ti

<1

Vidljivo je kako termiki stupanj djelovanja Carnotovog ciklusa zavisi iskljuivo o temperaturama izvora i ponora topline i uope nije izravno zavisan o vrsti radne tvari.

Kruni procesi idealnih plinova

to je vea razlika izmeu temperatura izvora i ponora topline to je vii termiki stupanj djelovanja. Upravo je iz tog razloga Carnotov ciklus svojevrsni etalon za usporedbu i vrednovanje ciklusa za iste polazne odreene okolnosti. Pored navedenih ciklusa postoje i drugi bezbrojni ciklusi koji se analiziraju na potpuno identian nain, odnosno onako kako je prikazano u prolim primjerima. Neki od njih su navedeni u nastavku (teoretski ciklusi).

Stirling ciklus

Kruni procesi idealnih plinova

Brayton teoretski ciklus (ciklus plinske turbine)

Kruni procesi idealnih plinova

Jouleov teoretski ciklus

Kruni procesi idealnih plinova

Sabath ciklus