ELEKTROMOTORNI POGONI

Predavanje 8.
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama

Masic
Prof. dr. S.

Elektrotehni
cki fakultet Sarajevo

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 1 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Uvod

Tehnicka i ekonomska svojstva trofaznih asinhronih (indukcionih) motora

cine da se danas ovaj tip motora najcesce koristi u elektromotornim
pogonima raznih vrsta.

Fotografije klizno-kolutnog i kaveznog asinhronog motora

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 2 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Uvod

Prednosti
jednostavnost konstrukcije
sigurnost u pogonu
cijena
Nedostatak
nemogucnost regulacije
brzine vrtnje u sirokom
opsegu ako je direktno
prikljucen na trofaznu mrezu.

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 3 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Uvod
Asinhrona masina u elektromotornom pogonu moze raditi kao:
motor - radna stanja (I i III kvadrant)
generator - kocna stanja (generatorsko kocenje u II i IV kvadrantu)
elektromagnetna kocnica - kocna stanja (II i IV kvadrant)

Rezimi rada asinhronog stroja

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 4 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Staticka stanja
Staticka ili kvazistacionarna stanja asinhrone masine u elektromotornom
pogonu analiziraju se pomocu nadomjesne sheme.
Nadomjesna shema asinhronog motora

Mehanicka karakteristika asinhronog motora Me = f (s) data je Klossovom

jednacinom i relacijama:
Me 2 ns n ns npr R2
= s spr s= spr = spr =
Mpr + ns ns X2
spr s
Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 5 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Staticka stanja

Mehanicka karakteristika asinhrone masine

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 6 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Staticka (kvazistacionarna) stanja
Mehanicke karakteristike u cetverokvadrantnom n = f (M ) sistemu.

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 7 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Staticka stanja

Mehanicke karakteristike asinhronih masina mogu se mijenjati:

dodavanjem otpornosti u rotorski krug kod kliznokolutnih motora
promjenom oblika kaveza kod motora sa kaveznim rotorom

Ako se dodaje otpornost u rotorski krug mijenja se nagib linearnog dijela

mehanicke karakteristike motora dok prekretni moment motora ostaje
nepromijenjen.
Mehanicke karakteristike asinhronog kliznokolutnog motora su slicne
karakteristikama neovisno uzbudenog istosmjernog motora.

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 8 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Staticka stanja

Mehanicke karakteristike klizno-kolutnog asinhronog motora

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 9 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Staticka (kvazistacionarna) stanja

Mehanicke karakteristike kaveznih motora - utjecaj oblika kaveza

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 10 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - generatorsko kocenje

Mehanicke karakteristike kod

generatorskog kocenja

Generatorsko kocenje postize se

pri brzinama vrtnje motora vecim
od sinhrone brzine vrtnje
(n > ns ).

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 11 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - generatorsko kocenje

Mehanicke karakteristike kod polno preklopivih asinhronih motora

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 12 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - protustrujno kocenje

Mehanicke karakteristike - zamjena redoslijeda prikljucka faza

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 13 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - dodavanje otpornosti u rotorski krug kod kliznokolutnih motora

Mehanicke karakteristike

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 14 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - elektrodinamicko kocenje
Elektrodinamicko kocenje EMP-a s asinhronim motorom moze se ostvariti
odspajanjem od mreze i:
kratkim spajanjem namota statora
dodavanjem otpora u statorski krug
dodavanjem kondenzatora u statorski krug

Sheme elektrodinamickog kocenja

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 15 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - elektrodinamicko kocenje
Najveci kocni efekt elektrodinamickog kocenja dobiva se ukljucenjem
kondenzatora odgovarajuceg kapaciteta.
Karakteristika sampobudivanja s kondenzatorima u statorskom krugu

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 16 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - elektrodinamicko kocenje

Elektrodinamicko kocenje s kondenzatorima se rijetko koristi. Razlozi zato

su:
kratko vrijeme trajanja kocnog momenta
cijena kondenzatora

Zbog toga se cesce koristi elektrodinamicko kocenje s istosmjernom

strujom u statorskom krugu. Masina pri ovim uvjetima radi kao sinhroni
generator s neistaknutim polovima, ali uz promijenljivu brzinu vrtnje.
Namot statora je uzbudni namot cija istosmjerna (uzbudna) struja u
rotoru inducira izmjenicni napon.
Opterecenje ovog stroja predstavlja radna otpornost rotorskog namota
(sopstvena ili dodata) ako je motor kliznokolutni ili otpornost kaveza
rotora kod kaveznih motora.

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 17 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - elektrodinamicko kocenje istosmjernom strujom
Prikljucak statorskog namota na istosmjerni izvor napona moze biti
realiziran na jedan od nacina pokazan na slici.

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 18 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - elektrodinamicko kocenje istosmjernom strujom

Izvor istosmjernog napona je baterija, istosmjerni generator ili najcesce

ispravljeni mrezni napon snizen autotransformatorom.
Istosmjerni napon ima nisku vrijednost s obzirom na to da struji koja tece
kroz namote statora suprotstavlja samo radna otpornost (reaktancije
statorskog namota nemaju utjecaja). Uslijed toga je mala i snaga koju
treba privesti u uzbudni krug iz istosmjernog izvora.
Vrijednost istosmjerne struje u namotima statora mora biti dovoljna da bi
se proizveo potrebni kocni moment.

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 19 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - elektrodinamicko kocenje istosmjernom strujom

Vrijednost istosmjerne struje odreduje se iz uvjeta da toplinski gubici kod

kocenja (gubici u bakru) ne budu veci od toplinskih gubitaka koje
proizvodi izmjenicna struja

Pdc = P = 2 R = 3I 2 R
Idc dc 1 1

Rdc vrijednost ukupne otpornost u statorskom krugu, koja ovisi o

vrsti spoja namota statora
R1 vrijednost otpornosti jedne faze statorskog namota

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 20 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - elektrodinamicko kocenje istosmjernom strujom

Mehanicku karakteristiku n = f (M )
u II kvadrantu kod kocenja
istosmjernom strujom pokazuje slika
(matematski izvod pogledati u knjizi
B. Jurkovic Elektromotorni pogoni
str. 59).

Odredivanje vrijednosti proizvedenog kocnog momenta bit ce pokazano na

primjeru EMP-a kod kojeg se primjenjuje ova vrsta kocenja.

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 21 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - elektrodinamicko kocenje istosmjernom strujom

Shema spoja i mehanicke karakteristike kod elektrodinamickog

kocenja istosmjernom strujom - kavezni motor

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 22 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Kocna stanja - elektrodinamicko kocenje istosmjernom strujom

Shema spoja i mehanicke karakteristike kod elektrodinamickog

kocenja istosmjernom strujom - kliznokolutni motor

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 23 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Podesenje brzine vrtnje

Brzina vrtnje asinhrone masine data je relacijom:

2f1
meh = s (1 s) = (1 s)
p
Podesenje brzine vrtnje asinhrone moguce je provesti na jedan od slijedecih
nacina:
1 promjenom broja pari polova statorskog namota p
2 promjenom nekog od parametara stroja koji utjece na klizanje s
3 promjenom frekvencije napona mreze f1
Kod vecine modernih elektromotornih pogona s asinhronim masinama
podesenje brzine provodi se promjenom frekvencije f1 (i visine napona
napajanja U1 ) u statorskom krugu odgovarajucim uredajima energetske
elektronike.

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 24 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Podesenje brzine vrtnje

Mogucnosti podesenja brzine vrtnje asinhronog motora

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 25 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Podesenje brzine vrtnje - promjenom broja pari polova
Promjena broja pari polova ostvaruje se s dva odvojena namota u statoru
ili s jednim namotom u kojem se prekapcanjem dijelova namota dobiva p1
ili p2 polova (tkz. Dahlanderov spoj).

Shema i mehanicke karakteristike s dva namota u statorskom krugu

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 26 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Podesenje brzine vrtnje - promjenom broja pari polova

Shema i mehanicke karakteristike polno-preklopivog motora s

Dahlanderovim spojem namota

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 27 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Podesenje brzine vrtnje - promjenom napona na prikljucnim stezaljkama

Promjenom efektivne vrijednosti napona u statorskom krugu motora

mijenaju se mehanicke karakteristike motora (prekretni moment), odnosno
brzina vrtnje stroja. To se moze postici:
podesenjem napona preko autotransformatora
tiristorima u antiparalelnom spoju (tkz. TRIAC) postavljenim u svaku
fazu statora motora
Ovakav nacin podesenja brzine vrtnje pogodan je za pumpe i ventilatore
koji imaju tkz. centrifugalnu mehanicku karakteristiku (M = ct n2 ). Ako je
efektivna vrijednost napona mala moze doci do problema kod pokretanja
radnih strojeva s konstantnim momentom opterecenja.
Rjesenje s autotransformatorom je skupo, a spoj s tiristorima uzrokuje vise
harmonike i smetnje u mrezi.

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 28 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Podesenje brzine vrtnje - promjenom napona na prikljucnim stezaljkama

Shema i mehanicke karakteristike motora spojenog na mrezu preko

autotransformatora i tiristora u antiparalenom spoju - TRIAC

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 29 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Podesenje brzine vrtnje - promjenom napona na prikljucnim stezaljkama

Napon i struja u fazi motora upravljanog tiristorima u antiparalelnom

spoju

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 30 / 31
Elektromotorni pogoni s asinhronim masinama
Podesenje brzine vrtnje - promjenom napona na prikljucnim stezaljkama

Napon i struja u fazi motora upravljanog tiristorima u antiparalelnom

spoju - oscilografski snimci

Masi
Prof. dr. S. c (ETF) ELEKTROMOTORNI POGONI 31 / 31