ELEKTRICNE

MASINE
Elektromehanicka pretvorba energije
Predavanja 1. i Tutorial 1.

Masic , V. ass. mr. S. Smaka

V. prof. dr. S.
Elektrotehni
cki fakultet Sarajevo

20. Septembar 2007

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

1 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Uvod

Elektromehanicka pretvorba je proces u kojemu se mehanicka energija

pretvara u elektricnu energiju ili se elektricna energija pretvara u
mehanicku energiju.
Elektricne masine ili elektricni strojevi su uredaji s pokretnim dijelovima
koji vrse elektromehanicku pretvorbu energije. Elektricni strojevi mogu
raditi kao:
generatori
motori

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

2 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Generator

Generator je elektricni stroj koji pretvara mehanicku energiju privedenu iz

vanjskog izvora u elektricnu energiju.
Generatorima razlicitih vrsta danas se proizvodi vise od 90 % ukupno
prizvedene elektricne energije.

Elektricni stroj kao generator

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

3 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Motor

Motor je elektricni stroj koji pretvara elektricnu energiju preuzetu iz

elektricne mreze u mehanicku energiju.
Mehanicka energija proizvedena motorima koristi se za razlicite potrebe u
razlicitim vrstama radnih strojeva za zamjenu ljudskog rada (elektricna
vozila, pumpe, ventilatori, aparati za domacinstvo).

Elektricni stroj kao motor

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

4 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Reverzibilnost elektricnog stroja

Svaki elektricni stroj je reverzibilan elektromehanicki pretvarac energije, sto

znaci da, bez promjena u konstrukcijskoj izvedbi, moze raditi kao generator
ili motor. Rezim rada stroja odreduju samo vanjski uvjeti nametnuti stroju.
Ako je vrijednost napona elektricne mreze visa od vrijednosti napona
stvorenog u elektricnim krugovima stroja, tada ce stroj raditi kao
motor i tok energije bit ce usmjeren od elektricne mreze prema
radnom stroju prikljucenom na osovinu.
Ako je mehanicki moment, priveden na osovinu iz vanjskog izvora,
veci od mehanickog momenta proizvedenog u stroju, tada ce stroj
raditi kao generator i tok energije bit ce usmjeren od mehanickog
dijela stroja prema elektricnoj mrezi.

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

5 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Transformator

Transformator je uredaj koji sluzi za prilagodbu napona i struja za potrebe

prijenosa i koristenja elektricne energije na mjestu upotrebe. Transformator
nema pokretnih dijelova i ne vrse elektromehanicku pretvorbu energije.
Transformator vrsi samo pretvorbu elektricne energije ponovo u elektricnu
energiju pri cemu se najcesce mijenjaju vrijednosti napona i struja.

Transformator izmedu dvije elektricne mreze

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

6 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Elektroenergetski sistem

Elektricni strojevi, zajedno s transformatorima i prijenosnim elektricnim

vodovima, cine osnovu elektroenergetskog sistema u kojem su povezana
mjesta proizvodnje i mjesta upotrebe elektricne energije.

Pojednostavljena shema elektroenergetskog sistema

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

7 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Opci elektricni stroj

Svaki elektricni stroj se moze predstaviti s tri dijela:

elektricni
elektromagnetni
mehanicki

Opca shema elektricnog stroja

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

8 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Opci elektricni stroj

elektricni dio stroja cine vodici povezani u namot, koji se prikljucuju

na vanjski elektricni sistem iz kojeg stroj uzima ili u njega predaje
elektricnu energiju.
vanjski elektricni sistem je, najcesce, elektricna mreza izmjenicnog ili
istosmjernog napona
elektricne velicine kojima se opisuje veza stroja s vanjskim elektricnim
sistemom su napon, struja i elektricna snaga
elektromagnetni dio stroja je prostor u stroju u kojemu se uspostavlja
i djeluje elektromagnetno polje
elektromagnetno polje stroja opisuju predstavljaju velicine: magnetna
indukcija, jakost magnetnog polja, jakost elektricnost polja, magnetni
tok i protjecanje - magnetomotorna sila
Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

9 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Opci elektricni stroj

mehanicki dio elektricnog stroja cini njegov pokretni dio, koji je na

odgovarajuci nacin (naprimjer, osovina ili remen) prikljucen na vanjski
mehanicki sistem.
vanjski mehanicki sistem je pogonski stroj - turbina ako stroj radi kao
generator, preko koje generator dobiva mehanicku energiju.
U motorskom radu stroja vanjski mehanicki sistem je radni stroj
kojem motor predaje mehanicku energiju
mehanicke velicine kojima se opisuje veza stroja s vanjskim
mehanickim sistemom najcesce su mehanicka brzina vrtnje, mehanicki
moment i mehanicka snaga.

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

10 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Linijski i rotacijski strojevi

Pokretni dio kojim se stroj povezuje s vanjskim mehanickim sistemom

moze imati linijsko ili rotacijsko kretanje. Ovisno o vrsti kretanja
pokretnog dijela elektricni strojevi mogu biti:
linijski (linerani)
rotacijski (nepokretni dio stroja naziva se stator a pokretni dio rotor)

Linijski i rotacijski elementarni stroj

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

11 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Bilans energija elektricnog stroja

Energetski odnosi kod elektromehanicke pretvorbe razmotreni su kroz

analizu energetskog bilansa opceg elektricnog stroja, prikljucenog na
vanjski elektricni i vanjski mehanicki sistem.

Smjer toka energije u opcem elektricnom stroju

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

12 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Bilans energija elektricnog stroja

Jednacina bilansa elektricnih energija:

WE = Welg + Wel + Wel
WE

elektricna energija vanjskog elektricnog sistema

Welg , Wel

gubici u elektricnom dijelu stroja

Wel

elektricna energija predata u elektromagnetno polje.

Jednacina bilansa mehanickih energija:

WM = Wmehg + Wmehk + Wmeh
WM

elektricna energija vanjskog elektricnog sistema

Wmehg , Wmehk gubici u mehanickom dijelu i kineticka energija

Wmeh

mehanicka energija predata u elektromagnetno polje.

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

13 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Bilans energija elektricnog stroja

Energija elektromagnetnog polja:

WF = Wel + Wmeh = Wf + Wf g .
WF

ukupna energija predata elektromagnetnom polju

Wel

elektricna energija predata elektromagnetnom polju

Wmeh

mehanicka energija predata elektromagnetnom polju

Wf

energija akumulirana u elektromagnetnom polju

Wf g

gubici energije u elektromagnetnom polju (histereza,

vrtlozne struje i dielektricni gubici).

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

14 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Bilans energija elektricnog stroja

Ako se zanemare gubici u elektromagnetnom polju (Wf g = 0) dobiva se

tkz. konzervativno polje: Energija unesena u konzervativno polje je:
Wf = Wel + Wmeh

Zakljucak 1
Proces elektromehanicke pretvorbe ne ovisi o gubicima u
elektricnom, mehanickom i elektromagnetnom dijelu stroja niti o
energiji akumuliranoj u njegovim mehanickim dijelovima. Gubici
utjecu samo na faktor korisnosti procesa elektromehanicke
pretvorbe.

Zakljucak 2
Jednacine energetskog bilansa elektricnog stroja su opce i vrijede
za oba smjera toka energije, odnosno i za motorski i za
generatorski rezim rada. Razlika je samo u predznacima za
elektricnu i mehanicku snagu.
Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

15 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Faktor korisnosti elektricnog stroja

Faktor korisnosti elektricnog stroja definira se kao odnos predate i

primljene snage u stacionarnom rezimu rada stroja:
=

predata snaga
primljena snaga

Ako se s P1 oznaci aktivna elektricna snaga, a s P2 mehanicka snaga, tada

faktore korisnosti generatora i motora definiraju relacije:
G =

P1
P2

M =

P2
.
P1

Faktor korisnosti cesto se izrazava u procentima:

G =

P1
100 %
P2

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

M =

ELEKTRICNE
MASINE

P2
100 %.
P1
20. Septembar 2007

16 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Magnetni krug elektricnog stroja

Magnetni krug elektricnog rotacijskog stroja cine zeljezne jezgre statora i

rotora na koje se postavljaju namoti te zracni raspor izmedu jezgri.

Zeljezne
jezgre i namoti elektricnog stroja

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

17 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Zeljezne
jezgre i namoti

Zeljezne
jezgre su izgradene od medusobno izoliranih zeljeznih limova u

koje su usjeceni utori. Zeljezne

jezgre mogu biti:
s istaknutim dijelovima
s neistaknutim dijelovima (cilindricne jezgre)
Oblik zeljezne jezgri utjece na karakteristike elektricnog stroja.
Namoti se postavljaju u utore zeljezne jezgre, a mogu biti:
koncentrirani (na istaknutim dijelovima zeljezne jezgre)
raspodijeljeni (na cilindricnoj jezgri)

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

18 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Koncentrirani i raspodijeljeni namoti

Principi izvedbe koncentriranih i raspodijeljenih namota

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

19 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Polovi u magnetnom krugu

Elektricni strojevi se mogu izvesti sa dva ili vise magnetnih polova.

Polarnost stroja ovisi o nacinu izvedbe zeljeznih jezgri i namota stroja.

Dvopolni i cetveropolni stroj s istaknutim dijelovima jezgre na statoru

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

20 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Polovi u magnetnom krugu

Dvopolni i cetveropolni stroj s istaknutim dijelovima jezgre na rotoru

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

21 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Polovi u magnetnom krugu

Dvopolni i cetveropolni stroj s cilindricnim jezgrama

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

22 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Polovi u magnetnom krugu

Promjena magnetnog toka u svitku kod dvopolnog stroja

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

23 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Polovi u magnetnom krugu

Promjena magnetnog toka u svitku kod cetveropolnog stroja

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

24 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Broj pari polova, elektricna brzina i elektricni ugao

Broj magnetnih pari polova stroja oznacava se slovom p, a broj polova s

2p. Dio obima zeljezne jezgre koji pripada jednom polu naziva se polni
korak i racuna se kao:
D
p =
2p
gdje je D srednji dijametar supljine u koju se smjesta rotor stroja.
Promjene izmjenicnih elektricnih i magnetnih velicina (napona, struja,
magnetnih tokova) mjere se elektricnim uglom i elektricnom ugaonom
brzinom vrtnje.

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

25 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Broj pari polova, elektricna brzina i elektricni ugao

Veze sa mehanickim uglom i mehanickom ugaonom brzinom vrtnje date su

relacijama:
= p meh

dmeh
d
=p
= p meh
dt
dt

U inzenjerskoj praksi se umjesto mehanicke ugaone mehanicke brzine

vrtnje meh (jedinica rad/s) koristi mehanicka brzina vrtnje n (jedinica
okretaj/min).
Veza izmedu meh i n data je relacijom:
meh = 2

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

n
60

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

26 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Frekvencija, ugaona frekvencija

Frekvencija, odnosno broj punih ciklusa promjene elektricnih i magnetnih

velicina u jednoj sekundi moze se zapisati preko mehanicke brzine vrtnje n:
f =p

n
60

Elektricna ugaona brzina naziva se i ugaona frekvencija i zapisuje se preko

frekvencije f :
n
= p meh = 2 p
= 2f
60

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

27 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Osnove elektromehanicke pretvorbe

Proces elektromehanicke pretvorbe koji se vrsi u elektricnim strojevima

zasniva se na osnovnom energetskom principu koji glasi: energija se niti
stvara niti unistava, nego se samo mijenja oblik energije.
Elektromehanicku pretvorbu energije omogucuju pojave koje se dogadaju u
prostoru u kojemu djeluje elektromagnetno polje.
Elektromagnetno polje je zajednicki naziv za vremenski promjenljiva,
medusobno povezana, elektricna i magnetna polja koja se pojavljuju u
prostoru u kojemu se nalaze neki materijali i/ili vodici protjecani strujama.
Akumuliranje, promjena i oslobadanje energije u magnetnom polju
omogucuju elektromehanicku pretvorbe energije, a elektricna polja, koja
nastaju u izolacijama vodica, omogucuju uspostavu elektricnih napona
potrebnih za vezu elektricnog stroja s vanjskim elektricnim sistemom.
Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

28 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Magnetna polja

Magnetna polja u elektricnim strojevima stvaraju:

prirodni materijali - permanentni magneti
vodici i svici kroz koje tece struja (istosmjerna ili izmjenicna)
elektromagneti

Nacini stvaranja magnetnog polja

Permanetni magnet

Svitak protjecan strujom

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

Elektromagnet
20. Septembar 2007

29 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Magnetna polja

U prakticnim izvedbama elektricnih strojeva koriste se:

istosmjerna polja
izmjenicna polja (jednofazna i visefazna, najcesce trofazna)
Kompletan matematski zapis svih pojava koje se desavaju u
elektromagnetnim poljima dat je Maxwellovim jednacinama1 .
Osnovne velicine magnetnog polja su:
~
magnetna indukcija B
~
jakost magnetnog polja H
magnetni tok
ulanceni magnetni tok
protjecanje ili magnetomotorna sila F
1

Masic Elektricni strojevistrana 330

Knjiga S.

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

30 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Magnetna polja - temeljne relacije

Temeljne relacije - zakoni koje povezuju velicine u magnetnim polju su:

~ =H
~
B

- zakon materijala

~ dS
~
B

- Gausov zakon

= N
I

~ d~l =
H

- zakon ulancenog toka

Ik = N I = F

- Ampereov zakon

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

31 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Sile u magnetnom polju

Za teoriju i prakticnu izvedbu elektricnih strojeva najvaznije pojave koje se

desavaju u elektromagnetnim poljima su:
djelovanje sila na vodice i materijale u magnetnom protjecane strujom
induciranje napona u vodicima koji se krecu u magnetnom polju

Sila na vodic u magnetnom polju

= (

Za meusobno okomite vektore

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

32 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Sile u magnetnom polju

Sila na feromagnetni materijal

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

33 / 41

Elektromehanicka pretvorba
Sile u magnetnom polju

Sila uslijed medusobnog djelovanja dva magnetna polja

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

34 / 41

Elektromehanicka pretvorba
Inducirani napon u magnetnom polju

Inducirani napon u vodicu koji se krece

=(

Za meusobno okomite vektore

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

35 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Inducirani napon u magnetnom polju

Faradayev zakon: u zatvorenoj petlji nastaje napon ako se

magnetni tok kojeg obuhvata petlja mijenja s vremenom
Matematski zapis Faradayevog zakona elektromagnetne indukcije je:
e=

d
dt

Lenzov zakon: smjer induciranog napona je uvijek takav da

u zatvorenoj provodnoj petlji uzrokuje struju koja stvara
magnetni tok koji se protivi promjeni magnetnog toka kojim
je stvoren inducirani napon u petlji.
Matematski zapis Lenzovog zakona je:
e=
Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

d
dt

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

36 / 41

Elektromehanicka pretvorba
Inducirani napon u magnetnom polju

Ilustracija zakona elektromagnetne indukcije

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

37 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Inducirani napon u magnetnom polju

Ako zatvorena petlja obuhvata magnetni tok N puta (petlja je svitak s N

zavoja) ili magnetni tok prolazi N puta kroz petlju (petlja je svitak s
jednim zavojem), inducirani napon u petlji ce biti N puta veci.

Ulanceni tok kroz svitak i zavoj

Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

38 / 41

Elektromehanicka pretvorba energije

Inducirani napon u magnetnom polju

Matematski zapis Faradayevog i Lenzovog zakona je:

e=N

d
d
=
dt
dt

ili

d
d
=
dt
dt
Faradayev zakon se moze zapisati i u obliku:
e = N

e=

d
dx
=
+
= e1 + e2
dt
t
x dt

Inducirani napon e1 nastaje kao rezultat vremenske promjene magnetnog

toka, a inducirani napon e2 nastaje kao poslijedica mehanickog kretanja
(petlje ili elektromagneta) u magnetnom polju.
Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

39 / 41

Zadaci za samostalan rad

Tutorial 1

Zadatak 1.
Elektricni motor iz mreze na koju je prikljucen uzima snagu P1 = 6280 W.
Motor na osovini razvija mehanicki moment M2 = 36,8 Nm. Mehanicka
brzina vrtnje rotora je n = 1400 o/min.
Odrediti faktor korisnosti motora M i snagu gubitaka Pg .
Rjesenje: M = 0,859, Pg = 885,2 W

Zadatak 2.
Elektricni generator u mrezu daje snagu P1 = 400 kW. Mehanicka brzina
vrtnje rotora generatora iznosi n = 1500 o/min. Generator radi s faktorom
korisnosti G = = 0,92.
Odrediti mehanicku snagu koju treba privesti na osovinu generatora P2 ,
snagu gubitaka Pg i mehanicki moment na osovini generatora M2 .
Rjesenje: Pg = 434,8 kW, Pg = 34,8 kW M2 = 2768 Nm
Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

40 / 41

Zadaci za samostalan rad

Tutorial 1

Zadatak 3.
Elektricni stroj vrti se brzinom n = 1450 o/min i pri tome na osovini
razvija mehanicku snagu P2 = 50 kW. Dijametar rotora stroja je
D = 40 cm. Potrebno je izracunati:
a. mehanicki moment na osovini stroja M2
b. silu na obod rotora Fe
c. mehanicku ugaonu brzinu vrtnje meh
d. linijsku brzinu kretanja oboda rotora v
Rjesenje:
a. M2 = 329,3 Nm
b. Fe = 1645,55 N
c. meh = 151,84 rad/s
d. v = 30,37 m/s
Masi
V. prof. dr. S.
c , V. ass. mr. S. Smaka (ETF)

ELEKTRICNE
MASINE

20. Septembar 2007

41 / 41