Professional Documents
Culture Documents
Pod pojmom mali elektrini strojevi obino elektri obi podrazumijevamo strojeve ija je snaga ispod 1kW. 1kW. U odnosu na velike strojeve je broj komada takvih strojeva vrlo velik.
Uvod
Ukupna snaga i vrijednost proizvodnje malih elektrinih strojeva su takoer vrlo velike. elektri velike. Njihova je upotreba vrlo rairena, od domainstava ra doma do industrije, transportnih sredstava, ureda itd.
Vrlo esto se mali elektrini strojevi koriste kao elektri ureaji za podeavanje i regulaciju. pode Za njih bismo mogli rei da im osnovna namjena nije re pretvaranje energije. Princip njihovog rada je ipak princip rada elektrinih elektri strojeva, i to najee elektrinih motora. naj elektri
Jednofazni asinkroni motor ima izuzetno veliku primjenu u domainstvu. doma Koristi se tamo gdje ne postoji trofazni prikljuak na priklju elektrinu mreu. elektri mre Zbog cijene instalacije novog trofaznog prikljuka priklju ekonomski je opravdano koristiti jednofazni motor. Trofazni motor je bolji, manji i jeftiniji od jednofaznog motora iste snage.
Nain rada Na
Nain rada Na
Nain rada Na
Jednofazni asinkroni motor ima jednofazni namot koji je obino rasporeen na priblino dvije treine obi pribli tre oboda stroja. Izmjenina struja kroz namot togr motora stvara Izmjeni jednofazno pulzirajue protjecanje . pulziraju Jednofazno protjecanje moemo prikazati kao sumu mo r r dva rotirajua protjecanja, direktno d i inverzno i : rotiraju
U I
= d + i
shematski prikaz
jednofazno protjecanje
Nain rada Na
Nain rada Na
Direktno i inverzno protjecanje se vrte u suprotnim smjerovima. Njihove amplitude su jednake i iznose:
U 2
s=0
K
s =1
1 d = i = 2
Ponaanje motora moemo promatrati kao dva Pona mo odvojena motora na istoj osovini. osovini. Ti motori su elektriki spojeni tako da se njihova elektri protjecanja vrte u suprotnim smjerovima.
I sd = I si
I rd ' = I ri ' I 0d = I 0i
Tkd = Tki
Nain rada Na
Nain rada Na
Kad bi ovi motori bili prikljueni na napon istog priklju iznosa U/2, kruni dijagram oba motora bi bio kru identian za toku kratkog spoja. identi to U toki kratkog spoja su moment direktnog sistema to Tkd i moment inverznog sistema Tki jednaki, ali suprotnog predznaka. Ukupni moment kratkog spoja Tk e biti jednak sumi ovih momenata:
Ako se pomaknemo iz toke kratkog spoja, brzina to motora e biti n. Sinkrone brzine nsd za direktno polje i nsi za inverzno polje iznose: iznose:
nsd = ns nsi = ns
Klizanje direktnog polja: direktnog polja Klizanje inverznog polja:
sd =
Tk = Tkd Tki = 0
ns n = s <1 ns -n n si = s = 2 s >1 - ns
Nain rada Na
Nain rada Na
U 2
s=0
Id
s =1 2 s
s=2
Struje direktnog i inverznog sistema nisu vie nisu vi jednake, a niti momenti. Izvan toke kratkog spoja (za klizanja s<1) bi to rezultantni moment T iznosio:
K
Ii
Ti
Td
I 0d = I 0i
Kruni dijagram jednofaznog asinkronog motora za Kru klizanje s < 1
T = Td Ti 0
Krivulja momenta u ovisnosti o klizanju predstavlja rivulja razliku momenata.
Nain rada Na
Pogreno je, meutim, pretpostaviti da su naponi Pogre meutim, direktnog i inverznog sistema jednaki.
ukupni moment
0 s
moment inverznog polja
Naime, direktni i inverzni sistem su vezani u seriju. Iz nadomjesne sheme se vidi da naponi Ud direktnog i Ui inverznog sistema ne mogu biti jednaki. Naponi su proporcionalni impedancijama direktnog i i inverznog sistema koje nisu jednake, ve ovise o ve klizanju.
Krivulje momenta za sluaj jednakih napona na direktnom i slu inverznom sistemu jednofaznog motora
Nain rada Na
Rs 2
X j s 2
X ' j r 2 1 Rr ' 2 s
Nain rada Na
I Ud
RFe 2 Rs 2 j X s 2
Xm 2
Ed
U sinkronizmu (s=0), na primjer, prividni rotorski (s =0), otpor Rrd direktnog sistema poprima vrijednost:
Rrd ' =
j X r ' 2
1 Rr ' za s 0 2 s
Ui
RFe 2
Xm 2
Ei
1 Rr ' 2 2 s
Nasuprot tome, prividni rotorski otpor Rri inverznog sistema poprima vrijednost:
Rri ' =
1 Rr ' 1 R' r 2 2s 2 2
za s 0
Nain rada Na
Nain rada Na
Proizlazi da e na dijelu nadomjesne sheme koja predstavlja direktni sistem napon biti znatno vei ve nego na inverznom dijelu. dijelu. Ako impedancije direktnog i inverznog sistema oznaimo sa Zd i Zi, naponi iznose: ozna iznose:
Ud = U
Zd Zd + Zi Ui = U Zi Zd + Zi
U kd = d > 1 U 2
U ki = i < 1 U 2
S faktorima kd i ki treba mnoiti vrijednosti momenta mno dobivene uz jednake napone. napone
Nain rada Na
T
f) h) c) a)
e)
T = kdTd kiTi
Korigirani moment direktnog sistema kdTd je znatno vei od momenta Td uz jednake napone na oba ve sistema.
1 b)
g) d)
0 s
Krivulja momenta jednofaznog motora uz korekciju preraspodjele napona na direktnom i inverznom sistemu a) faktor kd, b) faktor ki, c) moment Td nekorigiran, nekorigiran, d) moment Ti nekorigiran, nekorigiran, e) ukupni moment nekorigiran, nekorigiran, f) moment kdTd, g) moment kiTi, h) ukupni moment korigiran. korigiran.
Nain rada Na
Rezultantni moment T je vei uz korigirane ve vrijednosti momenata direktnog i inverznog sistema, osim u kratkom spoju. Karakteristika momenta T=f(s) je u podruju malih =f(s podru klizanja znatno povoljnija, nego uz pretpostavku povoljnija, jednakih napona na direktnom i inverznom sistemu. Karakteristika momenta i uz korekcije ima, meutim, meutim, jedan nedostatak: potezni moment je i dalje jednak nuli.
Zalet
Zalet
Zalet
Jednofazni asinkroni motor ne moe sam krenuti mo zbog toga to mu je potezni moment jednak nuli. Meutim, ako ga nekako pokrenemo, tada e se Meutim, ubrzati sve do ravnotee momenata. ravnote momena Da bismo dobili potezni moment vei od nule, treba ve u motor ugraditi jo jedan namot ija je os jo pomaknuta u odnosu na os glavnog namota. Taj namot treba napajati strujom koja je pomaknuta u fazi u odnosu na struju glavnog namota.
U praksi se koristi rjeenje motora s kondenzatorom. rje enje Motor s kondenzatorom se izvodi tako da se pomona faza nakon zaleta isklopi ili ostaje trajno pomo ukljuena. uklju Tako razlikujemo:
motor s pomonom fazom za zalet i pomo kondenzatorski motor.
U
Im
pomona pomo faza
os t
Ia Im
U U
Ia
shematski prikaz
a m
0
os glavne faze
Motor s pomonom fazom za zalet ima dva prostorno pomo razmaknuta namota, koji ne moraju biti jednaki. U seriju s jednim od namota spojen je kondenzator. Oba se namota napajaju iz istog izvora naponom U. Struja glavog namota Im i pomonog namota Ia Struja pomo stvaraju pulzirajua protjecanja, svaka u svojoj osi pulziraju namota. Oba pulzirajua protjecanja se mogu rastaviti u po pulziraju dva okretna protjecanja, direktno i inverzno.
m
r r md mi
md = mi = m
ad r i
a
1 2 1 ad = ai = a 2 v v v d = md + ad v v v i = mi + ai v v v = d + i 0
os pomone faze
Protjecanja jednofaznog asinkronog motora s pomonom fazom za pomo zalet
r ai
Omjer efektivnog broja zavoja pomone i glavne pomo faze oznaimo s kam: ozna
kam =
ka = km
k wa m k wm
a
ka = kam km
d > i
Slijedi da je i moment direktnog sistema Td vei od ve momenta inverznog sistema Ti:
d =
Td > Ti
Smjer vrtnje direktnog protjecanja bit e od osi namota u kojem struja prethodi prema osi namota u kojem struja zaostaje. Smjer vrtnje motora jednak je smjeru vrtnje direktnog protjecanja. Ako je kondenzator u pomonoj fazi, struja te faze pomo e prethoditi struji glavne faze. Motor e se tada vrtjeti od osi pomone prema osi pomo glavne faze.
Potezni moment je sada vei od nule. ve Iznos tog momenta dobijemo iz osnovne relacije:
T=
V B r sin r p
I = Im + Ia
T = Td Ti = kT
Rr d 2 i 2 Zr
U Ia
S
T = K I m I a sin = K S S
Veliina S predstavlja povrinu paralelograma to ga Veli povr ine fazori struje u glavnoj i pomonoj fazi. pomo fazi.
Im
Fazorski dijagram struja i iznos poteznog momenta jednofaznog asinkronog motora s pomonom fazom pomo
Moment je proporcionalan povrini koju razapinju povr fazori struja glavne i pomone faze. pomo Da bismo dobili to vei moment, treba kut meu ve strujama biti to vei. ve To se najefikasnije moe postii kondenzatorom, ali mo posti su mogua rjeenja i s prigunicom ili otpornikom. mogu rje prigu Pomona faza se iskopa nakon zaleta pomou Pomo iskop pomo centrifugalne sklopke na osovini motora ili strujnog releja u glavnoj fazi.
U ~
m n> a
shema spoja
podruje iskapanja
C 0
ns n
karakteristike momenta
Shema spoja i momenti jednofaznog asinkronog motora s pomonom fazom za zalet pomo
Kondenzatorski motor
Kondenzatorski motor je motor s pomonom fazom pomo koja je stalno ukljuena. uklju Izborom namota pomone faze, oblika utora i pomo veliine kondenzatora mogu se postii razliite veli posti razli karakteristike. Potezni moment se poveava s poveanjem pove pove kondenzatora, ali kondenzator ne smije biti suvie suvi velik i skup.
Kondenzatorski motor
Kondenzatorski motor
Kondenzatorski motor
U ~
m
C
a
Zbog toga se u takvim sluajevima cijeli motor mora slu dimenzionirati da bi ostvario odgovarajui potezni odgovaraju moment.
0
shema spoja karakteristike momenta
ns n
Ima takoer rjeenja s dva kondenzatora: jednim rje koji se iskljuuje nakon zaleta i drugim koji ostaje isklju trajno ukljuen. uklju
Kondenzatorski motor
ukljuena oba
U ~ m n>
a
shema spoja
C1
C2
0
karakteristike momenta
ns
MALI ELEKTRINI STROJEVI ELEKTRI JEDNOFAZNI ASINKRONI MOTOR Reverziranje motora s pomonom fazom pomo
MALI ELEKTRINI STROJEVI ELEKTRI JEDNOFAZNI ASINKRONI MOTOR Reverziranje motora s pomonom fazom pomo
Smjer vrtnje motora je odreen sa smjerom vrtnje direktnog protjecanja. Direktno protjecanje se vrti u smjeru od namota u kojem struja prethodi prema namotu u kojem struja kasni. Reverziranje se moe provesti tako da se jednom mo namotu zamijene prikljuci. priklju
U ~
m
C
a
Reverziranje jednofaznog asinkronog motora zamjenom prikljuaka pomone faze priklju pomo
MALI ELEKTRINI STROJEVI ELEKTRI JEDNOFAZNI ASINKRONI MOTOR Reverziranje motora s pomonom fazom pomo
U ~
Ako je pomona faza namotana jednako kao i pomo glavna, reverziranje je jednostavnije.
m
U jednom poloaju preklopke je kondenzator spojen polo u seriju s jednim namotom. Kad se preklopka prebaci u drugi poloaj, polo kondenzator se spoji u seriju s drugim namotom.
a
Reverziranje jednofaznog asinkronog motora s jednakim namotima glavne i pomone faze pomo
Ako se promijeni i smjer struje uzbude i smjer struje armature, smjer vrtnje istosmjernog motora se nee ne promijeniti.
UNIVERZALNI MOTOR
Iz toga proizlazi da bismo bilo poredni, bilo serijski motor mogli prikljuiti na izmjenini napon. priklju izmjeni Budui da se istovremeno mijenja predznak i Budu uzbude i armature, smjer vrtnje ostaje isti. Jedino je nuno da glavni magnetski krug bude nu lameliran zbog vrtlonih struja. vrtlo
UNIVERZALNI MOTOR
Meutim, iz porednog motora, prikljuenog na Meutim, priklju izmjenini napon, se moe dobiti vrlo malo snage. izmjeni mo Serijski motor na izmjeninoj mrei nema ovaj izmjeni mre ovaj nedostatak. nedostata
U
I
I U
shema spoja
Takav se motor naziva univerzalni motor. motor. Struja uzbude If i struja armature Ia su u fazi jer je:
0
fazorski dijagram napona i struja
If = Ia = I
= kI I 2
Brzina pri izmjeninom napajanju je priblino: rzina izmjeni pribli no:
n~
U cos kE kI I
n~ cos n=
Dakle, uz istu struju imat emo pri istosmjernom napajanju veu brzinu motora. ve Univerzalni motori imaju veliku primjenu za snage do oko 2kW u kuanskim aparatima i slinim ku sli primjenama (runi alati). (ru
U n= kE kI I
E cos n
magnetski tok
faktor snage
KORANI MOTOR
brzina vrtnje inducirani napon
Ik
Korani motor ima vie faznih namota na istaknutim Kora vi polovima statora. Fazni namoti se napajaju impulsima struje iz elektronikog ureaja prema odreenom programu. elektroni programu. Rotor je reluktantni - od mekog eljeza: eljeza:
u uzdunoj osi ima izrazito veliku magnetsku vodljivost uzdu (malu reluktanciju), a u poprenoj osi ima lou magnetsku vodljivost. popre lo
Broj zubi rotora je razliit od broja polova statora. razli Rotor e se postaviti u poloaj najmanjeg polo magnetskog otpora (odnosno najvee magnetske najve vodljivosti), ovisno o tome koji se polovi statora vodljivosti), ovisno napajaju i kojim smjerom. smjerom. Slijedom i brzinom davanja impulsa uzbudne struje izabiremo smjer i brzinu gibanja motora.
faza A faza C
N S N
faza B
Ako fazom A protjee struja, rotor e se postaviti protje okomito. Kad struja potee fazom B e se rotor zakrenuti za pote 60o udesno i tako dalje. Ako dajemo napajanje A-B-C-A rotor e se vrtjeti dajemo Audesno, a ako napajanje mijenjamo suprotno, A-CAB-A rotor e se vrtjeti ulijevo.
faza B
S S
faza A
N
faza C
Popreni presjek trofaznog koranog motora s dva istaka na Popre kora rotoru
10
Pri promjeni impulsa s jedne faze na drugu rotor se pomakne za jedan korak. Pritom zbog zamanog momenta i magnetskih sila zama dolazi do titranja. Ovo titranje se prigui uslijed mehanikog trenja i prigu mehani elektrinih gubitaka. elektri Kontinuiranom promjenom kontinuiranu vrtnju rotora.
Shema napajanja koranog motora kora
impulsa
MALI ELEKTRINI STROJEVI ELEKTRI KORANI MOTOR KORA naponski impulsi faze A naponski impulsi faze B naponski impulsi faze C
Tmax
moment
kut zakreta
0
Naponski impulsi, moment i kut zakreta koranog motora kora
broj impulsa
Frekvenciju impulsa ne moemo po volji poveavati mo pove jer se maksimalni moment koji motor moe razviti mo smanjuje s poveanjem broja impulsa. pove Korani motor zadrava svoj poloaj ukoliko ga Kora zadr polo impulsom ne pomaknemo za slijedei korak. slijede Ovo je jako dobro svojstvo za pozicioniranje i regulaciju. Prikazani primjer bi imao grubo pozicioniranje. Izborom rotora s veim brojem zuba pozicioniranje ve moe biti mnogo finije. mo
Ako bi u prikazani stator sa est polova stavili rotor s osam zubi, korak bi iznosio 15o. Jo se finije pozicioniranje moe izvesti ako se i Jo mo polovi statora iljebe. i Ima rjeenja gdje na jednom punom okretu rotor rje naini vie stotina koraka. na vi Korani motori imaju iroku primjenu u pisaim i Kora pisa ivaim strojevima i drugdje gdje je potrebno tono iva to pozicioniranje, a ne zahtijeva se velika snaga.
11
Kao linerni motor se najvie koristi asinkroni motor. najvi Takav motor ima razvijen stator ili samo jedan njegov dio.
LINEARNI MOTOR
Na statoru su utori u koje je smjeten trofazni smje namot. Rotor je takoer razvijen, a sastoji se od bakrene razvijen, trake koja se giba izmeu dva nepomina dijela. nepomi
rotacijsko
gibanje
izvedba s jednostrukim primarnim dijelom
Ovo su izvedbe gdje uzbudni dio miruje, a giba se dio u kojem se induciraju struje.
vs = 2 f p
Translacijsko gibanje prevali u jednoj poluperiodi razmak od polnog koraka p.
Linearni motor s pominom trakom pomi
12
Mogue su i izvedbe kod kojih traka miruje, a Mogu miruje, uzbudni dio se giba. giba. Zato se govori o primaru i sekundaru stroja, a ne o statoru i rotoru. Linearni motori se koriste u elektrinom transportu, elektri za pomicanje rampi, vrata itd.
13