09 Izmjenjivaci Topline

TEHNIČKI FAKULTET
Sveučilišta u Rijeci
IZMJENJIVAČI TOPLINE
Brodski pomoćni strojevi i uređaji - Dio 9.

Općenito o izmjenjivačima topline
Primjena izmjenjivača
topline
Općenito o izmjenjivačima topline
 Izmjenjivači topline su uređaji koji omogućuju izmjenu topline između dva ili
više fluida koji imaju različite temperature.
 Izmjenjivači topline mogu se razvrstati prema sljedećim karakteristikama:

• Rekuperator / regenerator
• Proces izmjene topline: direktni / indirektni kontakt fluida
• Geometrija: cijevni, pločasti ili sa složenim površinama
• Stanje fluida: jednofazni / dvofazni fluid
• Smjer strujanja fluida: istosmjerni, protusmjerni ili unakrsni
Podjela izmjenjivača topline
Podjela izmjenjivača topline prema smjeru strujanja
Istosmjerni izmjenjivač topline Protusmjerni izmjenjivač topline
Unakrsni izmjenjivač topline Unakrsni izmjenjivač topline

Regeneratori
Rekuperator
Regenerator
 Konvencionalni izmjenjivači topline (na slici iznad) nazivaju se rekuperatorima

topline jer struja fluida A koristi (rekuperira) jedan dio topline struje fluida B.
 Izmjena topline odvija se kroz pregradu koja odvaja fluide ili na površini dodira
dvaju struja fluida kod izmjenjivača s direktnim kontaktom fluida.
 Kod regeneratora ili izmjenjivača topline s akumulacijom, materijal izmjenjivača

topline je naizmjenično u kontaktu s jednim od dva fluida. Topliji fluid predaje
toplinu materijalu izmjenjivača topline, a potom hladniji fluid preuzima
akumuliranu toplinu na sebe.
Regeneratori
 Neki od primjera akumulacijskih izmjenjivača topline su rotacijski regenerator

za zagrijavanje zraka u velikim uređajima za loženje, rotacijski regenerator
plinske turbine, regeneratori za visoke peći ili peći za taljenje stakla.
 Regeneratori se mogu podijeliti na rotacijske i fiksne regeneratore.
 Rotacijski se regeneratori mogu još podijeliti na izvedbe u obliku diska ili

bubnja. Kod izvedbe regeneratora u obliku diska, površina za izmjenu topline
ima oblik diska, a fluid struji u aksijalnom smjeru.
 Regeneratori u obliku bubnja imaju akumulacijsku masu formiranu u obliku

bubnja, dok fluid struji radijalno s obzirom na os rotacije regeneratora.
Regeneratori u obliku diska i bubnja

Regeneratori
 Rotacijski regeneratori toplinu

izmjenjuju periodički.
 Ispuna ovih izmjenjivača topline

sastoji se od metalnih ploča i
formira strukturu koja omogućuje
strujanje fluida.
 Rotor polako rotira pri čemu

ispuna regeneratora naizmjence
ulazi u kontakt s toplijom, odnosno
hladnijom strujom fluida.
 Tijekom kontakta s toplijim

fluidom, ispuna regeneratora se
zagrijava, a tijekom kontakta s
hladnijim fluidom, predaje mu
akumuliranu toplinu.
Rotacijski regenerator topline
Regeneratori
 Osim rotacijskih regeneratora topline, u

praksi se koriste i fiksni ili stacionarni
regeneratori topline.
 Princip izmjene topline je identičan kao

kod rotacijski regeneratora topline, s time
da ispuna, odnosno ploče izmjenjivača
miruju. Kako bi se ostvarila izmjena
topline, pogonski motor zakreće
usmjerivače plinova. Plinovi su periodično
usmjereni prema fiksnim pločama i od njih,
te je na taj način omogućena izmjena
topline.
 Općenito, regeneratori se svrstavaju u

kompaktne izmjenjivače topline, a
konstruiraju se s površinskim gustoćama
do 6600 m2/m3.
Fiksni regenerator topline
Legenda: (1) kućište, (2) ploče, (3) ploče u području niže temperature, (4) rotirajući kanali za dovod i
odvod zraka, (5) kanali za dovod i odvod dimnih plinova, (6),(7) pogon, (8) motor, (9) ulaz
zraka, (10) izlaz dimnih plinova
Regeneratori
Rotacijski regenerator topline
Legenda: (1) kanali za dovod i odvod zraka, (2) ležajevi, (3) vratilo, (4) ploče, (5) kućište, (6) rotor,
(7) motor, (8) brtveni prstenovi, (9) kanali za dovod i odvod dimnih plinova
Izrada rotacijskog regeneratora topline
Presjek generatora pare
TE Rijeka 320 MW
kapacitet 1050 t/h pare
temp. pare 540 °C
tlak pare 175 bar
Smještaj rotacijskih
regeneratora topline
(zagrijača zraka)
Regeneratori
Lamele rotacijskog regeneratora topline, TE Rijeka (masa lamela ≈ 90 tona)

Regeneratori
Lamele rotacijskog regeneratora topline, TE Rijeka (masa lamela ≈ 90 tona)


Proces izmjene topline: direktni / indirektni kontakt fluida
Direktni kontakt fluida Indirektni kontakt fluida
 Kod direktnih izmjenjivača topline, između struja fluida nema stijenke te se

toplina izmjenjuje direktnim kontaktom toplijeg i hladnijeg fluida.
 Kod ovakvog procesa izmjene topline, struje fluida mogu činiti dva fluida koja
nisu podatljiva miješanju, kombinacija pare i kapljevine ili kombinacija krutih
čestica i fluida.
 Kod izmjenjivača topline s indirektnim kontaktom fluida, toplina između toplijeg

i hladnijeg fluida se izmjenjuje kroz stijenku koja odvaja fluide. Pritom se fluidi
ne miješaju.
 Primjer izmjenjivača topline koji koriste direktnu izmjenu topline dvaju fluida su
rashladni tornjevi.
 Kapljice vode koje padaju s vrha rashladnog tornja, hlade se u direktnom

kontaktu sa strujom zraka koja struji prema gornjem dijelu rashladnog tornja.
Princip rada rashladnih tornjeva - izvedba s tlačnim i odsisnim ventilatorom


Indirektni rekuperatori topline
 Osnovni tipovi izmjenjivača topline s obzirom na geometriju (konstrukciju) su:
a) cijevni izmjenjivači topline
b) pločasti izmjenjivači topline
c) izmjenjivači topline sa složenim površinama (kompaktni izmjenjivači topline)
a) b) c)
Cijevni izmjenjivači topline
 Cijevni izmjenjivači topline izrađeni su od cijevi kružnog poprečnog presjeka
 Jedan fluid struji unutar cijevi, a drugi fluid s vanjske strane cijevi
 Veličine koje se mogu mijenjati: promjer cijevi, broj cijevi, duljina cijevi, razmak
između cijevi i raspored cijevi
 Iz toga proizlazi značajna fleksibilnost u konstrukciji ovoga tipa izmjenjivača

topline
 Cijevni izmjenjivači topline se susreću u sljedećim izvedbama:
• dvocijevni izmjenjivači topline

• cijevni izmjenjivači topline
• spiralni cijevni izmjenjivači topline
Dvocijevni izmjenjivači topline
Dvocijevni izmjenjivač topline
Detalji konstrukcije dvocijevnog izmjenjivača topline

 Tipični dvocijevni izmjenjivači topline sastoje se od cijevi smještene

koncentrično unutar druge cijevi većega promjera, s odgovarajućim
priključcima za usmjeravanje strujanja fluida.
 Dvocijevni izmjenjivači topline mogu se spajati u serijskim ili paralelenim

vezama kako bi postigao potreban pad tlaka i srednja razlika temperatura radnih
fluida.
 Najčešća uporaba ove vrste izmjenjivača topline je za precizno grijanje ili

hlađenje procesnih fluida kada su potrebne male površine za izmjenu topline
(do 50 m2).
 Ova vrsta izmjenjivača topline također je pogodna za slučajeve kada je jedan ili
oba radna fluida pod visokim tlakom.
 Najznačajniji nedostaci ove vrste izmjenjivača topline jest njihova glomaznost i

cijena po jedinici površine za izmjenu topline. U slučaju kada je unutrašnji
koeficijent prijelaza topline malen, mogu se koristiti cijevi s rebrima uzduž
cijevi.
Dvocijevni izmjenjivači topline -

Dvocijevni izmjenjivači topline u
plaštevi u serijskom spoju,
serijskom spoju
unutrašnje cijevi u paralelnom spoju
Spiralni cijevni izmjenjivači topline
 Sastoje se od spiralno namotanih cijevi smještenih u plaštu
 Koeficijent prijelaza topline veći je u spiralnim cijevima nego u

ravnim cijevima
 Pogodni su za uvjete rada kada se pojavljuju toplinske dilatacije
 Ograničeni su na primjenu čistih radnih fluida jer je čišćenje

cijevi gotovo nemoguće
 Cijevni izmjenjivači topline izrađuju se od okruglih cijevi smještenih u

cilindričnom plaštu na način da je os cijevi paralelna s osi plašta.
 Primjenjuju se kao grijači ili hladnjaci ulja, predgrijači vode u elektranama, u

procesnim postrojenjima, kemijskoj industriji itd.
 Najjednostavnija izvedba horizontalnog cijevnog izmjenjivača topline prikazana

je na slici dolje, te su naznačeni osnovni dijelovi.
Osnovni dijelovi cijevnog izmjenjivača topline

 Jedan fluid struji kroz cijevi, dok drugi fluid struji u plaštu s vanjske strane
cijevi, uzduž ili poprijeko cijevnog snopa.
 Pregrade usmjeravaju struju fluida u plaštu. Fluid struji poprijeko na cijevni

snop u području između pregrada, a tijekom skretanja oko pregrade, fluid struji
uzduž cijevnog snopa.
 Različiti oblici prednjih i stražnjih dijelova te plašteva cijevnih izmjenjivača

topline, standardizirani su prema TEMA standardima (Tubular Exchanger
Manufacturers Association) te su prikazani na sljedećoj slici.
Shematski prikaz najčešćih izvedbi plašteva cijevnih izmjenjivača topline
 Cijevni izmjenjivači mogu se znatno razlikovati u izvedbama i karakteristikama,

ovisno o području primjene.
 Izvedbe cijevnih snopova koji se koriste u cijevnim izmjenjivačima topline

prikazani su na slikama koje slijede.
Cijevni izmjenjivač topline s fiksnim cijevnim snopom

(dvoprolazni cijevni snop i jednoprolazni tok u plaštu s pregradama)
Cijevni izmjenjivač topline s U-cijevima
Cijevni izmjenjivač topline s "plivajućom glavom"

 Osnovni cilj ili namjena prikazanih izvedbi cijevnih izmjenjivača topline jest
sposobnost podnošenja toplinskih dilatacija, lakoća čišćenja ili ostvarivanje
najjeftinije i najjednostavnije izvedbe, ako neke druge karakteristike zbog
specifične namjene nisu istaknute.
 Kod izvedbe cijevnog izmjenjivača topline s fiksnim cijevnim snopom, plašt je

zavaren zajedno s cijevnim snopom i nije moguć pristup vanjskoj strani cijevi u
snopu radi čišćenja. Ova ekonomična izvedba omogućuje ograničeno toplinsko
dilatiranje, koje može biti do neke mjere poboljšano naborima na plaštu.
Čišćenje cijevi je jednostavno.
 Cijevni izmjenjivači s U-cijevima su najjeftiniji jer je potreban samo jedan snop

cijevi. Unutrašnja strana cijevi ne može se mehanički čistiti zbog U-oblika. U
izmjenjivač se može smjestiti samo paran broj prolaza cijevi, a toplinske
dilatacije su neograničene.
 Razvijeno je više konstrukcija koje omogućuju cijevnom snopu da "pliva",

odnosno da se pomiče zbog toplinskih dilatacija. Jedna od takvih konstrukcija
je izvedba cijevnog izmjenjivača topline s plivajućom glavom, koja omogućuje
demontažu cijevnog snopa s minimalnim rastavljanjem, što je zahtjev za
uređaje izložene intenzivnoj pojavi naslaga. Cijena ovakvih izmjenjivača topline
je visoka.
 Izvedbe plašteva i cijevnih snopova prilagođavaju se ovisno o temperaturnim

režimima, zahtijevanom padu tlaka, radnim tlakovima, sklonosti ka stvaranju
naslaga, tehnologiji izrade, cijeni izrade, izloženosti koroziji i lakoći čišćenja.
 Pregrade u plaštu cijevnog izmjenjivača topline koriste se za poboljšanje

prijelaza topline na vanjskoj strani cijevnoga snopa, te kao oslonac cijevima u
snopu.
 Cijevni izmjenjivači topline konstruiraju se na osnovi konkretnih (pojedinačnih)

potreba, kapaciteta i radnih uvjeta, po čemu se razlikuju od ostalih vrsta
izmjenjivača topline.
Raspored cijevi u cijevnom snopu
 Raspored cijevi karakterizira kut između cijevi - vidi sliku ispod.
 Raspored cijevi pod kutom od 30° daje najgušći smještaj cijevi u cijevnom
snopu, te se zbog toga najčešće koristi, osim ako u posebnim slučajevima nije
drugačije zahtijevano.
 Razmak između cijevi PT najčešće

se odabire tako da je omjer PT /do
između 1,25 i 1,5.
 Ako su cijevi smještene preblizu,

cijevni snop ima manju čvrstoću.
 Broj cijevi koji je moguće smjestiti

u plaštu ovisi o rasporedu cijevi,
vanjskom promjeru cijevi, razmaku
cijevi, broju prolaza i promjeru
plašta.
Standardni kutovi između cijevi
Pregrade u cijevnim izmjenjivačima topline
 Pregrade u cijevnim izmjenjivačima topline ispunjavaju dvije funkcije:
• prvenstveno da podupiru cijevi dajući cijevnom snopu potrebnu krutost,

čime se sprječava vibriranje i deformiranje cijevi
• skretanje strujanja fluida oko cijevnog snop kako bi se povećao koeficijent

prijelaza topline
 Pregrade se dijele na poprečne i uzdužne, npr. F-plašt ima uzdužnu pregradu
 Razmak između poprečnih pregrada mora biti izabran vrlo pažljivo. Optimalni
razmak koji se preporuča je između 0,4 i 0,6 promjera plašta, a preporučeno
skraćenje (odrez) pregrada je između 25% i 35%.
 Najčešće upotrebljavane izvedbe pregrada u cijevnim izmjenjivačima topline

prikazani su na sljedećoj slici.
Plašt
Jednodijelne pregrade
Cijevi
Dvodijelne pregrade
Trodijelne pregrade
Različite izvedbe pregrada u cijevnim izmjenjivačima topline

Pregrade u obliku diska i prstena
Pregrade s uskim prolazima
Različite izvedbe pregrada u cijevnim izmjenjivačima topline

Pregrade u cijevnim izmjenjivačima topline

Usmjeravanje struja fluida u cijevnim izmjenjivačima topline
 Pri odabiru koji će fluid strujati kroz cijevi, a koji kroz plašt, općenito se
primjenjuju sljedeće preporuke:
• Fluid koji je skloniji stvaranju naslaga ili taloga treba strujiti kroz cijevi - jer
je jednostavnije čistiti unutrašnju stranu cijevi, osobito ako se potrebno
mehaničko čišćenje.
• Fluid pod visokim tlakom treba strujiti kroz cijevi - zbog svojeg malog
promjera, cijevi sa standardnom debljinom stijenki mogu podnijeti relativno
visoke tlakove, a samo priključni dijelovi izmjenjivača topline moraju biti
konstruirani da podnesu visoke tlakove.
• Korozivni (nagrizajući) fluid mora strujiti kroz cijevi - u suprotnom, i cijevni

snop i plašt će biti izloženi koroziji. Za korozivne fluide koriste se cijevi od
posebnih legura te je jeftinije predvidjeti izradu cijevnog snopa od posebne
legure nego plašta i cijevnog snopa zajedno.
• Struja s nižim koeficijentom prijelaza topline struji kroz plašt jer se bez
poteškoća mogu koristiti cijevi s vanjskim orebrenjem. Općenito, bolje je
smjestiti struju s manjim masenim protokom u plašt jer se na strani plašta
turbulentno strujanje postiže pri relativno malim brzinama strujanja.
• U slučaju kada se neki od gornjih zahtjeva međusobno isključuju, projektant

mora procijeniti prednosti i nedostatke pojedinog izbora i odrediti
ekonomski najpogodniji izbor.
Cijevni izmjenjivač topline s

cijevima s vanjskim orebrenjem
Cijevi s vanjskim orebrenjem

Preliminarna procjena veličine cijevnog izmjenjivača topline
 Veličina izmjenjivača topline može se izračunati pomoću sljedećeg izraza:
Q
A
U F Tlm
gdje je:
• A - površina za izmjenu topline
• Q - toplinski učin izmjenjivača topline
• U - ukupni koeficijent prolaza topline
• F - korekcijski faktor ovisan o izvedbi izmjenjivača topline
• ΔTlm - srednja logaritamska razlika temperatura

Ukupni koeficijent prolaza topline U
 Ukupni koeficijent prolaza topline U za ravnu površinu određuje se prema

sljedećem izrazu:
1 1 t 1
  R fi   R fo 
U i  o
gdje je:
• α - koeficijent prijelaza topline, W/m2K
• λ - koeficijent provođenja topline, W/mK
• Rf - toplinski otpor naslaga na stijenki (fouling), m 2K/W
• o - indeks koji označava vanjsku stranu stijekne (outside)
• i - indeks koji označava unutrašnju stranu stijekne (inside)

 Ukupni koeficijent prolaza topline U za okruglu cijev duljine L određuje se

prema sljedećem izrazu:
1 1
U o Ao  U i Ai  
Rtot 1 ln ro ri  1
 
 i Ai 2L  o Ao
 Pokazalo se praktično ukupni koeficijent prolaza topline U svesti na vanjsku

površinu cijevi (Uo), te takav izraz glasi:
1
Uo 
ro 1 ro r ln ro ri  1
 R fi  o  R fo 
ri  i ri  o
Korekcijski faktor F
 Korekcijski faktor F je bezdimenzionalna veličina
 Ovisi o temperaturnoj iskoristivosti P, omjeru toplinskih tokova R te izvedbi

izmjenjivača topline
 Temperaturna iskoristivost P je veličina koja pokazuje koliki je omjer stvarno

izmijenjene topline i topline koja bi se mogla izmijeniti
 Omjer toplinskih tokova R je veličina koja pokazuje koliki su omjeri sadržaja

toplina toplije i hladnije struje u izmjenjivaču topline
Tc 2  Tc1 Tc Th1  Th 2

P  R
Th1  Tc1 Tmax Tc 2  Tc1
F  f  P, R, izvedba izmjenjivača topline

Korekcijski faktor F za cijevni izmjenjivač topline s dva prolaza

u cijevima i jednim prolazom u plaštu
Srednja logaritamska razlika temperatura Tlm (LMTD)
 Srednja razlika temperatura između toplije i hladnije struje fluida po cijeloj

duljini izmjenjivača topline dana je srednjom logaritamskom razlikom
temperatura ΔTlm , a izračunava se prema sljedećem izrazu:
Tlm 
 Th1  Tc 2    Th 2  Tc1   T1  T2
T T  ln  T1 T2 
ln h1 c 2 
 Th 2  Tc1 
Toplinski otpor naslaga na stijenki Rf
 Naslaga koje se stvaraju na stijenkama za izmjenu topline predstavljaju

dodatni toplinski otpor pri prolazu topline s toplijeg fluida na hladniji.
 Brzina nastajanja naslaga kao i njihov toplinski otpor ovise o nizu utjecajnih
faktora, poput vrste fluida, režima strujanja, materijala cijevi, kvalitete
površine cijevi, radne temperature itd.
 Mehanizmi nastajanja naslaga mogu biti različiti, te se mogu izdvojiti sljedeći:
• taloženje krutih čestica na površinama za izmjenu topline,

• kristalizacija zbog prisutnosti otopljenih soli
• stvaranje naslaga zbog korozije površina
• taloženje ili rast naslaga organskog podrijetla
• stvaranje naslaga zbog kemijskih reakcija (materijal površine za izmjenu
topline ne sudjeluje u kemijskoj reakciji, ali može djelovati kao katalizator
pri nekim kemijskim reakcijama u samome fluidu)
 Osim što smanjuju učinkovitost izmjenjivača topline, stvorene naslage

ponekad mogu i u potpunosti onemogućiti rad izmjenjivača topline.
Naslage u izmjenjivačima topline

Zaštitni premazi cijevnog snopa

Postupci čišćenja površina za izmjenu topline
 Postupci za čišćenje površina za izmjenu topline mogu se dijeliti na

kontinuirane i periodične postupke.
 Dva najčešća postupka kontinuiranog čišćenja su čišćenje gumenim

kuglicama i sustav s ventilima za povratno strujanje. Oba sustava su relativno
skupa i uporaba im je ograničena na složena i velika postrojenja.
 Periodički postupci čišćenja uključuju razne vrste mehaničkih i kemijskih

čišćenja.
 Mehanički postupci čišćenja uključuju uporabu mlaza vode pod visokim

tlakom, uporabu vodene pare i raznih četki.
 Kemijsko čišćenje uključuje uporabu posebnih sredstava koja otapaju naslage

na površinama za izmjenu topline. Prednost kemijskog čišćenja je u tome što
se mogu očistiti površine koje su teško dostupne (npr. rebra na cijevima). Pri
izboru otapala treba obratiti pozornost da to sredstvo ne oštećuje materijal
površina koje se čiste.
Pad tlaka u izmjenjivaču topline
 Izračun otpora trenja pri strujanju fluida u izmjenjivaču topline podjednako je

važan kao i toplinski proračun izmjenjivača topline.
 Otpori trenja, odnosno pad tlaka u izmjenjivaču topline definiraju potrebnu

snagu pumpe ili ventilatora koji moraju omogućiti strujanje radnih fluida.
 Pumpe ili ventilatori predstavljaju kapitalne troškove i njihov rad predstavlja

glavninu pogonskih troškova izmjenjivača topline.
 Uštede ostvarene konstrukcijom malih i kompaktnih izmjenjivača topline s

velikim brzinama strujanja fluida mogu biti brzo izgubljene zbog povišenih
pogonskih troškova.
 Strujanje fluida u cijevnim izmjenjivačima topline odvija se:
• u cijevima
• u plaštu (oko cijevi)
• u priključcima
Pad tlaka u cijevima
L  w2
 Pad tlaka u ravnim cijevima: p  
dH 2
gdje je:
λ - faktor trenja
dH - hidraulički promjer, m
4A
 Hidraulički promjer određuje se prema: dH 
O
gdje je:
A - slobodni presjek strujanja, m2
O - oplakivani opseg, m
 Faktor trenja λ je funkcija Reynoldsovog broja i relativne hrapavosti cijevi
 Za laminarno strujanje i strujanje kroz kružne poprečne presjeke vrijedi:
64
  Re  2300
Re
w du w du  
Re   
  
gdje je:
w - brzina strujanja fluida, m/s
du - unutarnji promjer cijevi, m
ν - kinematička viskoznost, m2/s
η - dinamička viskoznost, Pa·s = kg/(m·s)
ρ - gustoća fluida, kg/m3

 Za određivanje faktora trenja u režimu turbulentnog strujanja koristi se više
korelacija, ovisno o veličini Reynoldsovog broja i vrste strujanja:
 Hidraulički glatke cijevi (hrapavost cijevi je niža od graničnog sloja)
  0,0791 Re 0, 25 4 103  Re  105 Blasius
0,221
  0,0032  Re  105 Nikuradse
Re 0, 237
  1,82 log Re  1,64

2
2320  Re  108 Filonenko
 Prijelazno područje glatkih u hrapave cijevi  Hidraulički hrapave cijevi
1 k D 2,51    1,14  2 log k D   2

 2 log   Blasius
  3,72 Re  
Moody-ev dijagram koeficijenta otpora trenja za strujanje u cijevima
Pad tlaka u plaštu aparata s pregradama
p  p pr  p K  pM  pU
 Δppr - pad tlaka pri strujanju kroz priključke aparata
 ΔpK - pad tlaka u krajnjoj zoni
 ΔpM - pad tlaka u međuzoni
 ΔpU - pad tlaka u uzdužnoj zoni

Ukupni pad tlaka
Međuzone
Krajnje zone
Uzdužne zone
Priključci
Pločasti izmjenjivači topline
 Sastoje se od tankih ploča koje formiraju uske kanale kroz koje struje fluidi
 Struje fluida su odvojene ravnim pločama koje mogu biti glatke ili orebrene
 Pločasti izmjenjivači topline koriste se za sve kombinacije pliova, tekućina ili

dvofaznih fluida
 Pojavljuju se u izvedbama s brtvama, zavareni ili prešani, spiralni ili s

lamelama
Pločasti izmjenjivači topline s brtvama
 Pločasti izmjenjivač topline s brtvama sastoji se on niza ploča s orebrenjem ili

valovitom površinom koje odvajaju fluide
 Ploče u svojim kutovima imaju otvore koji uz pomoć odgovarajućih brtvi

omogućuju strujanje fluida u prostorima između ploča te se na taj način odvija
izmjena topline.
 Brtve između ploča omogućuju da se ploče mogu vijcima međusobno stisnuti

preko krajnjih ploča (temeljnih ploča). Također, brtve sprječavaju curenje fluida
iz izmjenjivača topline te omogućuju usmjeravanje toka fluida prema potrebi.
 Smjer strujanja se najčešće odabire tako da fluidi struje u međusobno

suprotnim smjerovima.
Dijelovi pločastog izmjenjivača topline
1 - gornji nosač ploča

2 - prolazi za fluide
3 - temeljna ploča
4 - vijci za pritezanje
5 - ploča izmjenjivača topline
6 - snop ploča
7 - brtva
8 - temeljna ploča
Princip rada pločastog izmjenjivača topline
Karakteristike pločastog izmjenjivača topline
Prednosti:
►vrlo kompaktna konstrukcija (veliki omjer površina/volumen)
►visoki koeficijenti prijelaza topline (turbulentno strujanje i mali hidraulički promjeri)
►Samo rubovi ploča izloženi atmosferi - zanemarivi gubici topline prema okolini
(nije potrebna izolacija)
►jednostavno održavanje i čišćenje
►slabo obraštanje i stvaranje naslaga na pločama
►otpornost na koroziju
Nedostaci:
►nešto veći pad tlaka u usporedbi s cijevnim izmjenjivačima topline
►viši troškovi investicije
►nisu pogodni za agresivne medije
►nisu pogodni za radne tlakove više od 25 bar
►materijal brtvi ograničava radne temperature (160 °C do 250 °C)
► posljednja tri nedostatka se ne pojavljuju kod zavarenih izvedbi pločastih

izmjenjivača, ali oni se pak ne mogu rastavljati i mehanički čistiti
Karakteristike pločastog izmjenjivača topline
 Intenzitet izmjene topline, ali i pada tlaka pri strujanju fluida između ploča jako
ovisi o geometriji žljebova na pločama i kutu njihova nagiba. Kutevi žljebova
iznose od 25° do 70°
 Žljebovi ploča stvaraju kompleksne prolaze kroz koje prolaze fluidi. U ovakvim
prolazima, strujanje je turbulentno što povećava koeficijente prijelaza topline i
pospješuje izmjenu topline.
 Koeficijent prijelaza topline nije moguće izračunati pomoću empirijskih jenadžbi
jer za svaki tip ploče i svaku varijaciju u geometriji žljebova vrijedi drugačija
korelacija.
 U stručnoj je literaturi objavljen niz znanstvenih radova u kojima se obajvljuju

rezultati eksperimentalnih mjerenja te se pokušava definirati općeniti izraz za
određivanje karakteristika što većeg broja različitih geometrija ploča.
 Radi preciznijeg predviđanja

karakteristika ploča, provode se i
numeričke simulacije. Zbog
kompleksnosti modela i vremena
potrebnog za izračune, ispituju se
strujanja na modelima manjih
odsječaka žljebova i prolaza između
ploča izmjenjivača topline.
Ploče izmjenjivača topline za različite namjene
Zalemljeni pločasti izmjenjivači topline
Zavareni pločasti izmjenjivači topline u presjeku
Spiralni pločasti izmjenjivači topline
 Spiralni pločasti izmjenjivači topline formiraju se savijanjem dvaju dugih

paralelnih traka u spiralu, te zavarivanjem rubova susjednih rubova, čime se
formiraju kanali.
 Razmak metalnih površina održava se umecima zavarenima za metalne trake.
 Ovisno o protoku, moguće je odabrati odgovarajuće razmake između površina.

Na taj se način može postići optimalne uvjete strujanja i prijelaza topline što
omogućuje smanjenje potrebne površine za izmjenu topline, odnosno dimenzije
spiralnog izmjenjivača.
 Ovi izmjenjivači topline su prilično kompaktne konstrukcije, ali i relativno skupi

zbog specifične tehnologije izrade. Površina jednog izmjenjivača (jedne spirale)
može imati od 0,5 m2 do 500 m2.
 Radne temperature se kreću do 500 C, a radni tlakovi dosežu do 15 bar.
 Ovaj tip izmjenjivača topline je osobito pogodan za viskozne fluide i tekućine s

čvrstim česticama.
Spiralni pločasti izmjenjivači topline
Princip rada spiralnih pločastih izmjenjivača topline

Primjeri spiralnih pločastih izmjenjivača topline
Primjeri spiralnih pločastih izmjenjivača topline
Pločasti izmjenjivači topline s lamelama
 Ovaj tip izmjenjivača topline sastoji se od niza paralelnih zavarenih tankih ploča
koje formiraju uske plosnate kanale za protjecanje fluida.
 Ti su kanali smješteni uzduž plašta izmjenjivača topline.
 Ova vrsta izmjenjivača topline predstavlja modificiranu izvedbu cijevnog

izmjenjivača topline s plivajućom glavom.
 Plosnati kanali izrađuju se od metalnih traka koje se naprije oblikuju, a potom

zavaruju po rubu. Gotovi kanali se na krajevima spajaju na čeličnu ploču.
 Snop kanala zavaren u cjelinu smješten je u plaštu koji na svojim krajevima ima
prirubnice za dovod i odvod fluida.
 Plašt i prirubnice su izvedene na način da omogućuju vađenje snopa kanala iz

plašta radi čišćenja.
 Snop kanala smješten je u plaštu tako da je omogućena dilatacija kanala

neovisno o plaštu.
 Unutrašnjost kanala pogodna je za kemijsko čišćenje. Fluid koji ima tendenciju

stvaranja taloga trebao bi strujati sa strane plašta.
 Strujanje u plaštu je najčešće u jednom prolazu.
 U plašti nema pregrada i strujanje u ovoj vrsti izmjenjivača je čisto protustrujno.
 Zbog relativno velike turbulencije, jednolike raspodjele toka fluida i glatkih

površina, kanali nisu podložni brzom stvaranju naslaga.
 Ova vrsta izmjenjivača topline podnosi radne tlakove do 35 bar i radne

temperature od 200 C pri uporabi teflonskih brtvi, odnosno 500 C pri uporabi
azbestnih brtvi.
Kompaktni izmjenjivači topline
 Kompaktni izmjenjivači topline su aparati s rebrima (eng. fins = peraje) na

primarnim površinama za izmjenu topline (cijevima ili pločama) čija je namjena
da se poveća površina za izmjenu topline.
 Poznato je da je koeficijent prijelaza topline na površinama u kontaktu s

plinovima znatno niži nego na površinama u kontaktu s tekućinama. Zbog toga
se rebra dodaju na površinama koje su u kontaktu s plinovima kako bi se
povećala površina za izmjenu topline.
 Rebra se koriste kod izmjenivača plin-plin ili plin-tekućina u slučajevima kada je

na jednoj ili obje strane nizak koeficijent prijelaza topline te se nameće potreba
za uporabom kompaktnih izmjenjivača topline.
 Najčešće korišteni kompaktni izmjenjivači topline su izmjenjivači s orebrenim
cijevima ili orebrenim pločama.
 Izmjenjivači topline s orebrenim pločama koriste se najčešće za izmjenu topline
između plinova.
 U primjeni, smanjenje mase i volumena vrlo često je od velike važnosti (teretna

vozila, kamioni, automobili, avioni itd.)
 Omjer površine i volumena dostiže vrijednosti od 2000 m 2/m3

 Ploče ovog tipa izmjenjivača topline su obično debljine 0,5 do 1 mm, a orebrenja
su debljine 0,15 do 0,75 mm.
Vrste orebrenja kod kompaktnih izmjenjivača topline

 Izmjenjivači topline s orebrenim cijevima koriste se najčešće za izmjenu topline
između plinova i tekućina.
 Izmjenjivač se može sastojati od zasebnih cijevi s orebrenjem ili kada su veće

ploče fiksirane na cijevnom snopu.
 U praksi se koriste cijevi različitih poprečnih presjeka: kružnog, pravokutnog ili

eliptičnog oblika.
 Rebra su na cijevi pričvršćena lemljenjem, zavarivanjem, mehaničkim

vezivanjem, mogu biti ekstrudirana i sl.
 Izmjenjivači topline s orebrenim cijevima primjenjuju se u sustavima grijanja,
hlađenja i sustavima za kondicioniranje zraka.
 Ova vrsta izmjenjivača topline se mogu svrstati u kompaktne izmjenjivače

topline budući da ima omjer površine i volumena može premašiti vrijednost od
700 m2/m3.
 U situacijama kada se s unutrašnje strane pojavljuju niske vrijednosti

koeficijenta prijelaza topline, mogu se koristiti i cijevi s unutrašnjim orebrenjima
različitih izvedbi.

09 Izmjenjivaci Topline

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

09 Izmjenjivaci Topline

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEHNIČKI FAKULTET

Brodski pomoćni strojevi i uređaji - Dio 9.

 Izmjenjivači topline mogu se razvrstati prema sljedećim karakteristikama:

Istosmjerni izmjenjivač topline Protusmjerni izmjenjivač topline

Unakrsni izmjenjivač topline Unakrsni izmjenjivač topline

 Konvencionalni izmjenjivači topline (na slici iznad) nazivaju se rekuperatorima

 Kod regeneratora ili izmjenjivača topline s akumulacijom, materijal izmjenjivača

 Neki od primjera akumulacijskih izmjenjivača topline su rotacijski regenerator

 Regeneratori se mogu podijeliti na rotacijske i fiksne regeneratore.

 Rotacijski se regeneratori mogu još podijeliti na izvedbe u obliku diska ili

 Regeneratori u obliku bubnja imaju akumulacijsku masu formiranu u obliku

Regeneratori u obliku diska i bubnja

 Rotacijski regeneratori toplinu

 Ispuna ovih izmjenjivača topline

 Rotor polako rotira pri čemu

 Tijekom kontakta s toplijim

 Osim rotacijskih regeneratora topline, u

 Princip izmjene topline je identičan kao

 Općenito, regeneratori se svrstavaju u

Rotacijski regenerator topline

Lamele rotacijskog regeneratora topline, TE Rijeka (masa lamela ≈ 90 tona)

Lamele rotacijskog regeneratora topline, TE Rijeka (masa lamela ≈ 90 tona)

Direktni kontakt fluida Indirektni kontakt fluida

 Kod direktnih izmjenjivača topline, između struja fluida nema stijenke te se

 Kod izmjenjivača topline s indirektnim kontaktom fluida, toplina između toplijeg

 Kapljice vode koje padaju s vrha rashladnog tornja, hlade se u direktnom

Princip rada rashladnih tornjeva - izvedba s tlačnim i odsisnim ventilatorom

 Osnovni tipovi izmjenjivača topline s obzirom na geometriju (konstrukciju) su:

a) cijevni izmjenjivači topline

b) pločasti izmjenjivači topline

c) izmjenjivači topline sa složenim površinama (kompaktni izmjenjivači topline)

 Cijevni izmjenjivači topline izrađeni su od cijevi kružnog poprečnog presjeka

 Iz toga proizlazi značajna fleksibilnost u konstrukciji ovoga tipa izmjenjivača

 Cijevni izmjenjivači topline se susreću u sljedećim izvedbama:

• dvocijevni izmjenjivači topline

Dvocijevni izmjenjivači topline

Dvocijevni izmjenjivač topline

Detalji konstrukcije dvocijevnog izmjenjivača topline

Dvocijevni izmjenjivači topline

 Tipični dvocijevni izmjenjivači topline sastoje se od cijevi smještene

 Dvocijevni izmjenjivači topline mogu se spajati u serijskim ili paralelenim

 Najčešća uporaba ove vrste izmjenjivača topline je za precizno grijanje ili

 Najznačajniji nedostaci ove vrste izmjenjivača topline jest njihova glomaznost i

Dvocijevni izmjenjivači topline -

Spiralni cijevni izmjenjivači topline

 Sastoje se od spiralno namotanih cijevi smještenih u plaštu

 Koeficijent prijelaza topline veći je u spiralnim cijevima nego u

 Pogodni su za uvjete rada kada se pojavljuju toplinske dilatacije

 Ograničeni su na primjenu čistih radnih fluida jer je čišćenje

Cijevni izmjenjivači topline

 Cijevni izmjenjivači topline izrađuju se od okruglih cijevi smještenih u

 Primjenjuju se kao grijači ili hladnjaci ulja, predgrijači vode u elektranama, u

 Najjednostavnija izvedba horizontalnog cijevnog izmjenjivača topline prikazana

Osnovni dijelovi cijevnog izmjenjivača topline

 Pregrade usmjeravaju struju fluida u plaštu. Fluid struji poprijeko na cijevni

 Različiti oblici prednjih i stražnjih dijelova te plašteva cijevnih izmjenjivača

 Cijevni izmjenjivači mogu se znatno razlikovati u izvedbama i karakteristikama,

 Izvedbe cijevnih snopova koji se koriste u cijevnim izmjenjivačima topline

Cijevni izmjenjivač topline s fiksnim cijevnim snopom

Cijevni izmjenjivač topline s U-cijevima

Cijevni izmjenjivač topline s "plivajućom glavom"

 Kod izvedbe cijevnog izmjenjivača topline s fiksnim cijevnim snopom, plašt je

 Cijevni izmjenjivači s U-cijevima su najjeftiniji jer je potreban samo jedan snop