ISPARIVAI I

KONDENZATORI

UVOD

Da bi se toplota u rashladnom procesu prenijela s nie

na viu temperaturu, potrebna su najmanje dva toplotna
izmjenjivaa.

Jedan od njih omoguuje da se toplota s hlaenog tijela

prenese na radni medij procesa, a drugi da se toplota od
radnog medija preda okolini.

Kod parnih procesa radni medij mijenja agregatno stanje

pri prolasku kroz ove izmjenjivae, pa govorimo o
isparivau i kondenzatoru.

Slika: tok promjene temperatura u

kondenzatoru i isparivau

Izmijenjena je toplota Q = kATm [W], gdje je

k [W/m2 K] koeficijent prolaza toplote,

A [m2] povrina izmjenjivaa i
Tm srednja temperaturna razlika koja se rauna kao:

Temperatura T1 predstavlja kod kondenzatora ulaznu temperaturu medija koji hladi

radni medij (npr. zrak iz okoline), a kod isparivaa ulaznu temperaturu hlaenog
medija (npr. zrak u hladionici).
Na te temperature obino nije mogue utjecati. Da bi se postigao to povoljniji faktor
hlaenja treba:

temperatura kondenzacije biti to nia, a temperatura isparivanja to via, dakle

treba T biti to manji.

Poveanje faktora hlaenja moe se postii na vie naina:

poveanjem povrine izmjenjivaa,

poveanjem protoka medija za prenos toplote koja u kondenzatoru hladi radni
medij, odnosno poveanjem protoka hlaenog medija u isparivau ili
poveanjem koeficijenta prelaza toplote.

Ureaj s veim faktorom hlaenja troiti e manje snage za postizanje

istog rashladnog uina, pa e trokovi pogona biti nii. S druge strane,
povrina izmjenjivaa, a time i trokovi njihove dobave biti e manji ako su srednje
razlike temperatura Tm vee. Ova dva uticaja na trokove treba uskladiti na nain

da se toplotni izmjenjivai odaberu na temelju zahtjeva za optimalnim trokovima, a

pritom je od velikog znaaja da se postignu to vii koeficijenti prolaza toplote.

ISPARIVAI

Isparivai su izmjenjivai toplote u rashladnim postrojenjima koji

oduzimaju toplotu od hlaenog prostora ili medija. Preuzeta toplota,
uslijed razlike temperatura, isparava rashladni fluid koji struji kroz
cijev ili oko cijevi. Na dijagramu se vidi temperaturna raspodjela du
cijevi isparivaa.

Tipovi i konstrukcije isparivaa

Podjela isparivaa moe se provesti na vie razliitih naina.
Prema namjeni isparivai se mogu podijeliti u slijedee grupe:

isparivai za hlaenje kondenzata,

specijalni isparivai, npr. isparivai kondenzatori u kaskadnim

rashladnim ureajima i sl.)

isparivai za hlaenje zraka (i plinova),

isparivai za hlaenje i smrzavanje proizvoda kontaktnim prenosom
toplote,

Prema nainu isparivanja i regulaciji napajanja radnim medijem razlikuju se

suhi isparivai

potopljeni isparivai

Prema obliku povrine za prenos toplote isparivai

mogu biti:

glatkocijevni,
ploasti,
orebreni
Oblikovanje povrina za prelaz toplote:
a) glatka cijev,
b) c) limovi oblikovani i zatim presovani kao cijevi,
d) cijevi obloene limom s prostorom za akumulacijsku masu,
e) limene lamele navuene na cijevi,
f) spiralno orebrenje namotano na cijevi,
g) orebrenje otisnuto na glatke cijevi,
h) umetci za poveanje turbulencije umetnuti u cijevi.

Suhi isparivai

Koriste se za hlaenje
zraka, kao i za hlaenje
kondenzata.
U njima radni medij
potpuno isparuje, a para
se pregrijava u izlaznoj zoni
isparivaa.
Odgovarajuim nainom
regulacije osigurava se da
na izlazu iz isparivaa para
bude pregrijana.
Prave se od glatkih ili
orebrenih cijevi, kao
isparivai s cijevima u
platu, kao ploasti ili kao
koaksijalni isparivai.

Priguni ventil u suhi ispariva proputa samo toliko

rashladnog fluida da on u potpunosti ispari. Taj proces
je automatiziran.

Na izlazu iz ove vrste isparivaa je uvijek suha

pregrijana para.

Ako se radi o hlaenju zraka, cijevi nisu gole ve su

orebrene.

Postoji mogunost razliitih smjerova zraka i

rashladnog fluida: protustrujni, istostrujni, unakrsni,
kombinovani itd.

Potopljeni isparivai
Potopljeni su isparivai skoro
potpuno ispunjeni
kondenzatom radnog medija.

Izrauju se se u obliku cijevnih

snopova od glatkih ili orebrenih
cijevi, ili kao isparivai s
cijevnim snopom u platu.
Prelaz toplote na strani radnog
medija je intenzivniji nego kod
suhih isparivaa, jer je cijela
povrina unutranjih stijenki u
dodiru s kondenzatom.
Cirkulacija radnog medija u
potopljenim isparivaima moe
biti prirodna ili prisilna, kada
kroz njih cirkulira nekoliko puta
vie kondenzata nego to
ispari.
Koriste se uglavnom u veim
rashladnim instalacijama.

Isparivai tipa plat i snop cijevi

Mogu se izvesti kao suhi ili kao potopljeni isparivai

Za bezbijedno vraanje ulja u kompresor moramo obezbijediti

dovoljnu brzinu strujanja rashladnog fluida, tako da sa sobom
povlai i ulje. Zbog toga ispariva ima vie hodova to
pomae i prenosu toplote.

Kod suhih isparivaa, voda struji izmeu plata i cijevi dok

rashladni fluid struji kroz cijevi. Kompletno je isparavanje
rashladnog fluida

 Kod potopljenih isparivaa ovog tipa voda, koja se

hladi, struji kroz cijev dok se rashladni fluid nalazi
unutar plata, oko cijevi.

Nivo rashladnog fluida je do vrha najgornje cijevi a

iznad je parni prostor.

Kod ovog isparivaa treba posebno voditi rauna o

vraanju ulja u kompresor.

Potopljeni ispariva tipa plat i snop cijevi sa eliminatorom

kapljica radnog medija

Potopljeni ispariva tipa plat i snop cijevi sa

horizontalnim odvajaem parne faze radnog medija

Isparivai za hlaenje zraka

Kod isparivaa koji hlade zrak, na cijevima i lamelama u toku

rada izdvaja se vlaga (klimatizacija) ili inje (hlaenje ispod 0
C)
Izdvajamo vlagu jer je zrak vlaan, a kada se hladi, zadri
manje vlage, pa se skuplja na hladnim povrinama (esta
pojava kod kunih hladnjaka)
Kad se nakupi previe vlage prelazi u led, ometa prolaz
toplote i moe u potpunosti blokirati rad isparivaa. Zbog toga
ovi isparivai imaju periodino otapanje.
Otapanje moe biti:
Direktno (grijaima koji su ugraeni u ispariva),
Sistemom vrueg gasa

Ispariva sa glatkim cijevima za hlaenje zraka

Ploasti ispariva za hlaenje zraka

KONDENZATORI
Toplota koja se preuzima u isparivau zajedno sa
radom kompresora, uz odreene gubitke,
predstavlja toplotu koja se iz rashladnog ciklusa
mora predati okolini. To vrimo pomou
kondenzatora.

Tipovi i konstrukcije kondenzatora

Prema nainu hlaenja kondenzatori se dijele na:

Protoni kondenzatori hlaeni zrakom

Protoni kondenzatori hlaeni vodom

Optoni kondenzatori hlaeni zrakom i vodom koja ishlapljuje

Povrine za prenos toplote mogu biti glatke cijevi, orebrene

cijevi ili profilisane ploe.

Zrakom hlaeni kondenzatori

Slina izrada kao suhi isparivai

Kondenzator se sastoji od vie redova (2 do 6) orebrenih cijevi s

lamelama. Kao i kod isparivaa, na kuite se ugrauju ventilatori
radi ostvarivanja prisilne cirkulacije, a time i poveanja koeficijenta
prelaza toplote.

Za male kuanske hladnjake grade se zrakom hlaeni

kondenzatori s prirodnom cirkulacijom zraka. Orebrenje se
izrauje od lima, ice ili s lamelama.

Primjena je sve ira zbog sve veih problema sa snabdijevanjem

vodom. Primjenjuju se za sve veliine rashladnih ureaja.

Shematski prikaz kondenzatora:

a) horizontalno strujanje zraka
b) vertikalno strujanje zraka
1-ulaz zraka kroz zatitnu reetku
2-izlaz zraka
3-ulaz pare radnog medija
4-izlaz kondenzata radnog medija
5-ventilator s elektromotorom
6-oplata kondenzatora
7-orebrene cijevi

Radni medij, uglavnom freoni (rijetko amonijak), protie kroz

cijevi koje su obino prenika izmeu 6 i 20 mm

Ventilatori u kondenzatoru mogu biti aksijalni i radijalni.

Slika: kondenzatori sa aksijalnim ventilatorima i

horizontalnim strujanjem zraka
a) za vanjsku ugradnju na otvoren prostor;
b) vanjska ugradnja, pokriven prostor

Kondenzator sa aksijalnim
ventilatorima i vertikalnim
strujanjem zraka

Kondenzator sa radijalnim
ventilatorima

Razlika izmeu isparivaa i

kondenzatora hlaenih zrakom

Razmak izmeu lamela kod kondenzatora je znatno gui nego kod

isparivaa (2 mm naspram 4-7 mm). Razlog tome je pojava inja kod
isparivaa, to nije sluaj kod kondenzatora.

Isparivai sa otapanjem inja imaju u sebi ugraene el. grijae ili sisteme sa
vruim gasom, i tavu za skupljanje otopljene vode i odvod vode van prostorije.

Kondenzatori imaju neki sistem za odravanje konstantnog pritiska

kondenzacije. Tokom zime je temperatura okoline niska pa je i nizak pritisak,
odnosno temperatura kondenzacije. U tom sluaju regulie se pritisak na
nekoliko naina:
-kod kondenzatora sa vie ventilatora, iskljuivanjem jednog ili vie
ventilatora,
-kod kondenzatora sa jednim ventilatorom, rjeenje je da motor ventilatora
ima vie brzina i da se broj obrtaja kontinualno mijenja,
-potapanje kondenzatora.

Vodom hlaeni kondenzatori

Predstavljaju najekonominije rjeenje ako na raspolaganju stoji dovoljna koliina

rashladne vode odgovarajue kvalitete i ako dovoenje vode do kondenzatora nije skupo.

Mogu biti tipa cijev u cijevi (za manje toplotne uine) i plat i snop cijevi (Za vee
toplotne uine).

PROTUSTRUJNI KONDENZATOR TIPA CIJEV U CIJEVI

Jedna ili vie cijevi manjeg prenika u vanjskoj cijevi veeg prenika. Kroz unutranju
cijev ili cijevi struji voda, a oko njih u unutranjosti vanjske cijevi kondenzira radni medij.
Kod viecijevnih kondenzatora poklopci na strani vode trebaju biti demontani radi
ienja od vodenog kamenca.
Ako se vanjska cijev savije u zavojnicu dobija se koaksijalni kondenzator sa spiralno
uvijenom cijevi u cijevi. U unutranjoj cijevi protie voda, a oko nje, u platu vanjske cijevi
kondenzira radni medij. Oko unutranje cijevi obino je u obliku zavojnice namotana i
spiralna traka radi poboljanja prelaza toplote. Kod takve izvedbe nije mogue
mehaniko ienje od vodenog kamenca.

1 ulaz vode
2-izlaz vode
3-ulaz pare
4-izlaz tenosti, kondenzata

Vodom hlaeni kondenzator tipa plat

i snop cijevi

Grade se u svim veliinama. Radni medij kondenzira na snopu cijevi, a voda protie kroz
cijevi u jednom ili vie prolaza.

Uobiajene su izvedbe s ravnim cijevima. Izvedbe su uglavnom horizontalne. Tamo gdje

je na raspolaganju mali tlocrtni prostor za smjetaj cijevi mogu biti vertikalne, ali to
smanjuje koeficijent prelaza toplote na strani radnog medija.

Cijevi, prenika 19 do 25 mm, mogu biti glatke, ali su ee orebrene rebrima niskog
profila (0,9 1,5 mm visine)i razmaka 0,64 1,3 mm. esto se poduzimaju mjere za
poveanje prelaza toplote na unutranjoj strani cijevi (zavojnica, rebra i sl.).

1-ulaz vode;2-izlaz vode;3- ulaz pare RM;4-izlaz kondenzata RM;

5-ispust ulja;6-prikljuak za sigurnosne ventile;
7-priklj. za izjednaavanje pritiska;8-priklj. za manometar,termometar;
9-odvod nekondenzirajuih plinova;10-ispust vode;11-odzraivanje

Kombinovano hlaeni kondenzatori

(voda i zrak)

Dolazi do djelominog isparavanja vode u zrak.

Imaju sve prednosti vodom hlaenih kondenzatora
a potronja vode je znatno manja.

Cirkulacija zraka moe biti prirodna (atmosferski

kondenzatori) ili prisilna (evaporativni kondenzatori).

Evaporativni kondenzator sa
prisilnom cirkulacijom zraka

1- ulaz pare RM; 2- izlaz kondenzata RM; 3-dodavanje

pripremljene vode; 4-recirkulacija vode crpkom i rasprivanje preko
sapnica; 5- preljev vode; 6- ulaz zraka; 7- izlaz zraka; 8- odvaja
kapljica; 9- ventilator; 10- cijevne sekcije (orebrene ili od glatkih
cijevi)

Preko posebnog uvodnika voda, rotirajui, ulazi u vertikalne

cijevi i samo oplakuje njihovu unutranju povrinu i slijeva se
prema dole.

Kroz sredinu cijevi moe strujati zrak prema gore te odnositi

paru koja se izdvaja iz vode-preuzeta toplota kondenzacije
uglavnom ide na ishlapljivanje vode

Moe se koristiti i prljava voda jer se cijevi mogu istiti

neprekidno

Kod ovih kondenzatora se mora voda dodavati, s jedne strane,

jer voda stalno isparava, a sa druge strane, jer voda ne smije
zadravati veu koliinu soli. Koliina soli iznad kritine
koncentracije poinje da se taloi i stvara kamenac na
instalaciji.
Ovi se kondenzatori koriste uglavnom u industrijskim
postrojenjima s amonijakom (R 717).