SREDNJA STRUČNA ŠKOLA

BUGOJNO

MATURSKI RAD
Tema : Zamrzivač – Kvarovi i mogućnosti
njihova uklanjanja

Učenik : Šehić Nedim

Mentor :
Bugojno
2019
 Sadržaj:

UKRATKO O DUBOKOM SMRZAVANJU...................................3

KONSTRUKCIJA ZAMRZIVAČA.................................................7
Kućište............................................................................7
Rashladni sistem.............................................................8
Električni sistem............................................................10
KVAROVI I MOGUĆNOSTI NJIHOVA UKLANJANJA..................15

2
 UKRATKO O DUBOKOM SRMZAVANJU

Konzerviranje namirnica hladnoćom poznato je od davnina. Kao

rashladno sredstvo upotrebljavao se prirodni led, te smjesa
snijega i soli. Smrznuta se hrana prvi put pojavila na tržištu SAD
još 1865. godine. Bila je to riba konzervirana u smjesi leda i soli.
Već 1880 g. Ondje su primjenjeni amonijačni kompresori,
također za smrzavanje ribe. Industrijsko smrzavanje voća,
povrća i sladoleda počelo je 1905 godine. U evropi su prvi
počeci smrzavanja ribe, goveđeg mesa i ovčetine zabilježeni još
1899 godine.
Smrzavanje namirnica je proces u kojemu se voda što je sadrži
svaka namirnica pretvara u led. Na taj se način zaustavlja razvoj
štetnih mikroorganizama i usporava djelovanje enzima, uz
istovremeno očuvanje prehrambenih svojstva, okusa, boje i
mirisa namirnica.
U postupku smrzavanja ne upotrebljavaju se hemijski aditivi pa
je hrana zdravija i prirodnija. Smrzavanjem se danas vrlo
uspješno čuva velik broj namirnica: voće, povrće, meso, ribe,
školjkaši, jaja, mlijeko, sirevi, gotova jela, kolači itd.
Za kvalitetu procesa smrzavanja veoma je važna veličina kristala
nastalih pretvorbom vode iz namirnica u led. Ta veličina ovisi o
brzini smrzavanja.
3
Sporo smrzavanje traje dva i više dana, sve dok se u
unutrašnjosti namirnice ne postigne željena temperatura.
Ubrzanim smrzavanjem to se postiže za jedan dan, a brzim
smrzavanjem za nekoliko sati ili minuta (ovisno o vrsti
namirnice, obliku i primijenjenoj metodi smrzavanja).
Pri brzom smrzavanju stvaraju se sitni kristali leda koji manje
pštećuju stanično tkivo pa manja količina tekućine izlazi u
međustanične prostore. To znači da manje tekućine izlazi u fazi
odleđivanja, proces je kraći i namirnica se brzo ohladi na
temperaturu na kojoj je znatno usporeno ili potpuno
onemogućeno djelovanje štetnih mikroorganizama ( bakterija ,
kvasaca , plijesni ).
Za namirnice je posebno nepovoljno temperaturno područje
između 0° C i -5° C. U tom rasponu namirnicama još djeluju
razni fermenti i bakterije, koji mogu izazvati promjenu kvalitete
i kvarenje. Osim toga, upravo to temperaturno područje
nepovoljno utječe na postojanost nekih osjetljivih vitamina.
Namirnica ostaje kvalitetnija što smrzavanje unutrašnjosti
napreduje brže i što brže prijeđe granicu od -5° C.
U suprotnome, pri sporom smrzavanju, sitni kristali zadebljaju,
postaju grubi, šiljati i oštrih rubova. Takvi kristali buše stijenke
stanica, a nakon otapanja one više ne mogu zadržati tekućinu u
sebi . Nakon što voda isteče,namirnica ostaje suha, žilava,
neukusna i smanjene kalorične vrijednosti.
4
Inače, promjene u namirnicama nastaju i pri vrlo niskim
temperaturama, ali te promjene nemaju karakter kvarenja. To
su, zapravo, hemijski procesi razgradnje različitih sastojaka.
Razvijaju se i aromatske tvari koje u nekim slučajevima
poboljšavaju okus namirnice.
Vitaminska vrijednost namirnica, posebno voća i povrća, u
usporedbi s metodom sterilizacije, otaje na zavidnoj visini.
Pri brzom smrzavanju i kasnijem čuvanju na temperaturi od
najmanje -18° C, u voću i povrću se može 10 mjeseci sačuvati
70 do 85 % C- vitamina.
Kvaliteta ispravno smrznute namirnice može se očuvati ako se
čuva pri dovoljno niskoj temperaturi,tj. pri -18 do -20° C .
Međutim, temperatura za čuvanje ribe treba biti još niža i iznosi
najmanje -24° C.
Promjena hemijskog sastava nastaje brzo, već pri temperaturi
-15° C, a na temperaturi -12° C namirnice se mogu samo kratko
čuvati.

5
Za dulje vrijeme namirnice je najbolje čuvati na temperaturi
-18° C. Na toj se temperaturi, bez smanjena kvaliteta, različite
namirnice mogu čuvati prema tablici 1.a.

Tablica 1.a

6
 KONSTRUKCIJA ZAMRZIVAČA
Za razumijevanje načina rada tog aparata i utvrđivanje uzroka
pojedine manifestacije kvara nužno je poznavati konstrukciju
zamrzivača, odnosno izvedbu njegovih sastavnih elemenata.
S obzirom na veliku sličnost (sa stajališta konstrukcije) tog
aparata s hladnjakom, detaljnije ćemo opisati samo elemente
koji su specifični za zamrzivač. U tom je smislu konstrukcija
zamrzivača obrađena u sklopu triju tematskih cjelina: kućišta,
rashladnog sistema i električnog sistema.

KUĆIŠTE
Kućište, uključivši i vrata odnosno poklopac, izrađeno je od dva
plašta (unutrašnjeg i vanjskog), između kojih se nalazi toplinska
izolacija.
Vanjski je plašt izrađen od čeličnog lima i zaštićen lakiranjem.
Unutrašnji plašt od aluminijskog ili rosfraj-lima otpornog na
koroziju, uz istovremeno odlično prenošenje topline (hladnoće)
od cijevi isparivača s vanjske strane.
Između vanjskog i unutrašnjeg plašta ubrizgana je toplinska
izolacija od poliuretanske pjene koja cijelom kućištu daje
dodatnu čvrstoću i stabilnost.

7
RASHLADNI SISTEM
Rashladni sistem zamrzivača, sa stajališta funkcije, identičan je
sistemu ugrađenom u kompresorski hladnjak. Osnovna je
razlika u kapacitetu rashladnog agregata i konstrukciji
isparivača te, eventualno, kondenzatora.
Isparivač škrinja izveden je u od cijevi kroz koje struji rashladni
medij, a položene su s vanjske strane unutrašnjeg plašta po
cijeloj površini. Neki modeli škrinja nemaju u podu ugrađene
cijevi rashladnog sistema. Odjeljak za brzo smrzavanje s više je
strana obložen cijevima isparivača da bi u kratkom vremenu
namirnica poprimila temperaturu ostalog dijela zamrzivača,
odnosno da bi se spriječio porast temperature u okolnom
prostoru.
Neki zamrzivači većeg kapaciteta imaju tzv. Dinamički
kondenzator. To je kondenzator koji se hladi prisilnom
cirkulacijom zraka. U tu je svrhu u zamrzivač ugrađen poseban
ventilator koji rashlađuje lamelni kondenzator.

8
9
ELEKTRIČNI SISTEM
Električni sistem zamrzivača vrlo je sličan sistemu
kompresorskog hladnjaka. S obzirom na to da su pojedini
elementi električnog sistema detaljno obrađeni u tematskoj
cjelini HLADNJAK, navest ćemo samo neka specifična obilježja.
Stog stajališta, električni sistem zamrzivača sastoji se
od:elektromotora s funkcionalno pripadajućim elementima
(startnim i bimetalnim relejem) i sklopa upravljačko-signalnih
elemenata (termostata, signalnih žarulja, prekidača i drugih
indikatora). Naravno, svi su električni elementi povezani
električnim vodičima koje ne treba posebno opisivati.
Elektromotor kompresora koncipiran je na isti način kao i u
kompresorskom hladnjaku. Međutim, zbog potrebe za većim
kapacitetom hlađenja u zamrzivače se ugrađuju elektromotori
malo veće snage od onih u hladnjacima.
Za pokretanje služi startni relej, koji u trenutku aktiviranja
elektromotora u strujni krug uključuje i pomoćnu fazu namota.
Za zaštitu elektromotora upotrebljava se bimetalni relej, koji
se,zajedno sa startnim, nalazi u priključnoj kutiji kompresora.
Od bitnijih dijelova tu su još : Termostat, prekidači i indikatori .

10
Termostat u zamrzivačima razlikuje se od termostata u
hladnjacima iako su na prvi pogled identični. Termostat za
zamrzivače ima dvije sklopke, zbog čega su na kućištu izvedena
tri ili četiri priključna kontakta.
Jedna sklopka služi za podešavanje i održavanje
temperature(aktiviranje elektromotora) i radi na istom principu
kao i sklopka hladnjaka. Naravno, razlika je u regulacijskom
području, koje se za zamrzivače najčešće kreće od –15 do -28°C.
Druga sklopka termostata nalazi se u otvorenom položaju, ali
ako temperatura u unutrašnjosti zamrzivača poraste iznad
maksimalno dozvoljene (-18°C), ona se zatvori i uključi indikator
alarma (signalnu žaruljicu ili tonski alarm).
Prekidači su, zajedno s odgovarajućim signalnim žaruljicama i
termostatom, ugrađeni u odgovarajuću upravljačku ploču. Svaki
zamrzivač ima glavni prekidač za uključivanje i isključivanje
(obično sa zelenom signalnom žaruljicom) i prekidač za brzo
smrzavanje (obično sa žutom signalnom žaruljicom).
Indikatori pokazuju opći rad zamrzivaća. Stariji aparati imali su
signalne žarulje različitih boja (npr, zelena je pokazivala da je

11
zamrzivač uključen u rad, žuta da je uključen režim brzog
smrzavanja, a crvena da je u unutrašnjosti zamrzivača
temperatura iznad dozvoljenih -18° C).
Meki modeli imaju i zvučni alarm, koji se aktivira nakon porasta
temperature iznad -18°C. To je posebno praktičan indikator jer
su zamrzivači obično smješteni izvan uobičajenog vidokruga.
U novije modele inozemne proizvodnje ugrađeni su elektronski
indikatorski elementi koji kontroliraju i pokazuju rad
zamrzivača.

12
13
14
 KVAROVI I MOGUĆNOSTI NJIHOVA
UKLJANJANJA
U postupku utvrđivanja uzroka kvara treba obaviti i
odgovarajuća električna ispitivanja i mjerenja.
Sve manifestacije smetnji i kvarova zamrzivača, neovisno o
proizvođaču i izvedbi, mogu se klasificirati na sljedeći način:
1. Zamrzivač ne hladi (elektromotor ne radi),
2. Ne postiže se potrebna temperatura (elektromotor radi),
3. Elektromotor kompresora se ne isključuje,
4. Vanjsko se kućište orošava ili ledi,
5. Ostali kvarovi.
U daljnjem ćemo tekstu detaljnije obraditi svaki od tih kvarova
te ih dopuniti dodatnim manifestacijama, što je važno za
uspješno utvrđivanje uzroka smetnje.
1 . Zamrzivač ne hladi (elektromotor ne radi)
Uzroci tog relativnog rijetkog kvara mogu biti ovi :

- Nema električne struje u utičnici

- Neispravan glavni prekidač na upravljačkoj ploči,
- Neispravan termostat
- Neispravan startni relej
- Neispravan bimetalni (zaštitni) relej,
- Neispravan elektromotor kompresora,

15
- Neispravni električni vodiči ili priključne stopice

Sistemom eliminacije potrebno je utvrditi uzrok kvara, za što

će trebati obaviti odgovarajuća ispitivanja navedenih
elemenata aparata.
Prvi navedeni moguči uzrok ( nema električne struje) najlakše
je i najbrže provjeriti. Na utičnicu preko koje je spojen
zamrzivač, priključi se neki od malih kućanskih aparata i tako
provjeri ispravnost strujnog kruga.
Glavni se prekidač vrlo rijetko kvari, ali ga treba ispitati ako
ne gori zeleno svijetlo na upravljačko-indikatorskoj ploči. Ti
prekidači mogu biti jednopolni ili dvopolni, što treba imati na
umu pri ispitivanju (u dvopolne izvedbe treba ispitati obje
sklopke).
Zamrzivač (elektromotor kompresora neće raditi ako
termostat nije u zatvorenom položaju. S obzirom na to da je
taj termostat specifićne izvedbe, najprije treba identificirati
izvode sklopke koja se nalazu u strujnom krugu
elektromotora.
Ispravnost startnog releja, bimetalnog (zaštitnog) releja i
elektromotora provjerava se na isti način kao i u
kompresorskih hladnjaka, pa ga nećemo ponavljati.

16
Na kraju se , zbog veoma male vjerojatnosti kvara, provjerava
ispravnost električnih vodiča i priključnih stopica. Za
ispitivanje se najbolje koristiti ispitnim instrumentom.
2. Ne postiže se potrebna temperatura (elektromotor radi)
Ta manifestacija kvara pretpostavlja potpuni izostanak
hlađenja ili je postignuta temperatura nedovoljna (viša od
temperature alarma, od -18 °C),tj.uključen je alarm
nedovoljne temperature.
U tom su slučaju mogući ovi uzroci kvara:
- Rashladni agregat potpuno ili djelomično začepljen,
- Rashladno sredstvo djelomično ili potpuno isteklo iz
sistema
- Nekvalitetno brtvljenje vrata (poklopca),
- Previše leda na oplošju isparivača.
S obzirom na utrvrđenu temperaturu hlađenja, potencijalni
se uzroci mogu dalje selektirati. Kada je očigledno da
zamrzivač hladi, ali je aktiviran indikator nedovoljno niske
temperature, potrebno je termometrom izmjeriti
temperaturu u unutrašnjosti zamrzivača. Ako se na
termometru očita temperatura niža od -18 C, znači da je
alarm >lažni<, tj. da je neispravan termostat (alarmna
sklopka). U nekim slučajevima lošeg brtvljenja obučno se
može sanirati podešavanjem šarnira vrata.

17
Međutim ponekad će trebati zamijeniti magnetnu gumenu
brtvu zbog nepopravljivog oštećenja.

3.Elektromotor kompresora se ne isključuje

To je jedan od najčešćih kvarova zamrzivača a djelomično je
vezan za prethodno opisani kvar. Osnovna je razlika u
temperaturi hlađenja jer se u ovom slučaju prepostavlja
hlađenje na temperaturi nižoj od alarmne, od -18°C.
Ako se utvrdi temperatura niža od približno -22°C vjerovatno
je neispravan termostat.
U tom se slučaju sklopka termostata ne otvara nakon
postizanja predviđene temperature (elektromotor je stalno
pod naponom). Pritom je obično riječ o jednom od sljedećih
uzroka: oštećena je kapilara termostata(nema aktivirajućeg
medija), oštečena je membrana mehanizma ili su kontakti
sklopke međusobno zataljeni (fiksirani u zatvorenom
položaju).
Ako se elektromotor kompresora nakon postavljanja
dugmeta termostata na niži stupanj isključi, znači da kontakti
nisu zataljeni niti je oštečena kapilara (nema gubitka
aktivirajuzćeg medija).

18
U slučaju kvara termostata on se ne može popraviti , bit ćete
prinuđeni staviti novi .
Ako se nakon duljen neprekidnog rada elektromotra u
unutrašnjosti aparata ne utvrdi temperatura niža od npr.
-22° C, mogući su sljedeči uzroci :
- Rashladni sistem djelomično začepljen,
- Djelomični nedostatak rashladnog sredstva,
- Nekvalitetno brtvljenje vrata (poklopca),
- Previše leda na oplošju isparivača,
- Oštećena toplinska izolacija,
- Previsoka temperatura okoline.

4. Vanjsko se kućište orošava ili ledi

To je također jedan od ćešćih kvarova na zamrzivačima,
posebno nakon dulje upotrebe (više od 5-6 godina). Zbog
oštećene toplinske izolacije hladni zrak prodire prema
vanjskom plaštu kućišta. S obzirom na to da je s vanjske
strane plašta temperatura (temperatura okoline) mnogo viša,
kapljice vode se kondenziraju na kućištu. Pri težim
oštećenjima kondenzirane se kapljice prevaraju u led.
Ako je oštećenje, problem se (barem privrmeneo) može
rješiti dodatnom izolacijskom oblogom stranice kućišta na
kojoj je uočeno orošavanje.
19
 Za sanaciju toplinske izolacije može se iskoristiti
poliuretanska pjena.
Za sanaciju oštečenja unutrašnjeg plašta horizontalnih
zamrzivača može se upotrijebiti silikonski kit koji je otporan
na niske temperature i velike temperaturne promjene.
Novi modeli zamrzivača s mnogo debljom toplinskom
izolacijom vjerovatno neće imati takve kvarove ili će oni biti
rijetki .
5 . Ostali kvarovi
U tu grupu kvarova mogu se uborijiti smetnje na dodatnoj
opremi ili elementima koji su specifični za pojedinu izvedbu
zamrzivača. To su , naprimjer:
- Neispravnost mikrosklopke za uključivanje rasvjetne
žarulje u unutrašnjosti,
- Neispravnost žarulje ili grla,
- Neispravnost ventilatora za hlađenje kondenzatora,
- Neispravnost ventilatora za prisilnu cirkulaciju hladnog
zraka u unutrašnjosti zamrzivača,
- Neispravnost grijača za automatsko odleđivanje,
- Neispravnost zvučnog alarma itd.
Postupke utvrđivanja neispravnosti, popravka i zamijene tih
elemenata ne treba posebno opisivati, jer su razumljivi.
Poznavanje funkcije svakog od tih elemenata omogućuje da
20
se na osnovi odgovarajuće manifestacije kvara uzrok vrlo
brzo i jednostavno locira na ograničeni broj elemenata.
Nakon toga se provjerom ispravnosti utvrđuje pravi uzrok
( ispitnim instrumentom ili drugom metodom prikladnom za
određeni element).

21