SADRAJ

1. ZADATAK........................................................................................................................1
2. UVOD................................................................................................................................2
3. OSNOVE ASINKRONIH MOTORA............................................................................3
3.1.OSNOVE RADA ASINKRONIH
MOTORA..........................................4

3.2. OSNOVNI DIJELOVI ASINKRONIH MOTORA.........................................5

3.3. POKRETANJE ASINKRONOG MOTORA..6

4. NATPISNA PLOICA ASINKRONOG MOTORA..............................................7

4.1. FUNKCIJA NATPISNE PLOICE...7

5. ZATITA ASINKRONIH MOTORA..8

6. NAMOT ASINKRONOG MOTORA I POSTUPAK ISPITIVANJA..9

6.1. ZAMJENA LEAJEVA..10

7. TO RADIM,KAKO RADIM I ZATO RADIM..11

8. SPECIFIKACIJA POTREBNOG ALATA I PRIBORA.12

9. ZAKLJUAK

10. POPIS LITERATURE

 Zavrni rad iz predmeta: Elektrini strojevi
Tema:
ISPITIVANJE MOTORA I ZAMJENA LEAJEVA

Mentor: Uenik:

. xxxxxx

.K. GODINA 2011./12. Sektor:

Elektrotehnika i raunalstvo

Ispitni rok: ljetni zanimanje: elektromehaniar

 2.Uvod

Asinkroni motori su ureaji koji pretvaraju elektrinu energiju u mehaniku. Oni

su najraireniji elektrini strojevi.
Asinkroni strojevi su dobro zatieni od vanjskih utjecaja, i vrlo su pouzdani.
Koriste se najee od motora najmanjih snaga do najveih, reda 60-ak MW, a
ponekad i kao generatori, najee se izvode trofazno, a samo kod manjih snaga
jednofazno. Brzina vrtnje rotora asinkronog stroja je razliita je od brzine vrtnje
okretnog polja u rasporu pa od tuda dolazi i naziv asinkroni motor. Moemo
spomenuti da je asinkroni motor otkrio Nikola Tesla.

Slika 1- vanjski izgled trofaznog asinkronog motora.

3.Osnove asinkronih motora

Asinkroni motori dijele se na a) bezkolektorskei b) kolektorske.

Bezkolektorski asinkroni motori nali su iroku primjenu uglavnom kao motori
dok su kolektorski asinkroni strojevi specijalan tip strojeva,koji imaju ogranienu
oblast primjene.
Osnovni tip asinkronog stroja je asinkroni trofazni motor u dvije glavne izvedbe
a) kolutni motor ( motor s faznim rotorom ) i b) kavezni motor ( motor s kratkospojenom
kotvom ). Njihova jednostavnost,jeftinoa, visoka korisnost i velika sigurnost, u radu brzo
su im pribavili ope priznanje i utjecali na njihovu iroku primjenu u nizu oblasti,koje su se
do tada koristile istosmjernom strujom.

Nedostaci asinkronog stroja su: a) takav stroj treba induktivnu struju magnetiziranja,usred
ega se pogorava cos fi mree; b) slabo zadovoljavaju regulacijske karakteristike, naroito
pri kontinuiranom reguliranju brzine vrtnje u irokim granicama, i c) loe karakteristike
pokretanja najekonominijeg kaveznog motora.

Nastojanja da se te tekoe savladaju postigla su tek djelomian uspjeh.U pogledu cos

asinkroni motor ustupa predanost sinkronom motoru, a u pogledu regulacijskih karakteristika
istosmjernim motorima.

U oblasti nereguliranih pogona relativno male snage, asinkroni motori odrali su svoj vodei
poloaj.Pri tom se sve vee znaenje pridaje kaveznim motorima, dok je od 1920. godine
glavno mjesto zauzimao kolutni motor.To se objanjava time to su kavezni motori u
usporedbi s kolutnim konstruktivno jednostavniji, sigurniji u radu, jeftiniji, a imaju i bolji
cos i korisnost.No oni imaju u odnosu na prve,slabiju karakteristiku pokretanja, a djelomino
jau struju zaletapri malom zakretnom momentu.

Da bi se poboljale te karakteristike bili su predloeni takozvani specijalni tipovi kaveznih

motora, od kojih su danas najznaajniji: a) motor s dubokim utorima; b) motor s dvostrukim
kavezom.Pored toga iroku primjenu postigli su polno preklopljivi motori, s poveanim
klizanjem i drugi.
 3.1. Osnove rada asinkronih motora.

Prikljuivanjem statorskog primarnog namota na izmjeninu trofaznu

mreu potee trofaznim namotom trofazna izmjenina struja, koja stvara rotirajue
magnetsko polje koje rotira brzinom ns i zatvara se kroz stator i rotorski sekundarni
namot. Presijecanjem vodia statorskog i rotorskog namota stvara se inducirana
elektromotorna sila E1, E2
u namotu rotora protjerat e struju I2.Ova struja
stvara oko vodia magnetskog polja koja s rotacijom
magnetskim poljem daje rezultirajue polje, a to
stvara mehanike sile koje na osovini stvaraju
moment vrtnje. Smjer vrtnje rotacijskog magnetskog
polja i smjer gibanja rotora su istovremeni.elimo li
promjeniti smjer okretanja rotora trebamo promjeniti
smjer okretanja rotacijskog magnetskog toka
zamjenom dviju faza. Koja dri ravnoteu prikljuenom
naponu mree, a inducirana EMS brzina rotora
uvijek je manja od sinkrone brzine ns kojom se
okree rotacijsko magnetsko polje, i ovisna je o
teretu na motoru. Rotor ne moe nikada postii
sinkronu brzinu vrtnje, a kad bi rotor postigao sinkronu
brzinu , ne bi vie bilo razlike izmeu brzine rotacijskog
magnetskog toka i ne bi postojalo presjecanje namota
rotora magnetskim silnicama. Zbog toga se ne bi u
rotorskom namotu inducirala EMS , i ne bi bilo
djelovanja mehanikih sila na vodi, te nebi se moglo
stvoriti moment za rotaciju. Rotor se uvijek okree
asinkrono , po emu je ovaj stroj i dobio ime.

Kad rotor stoji ( n= 0 ) klizanje je jednako jedan ( s= 1) kad mu se brzina poveava

klizanje pada i postaje nula ( s= 0) onda kada se rotor vrti sinkronim brzinom ( n = n)
tj.kada je brzina rotora jednaka brzini okretnog polja.
3.2. Osnovni dijelovi asinkronih motora.

Kuite stroja slui kao nosa i zatita eljeznog paketa i namota stroja.
Izrauje se od ljevanog eljeza, valjanog elika ili silumina.
Ovisno o vrsti zatite i hlaenja kuite moe biti otvoreno ( zatieno )
ili zatvoreno to je definirano standardima.
S vanjske strane kuite ima rebra za poveanje povrine za hlaenje.

Stator asinkronog motora niim se ne razlikuje po svom ustrojstvu od statora

sinkronog stroja,raspor izmeu statora i rotora izrauje se to je mogue manji
koliko to doputaju mehaniki uvjeti.Zato to su stator i rotor vezani meusobno
samo elektromagnetski ,posredstvom magnetskog toka koji stvara stator i koji
promie kroz rotor.to je manji raspor, to je bolja veza i lake se postiu bolje
karakteristike motora i obrnuto.

Rotor se sastoji od jezgre koji se nalazi na osovini motora, i namota uloenog

u jezgru.Jezgra je sastavljena od limova izraenih od elektrotehnikih eljeza
debljine obino 0,5mm. Pojedini listovi izoliraju se jedan od drugog tankim slojem
laka ili slojem oksida. U motorima male snage za izolaciju moe sluiti hrapav sloj.
Meusobnom izolacijom listova nastoji se kao i kod drugih elektrinih strojeva,
smanjiti gubitke vrtlonih struja u eljezu statora i rotora.

Namot rotora ulae se u utore, koji su ravnomjerno rasporeeni po njegovu

ubudi. U ovisnosti o tipu namota rotora izrauju se: a) rotori s faznim namotom
i b) rotori s kra tkospojenim namotom ili kratkospojeni rotori.

Oblici statorskih utora asinkronih motora.

3.3.Pokretanje asinkronog motora.

Putanje u rad motora je proces koji zapoinje u trenutku u kojem je

rotor u stanju mirovanja, a zavrava se onda kada se, pri odgovarajuoj brzini
obrtanja, izjednae razvijeni moment motora i otporni moment radnog mehanizma.
Polazne karakteristike odreuju vrijednosti polazne struje i momenta, sigurnost
putanja u rad, brzina i postepenost
prelaska iz stanja mirovanja u stanje jednolikog obrtanja sa naznaenom brzinom
kao i
ekonominost, koja zavisi od cijene potrebne opreme i gubitaka za vrijeme putanja.
Brzina i
postepeni prelazak su posebno bitni kod elektromotornih pogona koji moraju da se
periodiki esto pokreu.
Vrijednost polaznog momenta i struje su osnovna pitanja pri pokretanju (start)
asinkronog stroja. U trenutku kada se motor prikljuuje na mreu, njegov rotor je
mehaniki nepokretan, a elektriki je u kratkom spoju (bez obzira na tip asinkronog
stroja), a uz maksimalnu induktivnu elektromotornu silu u namotaju rotora (obrtno
polje
presijeca provodnike sinkronom brzinom), to stanje je praeno pojavom velikih struja.
Ove
struje mogu izazvati visoka zagrijavanja namotaja samog motora kao i velike padove
napona i to moe negativno da utie na druge prijamnike u mrei.
Da bi rotor motora pri putanju u rad mogao prei u obrtno kretanje, polazni moment
kojeg razvija motor mora biti vei od otpornog momenta koji na vratilu proizvodi radni
stroj koji treba pokrenuti.
Asinkroni strojevi sa namotanim rotorom imaju dobre karakteristike s obzirom na
pokretanje. Pomou dodatnog otpora (otpornik za putanje u rad) prikljuenog u
rotorsko
kolo omogueno je razvijanje velikih polaznih momenata pri maloj polaznoj struji.

Izravno pokretanje ostvaruje se izravnim prikljukom statorskog namota na

puni napon brodske mree samo motori male snage

Neizravno pokretanje ostvaruje se razliitim napravama koje su ugraene izmeu

statorskog namota i brodske mree.Sve one imaju zadau da smanje struje
pokretanja
gotovih motora.

Zvijezda trokut spoj.

4. Natpisna ploica asinkronog motora.

Asinkroni motor uzima snagu iz elektrine mree na

koju je prikljuen,dio te snage izgubi se u statoru,a ve
preostali dio prenosi se elektro magnetskom indukcijom
preko zranog raspola u rotoru.I zbog toga to se snaga
iz statora prenosi u rotor elektro magnetskom indukcijom
asinkroni zovu se jo i indukcijski motori.Ako je asinkroni
motor prikljuen na mreu nazivnog napona i optereen
snagom,onda on uzima iz mree snagu koju moemo
izraunati.Kao na natpisnoj ploici motora kao to je
prikazano na tablici.

BROOK HANSEN
TYP WUD 132SJ
E745544
KW 9.0
V 380-415 / 660-720 Y
HZ- A 16.8-16.0 / 9.7 9.2
50 R/ min 2890
COS 90 DIAG
PHASE DUTY S1
3

CLASS AMB C RISE 80 K

F
IP WT KG DE
SS
IC YR 97 N.D.E
411

4.1. Funkcija natpisne ploice.

Funkcija natpisne ploice je da da osnovne podatke o gradnji

stroja te o njegovim mogunostima u exploataciji.Redovito su na
natpisnoj ploici asinkronog stroja navedeni podaci za: napon,
struju,snagu,brzinu vrtnje,cos,vrstu napajanja,uzbude,struju uzbude,
napon uzbude,vrstu zatite,vrstu pogona,godinu proizvodnje,
klasu izolacije pojedinih namota,popise kojima odgovara gradnja
stroja,intermitenciju,tvorniki broj,tip,vrstu izvedbe,naziv proizvoaa.
Svaka vea intervencija na stroju zahtjeva izmjenu ili dopunu
natpisne ploice ( npr.pri prematanju naina hlaenja i sl ) s
obvezom naznakom imena izvoaa ovih promjena.
5. Zatita asinkronih motora.

Kod optereenja ili kvara u namotu, tei e velika struja koja moe
namot ugrijati i otetiti da namot pregori.
Zato motor moramo zatititi zatitom koja e pravovremeno
prekinuti dovod napona i staviti ga izvan pogona.

Rastalnim osiguraima:
titimo motor od istog kratkog spoja, a to znai zatita od struje
koje su 300% nazivne vrijednosti osiguraa.

Bimetalna zatita radi na termikom principu i djeluje kad je

prevelika struja razvila dovoljnu toplinu Q=I2 R t, da moe
djelovati zatita.
Kratkotrajni udari struje prilikom ukapanja kaveznih motora
ne djeluju na bimetal jer ga kratkotrajna struja ne stigne
ugrijati.

Motorna zatitna sklopka se sastoji od elektromagnetske

i bimetalne zatite.
To je u stvari nadstrujna sklopka s termikom zatitom.
motorna zatitna sklopka ne smije iskapati ni kod
najveih struja pokretanja, kod preoptereenja 50 %
mora iskapati unutar 2 min.
I kod kratkog spoja sklopka mora odmah iskapati.
6. Namot asinkronog motora i postupak ispitivanja.

U prikljunoj kutiji obino se nalazi est prikljunih stezaljki na

koje su izvedeni poeci i krajevi namotaja.
Oznake i raspored prikljuaka su standardizirani i oznaavaju
se prema propisima ovim oznakama.

Oznake Vrsta namota

U,V,W Namoti statora spojeni u trokut
U,V,W,N Namoti statora spojeni u zvijezdu s izvedenim zvjezditem

U1-U2,V1-V2,W1- Namoti statora ako su izvedeni oba kraja

W2
K,L,M,Q Namoti kliznokolutnih rotora spojenog u zvijezdu

Za mjerenje otpora namota koristi se U-I metoda u naponskom spoju prema shemi spoja, slika
2.
Prije izbora instrumentarija nuno je iz podataka natpisne ploice procijeniti vrijednosti
otpora
pojedinih namota:
Veliina mjerne struje podeava se promjenom napona na izvoru istosmjernog napona, a treba
ju
odabrati prema veliini nazivne struje dotinog namota i to tako da ne prelazi 10 % nazivne
struje,
jer se samo tada moe zanemariti poveanje otpora uslijed zagrijavanja, koje izaziva mjerna
struja.
Ako se za mjerenje koriste klasini pokazni instrumenti (ampermetar i voltmetar) tada im
treba
mjerno podruje tako odabrati da im otklon bude to vei (preko 2/3 punog otklona), kako bi
pogreka mjerenja bila to manja. S obzirom da se radi o mjernom krugu s induktivitetom,
mjerna
struja e postupno rasti i to sporije, to je vei induktivitet. Zato se oitanje napona
voltmetrom
smije provesti tek kad struja dosegne svoju konanu vrijednost. Prije iskljuivanja struje
potrebno je
odspojiti voltmetar (milivoltmetar), kako ne bi dolo do njegovog oteenja zbog induciranja
visokog napona pri iskljuivanju struje u krugu induktiviteta.
Kod trofaznih izmjeninih strojeva mjeri se u pravilu otpor namota izmeu stezaljki (sve tri
kombinacije). Ukoliko se mjeri otpor pojedine faze, mora se navesti pogonski spoj stroja,
zbog
raunanja gubitaka u namotu. Kada je poznat otpor
izmeu stezaljki, pogonski spoj namota nije
nuno poznavati.
Otpor namota kliznokolutnog rotora mjeri se direktno na
kliznim kolutima (nelinearni prijelazni
otpor etkica ne ulazi u otpor namota).
6.1. Zamjena leajeva kod asinkronog motora.

Kod trofaznih asinkronih motora koriste se kuglini leajevi kao

to je prikazano na slici:

Kuglini leaj asinkronog motora.

Pri zamjeni leajeva potrebno je otvoriti poklopce motora kako bi doli do

leajeva.Najprije treba doi do rotora koji se nalazi na osovini motora.

Rotor motora. Izvlaka.

Kada izvuemo rotor sa leita motora zajedno sa osovinom vidjet emo da se na osovini
nalaze i kuglini leajevi koje skidamo sa izvlakaem koji je prikazan na slici.
Rotor namjestimo u pravilan poloaj kako bi mogli sa izvlakaem lake izvu leajeve.
Izvlaka stavimo na leajeve i pomou navoja koji je na izvlakau namjestimo tako da
stisne leaj.Kad izvlaka stisne leaj onda kljuem 22 okreemo na isti taj navoj na izvlakau
dok ne izvuemo leaj, i tako jo jedanput sa druge strane osovine na kojoj se nalazi jo jedan
leaj.
TO RADIM,KAKO RADIM I ZATO RADIM

Redni broj
TO RADIM ? KAKO RADIM ? ZATO RADIM ?
operacije
Tako da postavljam Kako bi mogao zapieti sa
1. Pripremam se za rad motor radom
na radni stol

2. Oznaavam na kuitu Sa markerom oznaavam da bi kasnije znao gdje je

poloaj poklopca motora poloaj poklopac bio prije otvaranja
prije rastavljanja

3. Skidam gornji poklopac Sa odvijaem Kako bi mogao ispitati

motora. namotaje.

4. Ispitujem namotaje. Sa instrumentom. Da ispitam dali su

namotaji ispravni.

5. Skidam drugi poklopac Sa odvijaem skidam Kako bi mogao doi do

motora i ventilator poklopac i ventilator. drugog poklopca motora.

6. Skidam dva bona Sa gedorom klju 13 Kako bi doao do

poklopca motora. unutranjosti motora.

7. Skidam rotor motora. Sa rukama izvlaim Kako bi doli do leajeva

rotor i kako bi ih mogli
iz leita. zamjeniti.

8. Uzimam izvlaka za Sa izvlakaem i kljuem Kako bi kasnije mogli

leajeve i izvlaim jedan 22, staviti
leaj. Okreem klju 22 na nove leajeve
izvlakau kako bi leaj
izaao.

9. Skidam drugi leaj sa Sa izvlakaem i kljuem Kako bi kasnije mogli

druge strane rotora 22. staviti novi leaj.
Okreem klju na
izvlakau
Kako bi leaj izaao.

10. Stavljam nove leajeve na Upadajuim alatom Da bi motor ponovno vrtio

rotor. kkako treba.

11. Vraam poklopce sa obe Sa gedorom uvrujem Kako bi zatvorio sve

strane motora. vijke. poklopce motora.

12. I na kraju vraam Stavljam ventilator na Kako bi zavrio sa radom.

ventilator i poklopac osovinu motora i
ventilatora. uvrujem s vijcima
takoer i poklopac
uvrujem sa vijcima
SPECIFIKACIJA POTREBNOG ALATA I PRIBORA.

Za izvrenje ovog zadatka potrebni su mi sljedei alat i pribor:

- Odvija krini i ravni

- gedora i klju 13
- eki
- inbuse
-kljeta
-izvlaka
-okaste kljueve