Univerzitet u Zenici

Politehniki fakultet

Katedra za automatizaciju i metrologiju

Seminarski rad iz mjerne tehnike

Mjerenje temperature
Student: Mentor:

Benaid ehovi doc.dr. Samir Leme

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................3
1 DEFINICIJA TEMPERATURE...............................................................................................4
2 MJERNE JEDINICE TEMPERATURE..................................................................................5
3 VRSTE TERMOMETARA.....................................................................................................6
4 KONTAKTNI TERMOMETRI...............................................................................................7
4.1 MEHANIKI DODIRNI TERMOMETRI.....................................................................7
4.1.2 PLINSKI TERMOMETAR........................................................................................7
4.1.3 TERMOMETRI PUNJENI TEKUINOM...............................................................8
4.2 ELEKTRINI DODIRNI TERMOMETRI......................................................................9
4.2.1 KVARCNI TERMOMETAR...................................................................................10
5 BEZKONTAKTNO MJERENJE TEMPERATURE.............................................................11
5.1 INFRACRVENI TERMOMETAR..................................................................................11
6 POSEBNI TERMOMETRI....................................................................................................12
6.1 MAKSIMUM TERMOMETAR.....................................................................................12
6.2 MINIMUM TERMOMETAR.........................................................................................12
6.3 SIX TERMOMETAR.....................................................................................................12
6.4 KAPILARNI TERMOMETAR......................................................................................13
7 MANOMETARSKI TERMOMETAR...................................................................................13
8 KONTROLA I KALIBRIRANJE TERMOMETARA..........................................................14
LITERATURA...........................................................................................................15
UVOD
Osim u svakodnevnom ivotu, temperatura igra vanu ulogu u skoro
svim prirodnim naukama. Mnoge fizike osobine materije, od agregatnog stanja
preko gustine,rastvorljivosti, napona pare, elektrine provodljivosti do indeksa
prelamanja zavise od temperature.Slino, od temeperature zavisi kojom e se
brzinom odvijati neka hemijska reakcija u sloenom sistemu, i koje e reakcije da
se odigraju.

Kljune rijei : temperatura, termometar,...

1
 1 DEFINICIJA TEMPERATURE
Pojam temperature moe se definirati na vie naina. Osjeamo kada je neko tijelo toplije ili
hladnije od naeg tijela, a uoavamo i fizikalne promjene koje pri tome nastaju. Na temelju
toga definirane su iskustvene temperaturne ljestvice kao to su Celzijeva i Fahrenheitova koje
se i danas koriste u veini primjena. Za njih je svojstveno postojanje negativnih vrijednosti
temperatura, jer je ishodite ljestvice utvreno proizvoljno. U fizici, a posebno termodinamici,
temperatura se definira tako da je ishodite temperaturne ljestvice utvreno na temelju
fizikalnih naela (apsolutna nula). Tako definirana temperatura se formalno naziva apsolutna
temperatura ili termodinamika temperatura.
U okviru kinetike teorija plinova apsolutna se temperatura definira pri razmatranju
monoatomnog idealnog plina. U takvom plinu, koji se nalazi u termodinamikoj ravnotei,
srednja kinetika energija <Ek> estica u sustavu centra mase ne ovisi o vrsti plina i iznosi:

(1.1)

gdje je Boltzmannova konstanta, a T je apsolutna temperatura. Ovaj izraz odnosi se sustav

sa tri prostorne dimenzije (tri stupnja slobode), pa je srednja kinetika energija za svaki
pojedini smjer:

(1.2)

Dakle, ovako definirana temperatura je mjera za srednju energiju mnotva estica koje se
nalaze u termodinamikoj ravnotei i ne moe poprimiti negativne vrijednosti. Gore navedeni
izraz ima openitije znaenje i naziva se teorem ekviparticije energije.[1]

1
 2 MJERNE JEDINICE TEMPERATURE
Postoji vie mjernih jedinica za temperaturu. U Europi temperaturu mjerimo u Celzijevim
stupnjevima(C), a u SAD-u su uvrijeeni Fahrenheitovi stupnjevi (F). Jedinica SI za
termodinamiku temperaturu je kelvin (K), dok se u SAD-u jo koristi i Rankineov stupanj.
Tablica 1- koja prikazuje neke esto koritene temperature s vrijednostima izraenim na
raznim temperaturnim ljestvicama:

Kelvinov Celzijev Fahrenheitov Rankineov Delisleov Newtonov Raumurov Rmerov

Opis
a a a a a a a a

Apsolutna
nula
0 -273,15 -459,67 0 559,725 -90,14 -218,52 -135,90

Fahrenheitov
a mjeavina 255,37 -17,78 0 459,67 176,67 -5,87 -14,22 -1,83
leda i soli

Talite
leda/ledite
vode (pri 273,15 0 32 491,67 150 0 0 7,5
normalnom
tlaku)

Temperatura
ljudskoga 310,15 37 98,6 558,27 94,5 12,21 29,6 26,925
tijela

Vrelite vode 373,15 100 212 671,67 0 33 80 60

Talite
titanija
1941 1668 3034 3494 -2352 550 1334 883

1
 3 VRSTE TERMOMETARA
Prema konstruktivnoj izvedbi termometre moemo podjeliti na:
stakleni termometar
tapni termometar
bimetalni termometar
opruni termometar
otporniki termometar
elektrini termonaponski termometar
radijaciski pirometar
Prema nacinu rada razlikujemo:
kontaktne termometre
beskontaktne termometre
termommetri sa posebnim mjernim postupcima
Podjela termometara po signalu mjerenja:
elektrini
mehaniki [3]

4 KONTAKTNI TERMOMETRI
4.1 MEHANIKI DODIRNI TERMOMETRI

Princip rada mehanikih dodirnih termometara je zasnovan na razlici izduenja dva razliita
materijala, koji mogu biti uvrstom, tenom ili gasovitom stanju.
Dodirni termometri
sa mehanikim izlaznim signalom
dilatacioni termometri (sa linearnom dilatacijom, sa zapreminskom dilatacijom)
manometarski termometri (sa gasovima, tenostima, parama)
sa elektrinim izlaznim signalom
termometri sa promenom elektrinog otpora (metala, poluprovodnika, elektrolita)
termoelementi
termometri sa kvarcnim oscilatorom
termometri bazirani na gasno-dinamikim i akustinim principima
pirometri sa trajnom deformacijom
termokolor termostati

Kontaktni termometri rade na principu primjene odreene fizike karakteristike

senzora u zavisnosti od temperature:

rastezanje predmeta u zavisnosti od temperature

promjena otpornosti u zavisnosti od temperature

1
 proizvodnja termoelektrikog napona

mehanika deformacija

promjena gustine

4.1.2 PLINSKI TERMOMETAR

Plnski termometar je fizikalni mjerni ureaj za merjenje temperature, koji deluje na naelu
raztezanja idealnog plina. Plinski termometri se u praksi ne uporabljavaju. Plinski termometar
se esto koristi za kalibraciju drugih termometara.

Slika3. Delovanje plinskega termometra

Plinski termometar je sline konstrukcije kao i termometri punjeni tenou, samo to je

punjenje ovog termometra izvedeno nekim inertnim gasom.

Mjerenje termodinamike temperature T ovim termometrom svodi se na precizno mjerenje

pritiska i volumena plina u zatvorenoj posudi, pri emu kao osnovu koristimo jednainu stanja
idealnog gasa.[1]

4.1.3 TERMOMETRI PUNJENI TEKUINOM

Mjerenje temperature se zasniva na pojavi promjene volumena tekuine s promjenom

temperature. Kao medij se obino upotrebljava iva ili alkohol, koji se oboji radi lakeg

1
oitavanja sl.2. Najee se koriste u laboratorijskoj i medicinskoj primjeni. Krhki su i lako
lomljivi, pa se njima treba paljivo rukovati. Radi zatite od loma esto se koriste u zatitnim
kuitima. Stabilni su i relativno jeftini.[1]
Tablica 2. Prikaz temperaturnih mjernih podruja za razliite tekuine
Tekuina Temperaturno mjerno podruje
Pentan -20+20C
Alkohol -110+50C
Toluol -70+100C
iva bez plinskog punjenja -30+280C
iva s plinskim punjenjem -30+750C

Slika 4. ivin termometar

4.2 ELEKTRINI DODIRNI TERMOMETRI

Prikazivanje promjene otpora metala ili poluvodia kao i promjene termoelektrinog napona
kod metala ili legura metala su najei postupci mjerenja temperature. Mjerno podruje,
tanost i dinamika mjerenja suopenito bolji nego kod mehanikih sistema. Trokovi i cijena
su vei zbogelektrine obrade signala. 1821. godine Seebeck je otkrio novu pojavu. Spojio je
dvije ice od razliitih materijala (npr. eljezo i bakar) i spojio njihove slobodne krajeve, slika
5.Spojena mjesta je oznaio sa t1 i t2. Kada je zagrijavao jedan od ta dva spojna mjesta, dok
je drao na sobnoj temperaturi, ustanovio je da kroz taj zatvoreni strujni krug tee elektrina
struja.

1
 Slika 5 [7]

4.2.1 KVARCNI TERMOMETAR

Kvarcni kristal se koristi kao element za stabilizaciju uestanosti elektronskih oscilatora,
temperaturno stabilnih. Postoje takvi pravci sjeenja kristala kvarca, kada kvarc ima relativno
veliku zavisnost rezonantne uestanosti od temperature. Pri tome se dobija dobra linearnost u
opsegu -30C do 150C.
Nedostatak kvarcnog termometra je osjetljivost pretvaraa na mehanike potrese i udare, jer je
ploicakvarca veoma tanka, kao i visoka cijena ovakvog termometra. [8]

1
 Slika 6.
Princip rada
kvarcnog
termometra

BEZKONTAKTNO MJERENJE TEMPERATURE

5.1 INFRACRVENI TERMOMETAR

Infracrveni termometri je beskontaktni ureaji za mjerenje temperature. Prenosivi infracrveni

termometri sadre lasersku zraku za bolju orijentaciju i viziranje mjernog objekta.
Beskontaktno mjerenje temperature koristi se tamo gdje je potrebno brzo i tano izmjeriti
temperaturu kao i kod pokretnih objekata te objekata pod naponom i teko dostupnih mjesta.
Termometri mjere povrinsku temperaturu slijedee vidljive povrine, dakle ne kroz npr.
staklo. Neki modeli posjeduju nepromjenjiv faktor emisije (epsilon faktor), dok je kod drugih
ovaj faktor podesiv u ovisnosti o materijalu mjernog objekta (papir, drvo, metal...). Ako elite
mjeriti visokopolirane metalne povrne, kao npr. cilindrine povrine, ovi ureaji se mogu
koristiti samo za nadgledanje trenda temperature. Mjerenje apsolutne temperature ovakvih
povrina pomou infracrvenih termometera nije mogue.[9]

1
 Slika 5. primjena infracrvenog termometar

6 POSEBNI TERMOMETRI
6.1 MAKSIMUM TERMOMETAR

Termometar koji pokazuje najviu temperaturu dosegnutu od trenutka kada je posljednji put
podeen.To moe biti i ivin termometar koji je postavljen horizontalno. Glavna karakteristika
ove vrste termometara je indeks koji se pomjera sa rastom temperature ali pri opadanju
temperature on se zadrava na najvioj zabiljeenoj temperaturi.

6.2 MINIMUM TERMOMETAR

Termometar koji pokazuje najniu temperaturu postignutu od kad je instrument posljednji put
podeen. Sastoji se od alkohola ili slinog medija u staklenoj cijevi. U medij je uronjen tanki
stakleni tap poznat kao indeks . kada se tekucina pomjeri na nie usljed pada temperature,
indeks se sruava meutim kada temperatura rastre medij obranja indeks i ide prema gore u
cijev, ostavljajui indeks u najnioj dosegnutoj taki.

1
 Slika 8. Minimum i maksimum termometar

6.3 SIX TERMOMETAR

Six je termometar kojim se mogu mjeriti maksimalne i minimalne
temperature postignute tijekom vremenskog razdoblja, obino tijekom jednog dana. To se
obino koristi gdje god je to jednostavan nain je potrebno za mjerenje Ekstremne
temperature na mjestu, primjerice u meteorologiji i hortikulture.
Takoer je poznat kao najvie minimalnog termometra, od kojih je najstariji praktinidizajn
i najei tip koristi.
To je primjer prijavljivanje termometra, koji je termometar koji vodi evidenciju o tome gdjeje
temperatura bila u prolosti.
To daje tri itanja: Trenutna temperatura najvia temperatura postignut, jer
je posljednjiresetira, a najnia temperatura doi budui da je posljednji put reset.
To je izumio Englez James Six u 1782, a nazvana po njemu.Isti osnovni dizajn ostaje u
uporabi danas. [11]

6.4 KAPILARNI TERMOMETAR

Kapilarni termometar je pogodan za mjerenje temperatura na teko pristupanim mjestima.

Temperaturno ticalo (1) oblika upljog valjka ispunjeno je ivom i elinom kapilarom (2)
povezano sa svijenom ili spiralnom cijevi (3) (slika II.2.5). iva se grijanjem iri i nastoji
izravnati cijev pa se njen slobodni kraj pomie naprijed, a njegovo pomicanje preko zupanog
mehanizma uzrokuje pomicanje kazaljke instrumenta. Ako je umjesto ive u cijevi, kapilari i
spremniku cijev, kapilara moe biti dugaka do 60m. Kapilarni termometri nisu osobito toni,
a veliku primjenu imaju u upravljanju radom grijala vode (bojlera) i u rashladnoj tehnici gdje
u sastavu termostata upravljaju grijanjem i hlaenjem.

1
 Slika 9. Kapilarni termometar

Brojila toplinske energije ugrauju se u stambene zgrade s centralnom pripremom tople vode i
s centralnim grijanjem. Utroak toplinske energije izraunava raunalo na temelju protoka
vode i razlike temperatura na ulaz i izlazu iz stana. Kalorimetar se postavlja na povratni vod,
jedno temperaturno ticalo na dolazni, a drugo na povratni vod. [12]

7 MANOMETARSKI TERMOMETAR

Manometarski termometri baziraju svoja rad na injenici da u zatvorenoj posudi, potpuno

ispunjenojtenou, dolazi do porasta pritiska sa porastom temperature. Pritisak u posudi
prestavlja mjeru temperaturetenosti, pa se kao indikatori koriste razliiti pretvarai za
mjerenje pritiska. Najeu primjenu nalazimanometarski termometar napunjen ivom sa
Burdonovom cijevi, ija je skala kalibrisana u jedinicamatemperature.[8]

1
 Slika 10. Manometarski termometar

8 KONTROLA I KALIBRIRANJE TERMOMETARA

Tanost mjerenja temperature sa nekim termometrom nalazi se ugranicama doputenih
tolerancija samo onda ako je sam instrument dobropodeen i ako je ispravno postavljen na
mjerno mjesto.Odravanje i kontrola elektrinih pokazivaa zahtijeva posebnu stru
nost iopremu. Mnoge tvornice, a pogotovo manji pogoni to nisu u stanju. Osimkontrole
instrumenata u sluaju netanog pokazivanja, potrebno je vriti ikalibriranje termometra. Pod
kalibriranjem se podrazumjeva podeavanjeinstrumenta da bi njegovo pokazivanje bilo ta
no.Ako je instrument ispravno postavljen, kontrola se moe najee vriti i upogonu,
periodinom kontrolom elektrinog otpora vodia. Pokaziva
elektrinih termonaponskih termometara mogu se kontrolirati dovo
enjemodreenih napona i uporeujui pokazivanje instrumenta s tabli
nimvrijednostima termonapona za odreeni termopar. Sam tehnoloki procesponekad moe
ukazati na netanost mjerenja temperature. Na veomavanim mjestima se postavljaju 2
termometra razliite izvedbe.U sluajevima kada postoji opravdana sumnja u ispravnost
termometra,mora se vriti kontrola termometara. Nakon zakonski propisang rokatermometri
se moraju kalibrirati u za to ovlatenim kalibracionim ili ispitnimlaboratorijama.[2]

LITERATURA: [1] http://en.wikipedia.org/wiki/Temperature 23.04.2012

[2] http://www.unze.ba/download/SkriptaMetrologija.pdf
[3] NEMANJA-RISTIC-MERENJE-TEMPERATURE
[4] http://www.scribd.com/doc/93615740/Mjerenje-
Temperature-1
[5] http://www.scribd.com/doc/49239748/Termistori-
seminarski-rad-I

1
 [6] http://www.scribd.com/doc/58832015/64/Pretvornici-
temperature
[7] http://www.scribd.com/dseferovic/d/78754882/78-Vrste-
termometara
[8] http://www.scribd.com/doc/33757/Upravljanje-grijacima-i-
senzori-temperature
[9] http://www.amt-metriks.ba/cms/index.php?infracrveni-
termometa
[10]
[11] http://www.answers.com/topic/maximum-
thermometer#ixzz1vVsADzh7
[12] http://www.kalinic.info/udzbenici/ecvip/ecvip.htm
[13] http://www.scribd.com/muhamedz/d/57434867-Osnovni-
Elementi-Sistema-Upravljanja

Napomena: slike, formule i tablice preuzete su sa istih linkova.