UNIVERZITET TRAVNIK SAOBRAAJNI FAKULTET TRAVNIK Smijer:Drumski gradski saobraaj

Seminarski rad iz predmeta:

Mehanika

Tema:
Trenje

Asistent:Papi Sejfo

Profesor: Branko ari kolska godina 2011/2012

Student: Haris Ahmetovi

Trenje

Trenje je sila koja se protivi klizanju jednoga tijela uz drugo dok se tijela meusobno pritiu, a djeluje u podruju dodira. Kada doe do takvog klizanja, na pojedino tijelo trenje djeluje u suprotnom smjeru od brzine kojom klie uz drugo tijelo, i zove se trenje klizanja. Trenje klizanja pretvara kinetiku energiju u toplinu. Statiko trenje spreava klizanje, i jednakog je iznosa a suprotnog smjera od zbroja ostalih sila koje pokuavaju izazvati klizanje. Ako se te sile poveavaju, te njihov zbroj premai maksimalni mogui iznos statikog trenja (graninu vrijednost), poinje klizanje a statiko trenje se pretvara u trenje klizanja. Granina vrijednost statikog trenja najee se ne razlikuje znaajno od iznosa trenja klizanja, ali ponekad moe biti i znatno vea (npr. metal na metalu ili staklo na staklu), a iznimno i malo manja. Iznos sile trenja ne ovisi neposredno o veliini dodirne povrine, nego samo o kemijskom sastavu i obradi ploha. Trenje je posljedica kemijskog meudjelovanja (elektrine sile) materijala koji su u dodiru. Najjednostavnije je analizirati trenje kad se tijela dodiruju ravnim plohama. No, u pojedinim podrujima primjene analiziraju se i drugi specijalni sluajevi, kao to je uetno trenje na okruglom profilu, ili trenje kod kotrljanja, itd. Usto, osim opisanoga uobiajenog znaenja, pojam trenja u irem smislu moe se protegnuti i na razliite druge otpore relativnom gibanju, kao to je otpor sredstva koji djeluje na kruto tijelo koje se giba kroz fluid, ili meudjelovanje susjednih slojeva fluida koji se gibaju razliitim brzima (zbog viskoznosti) itd. No, u ovome tekstu promatra se samo trenje koje se protivi klizanju.

Trenje klizanja

Iznos trenja klizanja izmeu dva tijela proporcionalan je sili kojom se tijela meusobno stiu na plohi dodira. U najjednostavnijem sluaju ravne dodirne plohe, iznos trenja klizanja T rauna se tako da se ukupni iznos sile N kojom jedno tijelo pritie drugo pomnoi brojem koji se zove koeficijent trenja klizanja :

Koeficijent trenja klizanja ovisi o vrsti i obradi dodirnih ploha; npr. za automobilsku gumu na suhom asfaltu iznosi oko 0,80-0,85 (ako guma nije izlizana), a za istu gumu na mokrom asfaltu oko 0,45-0,50, dok je na zaleenom kolniku samo 0,05-0,10.[2] Iznos sile kojom jedno tijelo pritie drugo uobiajeno se obiljeava slovom N , zato to ta sila djeluje okomito, tj. u smjeru normale, na dodirnu plohu i smjer klizanja.

Na skici iznad prikazan je jednostavan primjer trenja za tijelo koje klie po horizontalnoj podlozi zato to ga gura horizontalna sila (podloga je drugo tijelo, koje smatramo velikim i nepominim, odnosno ije gibanje nas ne zanima). Na lijevoj strani skice ucrtane su sile koje djeluju na tijelo, a na desnoj sile kojima tijelo djeluje na podlogu.
3

Na tijelo djeluje teina

kojom ga privlai Zemlja; zbog teine tijelo pritie na (desna podloga uzvraa (zakon akcije i reakcije) normalnom

podlogu (koja mu ne doputa gibanje u tome smjeru) jednakom silom strana skice). Na silu reakcijom na tijelo ( i Sila

koja u suprotnom smjeru djeluje na tijelo. Tako se vertikalne sile ) ponitavaju.

pokree i ubrzava klizanje tijela po podlozi. Zbog toga se tijelo tare o . Na tu silu podloga uzvraa (zakon akcije i reakcije) silom trenja na tijelo

podlogu, tj. djeluje na nju silom trenja koja je na desnoj strani skice oznaena kao koja

u suprotnom smjeru djeluje na tijelo. Ukratko, djelovanju sile suprotstavlja se sila trenja klizanja formuli, i umanjuje ubrzanje tijela.

, iji se iznos rauna prema gore navedenoj

U rutinskom rjeavanju problema s trenjem nije doista potrebno provoditi opisanu uzrono-posljedinu analizu sila. U navedenom primjeru, dovoljno je samo prikazati sve sile koje djeluju na tijelo (lijeva strana skice) i odrediti ubrzanje tijela pomou Newtonovog temeljnog zakona gibanja: vektorski zbroj sila jednak je umnoku mase i ubrzanja. Ubrzanje je u smjeru sile mu se , a protivi , pa je: F-T=ma. U vertikalnom smjeru nema ubrzanja, to znai da . Uvrtavajui za iznos . Ako je

vektorski zboj vertikalnih sila iznosi nula, tj.N=G , ime se dobiva iznos normalne reakcije pomou kojega se rauna trenje teine G= mg konano se dobiva jednadba za akceleraciju

sila koja gura tijelo 20 N, masa tijela 2 kg, a koeficijent trenja 0,8, uvrtavanje daje 20 - 0,829,81 = 2a, pa je ubrzanje a = 2,15 m/s2. I u sluaju da sustav sila nije tako jednostavan (npr. tijelo je na kosini a vue ga ili gura vie sila pod proizvoljnim kutevima), problem se rijeava na slian nain. Tada u pravilu normalna reakcija podloge (potrebna za odreivanje trenja) nee biti jednaka teini tijela, ali se na slian nain dobiva iz temeljnog zakona gibanja, uz rastavljanje sila u prikladno odabranom koordinatnom sustavu. U gornjem jednostavnom primjeru, umjesto formalnog uvoenja koordinatnog sustava, koriteno je razdvajanje sila na horizontalne i vertikalne.
4

Statiko trenje Statiko trenje (ponekad se kae i trenje mirovanja) spreava klizanje koje pokuavaju uzrokovati druge sile. Primjerice, ako ovjek malom silom gura neki teak ormar, ormar se ne mie. To znai da pod djeluje na ormar tono jednakom silom statikog trenja u suprotnom smjeru. Kako ovjek mijenja iznos sile kojom gura, tako se mijenja i iznos statikog trenja (sve dok ormar miruje): statiko trenje je upravo onoliko koliko je potrebno da sprijei klizanje. No, statiko trenje ne moe premaiti granini iznos koji se rauna na isti nain kao i trenje klizanja, ali pomou koeficijenta statikog trenja koji je u pravilu vei od koeficijenta trenja klizanja . Stoga se statiko trenje u naelu opisuje relacijom:

Za mnoge materijale

je tek za nekoliko postotaka vei od . No za neke

kombinacije metalnih ploha mogu se razlikovati i nekoliko puta, npr. za cink na lijevanom eljezu statiki koeficijent je 0,85 dok je koeficijent trenja klizanja samo 0,21.
5

Za cjeloviti opis statikog trenja i trenja klizanja najjednostavnije je promatrati lijevu stranu gornje skice, te zamisliti da se iznos sile koja gura tijelo poveava od nule do vrijednosti znatno vee od graninog iznosa statikog trenja. Na skici desno prikazano je kako se pri tome mijenja iznos sile trenja sili . Dok tijelo miruje, statiko trenje raste jednako kao i sila iznosa . Nakon toga, poveanje sile statikog trenja pada na iznos trenja klizanja. Na skici se jo opaa i da iznos trenja klizanja nije posve konstantan (kako se podrazumijevalo u prethodnom opisu). Oscilacije u iznosu trenja klizanja (na skici su preuveliane radi bolje uoljivosti) ne ovise neposredno o sili , nego koja se protivi , sve do

uzrokuje klizanje, a iznos

su posljedica mikroskopskih neravnina dodirnih ploha koje prilikom gibanja utjeu na kemijske interakcije meu materijalima (crte je proizvoljan, tj. samo kvalitativno ilustrira tipine mjerene vrijednosti).

Znaaj trenja
Korisni uinci trenja u svakodnevnom ivotu
Ljudi eu naprijed odguravajui se nogama natrag. Bez trenja, podovi, ceste i plonici bili bi mnogo vie kliski nego ledeno klizalite. Automobili ne bi mogli ubrzavati ni koiti. Ljudi bi padali na pod kada bi pokuali hodati ili trati.

Paljenje vatre
Najjednostavnija oprema za paljenje vatre ovisi o trenju, a sastoji se od dvaju suhih drvenih tapova. Rukama ili strunom luka treba brzo rotirati jedan tap po drugom. Trenje postie temperaturu do priblino 300C, pri kojoj tap pone ariti. Za paljenje ibica takoer se primjenjuje trenje. Kada se glava ibice tare o traku na bonoj strani kutije od ibica, trenje podie temperaturu. Vruina potakne dakemikalije u glavi ibice i u traci na kutiji od ibica zajedno reagiraju. Kako se temperatura poveava, glava ibice izgara na zraku i naposljetku zapali drvo.

Problemi koje uzrokuje trenje

Trenje predstavlja znaajan problem kod predmeta koje treba gibati po podlozi. Rani ljudi su povlaili terete na drvenim saonicama. Te su saonice pomogle u prijenosu tereta, ali je jo uvijek ostalo veliko trenje izmeu saonica i tla. Ljudi su poslije otkrili da je teke terete kao npr. blokove od kamena mnogo lake pomicati pomou valjaka. Valjci su se okretali, te su smanjili trenje jer teret nije klizao dodirajui tlo kao kad se gibao. Nedostatak je valjka to oni ostaju iza tereta kada se teret kree po njima. Pred otprilike 5500 godina taj je problem bio prevladan izumom kombinacije kotaa i osovine.

Unutarnje trenje ili viskoznost

Viskoznost (unutarnje trenje) je osobina tekuina (kapljevina) i plinova pruati otpor meusobnom kretanju njihovih slojeva. Jae viskozna tvar djeluje ljepljivo i teko se prelijeva. Ulje ima veu viskoznost od vode, ali je manje gustoe i pliva na vodi. Grijanjem ulje znatno gubi na viskoznosti, dok se viskoznost vode smanjuje manje pri zagrijavanju. Viskoznost tvari opisuje koeficijent viskoznosti i mjeri se u paskal-sekundama (Pa s). Definicija viskoznosti: Ako se sjetimo valova u moru, onda znamo da su najintenzivniji na povrini a s porastom dubine skoro pa nestaju. To je zbog vjetra koji povrinu vode pomie, veom brzinom na povrini koja postupno opada s porastom dubine vode. Zamislimo si dvije ploe povrine A, izmeu kojih se nalazi fluid (debline y) koji se zbog adhezivnih sila i trenja "lijepi" za povrine ploa. Fluid izmeu ploa moemo podijeliti u vie slojeva. Ako jednu od ploa P1 krenemo pomicati brzinom v u smjeru x, tada e se sloj fluida najblii ploi takoer pomicati brzinom v u smjeru x. Zbog kohezivnih sila unutar fluida je za oekivati da e se i daljni slojevi poeti pomicat, ali sa smanjenjem brzine proporcionalno udaljenou od pokretne ploe. Smanjenje brzine uzrokuje trenje u fluidu.

Moemo zakljuiti da je sila F potrebna za pomicanje ploe P1 proporcionalna sa njenom povrinom A( vea povrina = potrebna vea sila za pomicanje zbog vee koliine tekuine koja se mie u skladu sa ploom), proporcionalna je sa brzinom v i obrnuto proporcionalna udaljenosti meu ploama y ( y = vie slojeva fluida = potrebna vea sila za pomicanje svih slojeva).

iz ega proizlazi da je:

. i zavrna jednadba je:

Zakljuak

Trenje moe biti korisno i tetno. Bez trenja ivot na Zemlji nebi bio mogu. Predmete nebi mogli drati u rukama, sve bi nam izmicalo, sklizalo. Nebi mogli ni hodati. Tlo bi nam "izmicalo" ispod nogu, padali bismo unazad kao na najveoj poledici. U ovim sluajevima trenje je korisno. Kada se pokretni dijelovi strojeva meusobno taru, oni se trljanjem istroe. Stroj se pritom usporava. Zato leajeve osovina, klipove u cilindrima treba podmazivati posebnim mazivima i uljima. Istraujui trenje pokusima doli smo do nekoliko vanih zakljuaka.

Razlikujemo statiko i dinamiko trenje klizanja. Statiko trenje klizanja je vee od dinamikog trenja klizanja. Zbog toga da bi ovjek pomakao neki veliki teret mora uloiti veliku silu da bi ga pomakao. Kad se taj teret kree sila kojom ovjek treba djelovati je mnogo manja.

Trenje ne ovisi o veliini dodirnih ploha.

Trenje ovisi o teini. Kada se zimskih, snjenih dana vozite automobilom, sigurno ste primjetili da proklizavanje na ledenoj povrini ceste nije uvijek isto. Ako se u automobilu nalaze samo voza i suvoza automobil e vie proklizavati (manje trenje) nego ako se u automobilu nalaze etiri osobe (vee trenje).

10

Kada u zimsko vrijeme hodamo po cesti, ako nema leda nemamo problema. Trenje je dovoljno veliko da bi nam omoguilo normalno hodanje. No ako stanemo na led, trenje se viestruko smanjuje i tada se poskliznemo. Prisjetimo se malo i nogometa. U nogometu, vratari imaju rukavice prekrivene gumom kako bi se povealo trenje izmeu rukavica i lopte te sprijeilo da lopta isklizne vrataru iz ruke. Svi smo barem jednom imali veliko pospremanje stana ili kue. Treba poistiti iza ormara. Dakle, treba pomaknuti ormar da bi mogli iza njega poistiti. Kako je ormar velike mase, a samim time ima i veliku teinu, ne moemo ga podignuti nego ga guramo na neko drugo mjesto. Sigurno ste na cesti vidjeli da je nekome automobil ostao u kvaru. Kako nebi stvarao guvu, automobil se treba skloniti s ceste. Vidjeli ste i da se taj automobil gura u stranu. Masa automobila iznosi oko 1,5 tona i nije ga mogue rukama dignuti. Pri guranju automobila je trenje vrlo malo jer u tom se sluaju radi o trenju kotrljanja.

klizanja. Goleme kamene skulpture ljudskih figura na Uskrsnom otoku postavljene su tako da su se skulpture privezivale za jednu drvenu gredu i postavljale na okrugle grede. Gurajui skulpturu svladavalo se samo trenje klizanja. Skulpture su visoke i do 20 metara, a masa nekih premauje i 100 tona.
11

Sadraj

Trenje....................................................................................................... 2 Trenje klizanja..........................................................................................3,4 Statiko trenje .........................................................................................5,6 Znaaj trenja..............................................................................................7 Unutarnje trenje ili viskoznost...................................................................8,9 Zakljuak....................................................................................................10,11

12