UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

FAKULTET ZA PROIZVODNJU I MENADŽMENT TREBINJE

PRIMJENA ČELIKA U MAŠINSKOJ INDUSTRIJI

(Seminarski rad)

Predmet: Nauka o materijalima

Mentor: Prof. dr Slaviša Moljević
Student: Dragica Drapić, E-202/23
Nikola Miladinović, E-200/23
Jovana Spaić, M-165/23

Trebinje, decembar 2023. godine

 SADRŽAJ

UVOD ............................................................................................................................................. 1
1. ČELIK ..................................................................................................................................... 2
1.1. Dobijanje čelika................................................................................................................ 2
1.2. Podjela čelika ................................................................................................................... 3
2. PRIMJENA ČELIKA U MAŠINSKOJ INDUSTRIJI ............................................................ 4
2.1. Konstrukcioni čelici ......................................................................................................... 4
2.1.1. Ugljenični (nelegirani) konstrukcioni čelici ............................................................. 6
2.1.2. Ugljenični legirani konstrukcioni čelici .................................................................... 6
2.2. Alatni čelici ...................................................................................................................... 9
2.2.1. Niskolegirani alatni čelici ....................................................................................... 10
2.2.2. Visokolegirani alatni čelici za hladan rad ................................................................11
2.3. Posebni čelici...................................................................................................................11
2.3.1. Koroziono postojani (nehrđajući) čelici.................................................................. 12
2.3.2. Feritni nehrđajući čelici .......................................................................................... 13
2.3.3. Austenitni nehrđajući čelici .................................................................................... 13
2.3.4. Austenitno-feritni (dupleks) nehrđajući čelici ........................................................ 14
2.3.5. Superdupleks čelici ................................................................................................. 15
2.3.6. Martenzitni nehrđajući čelici .................................................................................. 15
2.3.7. Čelici otporni na trošenje ........................................................................................ 15
3. PRIMJENA KONSTRUKCIONIH ČELIKA ....................................................................... 16
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 18
LITERATURA .............................................................................................................................. 19
 UVOD

Čelik je legura željeza sa manje od 2,0% ugljenika, koja sadrži i druge elemente. Čelici su najviše
upotrebljavana kategorija metalnih materijala, prvenstveno zbog toga što se mogu proizvesti
relativno jeftino u velikim količinama po vrlo preciznim specifikacijama. Oni takođe omogućavaju
postizanje vrlo širokog područja metalurških osobina. Čelici pokrivaju gotovo sva područja
primjene u kojima se postavljaju zahtjevi čvrstoće i žilavost.
Značaj čelika u evoluciji ljudske civilizacije evidentan je u činjenici da se trenutna godišnja
proizvodnja čelika u svijetu procjenjuje na otprilike deset puta veću od ukupne proizvodnje svih
ostalih metala i legura zajedno. Svake godine, globalno se proizvede više od milijardu tona čelika.
Temelj za izuzetnu upotrebu čelika leži u sposobnosti prilagodjavanja njegovih svojstava prema
potrebama, čime se omogućava široka primjena. Sa obzirom na ekonomičan proizvodni proces u
usporedbi sa drugim metalnim materijalima te povoljna svojstva, čelik je idealan za raznovrsne
primjene. Ovaj materijal ima ključnu ulogu u svim sektorima industrije, mašinstvu, saobraćaju,
građevini, poljoprivredi te mnogim drugim djelatnostima.
U ovom seminarskom radu u prvom dijelu govori se uopšteno o čeliku, obuhvatajući njegove
karakteristike, procese dobijanja i podjelu. Nakon toga opisana je primjena čelika u mašinskoj
industriji, istražujući kako različite vrste čelika zadovoljavaju specifične zahtjeve.

1
 1. ČELIK

Prema definiciji evropske norme čelik je željezni materijal koji je pogodan za toplu preradu. Glavni
sastojak čelika je ugljenik, te on u znatnoj mjeri određuje njegova svojstva. Čelik se može
definisati i kao željezna legura sa najviše 2 % masenog udjela ugljenika i nizom drugih elemenata
(mangan, silicijum, sumpor, fosfor itd.). Čelik je legura željeza koja pored ugljenika sadrži i brojne
primjese. Primjese u čeliku mogu biti korisne (hrom, nikl, molibden itd.) i štetne (uglavnom
sumpor i fosfor). Čelik sadrži i oligoelemente (bakar, kositar, arsen itd.) i gasove (kiseonik, azot,
vodonik) koji u pravilu pogoršavaju njegova svojstva. Čelik se uglavnom koristi zbog svojih
dobrih svojstva kao što su čvrstoća, žilavost, rastezljivost, spojivost, mogućnost oblikovanja
deformisanjem, mogućnost promjene sastava legiranjem, toplotnom obradom itd. Svojstva čelika
uslovljena su određenim svojstvima čistog željeza, prirodom i masenim udjelom pratećih
elemenata te odnosom između željeza, pratećih i legirajućih elemenata. Temeljna svojstva čelika
određena su hemijskim sastavom, mikrostrukturom te stanjem, oblikom i dimenzijama proizvoda.
Zbog svojih brojnih svojstava i ekonomičnog načina proizvodnje, čelik ima mnogobrojnu i
raznovrsnu upotrebu. Proizvodnja čelika na godišnjem nivou ukazuje da se bez čelika današnji
nivo tehnike i tehnologije ne može zamisliti.

1.1. Dobijanje čelika

Dobijanje čelika se svodi na rafinaciju gvožđa dobijenog u visokoj peći i dodavanju ferolegura.
Gvožđe za preradu u čelik sadrži do 4% C, 1,4% Si, 1,5% Mn, 0,25% P i 0,12% S. Stoga se u
procesu dobijanja čelika sadržaji ovih elemenata svode na zahtjevane vrijednosti. Rastopljeno
gvožđe prerađuje se u čelike u:
• u Simens-Martenovoj peći (plameni postupak);
• u elektropeći (pretapanjem) i
• u Besemerovom ili Tomasovom konvertoru.
Bitna razlika između Simens-Martenovog postupka i pretapanja u elektropećima, konvertorskog
postupka ogleda se u načinu dobijanja toplote potrebne za dobijanje čelika. Dok se u prvom slučaju
radi o spoljašnjim izvorima toplote (sagorjevanje gasa u Simens-Martenovom postupku ili
električni luk kao najčešća varijanta elektropeći), dotle se za konvertorski postupak potrebna
količina toplote obezbjeđuje hemijskim reakcijama kojima se čelik prečišćava, prvenstveno
oksidacijom pomoću kiseonika pod pritiskom.
Izbor postupka za dobijanje čelika zavisi od više faktora, a najvažniji su kvalitet i cijena dobijenog
čelika, kao i hemijski sastav gvožđa, tj. njegova čistoća. Na primjer, za Simens-Martenov postupak
i za pretapanje u elektropećima gvožđe, kao polazna sirovina, treba da ima što manje primjesa, tj.
da je što veće čistoće. Pri tome se dobija čelik boljeg kvaliteta, ali skuplji od konvertorskog čelika.
Za primjenu konvertorskih postupaka koriste se gvožđa sa većim sadržajem silicijuma (Besemerov

2
postupak), odnosno sa većim sadržajem fosfora (Tomasov postupak), koji pri prečišćavanju
gvožđa daju dodatnu količinu toplote.

1.2. Podjela čelika

Čelici mogu da se podijele prema hemijskom sastavu, namjeni, strukturi, načinu dobijanja,
kvalitetu, obliku i stanju poluproizvoda.
Prema hemijskom sastavu čelici se dijele na [2]:
• ugljenične čelike,
• legirane čelike.
Prema namjeni čelici se dijele na [2]:
• konstrukcione čelike,
• alatne čelike,
• čelike sa posebnim svojstvima.
Prema primjeni čelici mogu biti konstrukcioni za opštu namjenu (nosive zavarene konstrukcije,
mašinski elementi i dijelovi) ili za posebna svojstva primjene (vatrootporni, hemijski otporni,
otporni na trošenje), alatni čelici (za rad u hladnom ili toplom stanju, brzorezni čelici), čelici za
elektro industriju, cijevi itd.
Prema strukturi čelici mogu da budu feritni, podeutektoidni, eutektoidni, nadeutektoidni,
ledeburitni, austenitni i martenzitni (martenzit je struktura koja se dobija termičkom obradom –
kaljenjem, koja se odlikuje visokom tvrdoćom).
Prema načinu dobijanja razlikuju se Tomasov, Besemerov, Simens-Martenov i elektro-čelik.
Prema kvalitetu, tj. sadržaju sumpora i fosfora, čelici se dijele na [3]:
• čelike običnog kvaliteta (ugljenične) sa sadržajem sumpora do 0,06% i fosfora do 0,07%,
• kvalitetne čelike (ugljenični i legirani) sa sadržajem sumpora 0,035-0,04% i fosfora 0,035-
0,04%,
• visoko kvalitetne čelike (legirani) sa sadržajem sumpora do 0,025% i fosfora do 0,025%,
• plemenite čelike (legirani) sa sadržajem sumpora do 0,015% i fosfora do 0,015%.
Prema obliku i stanju poluproizvoda čelici se dijele na: valjane, vučene, kovane, livene, brušene,
presovane i ljuštene.

3
 2. PRIMJENA ČELIKA U MAŠINSKOJ INDUSTRIJI

Prema dostupnim podacima, najznačajniji udio proizvedenog čelika upotrebljava se u sektoru

građevine i infrastrukture, što čini otprilike 50% ukupne godišnje proizvodnje čelika. Industrija
mašina i automobilska industrija zauzimaju oko 30% proizvodnje čelika godišnje, dok ostatak
nalazi primjenu u proizvodnji raznovrsnih čeličnih proizvoda, drugih sredstava transporta, te
električne opreme i kućanskih aparata. Na slici 1 prikazana je široka primjena čelika u različitim
sektorima ljudske djelatnosti.

Slika 1. Upotreba čelika [4]

Čelik prema upotrebi u mašinskoj industriji možemo razvrstati na [4]:
• konstrukcione čelike,
• alatne čelike i
• posebne čelike.

2.1. Konstrukcioni čelici

Konstrukcioni čelici se koriste kod izrade karakterističnih konstrukcionih dijelova mašina i

uređaja. Najčešće služe za izradu vratila, osovina, zupčanika, nosača opruga, vijaka, poklopaca,
ventila, kućišta itd. Kako su mašinski i konstrukcioni dijelovi u radu izloženi djelovanju sila,
visokih ili niskih temperatura, različitih hemijskih agensa, potrebno je da imaju dobra mehanička
ali i fizikalno-hemijska svojstva. Kako mašinski i konstrukcioni dijelovi imaju odgovarajući oblik,
od konstrukcionih čelika se traži visoka granica razvlačenja, dobra plastična deformabilnost (radi
4
izbjegavanja pojave krhkog loma), visoka granica puzanja i čvrstoća pri povišenim temperaturama
te zadovoljavajuću žilavost. S obzirom na mehanička svojstva Konstrukcioni čelici moraju imati i
dinamičku izdržljivost. Pored toga, konstrukcioni čelici moraju biti obradivi odvajanjem čestica
(rezanjem), zavarljivi, skloni hladnom oblikovanju (savijanje, probijanje, duboko izvlačenje) itd.
Uopšteno se konstrukcioni čelici mogu podijeliti na ugljenične (nelegirani) i legirane kao što je
prikazano u Tabeli 1. Konstrukcioni čelici (nelegirani i legirani koji sadrže C < 0,60%) često se
primjenjuju za izradu mašina i uređaja koji rade u neagresivnim sredinama i pri temperaturama od
-25 do 300 °C, kao i za nosive i građevinske konstrukcije.
Tabela 1. Prikaz namjene konstrukcionih čelika [4].
Ugljenični nelegirani čelici
Opšte namjene Posebne namjene
• Obični kvalitet • Za građevinu
• Kvalitetni čelici • Za brodogradnju i željeznice
• Za kotlove i posude pod pritiskom
• Za karoserijske limove
• Za cijevi, žice i zakovice
• Za zavarene lance
• Čelici za automate
• Za elektrotehniku

Legirani čelici
Opšte namjene Posebne namjene
• Za poboljšanje • Za opruge
• Za površinsko kaljenje • Za kotrljajne ležajeve
• Za cementaciju • Za rad pri niskim temperaturama
• Za nitriranje • Za ventile
• Čelici povišene čvrstoće

Prema preporuci MIZ-a (Međunarodni institut za zavarivanje), ovi se čelici dijele u grupe
osjetljivosti prema krtom lomu. Grupe se označavaju slovima A, B, C, D i E uz postojanje
podgrupa ovih grupa. Preporuke za izbor pojedinog čelika za ove grupe su [4]:
• grupa 0 (bez oznake) - za dijelove izložene slabom statičkom opterećenju.
• grupa A - za tanje, statički opterećene metalne konstrukcije koje nisu izložene velikim
temperaturnim razlikama i temperaturama nižim od -10°C.
• grupa B - za odgovorne konstrukcije gdje ne postoji opasnost od krtog loma, a u slučaju
manje odgovornih konstrukcija za sva opterećenja.
• grupa C - za odgovorne komplikovane konstrukcije izložene statičkim ili dinamičkim
opterećenjima, ali ne i niskim temperaturama. Zbog oblika može biti i zaostalih naprezanja,
koncentracije naprezanja i sa tim u vezi opasnosti od krtog loma.

5
 • grupa D - za odgovorne zavarene konstrukcije koje moraju biti sigurne od krtog loma, npr.
konstrukcije s debelim i ukliještenim dijelovima, dijelova s diskontinuitetima, konstrukcije
s jako izraženim prethodnim hladnim deformacijama (iznad 5%), sve konstrukcije izložene
niskim temperaturama (do -30°C), dinamički opterećene konstrukcije sa velikim stepenom
iskorištenja dopuštenog naprezanja, za dijelove čiji bi lom doveo u pitanje sigurnost i
funkciju cijelog objekta.
• grupa E - za razne odgovorne oblike i druge elemente u mašinstvu kao što su osovine,
vratila, klipovi, zupčanici i sl.

2.1.1. Ugljenični (nelegirani) konstrukcioni čelici

Ugljenični čelici običnog kvaliteta svrstavaju se pretežno prema mehaničkim svojstvima te se

koriste za slabije opterećene dijelove mašina, uređaja, vozila ili za šipke i rešetke. Svi nelegirani
čelici običnog kvaliteta primjenjuju se u sirovom stanju (bez toplotne obradbe). Srednje ugljenični
čelici (0,25-0,60% C) koriste se uglavnom u normalizovanom stanju, a u poboljšanom stanju služe
za dijelove manjih presjeka.
Čelici sa 0,5-0,60% ugljenika primjenjuju se za dijelove otporne na trošenje, kao npr. zupčanici,
pužni prenosnici, klinovi. Sitni mašinski dijelovi izrađuju se takođe od srednje ugljeničnih čelika
isporučenih u obliku limova, traka, žica, vučenih ili hladno valjanih šipki.
Čelici za građevinu uglavnom su meki (niskougljenični C <0,25%) čelici u obliku profila, limova,
šipki, žica za armirani beton.
Čelici za brodogradnju su u obliku limova i profila od mekog čelika (zavarljivog), a za željeznicu
u obliku posebnih valjanih proizvoda i otkivaka od nisko i srednje ugljeničnih čelika (točkovi,
osovine vagona).
Karoserijski limovi su čelici sa približno 0,1% ugljenika, visoke čistoće (P i S <0,035%), dobro se
izvlače i imaju glatku površinu. Čelici za žice (0,3-1,0% C) služe za čelične sajle, žice točkova
(npr. kod bicikla), žice kišobrana, žičane mreže i opruge najvišeg kvaliteta.
Čelici za automate (valjane ili vučene šipke) koriste se za izradu sitnih dijelova poput matica i
vijaka na automatskim mašinama. To su ugljenični čelici sa povećanim sadržajem fosfora (do
0,11%), sumpora (do 0,3%) ili olova (0,35%), što im daje lako lomljivu isprekidanu strugotinu.
Zahvaljujući olovu postiže se veća brzina rezanja i bolji kvalitet rezane površine.

2.1.2. Ugljenični legirani konstrukcioni čelici

Legirani čelici za poboljšanje (0,25-0,60% C) mogu biti [4]:

• manganski (1,20-1,60% Mn) – za osovine vratila, Mn-Si za veće zupčanike;
• hromovi (1-1,5% Cr-Si) - za jako opterećena koljenasta vratila, zupčanike;
• hrom-molibdenski (1% Cr; 0,2% Mo) - za sitnije žilave dijelove,

6
 • hrom-niklovi (0,6-1,5% Cr i 1-3,5% Ni) - zupčanici mjenjača, dijelovi turbina koji rade na
temperaturama do 500 °C.
Za površinsko kaljenje koriste se Cr-Mn i Mn-Si čelici sa 0,3-0,5% ugljenika. Za cementaciju
upotrebljavaju se čelici sa C < 0,25% i legirani sa Cr, Cr-Mn, Cr-Mo i CrNi. Tako se hromovi čelici
koriste za bregaste osovine, osovine klipova, vretena i drugih dijelova izloženih trošenju. Slično
ovome i hrom-niklovi i hrom-manganski čelici za cementaciju upotrebljavaju se za izradu
zupčanika mjenjača i diferencijala, a hrom-molibdenski čelici za bregaste osovine, zupčanike,
kardanske zglobove. Čelici za nitriranje (npr. 34CrAlNi7, 34CrAlMo5) postižu traženu površinsku
tvrdoću (900-950 HV) sitno dispergiranim nitridima aluminija, hroma i molibdena, bez naknadne
toplotne obradbe (neophodno je prethodno poboljšanje). Ugljenik se ograničava na 0,45% radi
sprječavanja stvaranja karbida hroma i molibdena koji imaju manju tvrdoću nego nitridi. Nitriranju
se podvrgavaju cilindri motora i pumpi, zupčanici, kalupi za lijevanje pod pritiskom, alati za
prešanje, probijači i sl.
Čelik za opruge je vrsta konstrukcijskog čelika koji ima glavni zahtjev da pod djelovanjem radnog
opterećenja postigne traženu elastičnu deformaciju. Povećanje opterećenja koje opruga može
izdržati postiže se proširenjem područja elastičnosti, tj. što višom granicom razvlačenja i granicom
elastičnosti. Povećanje granice razvlačenja može se postići povećanjem masenog udjela ugljenika,
te legiranjem sa silicijumem, manganom, hromom i vanadijumom.
Čelici za opruge trebaju imati visoku granicu razvlačenja, zadovoljavajuću istezljivost te
odgovarajuću dinamičku izdržljivost (npr. opruge automobila, odbojnici vagona, oslonci temelja
mašina). Posebno se za neke primjene traži otpornost na koroziju i povišene temperature. Tražena
svojstva postižu se hladnom deformacijom (valjanje, vučenje) ili toplotnom obradbom. Svojstva
elastičnosti poboljšava dodatak 0,15-1,8% silicijuma, a prokaljivost se kod većih presjeka
povećava dodacima 1% mangana ili 1% hroma. Tako se npr. čelik 38Si7 primjenjuje za podloške
i opruge, 51Si7 za konične vagonske opruge, spiralne vagonske opruge, 67SiCr5 za spiralne
opruge za udarna opterećenja, torzione opruge, opruge ventila, 50CrV4 za najopterećenije opruge
vozila.
Čelici za kotrljajuće ležajeve trebaju imati veliku tvrdoću i otpornost na trošenje, sposobnost
obradljivosti rezanjem i deformisanjem, dobru prokaljivost uz minimalnu deformaciju. To su
uglavnom hromovi čelici s visokim sadržajem ugljenika i najviše čistoće (sastava 1% C i 0,50-
1,50% Cr). Toplotna obradba se sastoji od kaljenja sa 850 °C u ulju i niskog popuštanja (160 °C).9
Čelici za rad pri niskim temperaturama sadrže nikl ili mangan i nizak sadržaj ugljenika (0,10-
0,15%). Pri 3 – 5% nikla temperatura prelaska u krhko stanje je oko -100 °C, a pri 8 – 10% nikla
oko -200 °C. Uglavnom služe za izradu transportnih i stacionarnih rezervoara za suhi led (CO2)
ili tekući metan (CH4). Za rad na još nižim temperaturama (npr. za skladištenje i transport tekućih
tehničkih gasova) koriste se austenitni Cr-Ni čelici s niskim sadržajem ugljenika ili Cr-Mn-Ni-N-
čelici.

7
Čelici za ventile motora spadaju u grupu čelika od kojih se zahtjeva dovoljna čvrstoća na visokim
temperaturama, otpornost na stvaranje oksidnog sloja, otpornost na koroziju (posebno prema
spojevima olova) i eroziju.24 Od čelika za ventile motora takođe se zahtjeva jednolikost
tehnoloških i fizikalnih osobina, otpornost na habanje - posebno na stablu ventila - dobra
sposobnost klizanja, dobra vodljivost toplote i stabilnost strukture, da ne bi došlo do promjena
dimenzija i smanjenja žilavosti.
Izlazni ventil je jedan od najopterećenijih djelova motora, kod kojeg temperatura dostiže
vrijednosti i do 900°C. Kod ulaznih ventila temperature su niže, do 500°C, opterećenje je manje,
pa se oni mogu izrađivati od niskolegiranih čelika. Međutim, da ne bi došlo do zamjene ulaznih i
izlaznih ventila, u većini slučajeva izrađuju se od istog čelika, tj. Od čelika za izlazne ventile. Za
ventile motora upotrebljavaju se sljedeće vrste čelika [4]:
• nelegirani i niskolegirani čelici za poboljšanje (Mn-Si i Si-čelici),
• Cr-Si čelik za poboljšanje sa dodatkom elemenata koji grade tvrde karbide (W, Mo, V),
• feritno-karbidni Cr-Si čelik i
• austenitno-karbidni Cr-Ni čelik sa dodatkom elemenata koji grade tvrde karbide (W, Mo,
V).
Za manje opterećene, ulazne ventile mogu se koristiti i obični čelici za poboljšanje, zatezne
čvrstoće od 1000 do 1200 MPa (Č1530, Č1730, Č3230 i Č2331). Za izlazne ventile se najčešće
koristi Cr-Si čelik Č4270. Ventili koji su jako opterećeni, izrađuju se šuplji, kako bi se mogli
hladiti. U cilju povećanja otpornosti na koroziju dno ventila se ponekad prevuče tankim slojem
legure, koja sadrži 20% Cr i 60-80% Ni. Hromiranje ventila povećava otpornost na koroziju.
Čelici povišene čvrstoće (mikrolegirani čelici) razvijeni su posljednjih tridesetak godina s ciljem
da se smanji masa konstrukcije: mostova, brodova, rezervoara, cisterni, cijevi pod pritiskom i sl.
Prva generacija mikrolegiranih konstrukcionih čelika temeljena je na C-Mn Konstrukcionim
čelicima sa visokim sadržajem C i Mn, kojima su se dodavali elementi V i Nb u stotim dijelovima
postotka za smanjenje kristalnog zrna i povećanje napona tečenja i čvrstoće, ali se pogoršavala
žilavost i zavarljivost čelika.26 Kod zavarivanja su potrebne prilično visoke temperature
pregrijavanja. Ispitivanja svojstva absorbiranog vodonika na tim čelicima u agresivnim medijima,
pokazala su lošu otpornost na vodonikovu krtost i zbog čega dolazi do krtih lomova i na inače vrlo
žilavim konstrukcijama. Druga generacija mikrolegiranih Konstrukcionih čelika je projektirana
tako da se izbjegnu nedostaci prve generacije. Sadržaj ugljenika je smanjen sa 0,20% na manje od
0,10%, a u nekim termo mehanički valjanim i kontrolirano hlađenim čelicima čak ispod 0,05%.
Glavni legirajući elementi su Nb, Mo, Cr, Ni i Ti u minimalnim količinama. Ponekad se dodaje i
B u tisućitim dijelovima postotka. S intenzivnim usitnjavanjem kristalnog zrna postupkom termo
mehaničkog valjanja i ubrzanog kontroliranog hlađenja odmah poslije završetka valjanja, ili
ponekad s konačnim poboljšanjem, ovi čelici pored visokih vrijednosti granice razvlačenja i
čvrstoće, imaju odličnu zavarivost i sposobnost deformacije na hladno. Ispitivanja uticaja
absorbiranog vodonika na tim čelicima u agresivnim medijima potvrdila su dobru otpornost na
vodonikovu krtost.

8
Tehnologija mikrolegiranja omogućila je proizvodnju nove kategorije čelika, koji predstavljaju
konvencionalne ugljenične čelike s minimalnim dodacima legirajućih elemenata (manje od
0,50%), radi povećanjagranice razvlačenja, čvrstoće i tvrdoće. Prvi put je ova tehnika bila
primijenjena na čeličnim limovima. Znatno kasnije mikrolegiranje je iskorišteno za proizvodnju
šipki da bi se izbjegla toplotna obradba poslije kovanja.
Posebno je važna primjena ovih čelika za transportna sredstva gdje smanjenje mase direktno utječe
na moguće opterećenje. Trenutno se čelici povišene čvrstoće isporučuju u svim standardnim
valjanim oblicima kao što su: limovi, trake, ploče, nosači, šipke i specijalni profili. Zaove čelike
karakteristična je anizotropija mehaničkih svojstava, jer se obradljivost deformisanjem i čvrstoća
znatno mijenjaju u odnosu na smjer valjanja.

2.2. Alatni čelici

Alatni čelik je plemeniti ugljenični ili legirani čelik, s udjelom ugljenika od 0,6 % do 2,06 % ili
legirani (uglavnom s hromom, volframom, vanadijumom, molibdenom, kobaltom), a koristi se za
izradu alata. Osnovna svojstva koja alatni čelici moraju posjedovati su otpornost na trošenje
(martenzitna mikrostruktura s visokim udjelom karbida) i udarna izdržljivost (žilavost, visoka
udarna radnja loma).27 Stručna literatura često navodi i otpornost na popuštanje kao osnovno
svojstvo, ali prema nekim autorima to ipak pripada posebnim zahtjevima prema alatnim čelicima
za rad pri povišenim temperaturama (> 200 °C).
Proizvodni (ekonomski) zahtjevi i svojstva prema alatnim čelicima su: mogućnost obrade alata
odvajanjem čestica, visoka zakaljivost, visoka prokaljivost, zanemariva sklonost pogrubljenju
kristalnih zrna prilikom austenitizacije, neznatna promjena dimenzija tokom rada, sigurnost s
obzirom na pojavu pukotina i lomova tokom toplotne obrade, neznatna sklonost razugljičenju
tokom toplotne obrade, otpornost na koroziju, mogućnost poliranja, ekonomičnost itd.
Alatni čelici se primjenjuju u toplinski obrađenom stanju (kaljenje i popuštanje).Zbog traženih
svojstava i potrebe zakaljivanja i prokaljivanja alatni čelici u pravilu imaju veći udio ugljenika
(>0,6%) nego Konstrukcioni čelici. Uglavnom se isporučuju u toplovaljanom, hladnovučenom,
kovanom ili lijevanom stanju u obliku šipki, traka ili ploča. S obzirom na hemijski sastav alatni
čelici mogu biti:
• nelegirani,
• niskolegirani,
• visokolegirani.
Prema radnoj temperaturi i uvjetima primjene alatni čelici se dijele na:
a) alatne čelike za hladni rad (<200 °C),
b) alatne čelike za topli rad (>200 °C),
c) brzorezne čelike.
Na slici 2 data je podjela alatnih čelika kao i osnovni zahtjevi koje moraju ispuniti:

9
 Slika 2. Osnovna podjela alatnih čelika [4]

2.2.1. Niskolegirani alatni čelici

Zajednička karakteristika ove grupe čelika je niska otpornost na popuštanje, osrednja žilavost (u
odnosu na ugljenične alatne čelike), te visoka otpornost na trošenje. Osnovni cilj zbog kojeg se
provodi legiranje ovih čelika predstavlja povećanje prokaljivosti, te dobijanje kvalitetnijih i
postojanijih karbida u odnosu na karbid Fe3C. Niskolegirani alatni čelici popuštaju se nisko
(≤ 250 °C), pri čemu je primarni cilj izbjegavanje pojave velikih naprezanja i pukotina.
Podgrupe niskolegiranih alatnih čelika za hladan rad su [5]:
• visokougljenični W-V čelici. Koristi se za spiralne burgije, razvrtače manjih prečnika,
manja glodala, alat za navoje, dlijeta za rasijecanje turpija, zubarske burgije(120W4),
noževi za drvo, papir i furnir, duhan, matrice za provlačenje žice, strugači, graverska
dlijeta.
• nisko i srednjeugljenični W-Cr-(Si)-V čelici. Koriste se za pneumatski alat, ručna dlijeta,
makaze za udarni hladni i topli rad, matrice za kovanje vijaka i zakovica, žigovi za hladno
i toplo probijanje, alat za ljuštenje i blanjanje drva, cirkularna glodala za odrezivanje cijevi,
visokonapregnuti žigovi za hladno utiskivanje, alati za istiskivanje mekih metala (npr. alati
za izradu aluminijskih ili kositrenih tuba, cinkovih čašica itd.), valjci za hladno valjanje,
prikladan i za rad pri povišenim temperaturama (80WCrV8).
• niskolegirani Cr-čelici. Koristi se za: burgije, razvrtače, alat za navoje, zubarska svrdla,
testere za metal, alati za graviranje, probijači, rezni alati za obradu sivoga lijeva, tvrdoga
drveta, mramora, za kiparska dlijeta, britve, tvrde turpije, finorezni alat (140Cr3), manji

10
 valjci za hladno valjanje, šiljci tokarilica, alat za navoje, manja glodala, mjerni alati
(kalibri), razvrtače (100Cr6).
• niskolegirani Mn-Cr-V i Mn-Cr-W čelici. Koristi se za kalupe za kovanje novca, alat za
navoje, spiralne burgije manjih dimenzija, razvrtače, vretena mihrometara, noževe za papir
i duhan, glodala za drvo.

Slika 3. Razvrtači od niskolegiranih alatnih čelika [6]

2.2.2. Visokolegirani alatni čelici za hladan rad

Glavni legirajući element ove grupe čelike je hrom (> 5%) uz moguće dodatno legiranje
vanadijumom, molibdenom i/ili volframom. Povećanjem stepena legiranosti i temperature
austenitizacije raste udio zaostalog austenita u zakaljenoj mikrostrukturi, što može smanjiti pojavu
deformacija nakon kaljenja. S obzirom na hemijski sastav, mikrostrukturu i svojstva visokolegirani
alatni čelici za hladni rad mogu se podijeliti u 3 podgrupe [4]:
• čelici s ∼5% hroma. Glavna primjena mu je za izradu makaza i alata za oblikovanje lima,
mjernog alata, razvrtače, nareznih burgija, nareznica, matrica složenih oblika, alata za
preradu polimera itd.
• visokougljenični ledeburitni čelici s 12% hroma.Najčešća primjena ove grupe čelika je za
izradu alata za hladno oblikovanje, utiskivanje, duboko izvlačenje, itd.
• martenzitni nehrđajući čelici. Koristi se za medicinske instrumente (npr. skalpeli, makaze,
zubarska kliješta, pincete i sl.), pribor za jelo (npr. noževi), žilete, britve, krojačke makaze.

2.3. Posebni čelici

Posebni čelici se prema svojim svojstvima i primjeni mogu podijeliti na [4]:

• koroziono postojane (nehrđajuće) čelike
• feritne nehrđajuće čelike
• austenitne nehrđajuće čelike
• austenitno-feritne (dupleks) nehrđajuće čelike
• martenzitne nehrđajuće čelike
• čelike otporne na trošenje

11
 • čelike za rad pri povišenim i visokim temperaturama
• čelike za rad pri niskim temperaturama
• visokočvrste čelike.

2.3.1. Koroziono postojani (nehrđajući) čelici

Nehrđajući čelici su razvijeni početkom 20. vijeka. Nehrđajući čelik je visokolegirani čelik kod
kojeg je hrom glavni legirajući element. Nehrđajući čelici sadrže minimalno 11,7 % hroma, a
njegov udio u nehrđajućem čeliku može biti i do 30 %, dok sadržaj ugljenika u čeliku mora biti
manji od 0,2 %.29 Povećanje njegova udjela povećava čvrstoću i granicu razvlačenja čelika, a
smanjuje duktilnost, međutim negativna karakteristika povećanja udjela ugljenika je nastajanje
karbida hroma, uslijed čega se u okolnom području smanjuje udio hroma u čeliku i time narušava
pasivacija i povećava osjetljivost na lokaliziranu koroziju. Različiti dodaci legirajućih elemenata
utiču na mikrostrukturu, mehanička i koroziona svojstva nehrđajućih čelika.
Anton Schaffler je 1949. godine objavio istraživanje pod naslovom „Constitution diagram for
stainless steel weld metal“, u kojem je povezao udio feritne odnosno austenitne faze sa hemijskim
sastavom. Osnovna podjela područja Schaefflerovog dijagrama napravljena je zavisno o
karakterističnim strukturama pojedinih grupa visokolegiranih nehrđajućih čelika, odnosno
austenitu, feritnu i martenzitnu strukturu i njihove međusobne kombinacije.
Glavne karakteristike kojima se ističu nehrđajući čelici su visoka koroziona i toplotna otpornost,
povoljan odnos čvrstoća/masa, dobrih svojstava kod niskih temperatura itd. Koroziona postojanost
nehrđajućih čelika postignuta je prirodnim procesom pasivacije – nastajanjem pasivnog oksidnog
filma sa visokim sadržajem hromovog oksida, koji se formira na vazduhu, vodi koja sadrži
otopljeni kiseonik i brojnim drugim oksidirajućim sredinama. Nastala zaštitna prevlaka je gusta,
kompaktna ali i vrlo tanka i njena je debljina od 1-10 nm. Stepen zaštite koju pruža pasivni film
zavisi o njegovoj debljini, kontinuitetu, prionjivosti, kao i o difuziji kiseonika i metalnih jona u
oksidu.
U literaturi se za nehrđajuće čelike koriste različiti nazivi ili skraćenice, pa su tako najčešće [4]:
• INOX (od francuskog INOXidable – „neoksidirajući“)
• NIROSTA® (od njemačkog Nicht Rostender Stahl – „nehrđajući čelik“)
• SS (od engleskog stainless - „bez korozionoh mrlja“).35
Na slici 4 prikazano je fleksibilno crijevo od nehrđajućeg čelika.

Slika 4. Fleksibilno crijevo od nehrđajućeg čelika [7]

12
 2.3.2. Feritni nehrđajući čelici

Feritni nehrđajući čelici sadrže 12 - 30% Cr i nizak sadržaj ugljenika. Određena mehanička
svojstva su im nešto bolja u odnosu na austenitne čelike (veća čvrstoća, manja istezljivost).
Koriste se tamo gdje austenitni čelici ne mogu zadovoljiti zahtjevima. Cijena im je srazmjerno
niska jer ne sadrže nikl koji je inače u sastavu svih ostalih vrsta nehrđajućih čelika. Feritni čelici
su koroziono otporni na djelovanje oksidirajućih medija a takođe su otporni i na djelovanje dimnih
gasova koji sadrže sumpor. Nasuprot tome, nisu otporni na djelovanje rastaljenih metala (Al, Sb,
Pb), amonijevog biflourida, barijevog klorida, broma, octene kiseline itd.
Feritni čelici koriste se za izradu dijelova kućanskih aparata, pribora za jelo, dijelova pogona za
proizvodnju dušične kiseline, u petrohemijskoj industriji, za izradu autodjelova, okvira prozora,
uređaja u mljekarama, pivovarama, itd.

2.3.3. Austenitni nehrđajući čelici

Austenitni čelici zbog svoje izvrsne korozione otpornosti, dobre obradljivosti, odlične
zavarljivosti, dobrih mehaničkih svojstava te estetskih karakteristika, najčešće su korištena vrsta
nehrđajućih čelika, te čine preko 70% svjetske proizvodnje čelika. Sadrže maksimalno 0,15% C,
minimalno 16% Crte ostale elemente kojima se postižu bolja svojstva.
Upotrebljavaju se u svim granama industrije, građevini, za izradu različitih upotrebnih i ukrasnih
predmeta. Osnovni austenitni nehrđajući čelik je UNS S30400 (AISI 304) ili 18-8. To je legura na
osnovi željeza koja sadrži 18% hroma i 8,5% nikla, uključujući manje količine ugljenika, azota,
mangana i silicijuma. Od osnovnog 18-8 austenitnog čelika razvijeno je desetak novih legura, koje
se temelje na dodavanju različitih postotaka drugih elemenata npr. molibdena i azota radi bolje
otpornosti na koroziju. Njihovu upotrebu donekle otežava mogućnost pojave senzibilizacije
prilikom postupka zavarivanja, što može imati za posljedicu pojavu interkristalne korozije,
fenomena koji se na zavarenim konstrukcijama javljao često u početnom razdoblju korištenja ovih
materijala i ograničavao njegovu širu primjenu. Senzibilizacija se može izbjeći odabirom
stabiliziranih čelika niskog sadržaja ugljenika. Takođe su ovi materijali nerijetko podložni i ostalim
lokalnim korozionom fenomenima (rupičasta, napetosna, korozija u procjepu), pa odabir pojedine
vrste, tj. kvalitete austenitnog nehrđajućeg čelika treba pažljivo izvršiti.
Glavna svojstva austenitnih nehrđajućih čelika su [4]:
• nemogućnost usitnjavanja zrna,
• nemagnetičnost,
• tokom zavarivanja u njima se javljaju veće napetosti i deformacije nego kod feritnih čelika,
• odlična plastičnost,
• legiranjem s molibdenom, volframom i vanadijumom postiže se dobra otpornost prema
puzanju pri temperaturama iznad 600 °C,
• visoka žilavost, oksidacijska i koroziona otpornost,

13
 • visok odnos čvrstoća/masa,
• dobra svojstva pri niskim temperaturama,
• postojana austenitna struktura od „solidus“ temperature do ispod sobne temperature,
• nisu skloni povećanju zrna u zoni uticaja toplote tokom zavarivanja.
Austenitni čelici upotrebljavaju se u hemijskoj i prehrambenoj industriji, brodogradnji, građevini,
za izradu medicinskog pribora, spremnika i sl. Na slici 5 dati su primjeri upotrebe austenitnog
nehrđajućeg čelika.

Slika 5. Primjena austenitnih čelika [4]

2.3.4. Austenitno-feritni (dupleks) nehrđajući čelici

Dupleks čelici posjeduju dvofaznu austenitno-feritnu mikrostrukturu sa 40 – 60% ferita. Čelik s

22– 24% hroma i 6 – 8% nikla pri temperaturi 20 °C, tj. zagrijan do ≈1000°C sastojat će se od
ferita i austenita. Ukoliko su prisutni ostali legirajući elementi tada vrijedi da dodatak molibdena,
silicijuma, titana i niobija djeluje slično kao porast sadržaja hroma, mangana, bakra, azota i
ugljenika kao povećanje sadržaja nikla.
Povećanjem temperature iznad 1000°C poraste udio ferita, a smanjuje se udio austenita tako da
čelik sa 22% hroma i 8% nikla pri 1350°C posjeduje jednofaznu feritnu mikrostrukturu. Primjena
dupleks čelika pri povišenim temperaturama je moguća, ali zbog ograničenja primjene na
maksimalno 250-350 °C primjena je znatno sužena.
Razlog tog ograničenja primjene je pojava „krhkosti 475“ koja se javlja u dupleks čelicima u
feritnoj fazi po istom principu kao i kod feritnih čelika. Posljedice izlučivanja pri 475±100 °C koje
izazivaju „krhkost 475“ mogu se ukloniti gašenjem s 900-950 °C. Pritom, ferit ima višu granicu
razvlačenja i nižu plastičnost nego austenit.
Dupleks čelici se najčešće primjenjuju u industriji nafte i plina (destilatori, desalinizatori, ventili,
cjevovodi, pumpe), petrohemijskoj industriji (alati za ekstruziju PVC filma, apsorberi, separatori,
izmjenjivači toplote), hemijsko-procesnoj industriji (u proizvodnji kiselina, rad sa otopinama HF
u HNO3, uređaji za H2SO4, sapnice), brodogradnji (osovine propelera, kormila, grijači, ležajevi),
industriji papira (ventili, cijevi regeneracijskih peći, osovine miješala, pročišćavanje vode),
transportu (cisterne).

14
 2.3.5. Superdupleks čelici

Superdupleks čelici razvijeni su kako bi ispravili nedostatke dupleks čelika. U njima je povećan
sadržaj hroma, molibdena i azota, čime su osigurana izvrsna mehanička svojstva, kao i visoka
koroziona otpornost. Posjeduju bolju strukturnu stabilnost koja se posebice odnosi na zonu uticaja
toplote. Granica razvlačenja im je veća do 550 N/mm2. Ova grupa nehrđajućih čelika ima veliku
primjenu kao konstrukcioni materijal.

2.3.6. Martenzitni nehrđajući čelici

Martenzitni nehrđajući čelici imaju povišeni udio ugljenika (0,20-1,0%), iznad 13% hroma (do
18%) te mogu sadržavati i do 1,3% molibdena i 2,5% nikla. Optimalna mehanička svojstva i
koroziona postojanost ove grupe čelika postiže se kaljenjem na vazduhu ili u ulju i naknadnim
popuštanjem. Martenzitni nehrđajući čelici mogu se podijeliti u dvije podgrupe [4]:
• konstrukcioni (sadrže do ≈0,25% C, poboljšavaju se) i
• alatni čelici (>0,3% C, nakon kaljenja se nisko popuštaju).
Kod konstrukcionih čelika posebna pažnja se usmjerava prema korozionoj postojanosti, a kod
alatnih postoji dodatni zahtjev prema otpornosti na abrazijsko trošenje. Radi toga alatni čelici
imaju dvofaznu mikrostrukturu (martenzit + karbidi) čija je koroziona postojanost niža od
jednofazne martenzitne mikrostrukture.
Koriste se za izradu lopatica turbina, valjke za proizvodnju papira, dijelove pumpi, mjerne alate,
kotrljajuće ležajeve, itd.

2.3.7. Čelici otporni na trošenje

Čelik otporan na trošenje koji sadrži oko 1,2% C i 12% Mn (C:Mn=1:10), je jedinstven po tome
što posjeduje kombinaciju visoke žilavosti i istezanja, sa visokim kapacitetom očvršćavanja te
dobrom otpornosti na trošenje. Zbog toga je takav čelik vrlo brzo prihvaćen kao vrlo koristan
inženjerski metalni materijal ponajprije u području građevinarstva (mehanizacija), rudarstva,
industrije nafte i plina, u proizvodnji cementa, za izradu dijelova drobilica, mlinova, bagera, pumpi
za transport šljunka i kamena, vojnoj industriji itd.

15
 3. PRIMJENA KONSTRUKCIONIH ČELIKA

Konstrukcioni čelici se najviše koriste u građevinskoj industriji. Kada se čelik klasifikuje prema
oblasti primjene, čelik koji se koristi za izgradnju nečega naziva se konstrukcioni čelik. Kada se
kaže izgraditi nešto, zgrade, mostovi, fabrike, itd., su prve konstrukcije koje nam padaju na pamet,
ali mnogi dijelovi koji se koriste kao nosači spadaju u ovu klasu. Konstrukcioni čelik ima širok
spektar primjena kao što su vetrogeneratori, gasne turbine, grijači i hladnjaci, dijelovi okvira za
automobile, cijevi, vozovi, brodovi, mostovi, različiti dijelovi mašina. Iako je građevinski sektor
najveći igrač u ovoj klasi, takođe je materijalna klasa koju traže proizvođači u različitim sektorima
[8]. Na sledećoj slici dati su primjeri primjene konstrukcionih čelika u brodogradnji, automobilskoj
industriji i mostogradnji.

Slika 5. Primjena konstrukcionih čelika u brodogradnji, automobilskoj

industriji i mostogradnji.
U mnogo čemu je teško brzo napredovati. Međutim, čelične konstrukcije čine osnovu najbrže
izgrađenih najviših konstrukcija civilizacije. Zahvaljujući visokim zgradama, postignute su uštede
u energiji i prostoru u mnogim gradovima, otvorene su višenamjenske zgrade.
Konstrukcioni čelici se koriste u visokim zgradama kako bi se maksimizirala sigurnost smještaja,
a istovremeno su odigrali ključnu ulogu u povećanju interakcije ljudi, posebno u poslovnom
životu. Takođe su uspješni u postavljanju granica privatnog života. Osim životnih prostora,
kapacitet skladišta, što je danas jedna od najvažnijih tačaka logistike, povećan je i centralizovan.
Shodno tome, konstrukcioni čelici su najbolji materijal koji je uspio da se prilagodi svim tim
razvojima, uglavnom čak i prednjači.
Danas se konstrukcioni čelici koriste i u svim oblastima obnovljive energije. Imaju ključne uloge
u nuklearnoj energiji, geotermalnim, hidroelektranama, solarnoj i vjetroenergiji. Osim povećanja
energetske efikasnosti, takođe imaju konstrukcione zadatke za generisanje i distribuciju energije.
Konstrukcioni čelici su jedan od glavnih materijala koji omogućavaju cijelom svijetu pristup
energiji u velikom obimu. Visoko se preferiraju u sektoru energije zbog svojih prednosti kao što
su visoka čvrstoća, usklađenost sa dizajnom otpornim na koroziju, sposobnost rada na visokim i
niskim temperaturama, otpornost na zamor i lako održavanje. Prilagođavanje čelika brzini
inovacija u sektoru energije vidi se kroz upotrebu obnovljive energije u svim oblastima. Snaga

16
samog čelika, koji se može ponovno koristiti u neograničenim ciklusima, dolazi iz njegove
prilagodljivosti i održivosti.
Na sledećoj slici prikazana je vjetroelektrana, gdje je toranj i lopatice izrađene od čelika.

Slika 6. Primjena čelika kod vjetroelektrana [9]

U današnjim velikim robotima pokreću ih ljudi u svakoj industriji kako bi instalirali ili izgradili
nešto, u proizvodnji, poljoprivredi, građevini, rudarstvu, avijaciji, uređenju pejzaža, izgradnji
puteva, drugim rečima. Ove mašine se uvijek projektuju prema svrsi zadatka. Ponekad je potrebno
dizajnirati mašinu poput dizalica kako bi nosila duge terete, visoke i uske prostore, kao i teške
terete. Ponekad je potrebno dizajnirati vozila za berbu pogodna za ulazak u poljoprivredna
područja, koja se mogu kretati u teškim uslovima terena, a ponekad velike peći pogodne za godine
rada na visokim temperaturama. Više nije pogrešno nazivati ih velikim robotima zbog povećane
automatizacije ovih mašina.

17
 ZAKLJUČAK

Primjena čelika u mašinskoj industriji ima ključnu ulogu u oblikovanju savremenog tehnološkog
pejzaža. Kroz svoje izuzetne mehaničke karakteristike, prilagodljivost i izdržljivost, čelik je postao
temeljni materijal koji omogućava inovacije, efikasnost i dugotrajnost u različitim mašinskim
aplikacijama.
Raznolika upotreba čelika u izradi mašinskih komponenti, alata i konstrukcija doprinosi povećanju
performansi, smanjenju troškova održavanja i produženju životnog vijeka mašinskih sistema. U
sektorima poput automobilske industrije, avio industrije, energetike i proizvodnje alatnih mašina,
čelik je neizostavan materijal koji podstiče inovacije i napredak.
Uzimajući u obzir dinamičnost mašinske industrije, od ključnog je značaja neprestano istraživanje
i unapređivanje čeličnih legura kako bi se ispunili rastući zahtjevi za efikasnošću, održivošću i
prilagodljivošću. Kroz daljnje tehnološke inovacije, saradnju između inženjera, istraživača i
proizvođača čelika, čelični materijali će nastaviti biti pokretač napretka u mašinskoj industriji,
osiguravajući stabilnost i prosperitet u budućnosti.
Konstrukcioni čelici su izuzetno svestrani materijali čija primjena nije ograničena samo na
građevinsku industriju. Ovi čelici, visoke čvrstoće i različitih oblika, klasifikuju se prema namjeni,
pružajući podršku širokom spektru konstrukcija. Konstrukcioni čelici nisu samo ključni u
građevinskom sektoru, već su traženi i u mnogim drugim industrijama, uključujući oblasti
obnovljive energije, logistike, transporta, i teške industrije. Njihova snaga i prilagodljivost čine ih
nezaobilaznim materijalom u današnjem dinamičnom svijetu, gdje se ističu u održivosti i podršci
inovacijama u različitim sektorima.

18
 LITERATURA

[1] Rajković Marija (2020), Čelični otpad kao sekundarna sirovina za proizvodnju čelika,
Mašinski fakultet u Zagrebu, Zagreb
[2] https://afrodita.rcub.bg.ac.rs/~rzoran/6-MM_ho.pdf
[3] https://ironlady003.wordpress.com/2014/01/22/celici/
[4] https://core.ac.uk/download/pdf/197790168.pdf
[5] https://hr.wikipedia.org/wiki/Alatni_%C4%8Delik
[6] https://hr.wikipedia.org/wiki/Alatni_%C4%8Delik#/media/Datoteka:CenterDrills123456.jpg
[7] https://pumpa-servis.hr/proizvod/fleksibilno-crijevo-za-plin/
[8] https://yenaengineering.nl/applications-of-structural-steel-2/
[9] https://www.vecernji.hr/media/img/86/4c/9ef8a58c4449a90581ab.jpeg

19