Legirani elik Wikipedija https://hr.wikipedia.

org/wiki/Legirani_elik

Legirani elik
Legirani elik je vrsta elika u kojem odluujui utjecaj na njegova
svojstva imaju legirni elementi, tj. oni kemijski elementi koji se
namjerno dodaju da bi se postigla odreena svojstva. Niskolegirani
elici imaju do 5% dodanih elemenata, a visokolegirani vie od 5%.

Sadraj
1. Vrste legiranih elika
1.1. Legirani elici za poboljanje
1.2. Legirani elici za otvrdnjavanje povrine Kardanski prijenos s dva kardanska
1.3. elici za opruge zgloba i kardanskom osovinom.
1.4. elici za valjne leajeve
1.5. elici za niske temperature
1.6. elici za ventile motora
1.7. elici poviene vrstoe

2. Utjecaj legirajuih elemenata u eliku

2.1. Utjecaj neistoa na elik
2.2. Korisni i tetni elementi za elik
2.3. Utjecaj raznih legirajuih elemenata

3. Izvori

Vrste legiranih elika

Legirani elici za poboljanje

Puni prijenosnik.
Legirani elici za poboljanje imaju od 0,25 do 0,6% ugljika, a mogu
biti:

manganski elici (1,2 - 1,6% Mn); koriste se za osovine i vratila. Mangan-silicijski elici koriste se za vee
zupanike;
kromovi elici (1 - 1,5% Cr-Si); koriste se za jako optereena koljenasta vratila i zupanike;
krom-molibdenski elici (1% Cr; 0,2% Mo); koriste se za sitnije ilave dijelove;
krom-niklovi elici (0,6 - 1,5% Cr i 1 - 3,5% Ni); koriste se za zupanike mjenjaa, dijelove turbina koji rade na
temperaturama do 500 C.

Legirani elici za otvrdnjavanje povrine

1 of 8 11/2/2017, 2:19 PM
Legirani elik Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Legirani_elik

Za povrinsko kaljenje koriste se Cr-Mn i Mn-Si elici sa 0,3 - 0,5%

ugljika. Za cementaciju upotrebljavaju se elici s C < 0,25% i legirani s
Cr, Cr-Mn, Cr-Mo i Cr-Ni. Tako se kromovi elici (npr. elik 15Cr3)
koriste za bregaste osovine, osovine klipova, vretena i drugih dijelova
izloenih troenju. Slino ovome i krom-niklovi i krom-manganski
elici za cementaciju upotrebljavaju se za izradu zupanika mjenjaa i
diferencijala (npr. elici 15CrNi6, 16MnCr5), a krom-molibdenski
elici za bregaste osovine, zupanike, kardanske zglobove (npr. elik
25CrMo4). elici za nitriranje (npr. 34CrAlNi7, 34CrAlMo5) postiu
traenu povrinsku tvrdou (900 - 950 HV) sitno dispergiranim
Spiralna torziona opruga na alarmnom
nitridima aluminija, kroma i molibdena, bez naknadne toplinske
satu.
obrade (neophodno je prethodno poboljanje). Ugljik se ograniava na
0,45% radi sprjeavanja stvaranja karbida kroma i molibdena, koji
imaju manju tvrdou nego nitridi. Nitriranju se podvrgavaju cilindri motora i
pumpi, zupanici, kalupi za lijevanje pod pritiskom, alati za preanje, probijai
i sl.

elici za opruge
elici za opruge trebaju imati visoku granicu razvlaenja, zadovoljavajuu
istezljivost, te odgovarajuu dinamiku izdrljivost (npr. opruge automobila,
odbojnici vagona, oslonci temelja strojeva). Posebno se za neke primjene trai
otpornost na koroziju i poviene temperature. Traena svojstva postiu se
hladnom deformacijom (valjanje, vuenje) ili toplinskom obradom. Svojstva
elastinosti poboljava dodatak 0,15 - 1,8% silicija, a prokaljivost se kod veih
presjeka poveava dodacima 1% mangana ili 1% kroma. Tako se npr. elik
38Si7 primjenjuje za podloke i opruge, 51Si7 za stoaste vagonske opruge,
spiralne vagonske opruge, 67SiCr5 za spiralne opruge za udarna optereenja,
Jednostavni kuglini leaj.
torzione opruge, opruge ventila, 50CrV4 za najoptereenije opruge vozila. [1]

elici za valjne leajeve

elici za valjne leajeve trebaju imati veliku tvrdou i otpornost na troenje, sposobnost obradljivosti rezanjem i
deformiranjem, dobru prokaljivost uz minimalnu deformaciju. To su uglavnom kromovi elici s visokim sadrajem
ugljika i najvie istoe (sastava 1% C i 0,50 - 1,50% Cr). Toplinska obrada se sastoji od kaljenja s 850 C u ulju i niskog
poputanja (160 C).

elici za niske temperature

elici za rad pri niskim temperaturama sadre nikal ili mangan i nizak sadraj ugljika (0,1 - 0,15%). Pri 3 - 5% nikla,
temperatura prelaska u krhko stanje je na oko -100 C, a pri 8 - 10% nikla na oko -200 C. Uglavnom slue za izradu
transportnih i stacionarnih spremnika za suhi led (CO2) ili tekui metan (CH4). Za rad na jo niim temperaturama
(npr. za skladitenje i transport tekuih tehnikih plinova) koriste se austenitni Cr-Ni elici s niskim sadrajem ugljika
ili Cr-Mn-Ni-N-elici.

2 of 8 11/2/2017, 2:19 PM
Legirani elik Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Legirani_elik

elici za ventile motora

elici za ventile motora s unutarnjim izgaranjem izloeni su pri radu visokim
temperaturama (do 900 C) i ciklikim promjenama temperature. Stoga moraju
zadrati dobra mehanika svojstva na povienim temperaturama i da budu
vatrootporni. Najee se primjenjuju visokolegirani kromovi elici X45CrSi19-3
(0,40% C; 3,2% Si; 9,0% Cr), X45CrMoV15 (0,5% C; 16,5% Cr; 2,0% Mo), a za
najoptereenije ventile X6CrNiMoTi17/12/2 (0,45% C; 1,5% Si; 14,5% Cr; 1,3% Ni i 3%
W). Za slabije optereene usisne ventile moe odgovarati elik 67Si7 (0,6% C; 1,7% Si i
0,7-1% Mn).

elici poviene vrstoe

Podrobniji lanak o temi: Mikrolegirani elik

elici poviene vrstoe ili mikrolegirani elici razvijeni su posljednjih tridesetak

godina s ciljem da se smanji masa konstrukcije: mostova, brodova, spremnika, cisterni,
cijevi pod tlakom sl. Tehnologija mikrolegiranja omoguila je proizvodnju nove
Prikaz rada
kategorije elika, koji predstavljaju konvencionalne ugljine elike s minimalnim etverotaktnog motora
dodacima legirajuih elemenata (manje od 0,50%), radi poveanja granice razvlaenja,
vrstoe i tvrdoe. Prvi put je ova tehnika bila primijenjena na
elinim limovima. Znatno kasnije mikrolegiranje je iskoriteno za
proizvodnju ipki da bi se izbjegla toplinska obrada poslije kovanja.
Posebno je vana primjena ovih elika za transportna sredstva gdje
smanjenje mase direktno utjee na mogue optereenje. Trenutno se
elici poviene vrstoe isporuuju u svim standardnim valjanim
oblicima kao to su: limovi, trake, ploe, nosai, ipke i specijalni
profili. Za ove elike karakteristina je anizotropija mehanikih
svojstava, jer se obradljivost deformiranjem i vrstoa znatno mjenjaju
u odnosu na smjer valjanja.

Dijagram stanja (fazni dijagram) eljezo

Utjecaj legirajuih elemenata u ugljik prikazuje uvjete pod kojima su
razne faze elika stabilne.
eliku
Najei legirajui kemijski elementi prisutni u elicima su krom,
nikal, mangan, silicij, volfram, vanadij i molibden. U posebnim sluajevima elik se moe legirati kobaltom, titanijem,
aluminijem, niobijem i dr. Legirajui elementi se u eliku pojavljuju:

otopljeni u -eljezu (ferit) ili -eljezu (austenit);

kao spojevi (karbidi, intermetalni spojevi);
kao nemetalni ukljuci (oksidi, nitridi, sulfidi, fosfidi).
Poznato je da niti jedna skupina materijala ne moe legiranjem toliko mijenjati svojstva kao elik. eliku se dodaju
odreeni elementi kako bi se postiglo eljeno svojstvo ili kombinacija svojstava gotovog proizvoda. [2]

S obzirom na afinitet prema ugljiku, legirajui elementi se mogu podijeliti na karbidotvorce (npr. krom, volfram,
molibden, vanadij, titan, niobij, tantal) i nekarbidotvorce (npr. nikal, mangan, kobalt). Karbidotvorci se najee

3 of 8 11/2/2017, 2:19 PM
Legirani elik Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Legirani_elik

spajaju s ugljikom u karbide Cr7C3, Cr23C6, W2C, WC, Mo2C, VC, V4C3, TiC, TaC, NbC, Fe3C i dr., ali mogu takoer
dijelom supstituirati u kristalnu reetku eljeza te stvarati intermetalne spojeve (npr. FeCr, Fe2Mo i dr.).

Prema utjecaju na dijagram stanja Fe-C, legirajui elementi se dijele na one koji proiruju podruje austenita, pa se
nazivaju gamageni elementi i one koji proiruju podruje ferita, pa su to alfageni elementi. Podruje austenita
uglavnom proiruju nikal, mangan, kobalt itd. Legure s vie od 10% Ni nemaju potpune transformacije , tj. vie ne
ispunjavaju potpuno jedan od uvjeta kaljivosti, pa nisu potpuno zakaljive. Legure koje sadre vie od 60% Ni nisu
uope zakaljive, pa i pri sobnoj temperaturi (ili ispod nje) ostaju austenitne.

Legirajui elementi koji proiruju podruje ferita najee su krom, volfram, molibden i vanadij. Analizira li se
dijagram stanja Fe-Cr, moe se zakljuiti da mogunost transformacije postoji samo u legurama koje sadre ispod
10% kroma, tj. samo takve legure ispunjavaju jedan od nunih uvjeta kaljivosti. Meutim, u oba sluaja (Fe-Ni i Fe-Cr)
u obzir nije uzet sadraj ugljika koji je vaan imbenik za pojavu zakaljivosti. Ako bi se u obzir uzeo i utjecaj ugljika
tada bi se binarni dijagram stanja Fe-Le (Le legirajui element) pretvorio u ternarni dijagram Fe-C-Le. Istovremenim
legiranjem s nekoliko legirajuih elemenata njihovo djelovanje na dobivanje ferita ili austenita se ne zbraja (npr. legura
s 18% Cr i 7% Ni pri 20 C je austenitna, a ne feritna, kako bi se moglo zakljuiti s obzirom na visoki sadraj kroma).

Tijekom sporog zagrijavanja elika pri temperaturi Ac1 (723 C) zapoinje odvijanje transformacije , te raspad
karbida prema sljedeim jednadbama:

legirani elik: [LeC] [Le] + [C]

nelegirani elik: [Fe3C] 3[Fe] + [C]

Utjecaj neistoa na elik

Prema sadraju fosfora i sumpora, kao i prema istoi, elici su podijeljeni u tri kvalitetne grupe:

obini elik (ukupno P i S max. 0,100%),

kvalitetni elik (P i S maksimalno po 0,045%) i
plemeniti elik (P i S maksimalno po 0,035 % ili 0,030 %).

Korisni i tetni elementi za elik

Elementi koji ulaze u sastav elika mogu se podijeliti na:

korisne elemente: legirajui elementi (Cr, Ni ,Mo, Cu, W, V, Al ,Ti ),

tetne elemente: ostaci troske u eliku (Si, Mn, P, S, N, H, O, te nemetalni ukljuci). [3]

Utjecaj raznih legirajuih elemenata

4 of 8 11/2/2017, 2:19 PM
Legirani elik Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Legirani_elik

Utjecaj legirajuih elemenata u eliku

Kemijski Maseni
Prvenstvena uloga
element udio

Budui da je ugljik sastavni dio elika, ne smatra se legirajuim elementom, iako ima
najvei utjecaj na svojstva elika. Porastom udjela ugljika u eliku raste vrstoa i
granica razvlaenja, a smanjuje se duktilnost i ilavost. Vaan utjecaj ugljika je u
do osiguravanju zakaljivosti nelegiranih i legiranih elika. Zakaljivost elika predstavlja
Ugljik
2,06% mogunost kaljenja. Pritom je kod nelegiranih elika uvjet da je sadraj ugljika vei od
0,25%. Prokaljivost predstavlja dubinu zakaljenog sloja koja ovisi o kemijskom sastavu
elika i veliini kristalnog zrna austenita. Jako prokaljiv legirani elik moe se zakaliti i na
debljim presjecima, a ugljini samo do debljine 16 mm.

Aluminij se najee koristi kao sredstvo za dezoksidaciju. Dodatkom aluminija elik

postaje manje osjetljiv prema starenju, te se potpomae stvaranje sitnijeg zrna.
0,95%
Aluminij Sposobnou stvaranja nitrida, aluminij predstavlja veoma vaan legirajui element za
1,30%
nitriranje (stvara spoj AlN). Takoer, reakcijom aluminija s niklom ili titanijem mogu
nastati intermetalni spojevi Ni3Al i Ni3Ti.

Bakar se rjee koristi kao legirajui element, jer se pri visokim temperaturama nakuplja
ispod povrinskog sloja ogorine, te uzrokuje povrinsku osjetljivost tijekom kovanja ili
valjanja (tzv. crveni lom). Dodatkom bakra moe se povisiti omjer granica
0,1% razvlaenja/vlana vrstoa, a ako ga ima iznad 0,4% tada omoguava precipitacijsko
Bakar
0,4% ovrivanje. U kotlovskim limovima iz nelegiranih elika, bakar u sadraju do 0,35%
povisuje postojanost prema atmosferskoj koroziji. Bakar moe pozitivno djelovati na
postojanost prema djelovanju razliitih kiselina, ako mu sadraj ne prelazi 1% (npr.
viskolegirani elici otporni na kiseline).

Bizmut - Poveava obradivost.

Bor u nehrajuim austenitnim elicima omoguava precipitacijsko ovrivanje

0,001%
(povienje granice razvlaenja i vlane vrstoe), ali sniava otpornost prema opoj
Bor
koroziji. Dodatkom bora se s jedne strane poboljava prokaljivost nisko i srednje
0,003%
ugljinih elika, ali s druge strane pogorava se njihova zavarljivost.

Cirkonij je izrazito djelotvoran za dezoksidaciju i odsumporavanje. Sulfidi cirkonija su jo

Cirkonij - manje tetni od sulfida mangana. Cirkonij kao karbidotvorac utjee na usitnjenje zrna, pa
se dodaje u niskolegirane sitnozrnate elike namijenjene poboljanju.

Duik u veini sluajeva predstavlja nepoeljni element (neistoa), ali se ponekad

dodaje i kao legirajui element. Ve 0,01% duika povisuje granicu razvlaenja i
vrstou, ali smanjuje deformabilnost i ilavost elika. Brzim hlaenjem duik moe
ostati zarobljen u reetci eljeza. U nelegiranim i niskolegiranim elicima nije poeljan jer
poveava sklonost takvih elika prema starenju, posebno kod hladno deformiranih elika
(deformacijsko starenje). Pojava starenja rezultira porastom vrstoe i smanjenjem
ilavosti. Porastom temperature (200 - 300 C), atomi duika mogu difudirati u podruje
dislokacija ve za vrijeme deformacije uz istovremeno stvaranje nitrida. Zbog toga takav
Duik 0,25%
elik ne smije biti izloen deformaciji pri temperaturi 200 - 300 C, jer postoji opasnost od
pojave plavog loma. Ako se uz duik dodaju elementi koji imaju vei afinitet prema
duiku od eljeza (npr. aluminij, titan, niobij), dolazi do povlaenja duika iz vrste
otopine u nitride, a elik postaje otporan na starenje. U sluaju austenitnih nehrajuih
elika, duik predstavlja legirajui element jer kao intersticijski element znatno poveava
granicu razvlaenja, te proiruje podruje austenita. Legiranjem duikom moe se
zamijeniti dodatak odreene koliine vrlo skupog nikla. Duik se kao legirajui element
najee dodaje u koliini do 0,25%.

ispod Fosfor je nepoeljna primjesa u eliku, te njegov maseni udio treba biti to je mogue
Fosfor nii (ispod 0,06%). Fosfor u eliku tijekom skruivanja dovodi do pojave primarnih
0,06%

5 of 8 11/2/2017, 2:19 PM
Legirani elik Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Legirani_elik

segregacija. Izrazito spora difuzija fosfora u eljezu uzrokuje nemogunost njegove

jednolike raspodjele. Nakon prolaska fronte skruivanja, primarni dendritni kristali
siromani su fosforom i legirajuim elementima, dok ostatak taline sadri fosfor i veinu
nemetalnih ukljuaka. Toplim oblikovanjem se dendritna lijevana mikrostruktura trakasto
izduuje. Poznato je da je fosfor uzronik krhkosti elika. Krhkost elika je izraenija im
je prisutan vii sadraj ugljika, te to je via temperatura austenitizacije. U iznimnim
sluajevima neki elici mogu imati povien sadraj fosfora radi poboljanja rezljivosti
(npr. elici za obradu na automatima). Takoer, ponekad se korozijski postojanim
austenitnim elicima moe dodati odreena koliina fosfora (do 0,1%), koji moe povisiti
granicu razvlaenja efektom precipitacije. Segregacije fosfora su nepoeljne u elicima
jer predstavljaju tetnu nehomogenost strukture.

Kod niskougljinih elika, esto je povien maseni udio kisika, to dovodi do pojave
oksida eljeza (FeO). Prisutnost oksida FeO, kao i sulfida FeS, dovodi do pojave
Kisik - crvenog loma. Kisik poveava sklonost starenju elika. Ovisno o raspodjeli i sadraju
kisik moe utjecati i na smanjenje ilavosti elika. Kisik se iz taline moe ukloniti
dezoksidacijom elika, pri emu nastaje Al2O3 i SiO2.

Kobalt ne stvara karbide, ali utjee na sprjeavanje rasta kristalnog zrna pri visokim
temperaturama. Zbog poboljavanja vlane vrstoe i postojanosti na poputanje pri
povienim temperaturama, kobalt se dodaje brzoreznim, alatnim i konstrukcijskim
Kobalt -
elicima, koji su namijenjeni za rad pri povienim temperaturama. Nepoeljan je u
elicima za dijelove nuklearnih energetskih postrojenja, jer stvara radioaktivan izotop
kobalt-60.

Krom omoguava kaljenje elika u ulju (ak i na zraku), budui da povisuje prokaljivost
elika i sniava temperaturu poetka stvaranja martenzita (Ms). Zbog afiniteta prema
0,5% ugljiku, krom lako stvara karbide, pa se esto dodaje elicima za izradu reznih alata.
2% Karbidi kroma poveavaju otpornost na troenje, ime se poveava izdrljivost i trajnost
otrice proizvedenog alata. Dodatkom kroma kao legirajueg elementa povisuje se
toplinska vrstoa, vatrootpornost i otpornost na djelovanje komprimiranog vodika.
Krom
Nuni uvjet za korozijsku postojanost elika pri sobnoj temperaturi je legiranje s
minimalno 12% kroma. Ako se uz krom (feritotvorac) ne dodaju elementi koji proiruju
4% podruje austenita (npr. Ni, Mn), niskougljini elik s < 0,1% C i > 15% Cr posjedovati e
18% postojanu feritnu mikrostrukturu od sobne temperature pa do temperature solidusa.
Legiranje kromom utjee na sklonost pojavi krhkosti nakon poputanja, ali se to moe
izbjei dodatnim legiranjem s molibdenom.

Mangan se najee koristi kao dezoksidator i desulfurizator tijekom proizvodnje elika.

Zbog velikog afiniteta prema sumporu, mangan stvara sulfid MnS, ime se sprjeava
0,25% negativno djelovanje sulfida FeS. Sprjeavanje nastanka sulfida FeS je naroito vano
0,40% kod elika za automate (obrada odvajanjem estica na automatima), koji zbog lake
obradljivosti moraju sadravati ak do 0,4% sumpora. Mangan proiruje podruje
Mangan austenita, tj. sniava temperaturu Ac3 i Ac1 u odnosu na ugljine elike.

Legiranjem s manganom poveava se prokaljivost elika, a u nezakaljenim elicima

poboljava se vrstoa i ilavost. Dodatak svakih 1% mangana moe dovesti do
> 1% povienja granice razvlaenja konstrukcijskih elika za oko 100 N/mm2. elici poprimaju
austenitnu mikrostrukturu, neovisno o sadraju ugljika, ako je sadraj mangana vei od
12%.

Legiranjem s molibdenom (najee u kombinaciji s ostalim legirajuim elementima)

poveava se prokaljivost i vrstoa elika, a sprjeava pojava visokotemperaturne
0,2% krhkosti poputanja. Iz tog razloga, konstrukcijski elici sadre od 0,2 do 5% molibdena.
Molibden
5% Molibden je karbidotvorac, pa utjee na sitnozrnatost elika i na otpornost na troenje
(npr. brzorezni elici). U kombinaciji s kromom, molibden poveava otpornost elika
prema opoj i jamiastoj koroziji.

6 of 8 11/2/2017, 2:19 PM
Legirani elik Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Legirani_elik

Nikal kao legirajui element proiruje podruje austenita, te zbog vrlo slabog afiniteta
2% prema ugljiku ne stvara karbide. U precipitacijski ovrsnutim (PH) elicima, nikal stvara
5% intermetalne spojeve Ni3Ti i/ili Ni3Al. Zbog ekonomskih razloga (visoka cijena), nikal se
Nikal gotovo uvijek legira u kombinaciji s drugim legirajuim elementima.

12% Legiranjem s niklom moe se povisiti ilavost konstrukcijskih elika, kao i korozijska
20% postojanost (uz minimalni dodatak 12% kroma).

0,2%
Poveava vrstou.
0,7%

Silicij se esto koristi kao sredstvo za dezoksidaciju, te kao legirajui element koji
povisuje vrstou, otpornost prema troenju i granicu razvlaenja (npr. elici za izradu
Silicij 2,0%
opruga). Budui da silicij izrazito povisuje otpornost prema djelovanju topline, neizbjean
je legirajui element koji se dodaje vatrootpornim elicima (do 2,5%).

Vii
Poboljava magnetska svojstva.
postotak

Niobij i tantal zbog jednakog djelovanja na svojstva dolaze skoro uvijek zajedno kao
legirajui elementi u eliku. Budui su izrazito jaki karbidotvorci, uglavnom se primjenjuju
za stabilizaciju elika postojanih na djelovanje kiselina. Niobij pored karbida moe
Niobij i
- stvarati nitride i karbonitride, potpomagati nastanak sitnijeg zrna u eliku i olakavati
tantal
precipitacijsko ovravanje. Kao legirajui element niobij se dodaje s ili bez dodatka
vanadija u zavarljive sitnozrnate elike poviene granice razvlaenja i vrstoe (HSLA
elici), te u neke ultravrste PH-elike.

Olovo se koristi kao legirajui element kod elika za obradu odvajanjem estica na
Olovo - automatima, jer pozitivno utjee na lomljenje strugotine i postizanje iste obraene
povrine. Olovo je netopivo u eliku, te ne utjee na mehanika svojstva elika.

U zavisnosti od naina proizvodnje, u elicima uvijek ostaje 0,005 do 0,006%. Sumpor je

glavni element odgovoran za pojavu segregacije (sulfida) u eliku. Sulfid eljeza (FeS)
uzrokuje pojavu crvenog i bijelog loma (nastaje pri poetnim temperaturama valjanja ili
kovanja). Budui da talite sulfida FeS iznosi 985 C, a topla prerada se provodi na
temperaturi iznad 1000 C, rastaljivanjem FeS dolazi do pojave crvenog loma i
0,08%
Sumpor smanjenja ilavosti. Zbog toga se elici s viim sadrajem sumpora ne mogu deformirati
0,15%
u toplom stanju. tetan utjecaj FeS uklanja se dodatkom mangana i stvaranjem sulfida
MnS, koji ima znatno viu temperaturu taljenja (1610 C) od temperature tople prerade
elika. Sumpor se namjerno dodaje u sluaju elika namijenjenih obradi odvajanjem
estica na automatima. Razlog dodavanja sumpora takvim elicima je taj to on sniava
trenje izmeu obratka i alatne otrice, te omoguava lake lomljenje strugotine.

Titanij zbog svog izraenog afiniteta prema kisiku, duiku, sumporu i ugljiku djeluje
izrazito dezoksidirajue, denitrirajue i desulfurirajue. Vezanjem s ugljikom, titanij stvara
Titanij - vrlo stabilan karbid TiC, pa se zajedno s niobijem i tantalom primjenjuje za stabilizaciju
nehrajuih elika. Ako se nalazi u veim udjelima, moe djelovati na precipitacijsko
ovrivanje stvaranjem intermetalnih spojeva Ni3Ti ili Ni3(Ti, Al).

Dodatkom vanadija kao legirajueg elementa moe se postii usitnjavanje primarnog

austenitnog zrna. Budui je vanadij jaki karbidotvorac i nitridotvorac u udjelima iznad
Vanadij 0,15% 0,4%, povisuje otpornost na troenje stvaranjem stabilnog karbida VC ili V4C3.
Sposobnost stvaranja karbida VC ili V4C3 iskoritena je pri proizvodnji brzoreznih elika,
te alatnih i konstrukcijskih elika, namijenjenih za rad pri povienim temperaturama.

Vodik predstavlja nepoeljan (tetan) element u eliku. Vodik pripada skupini elemenata
s najmanjim promjerom atoma, pa je brzina difuzije vodika u eljezu vrlo visoka, tj. via
Vodik - od brzine difuzije ugljika. tetnost vodika se oituje u tome to on snizuje ilavost, a da
pri tome ne raste vrstoa i granica razvlaenja. Ako prodre u elik, vodik dovodi do

7 of 8 11/2/2017, 2:19 PM
Legirani elik Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Legirani_elik

razugljienja povrine elinog proizvoda, te razara stabilne karbide (npr. Fe3C

stvarajui metan CH4) i metalnu vezu izmeu kristalnih zrna.

Volfram kao legirajui element pripada skupini karbidotvoraca. Legiranjem elika

volframom sprjeava se rast zrna, a time se posredno utjee i na povienje ilavosti
Volfram -
elika. Budui da stvara karbide izrazito otporne na troenje, volfram predstavlja nuni
legirajui element za brzorezne elike.

Izvori
1. "Strojarski prirunik", Bojan Kraut, Tehnika knjiga Zagreb 2009.
2. "Tehnika enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Poar, Grafiki zavod Hrvatske, 1987.
3. "Specijalni elici", skripta - Sveuilite u Zagrebu, www.simet.unizg.hr, 2011.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Legirani_elik&oldid=4489956"

Ova je stranica posljednji put ureivana dana 15. travnja 2015. u 22:07.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.

8 of 8 11/2/2017, 2:19 PM