Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija
Opis

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija

doc.dr. Samir Leme

<slemes@mf.unze.ba>

metode Dobivanje polariziranog svjetla i vrste polariskopa Model u ravninski polariziranom svjetlu Model u kruno polariziranom svjetlu Analiza rezultata
Fotoelasticimetrija 2/30

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija
Fotoelasticimetrija je optika metoda za odreivanje naprezanja i deformacija u konstrukcijama, zasnovana na optikoj dvolomnosti materijala u napregnutom stanju Ispitivanja se vre na prozirnom modelu od fotoelastinog materijala Veliina i raspored naprezanja mogu se mjeriti pomou polariziranog svjetla pomou polariskopa.

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija

Fotoelasticimetrija 3/30

Fotoelasticimetrija 4/30

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija
Svjetlo je vidljiv dio elektromagnetskog zraenja sastavljeno od transverzalnih talasa talasne duine od 380 do 770 nm (1nm = 109 m) Dnevno (bijelo, polihromatsko) svjetlo sadri talase razliitih talasnih duina Monohromatsko (jednobojno) svjetlo sadri talase samo odreene talasne duine

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija

Boja svjetlosti zavisi od talasne duine

Fotoelasticimetrija 5/30

Fotoelasticimetrija 6/30

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija
Radi objanjenja pojava u fotoelasticimetriji svjetlo se prikazuje pomou vektora svjetla Taj vektor prikazuje, za odreeno mjesto na zraci svjetla i za odreeni trenutak, elongaciju elektromagnetskog talasa i smjer titranja zrake u ravni okomitoj na smjer njenog rasprostiranja

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija
Kod nepolariziranog svjetla vektor svjetla orijentisan je na nepredvidljiv, sluajan nain Internet link za polarizaciju

Fotoelasticimetrija 7/30

Fotoelasticimetrija 8/30

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija

Svjetlo je polarizirano ako je vektor orijentisan na odreen, predvidljiv nain Kod linearno (ravninski) polariziranog svjetla vektori svjetla su u svim takama talasa jednako orijentisani

Svjetlo je kruno polarizirano ako vrhovi vektora koji prikazuju amplitudu talasa uzdu zrake lee na krunoj zavojnici oko smjera rasprostiranja talasa

Fotoelasticimetrija 9/30

Fotoelasticimetrija 10/30

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija
Polaroidni filter je optiki element koji nepolarizirano svjetlo pretvara u ravninski polarizirano Ravan polarizacije prolazi kroz osu polaroidnog filtera

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija

Optiki izotropni materijali Optiki anizotropni (dvolomni) materijali razdvajaju vektor svjetla na dvije okomite komponente

Fotoelasticimetrija 11/30

Fotoelasticimetrija 12/30

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija
Brzine talasa zraka koje nastaju prolaskom kroz dvolomne materijale su razliite (brza i spora osa) Fotoelastini materijali (izotropni materijali pogodni za izradu modela u fotoelasticimetriji) postaju dvolomni kad se podvrgnu optereenju Smjerovi glavnih naprezanja 1 i 2 ravninski napregnutog modela postaju brza i spora osa

Ispitivanje proizvoda

Fotoelasticimetrija
Relativno zaostajanje (fazna razlika) jedne komponente svjetla za drugom nakon prolaza kroz napregnutu fotoelastinu plou proporcionalno je razlici glavnih naprezanja i debljini ploe: R = C (1-2) h C je optika konstanta naprezanja h je debljina ploe modela

Fotoelasticimetrija 13/30

Fotoelasticimetrija 14/30

Ispitivanje proizvoda

Polariskopi
Ravninski polarizirano svjetlo moe se dobiti na vie naina Pomou refleksije na staklenim ploama Pomou specijalnih prizmi izraenih od kalcita (Nicolove prizme, Ahrensove prizme i dr.) Pomou polaroidnih filtera

Ispitivanje proizvoda

Polariskopi

P polarizator, A analizator, S izvor svjetla, L lea za fokusiranje, C1,2 sabirne lee

/4 etvrtvalna ploa, D lea kamere ili projekcijskog ureaja, M ispitivani model

Fotoelasticimetrija 15/30

Fotoelasticimetrija 16/30

Ispitivanje proizvoda

Polariskopi

Ispitivanje proizvoda

Ravninski polarizirano svjetlo

Kad ravninski polarizirano svjetlo pada na polaroidni filter, on e propustiti samo projekciju vektora svjetla u smjeru njegove ose, a okomitu e apsorbovati

Fotoelasticimetrija 17/30

Fotoelasticimetrija 18/30

Ispitivanje proizvoda

Ravninski polarizirano svjetlo

Ispitivanje proizvoda

Ravninski polarizirano svjetlo

U polariskop se postavlja ravninski model M od fotoelastinog materijala, okomito na pravac irenja svjetla

Komponente svjetla prolaze kroz model razliitim brzinama, pa se nakon naputanja modela razlikuju u fazi za iznos:

Nakon izlaska iz modela, komponente vektora svjetla imaju vrijednost:

Fotoelasticimetrija 19/30

Fotoelasticimetrija 20/30

Ispitivanje proizvoda

Ravninski polarizirano svjetlo

Ispitivanje proizvoda

Ravninski polarizirano svjetlo

Nakon prolaska svjetla kroz analizator komponente A'1 i A'2 dolaze do analizatora ija je optika osa vodoravna, tako da e on apsorbovati vertikalne projekcije komponenti a propustiti njihove vodoravne projekcije A''1 i A''2.

Jaina svjetla I koju vidi posmatra kroz analizator proporcionalna je kvadratu vektora svjetla:

Do ponitenja svjetla (I = 0) moe doi usljed tri efekta: efekta frekvencije, efekta glavnih naprezanja i efekta razlike glavnih naprezanja

Fotoelasticimetrija 21/30

Fotoelasticimetrija 22/30

Ispitivanje proizvoda

Ravninski polarizirano svjetlo

Efekat frekvencije (=0) nema praktinu korist, jer se zbog velike brzine ne moe registrovati Ako je 2=n, (n=0,1,2,...), bie I=0 Ovaj je uslov ispunjen na onim mjestima gdje je pravac jednog od glavnih naprezanja paralelan osi polarizatora Ta mjesta na modelu e na slici modela biti tamna, a linija koja spaja ta tamna mjesta naziva se izoklina.

Ispitivanje proizvoda

Ravninski polarizirano svjetlo

(izostatike linije) su dvije ortogonalne familije krivulja takve da kroz svaku taku tijela prolaze dvije trajektorije, po jedna iz svake familije, a tangente na te krivulje podudaraju se s pravcima glavnih naprezanja

Trajektorije naprezanja

Fotoelasticimetrija 23/30

Fotoelasticimetrija 24/30

Ispitivanje proizvoda

Ravninski polarizirano svjetlo

Ispitivanje proizvoda

Ravninski polarizirano svjetlo

Na mjestima modela gdje je razlika glavnih naprezanja takva da je /2=n, postaje I=0 Ovaj je uslov ispunjen na onim mjestima gdje je n=0,1,2,3, Tu e doi do ponitenja svjetla i do pojave tamnih mjesta Interferencijske linije koje povezuju tamna mjesta nazivaju se izokrome (izokroma znai linija iste boje)

Fotoelasticimetrija 25/30

Fotoelasticimetrija 26/30

Ispitivanje proizvoda

Ravninski polarizirano svjetlo

Ispitivanje proizvoda

Kruno polarizirano svjetlo

U linearnom polariskopu s ravninski polariziranim svjetlom na optereenom modelu se vide istovremeno linije izoklina i izokroma Da bi se snimile iste linije izoklina koristi se slabo optiki osjetljiv materijal (npr. pleksiglas) i bijelo svjetlo U polariskopu s kruno polariziranim svjetlom se vide samo linije izokroma

Glavna jednaina fotoelasticimetrije:

Red izokrome: N=/2 Fotoelastina konstanta naprezanja: f=/C Fazna razlika: Debljina modela: h

Fotoelasticimetrija 27/30

Fotoelasticimetrija 28/30

Ispitivanje proizvoda

Kruno polarizirano svjetlo

Ispitivanje proizvoda

Analiza rezultata
Izokrome odreuju razliku glavnih naprezanja, a izokline pravce glavnih naprezanja U cirkularnom polariskopu dobivaju se samo izokrome Red izokrome N se moe odrediti brojanjem izokroma na slici modela Dvije susjedne izokrome istog su reda ili se razlikuju za jedinicu

Fotoelasticimetrija 29/30

Fotoelasticimetrija 30/30