LABORATORIJSKE VJEBE IZ FIZIKE ZA STUDENTE PBF-A

Vjeba 5
Polarizacija svjetlosti

1. Kljuni pojmovi

Valno gibanje, transfezalno i longitudinalno titranje, frekvencija, valna duljina, brzina irenja
vala, valna i estina priroda svjetlosti, polarizacija, polarizatori

2. Teorijski uvod

Svjetlost moemo opisati kao transvezalni elektromagnetski val. U svakoj toki prostora
kojom prolazi takav val mijenja se jakost elektrinog i magnetskog polja na nain da su vektor
elektrinog i vektor magnetskog polja meusobno okomiti, a oba su okomita na smjer irenja
vala (karakteristika transfezalnog vala). U prirodnoj svjetlosti titraju elektrini i magnetski
vektori u svim smjerovima okomitim na smjer irenja vala. Ako je titranje prisutno samo u
jednom smjeru, kaemo da je svjetlost linearno polarizirana. Na slici 1. shematski su
prikazani pojedini sluajevi polarizacije svjetlosti:

Slika 1.

U sluaju prirodne svjetlosti njeni izvori, atomi i molekule, zrae nezavisno jedan od drugoga
pa su ravnine polarizacije pojedinanih valova potpuno nasumino (stohastiki) rasporeene.
U takvom svjetlosnom snopu ne postoji zajednika ravnina polarizacije za sve valove pa se on
naziva nepolarizirani svjetlosni snop. Svjetlost kod koje titranje elektrinog polja u jednom
pravcu u prostoru ima vei intenzitet od titranja u pravcu okomitom na njega naziva se
djelomino polarizirani svjetlosni snop. Kod polariziranog snopa svjetlosti intenzitet okomite
komponente titranja u potpunosti iezava. Pravcem titranja elektrinog vektora i pravcem
irenja odreena je ravnina titranja, a ravninu okomitu na pravac titranja nazivamo ravnina
polarizacije (Slika 2).
 Slika 2. Polarizirani svjetlosni snop

Polarizator je tvar koja proputa elektrino polje koje titra samo du odreenog pravca i
tako od nepolariziranog svjetla, nakon prolaska kroz polarizator nastaje linerano polarizirano
svjetlo. Polarizator proputa dio svjetlosti koji titra paralelno ravnini polarizatora. Linearno
polarizirani snop svjetlosti iz nepolariziranog snopa moemo proizvesti npr. refleksijom
svjetlosti na povrini dielektrika pod odreenim kutom (kut polarizacije) ili prolazom kroz
kristal dvolomac. U oba sluaja se upadna nepolarizirana svjetlost rastavlja na dva dijela koja
su okomito polarizirana. U prvom sluaju elektrini vektor reflektirane svjetlosti titra
okomito na ravninu upada pa je ona linearno polarizirana. Kut polarizacije ili Brewsterov kut
je kut upadanja uz koji je reflektirana zraka potpuno polarizirana. Lomljena zraka titra
preteito u ravnini upada, ali i okomito na nju pa je ona djelomino polarizirana (Slika 3).

Slika 3. Polarizacija kod refleksije svjetlosti

Dvolomci su kristali kod kojih se prirodna svjetlost prilikom prolaska lomi na dvije zrake,
redovnu i izvanrednu (Slika 4) . Polarizirana zraka svjetlosti prolaskom kroz dvolomac
rastavlja se takoer na dva snopa, redovnu (r) i izvanrednu zraku (i) ije su ravnine
polarizacije meusobno okomite pa te zrake ne mogu interferirati. Dvolomac ima svojstvo da
brzina svjetlosti kroz kristal ovisi o smjeru irenja. Dakle, redovna i izvanredna zraka u
dvolomcu se ire razliitom brzinom pa se i razliito lome i pod razliitim kutom totalno
reflektiraju. Do interferencije e doi tek onda kada zrake svjetlosti prou kroz analizator.
Naime, analizator proputa samo one komponente obaju zraka koje titraju u pravcu njegove
osi. Izmedu tih dviju zraka postoji razlika u fazi zbog razliitih brzina u dvolomcu, odnosno
razliitih indeksa loma. Ta razlika u fazi ovisi o debljini dvolomca d. Prikladno sljepljenim
prizmama od islandskog dvolomca moe se jedna zraka linearno polarizirane svjetlosti
odvojiti pa je svjetlost koja proe kroz takvu prizmu linearno polarizirana.

Slika 4. Kristal dvolomac

U ovoj vjebi na izvor svjetlosti, laser, proizvodi polariziranu svjetlost tako da je ne moramo
proizvoditi polarizatorom. Laser (Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation)
naziv je za optiku napravu koja emitira koherentni snop fotona. Za razliku od svjetlosti koju
emitiraju uobiajeni izvori, kao to su arulje, laserska je svjetlost redovito monokromatina,
tj. samo jedne valne duljine (boje) i usmjerena je u uskom snopu. Snop je koherentan, to
znai da su elektromagnetski valovi meusobno iste faze i ire se u istom smjeru. Laserskim
snopom crvene monokromatske svjetlosti obasjavamo analizator (polarizator) koji
zakreemo za razliite kutove. Voltmetrom mjerimo napon na fotoeliji koji ovisi o
intenzitetu svjetlosti koju proputa polarizator.

Slika 5. Prolazak linearno polarizirane svjetlosti kroz analizator (polarizator)

Iznos elektrinog polja na izlasku iz analizatora jest: 2.1

Intenzitet svjetlosti jest proporcionalan s kvadratom amplitude vala: 2.2

Kombinirajui gornje dvije relacije nalazimo: 2.3

Raspiemo li relaciju 2.3 dobijemo konano: 2.4

Gdje je I intenzitet svjetlosti nakon prolaska kroz analizator. Intenzitet proputene svjetlosti
ovisi o kutu zakreta () analizatora u odnosu na ravninu polarizacije upadnog vala.
jest intenzitet upadne svjetlosti (Slika 5). Relacija 2.4 poznata je pod nazivom Malusov zakon.

Posebno je zanimljiv sluaj kad se polarizirani snop svjetlosti proputa kroz naredni
analizator (polarizator), pri emu se ravnine polarizacije jednog i drugog analizatora nalaze
pod kutom . Moe se pokazati da je I2, intenzitet svjetlosnog snopa nakon prolaska kroz
drugi analizator dana relacijom:

2.5

Ukoliko prvi analizator postavimo paralelno s ravninom polarizacije upadnog snopa svjetlosti
(=00)on e propustiti cijeli snop intenziteta I0 pa e intenzitet svjetlosti nakon prolaska kroz
drugi analizator ovisiti o kutu izmeu dva analizatora . U tom sluaju zapaaju se dvije
karakteristine vrijednosti kuta : kad je jednak nuli, intenzitet I2 bit e jednak upadnom
intenzitetu I0; ako je /2, intenzitet I2 e biti nula tj. drugi analizator nee proputati
svjetlost. Ukoliko na put izmeu prvog i drugog analiaztora postavimo optiki aktivan uzorak
(uzorak koji zakree ravninu polarizacije upadnog svjetla), drugim analizatorom moemo
oitati promjenu.

3. Mjerni ureaj i mjerenje

Mjerenje kuta polarizacije upadne svjetlosti se izvodi u zamraenoj prostoriji. Na

raspolaganju su nam: laserski izvor crvene svjetlosti (655 nm), fotoelija, voltmetar, dva
analizatora (polarizatora) i optika klupa. Na optikoj klupi postavljeni su izvor svjetlosti i
fotoelija. Prije poetka mjerenja potrebno je izmjeriti vrijednost tamnog napona (razmisli:
zato se on javlja i koji tip greke predstavlja?). Iznos tamnog napona mjeri se voltmetrom
koji se paralelno spoji na fotoeliju i oita se vrijednost napona. Nakon toga se ukljui izvor
svjetlosti te se provjeri da li snop svjetlosti jednoliko obasjava fotoeliju. Izvor se iskljui za
vrijeme postavljanja polarizatora na optiku klupu te se ponovo ukljui prije mjerenja
napona u ovisnosti o kutu zakreta polarizatora. Izmjereni napon je proporcionalan
intenzitetu svjetlosti koja pada na fotoeliju. Na prednjoj strani polarizatora nalazi se kruna
skala podijeljena na cijele stupnjeve. Pod njom klizi mala skala koju zakreemo, a slui za
oitavanje desetinki stupnjeva. Nula dijeli skalu na lijevu i desnu polovicu. Mjerenja napona
je potrebno izvriti za zakrete polarizatora na obje strane. Cilj je nai poloaj analizatora (kut
zakreta 0) za koji je vrijednost izmjerenog napona najvia (kad je najvei intenzitet svjetlosti
proputen kroz analizator). Kut 0 odgovara kutu polarizacije upadnog svjetla. Potrebno je
napraviti jo najmanje 9 mjerenja sa svake strane kuta 0 (u koracima od po 10 stupnjeva u
odnosu na naeni kut 0) sve dok se ne nau minimumi proputene svjetlosti s obje strane
kuta 0.

Kod odreivanja intenziteta linearno polarizirane svjetlosti o meusobnom kutu dva

analizatora potrebno je na optiku klupu izmeu prvog polarizatora i fotoelije postaviti
drugi analizator. Za vrijeme postavljanja analizatora potrebno je iskljuiti izvor svjetlosti.
Najprije prvi analizator postavite u poloaj 0, a drugi analizator zakreite za kuteve u
odnosu na prvi u koracima od 30o, 450 te 900 ravnomjerno s obje strane 0. Zatim prvi
polarizator zakrenite za 450 u odnosu na 0, a drugi za 900 u odnosu na 0 te provjerite
proputeni intenzitet svjetlosti kroz analizatore. Nakon toga uklonite prvi analizator te
izmjerite intenzitet proputene svjetlosti samo kroz drugi analizator.

Slika 6. Eksperimentalni postav

5. Zadaci:

1. Izmjerite ovisnost intenziteta linearno polarizirane svjetlosti o kutu jednog analizatora.

Nacrtajte graf ovisnosti izmjerenog napona na fotoeliji o kutu zakreta analizatora. Na
temelju mjerenja napiite to moete zakljuiti o laserskom izvoru svjetlosti na vjebi.

2. Izmjerite ovisnost intenziteta svjetlosti o meusobnom kutu dvaju analizatora. U prvom

sluaju postavite prvi analizator u poloaj 0 , a drugi zakreite za 30o, 450 te 900 u odnosu
na prvi analizator, ravnomjerno s obje strane 0. Nacrtajte graf ovisnosti izmjerenog napona
o kutu zakreta drugog polarizatora. U drugom sluaju prvi polarizator zakrenite za 45o u
odnosu na 0, a drugi za 900 u odnosu na ravninu polarizacije izvora svjetla. to se dogaa
kada prvi polarizator uklonimo? Objasnite rezultat.