1.

Metode
1.1 Spektrofotometrija
Spektroskopija se u poetku, odnosila na granu znanosti koja se bavila svjetlou (tj.
vidljivim zraenjem razluenim u valne duljine koje tvore spektar). Kako je vrijeme prolazilo,
znaenje spektroskopije se proirilo pa uz svjetlost ukljuuje i druge vrste zraenja: xzraka,
ultraljubiasto, in!ra"rveno, mikrovalno i radio!rekven"ijsko zraenje. #anas imamo iroku
primjenu spektroskopije koja je proirena i na te$nike bez elektromagnetskog zraenja,
masena i elektronska spektroskopija %&'. S aspekta spektroskopije, apsorp"ija je pro"es u
kojem je prisutna neka kemijska vrsta u propusnoj sredini koja selektivno priguuje odnosno
smanjuje intenzitet neke !rekven"ije elektromagnetskog zraenja. (psorp"ija !otona mogua
je samo ako je energija !otona jednaka energijskoj razli"i izme)u osnovnog i nekog od vii$
stanja esti"e. *ada atomi, molekule ili ioni prelaze u pobu)eno, vie energetsko stanje.
+rijeme ,ivota pobu)ene vrste je vrlo kratko (u vremenu od -.
/
do -.
0
s) a relaksa"ija u ni,e
ili osnovno stanje zasniva se uz otputanje suvika energije u obliku elektrokemijskog
zraenja, topline ili ak oboje %&'. 1lektronska apsorp"ija je pro"es kad elektron prelazi
izme)u dvije orbitale. 2 molekuli se pored elektronski$ mogu pojaviti jo dvije vrste prijelaza
koji su indu"irani zraenjem: vibra"ijski i rota"ijski prijelazi. +ibra"ijski prijelazi se
pojavljuju zbog mnotva kvantizirani$ energijski$ stanja %-3'.
-.-.& 4nstrumenti
+eina analitiki$ instrumenata za emisijsku, apsorp"ijsku i !luores"en"ijsku
spektroskopiju su me)usobno slini. Sastavljeni su od pet osnovni$ dijelova: stabilnog izvora
energije zraenja, selektora valni$ duljina koji omoguuje izdvajanje odre)enog valnog
podruja, jednog ili vie spremnika za uzorke, detektora zraenja ili pretvornika energije
zraenja u mjerljiv signal (najee elektrine) te pro"esora signala i ure)aja za njegovo
oitanje %&'. S obzirom na vrstu spektroskopije imamo razliite izvore zraenja. 5adatak
selektora valni$ duljina je da su,ava mjerno podruje od uske vrp"e koju uzorak apsorbira. 6e
postoji selektor koji bi mogao izdvojiti zraenje samo jedne valne duljine. 4zdvajaju se
skupina susjedni$ valni$ duljina, koja se zove vrp"a. 7snovni tipovi selektora su
monokromatori i !iltri. Spremni"i za uzorke zovu se elije ili kivete. 8oraju imati prozore
-
koji su prozirni u odre)enom spektralnom podruju. 2potreba kvar"a je za ultraljubiasto
podruje (ispod &9. nm), silikatna stakla za podruje izme)u &9. : ;... nm a za vidljivo
podruje se koriste plastine posude. 8aterijal za in!ra"rveni dio spektra je kristalini 6a<l.
#etektor je ure)aj koji pokazuje postojanje neke !izike pojave. 4mamo jo i detektor koji
pretvara razliite tipove kemijski$ i !iziki$ veliina u elektrine signale. 7ni se na kraju
pretvaraju u broj koji oznauje veliinu poetnog signala. 4mamo nekoliko tipova
spektroskopski$ instrumenata %-3':
spektroskop,
kolorimetar,
!otometar,
spektrogra!,
spektrometar s !otopretvornikom (spektro!otometar).
Spekto!otometar je ure)aj za identi!ika"iju elemenata u uzorku koji je eks"itiran u
plamenu ili nekoj drugoj vruoj sredini. Sadr,i modi!i"irani monokromator u kojemu je je
,arina ravnina s izlaznom pukotinom zamijenjena pokretnom leom koja omoguuje
vizualnu detek"iju emisijski$ linija.
Kolorimetar je instrument za apsorp"ijska mjerenja koji koristi ljudsko oko kao
detektor. 5a svako koritenje instrumenta potrebni su standardi za uspore)ivanje.
=otometar je instrument koji se mo,e primijeniti za apsorp"ijska, emisijska ili
!luores"en"ijska mjerenja s ultraljubiastim, vidljivim ili in!ra"rvenim zraenjem.
Spektrograf je instrument koji snima spektre na !otogra!sku plou ili na !ilm smjeten
uzdu, ,arine ravnine monokromatora. Spektri se tada pojavljuju kao niz "rni$ slika ulazne
pukotine.
Spektrometar je monokromator s pukotinom uvrenom u ,arinoj ravnini.
Spektrofotometar je spektrometar s !otopretvornikom. Koristi se za apsorp"ijska,
emisijska i !luores"en"ijska mjerenja %&'.
4mamo etiri osnovna spektroskopska instrumenta:
jednosnopni,
dvosnopni : prostorno odijeljeni$ snopova,
dvosnopni : vremenski odijeljeni$ snopova, i
viekanalni instrumenti.
;
Slijedea slika prikazuje prva tri instrumenta.
Slika 2.6. Prikaz fotometra i spektrofotometra: (a) jednosnopni instrument;
(b) dvosnopni instrument s prostorno razdvojenim snopovima;
(c) dvosnopni instrument s vremenski razdvojenim snopovima
*ransmitan"ija otopine je dio upadnog zraenja proputenog uzorkom. 7na obu$vaa
tri osnovna koraka:
namjetanje (uga)anje) .> *
namjetanje (uga)anje) -..> *
odre)ivanje (uga)anje) > * uzorka.
&
2ga)anje .> * izvodi se pomou zaslona postavljenoga izme)u izvora i
!otodektetora. 2ga)anje mjerila se vri me$aniki ili elektriki, dok se ne postigne vrijednost
.. Kad uga)anju -..> * stavljamo otapalo na put svjetlosti, otvaramo zaslon i mjenjamo
intezitet zraenja ili pojaavamo elektrini signal dok ne postigne vrijednost -... Kod treeg
koraka posudi"u s otapalom zamjenjujemo s onom koja sadr,i uzorak, a postotna
transmitan"ija se oita s ljestvi"e %-3'. ?ednosnoponi instrument za$tjeva stabilno napajanje
da bi se izbjegle pogreke nastale promjenama inteziteta snopa za vrijeme uga)anja -..> * i
mjerenja > * uzorka. Kod dvosnopni$ instrumenata jedan snop zraenja prolazi kroz
re!erentnu otopinu prema !otodetektoru, a drugi snop istodobno prolazi kroz uzorak prema
drugom, sparenom !otodetektoru. 4zlazni signali se pojaavaju, a nji$ov omjer ili logaritam
nji$ovi$ omjera odre)uje se elektroniki i pokazuje na ure)aju za oitavanje %;'.
7ptiki sustav tipinog spektro!otometra s dva snopa zraenja podijeljena u vremenu
je prikazan na sli"i ;.@.
Slika 2.7. Dvosnopni spektrofotometar s pisaem, za ultraljubiasto
i vidljivo podruje, serija Perkim-Elmer
3
4nstrument se sastoji od deuterijskog ili vol!ramovog izvora zraenja, koji se odabiru
prema potrebi, re!leksijske reetke kao monokromatora te !otomultiplikatora kao detektora.
7kretanjem "irkularne ploi"e koja je podijeljena na & dijela, detektor dobiva tri signala, prvi
odgovora A
.
, drugi A, a trei tamnoj struji.
V!"#$
Sepktrofotometrijsko odre%ivanje nitrata
A7*B1C61 7*7A461
kiselina za nitrate
otopina ;,/dimetil!enola
standardna otopina D(D (-... mg 6E4) Sto"k otopina
standardna otopina DCD
AB4AB18( 7*7A46(
Kiselina za nitrate
7prezno smijeati 9.. mF kon"entrirane G
;
S7
3
i 9.. mF kon"entrirane orto!os!orne kiseline
(G
&
A7
3
). #odati 3. mg (.,.3 g) amidosul!onske kiseline (6G
3
S7
&
G), otopiti i promijeati.
7topina ;,/dimetil!enola
7topiti -,; grama ;,/dimetil!enola u -... mF o"tene kiseline (<G
&
<77G).
Standardna otopina D(D (-... mg 6E4) Sto"k otopina
7topiti @,;-H grama K67
&
(pret$odno dva sata suenog na -.9
.
<) u odmjernoj tikvi"i od
-... mF. *o je otopina D(D. -mF otopine D(D sadr,i -mg 667
&.
Standardna otopina DCD
9. mF otopine D(D razrijediti s destiliranom vodom u odmjernoj tikvi"i od 9.. mF. *o je
otopina DCD. -mF otopine DCD sadr,i .,- mg 667
&
.
Serija radni$ standarda priprema se tako da se u odmjerne tikvi"e od -.. mF pipetira .,9I -,.I
;,.I &,.I 9,.I i -. mF standardne otopine DCD, a to odgovara 9,.I -,.I ;,.I &,.I 9,.I i -.,. mgEF
667
&
. 7ve su otopine stabilne ""a tjedan dana.
9
A7S*2A(K
2 ae od -.. mF otpipetirati &9 mF kiseline za nitrate. 5atim redom u svaku au otpipetirati po 9 mF
standardne otopine ili uzorka. 2 svaku au dodati 9 mF otopine dimetil!enola. #obro promijeati i ostaviti da
stoji &. minuta. Aaralelno se radi slijepa proba. 8jeri se absorban"ija kod &;3 nm. 4z dobivenog ba,darnog
prav"a oitaju se kon"entra"ije nepoznati$ uzoraka.
&'(!)*V$+! &,-&S-$.$ /0 1&S*.$( (**) 12&(*'
&snovni standard: 4zva,e se .,3&03 g KG
;
A7
3
(suenog jedan sat na -.9
.
<) i otopi u
odmjernoj tikvi"i od -... mF. *o je otopina D(D.
- mF otopine D(D odgovara ..-.. mg A.
J (KG
;
A7
3
) K ..3&03 mgEmF
8 (KG
;
A7
3
) K -&/..0 mgEmmol
n (G
;
A7
3
) K n (KG
;
A7
3
) K ..3&03E-&/..0 K ....&;& mmol
(r (A) K 8 (A) K &..0@&H mgEmmol
J (A) K ....&;& mmol L &..0@&H mgEmmol K ..- mgEmF
- mF otopine D(D sadr,i ..-.. mg AG
;
A7
3
(adni standard: 9. ml otopine D(D razrijedi se u odmjernoj tikvi"i od 9.. mF.
-mF ovako dobivenog standarda DCD odgovara ...-. mg A.
Serija radni$ standarda priprema se tako da se u odmjerne tikvi"e od 9. mF pipetira -..I &..I
9..I @..I H..I i -... mF standardne otopine DCD to odgovara ..;I ../I -..I -.3I -./ i ;.. mgEF
AG
;
A7
3
. 8jerenjem absorban"ije navedeni$ standarda , dobiva se ba,darni prava".
Kemikalije.
amonijev molibdat (6G
3
)
/
8o
@
7
;3
L 3G
;
7
kositrov (44) klorid Sn<l
;
L ;G
;
7
7topina amonijevog molibdata:7topi se ;9 g amonijevog molibdata u -@9 mF destilirane
vode. 7prezno se doda ;H. mF 0/>tne sumporne kiseline u 3.. mF destilirane
/
vode.7topina se o$ladi na sobnu temperaturu, a zatim se doda otopina molibdata i nadopuni
do -... mF destiliranom vodom.
7topina kositrovog (44) klorida: 7topi se ..;9 g Sn<l
;
L ;G
;
7 u -. mF razrije)ene G<l
( -mF &/>tne G<l M 0 mF G
;
7) otopina se pro!iltrira.
2vijek se koristi svje,e pripravljena otopina.
Postupak: Aipetira se 9. mF uzorka. #oda ; mF reagensa za !os!ate, amonijevog molibdata i
pet kapi otopine kositrovog (44) klorida. Bazvije se plava boja.
7itavanj se provodi na spektro!otometru kod valne duljine /0. nm ( maksimum
absorban"ije). Aaralelno se radi slijepa proba s destiliranom vodom (sve osim uzorka) kao i
korek"ija na mutnou uzorka tako da se u uzorak dodaju sve kemikalije osim otopine
kositrovog (44) klorida. Korek"ija na mutnou se radi zbog u vodi prisutni$ koloidni$ esti"a
koje djeluju kao obojeni kompleks pri mjerenju absorban"ije.
2zor"i i standardi se tretiraju na isti nain, a iz ba,darnog prav"a oitavaju se kon"entra"ije
!os!ata u uzor"ima.
@