Senzori za mjerenje koncentracije plinova

- seminarski rad -

















Ivan Pavoevi!, 879. 11.04.2006.



Elektrotehni"ki fakultet
Osijek



Kolegij Ra"unala i
procesi

1
SADRAJ


UVOD 2.
PRINCIP MJERENJA 3.
PODJELA KEMIJSKIH SENZORA 3.
ELEKTROKEMIJSKI SENZORI 4.
KEMORESISTORI (KEMOOTPORNICI) 4.
Metal-oksidni plinski senzori 5.
Organski plinski senzori 6.
KEMOKONDENZATORI 7.
KEMOTRANZISTORI 7.
MOSFET kemijski senzori 7.
KEMIJSKI SENZORI MASE 8.
Piezoelektri!ki senzori 8.
SAW senzori 8.
OPTI!KI SENZORI 9.
PRIMJENE "".
PRIMJERI KOMERCIJALNIH SENZORA ZA DETEKCIJU
KONCENTRACIJE PLINOVA "".
TGS 825 Specijalni senzor za sumporovodik tvrtke FIGARO "".
TGS 26"" - Senzor za detekciju metana tvrtke FIGARO "3.
O2-A" Senzor kisika tvrtke Alphasense "5.
POVEZIVANJE SENZORA SA RA!UNALOM "7.
LITERATURA "8.



















2
UVOD


Senzori za detekciju koncentracije plinova su podgrupa velike porodice kemijskih
senzora u koju se jo ubrajaju biokemijski senzori, senzori za detekciju teku!ina i dr. Jedna od
mnogobrojnih definicija kae da je kemijski senzor ure"aj za pretvorbu kemijske veli#ine, u
naem slu#aju koncentracije plina, u elektri#ni signal.
Principi konverzije su brojni i ovise kako o plinu #ija se koncentracija mjeri, tako i o
samoj primjeni senzora. Konkretna veli#ina koja biva pretvorena u elektri#ni signal i/ili
princip konverzije #esto puta oblikuju kona#no ime senzora koje se koristi u praksi. Gotovo
sva imena sadre u sebi ili konkretnu namjenu senzora ili daju naslutiti osnovni princip rada
senzora, no ima i takvih imena koje vuku korijen iz tradicionalnih metoda mjerenja. Kao
primjer moemo istaknuti senzor pod imenom chemical canary koji vu#e pomalo bizarne
korijene. Naime, nekada se prisutnost zapaljivih i otrovnih plinova u rudarskim oknima
testirala uz pomo! kanarinaca. Mrtav kanarinac zna#io je pozitivan test.
Svoju su primjenu senzori za detekciju koncentracije plinova pronali u raznim
podru#jima ljudskog ivota pa se tako koriste u rudarstvu, industriji, meteorologiji, u
sustavima za zatitu ljudi i imovine itd.
































3
PRINCIP MJERENJA


Za detekciju koncentracije plinova koriste se brojni principi mjerenja, a sve ovisno o
konkretnom plinu #ija se koncentracija mjeri, namjeni senzora te o proizvo"a#u. U osnovi
uvijek imamo senziraju!i element i mjerenu veli#inu #ija me"usobna interakcija izaziva
pojave/produkte (osloba"anje naboja, topline, pove!anje koncentracije odre"enih #estica )
koji se onda dalje mjere s nekim senzorom (fizi#kim) u uem smislu rije#i. Stoga !e se u
daljem tekstu uglavnom koristiti iri pojam - kemijski senzor osim u slu#ajevima kada to nije
nuno potrebno.


PODJELA KEMIJSKIH SENZORA


Podjelu kemijskih senzora mogu!e je provesti na vie na#ina. Intuitivno se kao prva
name!e podjela prema principu senziranja konkretne kemijske veli#ine. Princip senziranja je
odre"en karakterom i vrstom produkta nastalih uslijed reakcije senziraju!eg materijala M i
kemijskog uzorka X koji elimo detektirati izmjeriti. Op!enito govore!i, interakcija
materijala M i uzorka X se moe opisati sljede!im izrazom (1):

) . ( M X M X
f
b
k
k
+ (1)

gdje su
f
k i
b
k tzv. konstante reakcije. Dakle, ako interakcija M i X rezultira osloba"anjem
topline senziranje je mogu!e provesti na kalorimetrijskom principu ili ako do"e do
osloba"anja naboja tada je senziranje mogu!e provesti konduktometrijski (kapacitivno),
potenciometrijski (naponski) ili amperometarski (strujno) itd. Tablica 1 prikazuje naj#e!e
koritene principe. U desnom stupcu tablice su dani i tipi#ni predstavnici za svaki princip.

Tablica 1. Naj#e!e koriteni principi kod kemijskih senzora
Mjerni princip Fizikalna veli#ina Primjer senzora
Konduktometarski Otpor/vodljivost Kositar-oksidni senzor
Fotometarski Napon/ems Ionski selektivan FET
Kapacitivni Kapacitet/naboj Polimerski senzor
Amperometarski Struja Elektrokemijske !elije
Kalorimetarski Toplina/temperatura Pelistorski senzor
Gravimetarski Masa Piezoelektri#ki ili SAW senzori
Opti#ki Apsorbcija Infracrveni detektori metana

Sljede!u podjelu moemo provesti kombiniraju!i princip senziranja i samu izvedbu
senzora u fizi#kom smislu. Veliki dio kemijskih senzora su tzv. moduliraju!i dok tzv.
samogeneriraju!i senzori jo uvijek nisu tehnoloki dovoljno razvijeni (elektrokemijska !elija
koja daje napon u zavisnosti od koncentracije plinova).
Selektivnost senzora ponajvie ovisi o to boljem odabiru senziraju!eg materijala M
koji !e reagirati prvenstveno (idealno gledaju!i i jedino) s kemijskom veli#inom X koju
elimo izmjeriti. Tablica 2 daje pregled senziraju!ih materijala koji se koriste za senziranje.




4
Tablica 2. Koriteni materijal za kemijske senzore
Aktivni materijal Primjeri Senzorski princip Detektabilna veli#ina
Tanki sloj oksida
SnO
2
, ZnO
Povrinska vodljivost Zapaljivi plinovi
Debeli porozni sloj oksida
SnO
2
, ZnO, TiO
2

Voluminozna vodljivost Zapaljivi plinovi
Pd-TiO
2
, Pd-MOS,
Povrinski potencijal,
H
2
, CO
Kataliti#ki metali
Pd-MOSFET Napon praga
H
2
, NH
3
, CO
Ion-selektivne naprave AgCl, AgBr Elektrokemijski
potencijal
Cl

, Br

Katalitski oblog
ThO
2
/A
2
O
3

Temperatura zapaljene
smjese
H
2
, CH
4

Organski slojevi Substituirani ptalocijanini Voluminozna vodljivost
NO
X

Langmuir-Blodgett sloj Steri#na kiselina Piezoelektri#ni/SAW Razne polarne molekule
Vodljivi polimeri Poli(pirol) Voluminozna
vodljivost/masa
NH
3



ELEKTROKEMIJSKI SENZORI


Elektrokemijski senzori su najrazvijenija grupa kemijskih senzora. Mogu se podijeliti
s obzirom na elektri#nu veli#inu koju mjere na: napon (engl. Potentiometric sensors), struju
(engl. amperometric sensor) ili otpor (engl. conductometric sensor). Zajedni#ka karakteristika
svima je da koriste posebne elektrode na kojima se odvijaju kemijske reakcije ili dolazi do
modulacije prijenosa naboja. Budu!i da je osnovna pretpostavka djelovanja takvih senzora
zatvoreni strujni krug redovito se koriste dvije elektrode od kojih se jedna zove povratna
elektroda. $esto se elektrokemijski senzori nazivaju i elektrokemijske !elije. Ovi senzori se u
prvom redu koriste kao biosenzori za detekciju primjerice Ph vrijednosti, glukoze i drugih
kemijskih spojeva u teku!em ili krutom stanju pa iz tog razloga ne!e biti detaljnije obra"eni u
ovom seminarskom radu #iji je naglasak na senzorima za detekciju plinova. Napomenimo
samo da se amperometarski senzori mogu koristiti za detekciju kisika u otopinama.


KEMORESISTORI (KEMOOTPORNICI)


Op!enito se smatra najjednostavnijim kemijskim senzorom u sklopu kojeg se mjeri
elektri#na vodljivost (otpor) senziraju!eg sloja M osjetljivog na odgovaraju!i kemijski uzorak
X. Osnovna struktura takvog senzora je relativno jednostavna, Slika 1 (elektrode slue za
poboljanje vodljivosti kod niskoprovodljivih senziraju#ih slojeva filmova). Naj#e!e
nanaani slojevi (filmovi) su metalni oksidi, organski kristali i u novije vrijeme vodljivi
polimeri.

Slika 1. Osnovna struktura kemoresistora

5
Metal-oksidni plinski senzori


Teoretske pretpostavke su postavljene 1953 kada su Brattai i Barden otkrili da
adsorpcija plina na povrinu poluvodi#kog materijala moe prouzro#iti velike promjene u
elektri#noj vodljivosti. Daljnja istraivanja su pokazala da se tanak sloj metalnog oksida
SnO
2
pod odre"enim uvjetima ponaa kao poluvodi# n-tipa. Uslijed reakcije plina (kemijske
supstance koju elimo izmjeriti) s takvim jednim tankim slojem metalnog oksida dolazi do
promijene koncentracije broja slobodnih nositelja n, odnosno vodljivosti materijala. Ta
promjena vodljivosti se dovodi u vezu s koncentracijom mjerene veli#ine (plina) (2):

r
n
X n e = 0.5<r<1 (2)

Ovakva relativno jednostavna teorija s analiti#kim zapisom vrijedi ako imamo vrlo
tanke slojeve nanesenog metalnog oksida. Postoji cijeli niz teorija kako zapravo dolazi do
promjene vodljivosti u metal-oksidu poluvodi#u uslijed reakcije s mjerenom veli#inom
plinom. Spomenimo jednu od najjednostavnijih, koja je istovremeno i najcitiranija u literaturi.
Ona se temelji na prvotnoj adsorpciji kisika iz zraka na povrinu metal-oksida poluvodi#a. Ta
adsorpcija formira O

, to zna#i vezanje s jednim od elektrona iz poluvodi#a i smanjenja

vodljivosti (uz pretpostavku n-tipa poluvodi#a; ve!ina metaloksidnih senzora je n-tipa). Sada
takav poluvodi# izloimo plinu odre"ene koncentracije koju elimo mjeriti i neka npr. taj plin
bude vodik. Vodik !e reagirati s adsorbiranim O

, te dati vodu, a prvotno vezani elektron

biva ponovno injektiran u poluvodi#. Opet dolazi do promijene vodljivosti, ali ovoga puta do
pove!anja. Opisane reakcije moemo izraziti i kao (3):

O
2
+2e

2O

(3)
H
2
+O

H
2
O+e

Iz navedenog jasno proizlazi da ve!a koncentracija mjerenog plina, konkretno vodika,
zna#i smanjenje gusto!e O

to je u direktnoj vezi s pove!anjem vodljivosti.

U slu#aju koritenja debljeg sloja metalnog oksida model koji objanjava promjenu
vodljivosti je sloeniji, me"utim krajnji efekt dovo"enja u vezu promjene vodljivosti s
koncentracijom mjerene veli#ine (plina) ostaje isti. Slika 2 daje tipi#ni izgled plinskih
senzora. Slika 3 prikazuje karakteristi#an odziv plinskog senzora (TGS 815) na razne plinove.

slika 2. Komercijalni kositar-oksidni senzori: a) ure"aj serije 8 sa debelim slojem filma i
b) mikroure"aj serije 5



6
Slika 3. Karakteristi#an odziv plinskog senzora na razne plinove



Organski plinski senzori


Vodljivi polimeri su otkriveni po#etkom 1980-tih. Prvotno su koriteni u izradi dioda,
baterija i tranzistora, a tek kasnije su prepoznati kao senzori. Vodljivi polimeri nastaju tako
to se heteroaromatski monomeri (npr. piroli, tiofeni ) podvrgavaju elektrokemijskoj
oksidaciji. Pojedina istraivanja pokazuju da im je osjetljivost i do 0.1 . Imaju odre"ene
prednosti u odnosu na anorganske materijale (npr. Sn0
2
):
a) organski materijali se mogu lake kemijski modificirati u cilju postizanja to bolje
selektivnosti
b) osjetljiviji su na tetne plinove (polutante) i reaktivne plinove
c) tehnologija izrade je jednostavnija
d) organski materijali imaju daleko niu radnu temperaturu (ispod 150 C) dok su anorganski
operativni na daleko viim temperaturama (npr. SnO
2
na 400 C)
Najvanije dvije grupe organskih materijala su organskih kristali i vodljivi polimeri. Tipi#an
predstavnik organskih kristala je ftalocijanin koji je temperaturno stabilan #ak do 500 C.
Princip djelovanja je kao i kod metalnih oksida. Slika 4 pokazuje ftalocijanin bez
sredinjeg metalnog iona (H
2
Pc). Obi#no se centralni vodik zamjenjuje s metalnim ionom
Pb
+ 2
, Cu
+ 2
ili Mg
+ 2
za poboljanje odziva na odre"ene plinove. Tako je PbPc naro#ito
osjetljiv na plin NO
2
kao to se i vidi iz iste slike. Najve!a mana Pc plinskih senzora je
relativno dugo vrijeme oporavka, no zahvaljuju!i posebnim metodama prilikom obrade taj se
nedostatak danas svodi na minimum.

Slika 4. Primjer a) strukture i b) odziva kemijskog senzora

7
KEMOKONDENZATORI


Na analogan na#in kao kod utjecaja na vodljivost metal oksida uslijed reakcije na
odre"enu kemijsku supstancu mogu!e je mjeriti i kapacitet metal-oksidnog filma. Promjene
kapaciteta kod kemokondenzatora su reda veli#ine pF i ovise o temperaturi i vlanosti
okoline.


KEMOTRANZISTORI


MOSFET kemijski senzori


Slika 6 pokazuje strukturu MOSFET-a. Poznato je da se naponom upravlja#ke
elektrode (gate) utje#e na vodljivost inverznog kanala (samim time i na struju uz konstantan
napon uvod-odvod), pa stoga i ne #udi da je upravlja#ka elektroda napravljen od metala (npr.
paladija) osjetljivog na odre"ene plinove. Ideja o takvim senzorima se prvi puta realizira
po#etkom 1970-tih. Pomak napona praga upravlja#ke elektrode u ovisnosti od koncentracije
plina kojega se senzira - mjeri (4) iznosi:


[ ]
2
1 H
V
V
MAX
T
+

= (4)

gdje je
MAX
V maksimalni naponski pomak, a [H
2
] je koncentracija plina i to konkretno u
ovom primjeru vodikovog jer su senzori ovakvog tipa naro#ito pogodni za senziranje vodika.
Slika 6 daje tipi#an odziv. S druge strane, gate materijal od indija (In) ili platine (Pt) na
odgovaraju!im temperaturama pokazuje osjetljivost na druge plinove kao to su primjerice
amonijak (NH
3
), sumporovodik (H
2
S) i etanol. Loa strana MOSFET kemijskih senzora je
relativno loa stabilnost to je glavna prepreka iroj komercijalnoj primjeni. Iznimka je ionski
selektivan FET (Ion Selective FET ISFET). ISFET tranzistori se koriste u prvom redu kao
Ph senzori, ali mogu se koristiti i kao senzori kolesterola, glukoze i sl. pa iz tog razloga ne!e
biti detaljnije obra"ivani u ovom seminarskom radu.

Slika 6. Osnovna struktura MOSFET-a osjetljivog na plin a) te tipi#ni odziv b)
a) b)



8
KEMIJSKI SENZORI MASE


Piezoelektri!ki senzori


Jedna od posljedica reakcije senziraju!eg materijala sa mjerenom veli#inom je i
promjena mase. Ta, iako vrlo mala, promjena mase moe biti mjerena koriste!i
piezoelektri#ki ili Surface Acoustic Wave (SAW) senzor. Kemijski piezoelektri#ki senzori
imaju relativno veliku osjetljivost u odnosu na neke druge kemijske senzore, dok im je
nedostatak to im je radna temperatura relativno niska (<50C), te su vrlo nestabilni kod
uporabe visoko temperaturnih metalnih oksida.
Kod piezoelektri#kog senzora (kristala) se promjena mase %m detektira promjenom
frekvencije titranja kristala %f (5):


A
m
f
k
f
f m

=
2
0
1

(5)

gdje je A povrina kristala,
m
gusto!a senziraju!eg filma postavljenog na kristal, a
f
k je
frekvencijska konstanta. Dakle, postavljanjem kemijski osjetljivog materijala na povrinu
kristala dobijamo kemijski senzor koji senzira promjenu mase (frekvencije) uzrokovanu
reakcijom senziraju!eg filma s mjerenom veli#inom.


SAW senzori


Kao i kemijski piezoelektri#ki senzor mase, tako i kristal SAW senzor moe biti
presvu#en tankim senziraju!im filmom koji reagira s mjerenom veli#inom i tako postati
kemijski senzor mase. Razlika izme"u piezoelektri#kog senzora i SAW senzora je u tome to
kod SAW senzora zvu#ni val putuje uzdu povrine. Temeljni princip rada glasi: odailja#
generira zvu#ne valove, koji preko linije za kanjenje putuju do prijemnika. Interesantna
informacija na strani prijemnika je fazni pomak (frekvencijski pomak) izme"u odaslanih i
pristiglih valova koji se moe u#initi proporcionalnim izlaznom naponu. Bilo kakva promjena
mase utje#e na akusti#ku brzinu, a time modulira i fazni (frekvencijski) pomak. Kod
kemijskog senzora ta promjena mase je posljedica absorpcije/desorpcije senziraju!eg
materijala i mjerne veli#ine. Analiti#ki izraz za gore re#eno glasi (6):

) ( ) (
2
0 2 1
d f k k f
m
+ = (6)

gdje je ) ( d
m
promjena mase po jedinici duljine, d je debljina senziraju!eg materijala,
1
k i
k
2
su konstante materijala.
Usporedba SAW senzora s piezolektri#nima otkriva da SAW rade na viim
frekvencijama (~GHz na prema ~10MHz) to ima za posljedicu ve!u rezoluciju mase. Pored
toga SAW senzori mogu biti manjih dimenzija (za istu osjetljivost), pa su stoga i jeftiniji dok
su glavni nedostatci SAW senzora loa vremenska stabilnost (long-term), ovisnost o
temperaturi i osjetljivost na vlagu. Slika 7 pokazuje odziv SAW senzora sa Pc filmom na
koncentraciju NO
2
i to na dvije razli#ite temperature (ovisnost o temperaturi).

9
Slika 7. Odziv SAW senzora s Pc filmom na dvije razli#ite temperature



OPTI!KI SENZORI


Podrazumijevaju mjerenje promjene opti#kih karakteristika (apsorpcija, emisija,
polarizacija, indeks loma) odre"enog dijela spektra svijetla. Princip rada se sastoji u prolasku
svjetlosti odre"ene valne duljine kroz mjernu veli#inu uslijed #ega dolazi do promjena nekih
od opti#kih karakteristika svjetlosti (apsorpcija, emisija, polarizacija, indeks loma). Sami
teorijski pristup se naj#e!e moe podijeliti na dvije metode: direktnu i indirektnu (engl.
competetive binding). Kod direktne metode povezuju se mjerene veli#ine i senziraju!i
materijali u parove i/ili nusprodukte koji su dalje odgovorni za promjenu neke od opti#kih
karakteristika. S druge strane indirektnu metodu opisuje postojanje tzv. analognih molekula
koje ve! prije izlaganja mjernoj veli#ini tvore parove sa senziraju!im materijalom. Sada kada
se senzor izloi stvarnoj mjernoj veli#ini dolazi do pucanja parova analogne
molekule/senziraju!i materijal i na mjesto analognih molekula dolazi mjerna veli#ina. To
dalje zna#i da porast slobodnih analognih molekula, koje su kao takve izloene svjetlu
odre"ene valne duljine, mijenja opti#ke karakteristike svjetla (Slika 8). U veli#ini tih
promjena se nalazi informacija o koncentracije stvarne mjerne veli#ine jer je ona direktno
odgovorna za stvaranje slobodnih analognih molekula.

Slika 8. Opti#ki senzor indiraektna metoda





10
Slika 9 prikazuje primjer opti#ke detekcije CO
2
pomo!u fotootpornika. Izvor
infracrvenog svjetla obasjava dva fotootpornika koji su dio Wheatsonovog mosta.
Infracrvenom izvoru svjetlosti se na putu jednom od fotootpornika isprije#i CO
2
odre"ene
koncentracije. Dolazi do apsorpcije i uslijed razli#itog intenziteta svjetla pristiglog na
fotootpornike javlja se razgo"enje mosta #iji napon je proporcionalan koli#ini apsorbirane
svjetlosti koncentraciji CO
2
.

Slika 9. Opti#ka detekcija CO
2




























11
PRIMJENE


Senzori za detekciju koncentracije plinova svoju primjenu imaju u najrazli#itijim
podru#jima ljudskog djelovanja. Navedimo neke:
u rudarstvu:
o za detekciju tetnih plinova u rudarskim oknima i na naftnim platformama
o za detekciju koli#ine primjesa kod rudarenja zemnog plina
u meteorologiji:
o za mjerenje kvalitete zraka
u industriji:
o postoji #itav niz proizvada kod kojih se u proizvodnom procesu koriste
odre"eni plinovi (primjerice pri proizvodnji umjetnih gnojiva koristi se zemni
plin)
o pri kontroli kvalitete
u medicini, itd.



PRIMJERI KOMERCIJALNIH SENZORA ZA DETEKCIJU
KONCENTRACIJE PLINOVA


TGS 825 Specijalni senzor za sumporovodik tvrtke FIGARO


Slika 10. TGS 825
Odlike:
velika osjetljivost ve! pri maloj koncentraciji
sumporovodika
dobra ponovljivost kod mjerenja
koristi se jedvostavan elektri#ni krug
kerami#ka baza otporna na agresivnu okolinu

Aplikacije:
za detektore sumporovodika i alarme



Senziraju!i element plinskih senzora tvrtke Figaro je poluvodi# na bazi kositar-
dioksida koji ima malu vodljivost u #istom zraku. U prisutnosti detektabilnog plina vodljivost
raste ovisno o koncentraciji plina. Jednostavan elektri#ni krug se koristi za pretvaranje
promjene vodljivosti u izlazni signal proporcionalan koncentraciji plina.
TGS 825 ima veliku osjetljivost na sumporovodik. Moe detektirati koncentracije
sumporovdika od 5 , zbog #ega je idealan kod detekcije curenja plina.




12
Slika 11. Karakteristika osjetljivosti Slika 12. Ovisnost temperatura/vlanost



Slika 13. Struktura i dimenzije

1. Senziraju!i element
2. Baza
3. Zatita od vatre






Slika 14. Elektri#ni krug Tablica 3. Strandardni uvjeti u krugu


Kada je senzor spojen kako je to prikazano na slici 14, napon na otporniku RL raste
kako otpor senzora opada. Napon VH slui za napajanje grija#a koji odrava senziraju!i
element na optimalnoj temperaturi.

Tablica 4. Elektri#ne karakteristike

13
Otpor senzora (Rs) se ra#una po slijede!oj
formuli:

Disipacija snage (Ps) se ra#una po slijede!oj
formuli:




TGS 26"" - Senzor za detekciju metana tvrtke FIGARO


Slika 15. TGS 2611 serija senzora
Odlike:
Niska potronja
Velika osjetljivost na metan
Niska cijena i dug ivotni vijek
Koristi jednostavan elektri#ni krug

Aplikacije:
Detektori metana za ku!nu uporabu
Prijenosni detektori metana


TGS 2611 je dostupan u dva osnovna modela koji imaju razli#ita ku!ita, ali jednaku
osjetljivost na metan.
TGS 2611-C00 je mali senzor sa brzim odzivom na metan, zbog #ega je pogodan za
detekciju curenja plina na mjestima gdje se to zahtjeva.
TGS 2611-E00 senzor posjeduje u svom ku!itu materijal za filtraciju koji odstranjuje
utjecaj ostalih plinova zbog #ega ovaj senzor ima vrlo selektivan odziv na metan. Zbog svega
toga ovaj je senzor idealan za primjene u detektorima metana koji se koriste u ku!noj uporabi.


Slika 16. Karakteristika osjetljivosti za TGS 2611-C00 Slika 17. Karakteristika osjetljivosti za TGS 2611-E00


14

Slika 18. Elektri#ni krug
Pad napona na otporniku RL ovisan je o promjeni
otpora senzora. Otpor tereta (RL) treba izabrati tako da
disipacija snage na poluvodi#u ne prelazi 15 mW.
Napon VH slui za napajanje grija#a koji odrava
senziraju!i element na optimalnoj temperaturi.







Tablica 4. Specifikacije Slika 19. Struktura i dimenzije



Otpor senzora (Rs) se ra#una po slijede!oj
formuli:

Disipacija snage (Ps) se ra#una po slijede!oj
formuli:










15
O2-A" Senzor kisika tvrtke Alphasense

Slika 20.

Senzori za detekciju koncentracije plinova tvrtke Alphasense temelje se
na elektrokemijskom principu senziranja. To su, u biti, elektrokemijske !elije
koje rade u amperometarskom na#inu rada, to zna#i da stvaraju struju koja je
linearno proporcionalna koncentraciji plina.


Slika 21. Struktura i dimenzije


Tablica 5. Specifikacije




16
Slika 22. Ovisnost izlaza o teperaturi



Slika 23. Nelinearnost



Nelinearnost je fizi#ki efekt koji se javlja kod Alphasensovih senzora kisika, pa su,
prema tome, mjerenja ponovljiva. Nelinearnost se otklanja softverski.










17
POVEZIVANJE SENZORA SA RA!UNALOM


Senzori se s ra#unalom spajaju u svrhu prikaza, obrade i pohrane mjernih rezultata.
Ve! smo rekli da su velika ve!ina senzora moduliraju!eg tipa jer su samogeneriraju!i senzori
jo uvijek nedovoljno razvijeni. Prema tome, senzori se moraju povezati sa drugim
elektrotehni#kim komponentama u elektri#ne krugove koji napajaju senzor elektri#nom
energijom te prilago"uju i poja#avaju izlaznu elektri#nu veli#inu nastalu djelovanjem plina na
senzor. Dobivena izlazna veli#ina se dalje obra"uje u programirljivim logi#kim sklopovima,
RISC mikroprocesorima ili mikrokontrolerima na na#in da se, primjerice, otklanjanjaju
nelinearnosti, to se radi softverski pomo!u interpolacije. Mikrokontroler se dalje moe
povezati sa osobnim ra#unalom ili terminalom u svrhu kontrole i daljnje obrade, ili ga se
jednostavno moe spojiti na LCD to se koristi kod malih, prijenosnih ure"aja za mjerenje "na
licu mjesta". Za mjerenje tetnih plinova koje se vri daleko od kontrolnog ra#unala koristi se
modemska veza.



































18
LITERATURA


1. www.fer.hr/_download/repository/MP11_BioKemijskiSenzori.pdf
2. http://ifiawww.fzk.de/IFIA_Webseiten/Webseiten_Goschnick/Webseiten_Goschnick_Kamina/Information/MessTecArticle_ENG.htm
3. http://sensors-transducers.globalspec.com/LearnMore/Sensors_Transducers_Detectors/Gas_Sensing/Gas_Sensors
4. http://www.lerc.nasa.gov/WWW/chemsensors/
5. http://www.sensorsmag.com/articles/article_index/
6. http://www.firehouseinternational.com/usersite/safety/safetycategory.asp?categoryid=2289
7. http://www.directindustry.com/cat/sensors/gas-sensors

Proizvo!a"i:
www.draeger.com Draegerwerk AG
www.figaro.co.jp Figaro Engineering
www.gfg.biz GfG
www.sensoric.de Sensoric
www.vaisala.com Vaisala
www.oliver-igd.co.uk Oliver IGD
www.alphasense.com Alphasense