SVEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

TEHNIČKI ODJEL

ZAVRŠNI RAD
PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ
PROIZVODNO STROJARSTVO

Mihael Srbalj
JMBAG: 0302028492
EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE
FUNKCIJE

Slavonski Brod, 2020

Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Podaci za bibliografsku karticu

Ime i prezime: Mihael Srbalj

Mjesto i datum roĎenja: Slavonski Brod, 28. 2. 1999.

Naslov rada: EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE

Broj stranica: 34

Broj slika: 10

Broj tablica: 4

Broj priloga: 0

Broj bibliografskih izvora: 7

Ustanova i mjesto gdje je rad izraĎen: SVEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Postignut stručni naziv: Stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer strojarstva

Mentor: Maja Čuletić Čondrić, prof., v. pred.

Oznaka i redni broj rada:

Datum obrane rada:

Povjerenstvo za ocjenu i obranu završnog rada:

Predsjednik povjerenstva Marija Stoić, mag. ing. mech., v.pred

Mentor: Maja Čuletić Čondrić, prof., v. pred.

Član povjerenstva: Olivera Maglić, dipl. ing. stroj., pred

1/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

IZJAVA

Izjavljujem da sam završni rad izradio samostalno, koristeći se vlastitim znanjem,

literaturom i provedenim eksperimentima.
U radu mi je pomagao savjetima i uputama voditeljica završnog Maja Čuletić Čondrić,
prof., v. pred. te joj se iskreno zahvaljujem.
Suglasan sam da se moj završni rad objavi u javnoj internetskoj bazi Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu i u repozitoriju završnih radova Sveučilišta u Slavonskom
Brodu.

Pristupnik:

Mihael Srbalj

2/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE

Sažetak
U ovom završnom radu proučavaju se logaritamske i eksponencijalne funkcije koje su
meĎusobno inverzne. Proučavaju se i njihova svojstva koja se koriste u radu te načini i svrha
njihove primjene u problemskim zadatcima u širem području strojarstva. Prikazat će se važnost i
svrha uporabe logaritamskih i eksponencijalnih funkcija ponajviše u strojarstvu iako uporaba
ovih funkcija daleko nadilazi to područje. U maloj mjeri biti će spomenut i povijesni razvoj
navedenih funkcija.
Postoje mnogobrojne grane koje primjenjuju logaritamske i eksponencijalne funkcije za
rješavanje svojih problemskih zadataka od biologije i ekonomije pa sve do forenzike.

Ključne riječi: logaritamska funkcija, eksponencijalna funkcija, funkcije

LOGARITHMIC AND EXONENTIAL FUNCTIONS

Summary
In this final paper, logarithmic and exponential functions that are mutually inverse are
studied. Their properties used in the work are also studied, as well as the ways and purpose of
their application in problem tasks in the wider field of mechanical engineering. The importance
and purpose of using logarithmic and exponential functions, especially in mechanical
engineering, will be presented, although the use of these functions goes far beyond that area. The
historical development of these functions will be mentioned to a small extent.
There are many branches that apply logarithmic and exponential functions to solve their
problem tasks from biology and economics to forensics.

Key words: logarithmic function, exponential function, functions

3/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

SADRŽAJ

1. UVOD ...................................................................................................................................... 7

2. EKSPONENCIJALNE FUNKCIJE ..................................................................................... 8

2.1. Potencije ......................................................................................................................... 8

2.2. Oblik eksponencijalne funkcije ...................................................................................... 9
2.3. Graf i svojstva eksponencijalne funkcije ........................................................................ 9
2.3.1. Graf funkcije 10𝑥 ............................................................................................... 9
2.3.2. Graf funkcije 𝑎 𝑥 ............................................................................................... 10
2.3.3. Graf funkcije s bazom 0 > 𝑎 > 1 ................................................................... 12
2.3.4. Svojstva eksponencijalne funkcije ................................................................... 13
2.4. Broj e ............................................................................................................................ 14
2.5. Eksponencijalne jednadžbe ........................................................................................... 15
2.5.1. Primjer 1. .......................................................................................................... 15
2.5.2. Primjer 2. .......................................................................................................... 16
2.5.3. Primjer 3. .......................................................................................................... 17

3. LOGARITAMSKE FUNKCIJE ......................................................................................... 19

3.1. Pojam logaritma ............................................................................................................ 19

3.2. Graf i svojsta logaritamske funkcije ............................................................................. 20
3.3. Svojstva logaritamskih funkcija ................................................................................... 23
3.4. Promjena baze logaritamske funkcije ........................................................................... 24
3.5. Prirodni logaritam ......................................................................................................... 25
3.6. Logaritamska skala ....................................................................................................... 25
3.7. Logaritamske jednadžbe ............................................................................................... 27
3.7.1. Primjer 1. .......................................................................................................... 27
3.7.2. Primjer 2. .......................................................................................................... 27
3.7.3. Primjer 3. .......................................................................................................... 28

4. PRIMJENA U STROJARSTVU ......................................................................................... 30

4.1. Intenzitet zvuka ............................................................................................................. 30

4.1.1. Primjer 1. .......................................................................................................... 30
4.2. Taylorova jednadžba ..................................................................................................... 31
4.2.1. Primjer 1. .......................................................................................................... 31
4.2.2. Primjer 2. .......................................................................................................... 32
4/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

5. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................... 33

6. LITERATURA ..................................................................................................................... 34

5/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Pregled veličina, oznaka i kratica

Veličina, oznaka ili kratica Jedinica Značenje
a - Realan broj, baza
𝐸 - Svojstvo eksponencijalne funkcije
𝑒 - Eulerov broj
𝑓(𝑥) - Funkcija
L - Svojstvo logaritamske funkcije
log - Logaritam
N - Skup prirodnih brojeva
𝑛 - Prirodni broj, eksponent
R - Skup realnih brojeva

6/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

1. UVOD

Još od davnina ljudi su bili upoznati s potencijama te su ih primjenjivali kako bi

prikazili odreĎene pojave te kako bi pokušali definirati nešto što je bilo veće od do tada poznatih
brojeva. Jedan od prvih matematičara u povijesti koje je koristio potencije još u 3. st prije Krista
bio je Arhimed. Logaritmi su po prvi puta primijećeni u 16. st, a prvi ih je primijetio švicarski
urar Burgi. Unatoč djelomičnom poznavanju logaritama prvi ih je definirao Euler koji je jedan
od najzaslužnijih za razvoj logaritamskih i eksponencijalnih funkcija u 18. stoljeću. Prve
logaritamske tablice napravio je Napier u 17.st dok je prve dekadske logaritamske tablice
napravio Briggs takoĎer u 17.st.
Logaritam nekog broja 𝑥, s obzirom na bazu 𝑎, je onaj broj 𝑦 kojim je potrebno
potencirati bazu, kako bi se dobio taj broj 𝑥 iako se na prvi pogled ovo može zvučati zbunjujuće i
komplicirano vrlo je jednostavno objasniti na primjeru log 2 16. Ovaj logaritam postavlja pitanje
kojim brojem potencirati broj 2 da bi se dobio broj 16 kad se stvari tako postave odgovor je vrlo
jasan, a to je 4.
Eksponencijalna i logaritamska funkcija meĎusobno inverzne. Pošto su logaritamska i
eksponencijalna funkcija inverzne, inverzni su im i grafovi odnosno graf eksponencijalne
funkcije može se konstruirati zrcalno preko 𝑦-osi iz grafa logaritamske funkcije. Iz ove dvije
funkcije može se doći do dva pojma eksponencijalni i logaritamski rast dok je eksponencijalni
rast ekstremno brz, logaritamski rast je daleko sporiji te je čista suprotnost eksponencijalnom.
U drugom poglavlju prikazuju se i objašnjavaju eksponencijalne funkcije. TakoĎer
analiziraju se i grafovi eksponencijalne funkcije te se objašnjava i prikazuje način rješavanja
eksponencijalnih jednadžbi. Logaritamska funkcija i njena svojstva bit će analizirana u trećem
poglavlju. Kao i grafovi logaritamske funkcije i rješavanje logaritamskih jednadžbi.
Uporaba ovih funkcija uvelike je pomogla razvoju današnje moderne znanosti a
posebice razvoju navigacije, geodezije i astronomije, jer su smanjili vrijeme potrebno za
računanje izrazito teških i dugih proračuna. Iako mogu djelovati pomalo apstraktno
eksponencijalna i logaritamska funkcija svoju primjenu pronalaze i na području strojarstva a neki
od primjera primjene bit će prikazani u četvrtom poglavlju ovoga rada.
U radu je korišten matematički alat GeoGebra. GeoGebra je program dinamične
matematike koji ujedinjuje geometriju, algebru i analizu. U ovome radu korišten je za prikaz
grafova eksponencijalne i logaritamske funkcije.

7/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2. EKSPONENCIJALNE FUNKCIJE

2.1. Potencije

Upotreba odnosno djelomično poznavanje potencija seže veoma daleko u prošlost, tako
su još u 3. stoljeću prije Krista u antičkoj grčkoj matematičari spominjali potencije. Arhimed
jedan od vodećih matematičara toga vremena bio je svjestan kako za prikaz veličine svemira
mora koristiti do tada neviĎeno velike brojke stoga je odlučio da bi se veličina svemira mogla
prikazati uz pomoć potencije. Tako je svojim razmišljanjem došao do toga da svemir ispunjava
1063 zrnaca pijeska. Nakon njega su i staro indijansko pleme Maye spominjali potencije kako bi
pokušali prikazati kolika je starost svemira po njima svemir je bio star 1029 godina. U indijskoj
aritmetici su meĎu prvima poznavali velike brojeve.
Ako se postavi da je 𝑎 > 0 i član skupa R, a n član skupa N iz toga slijedi
𝑎2 = 𝑎 ∙ 𝑎 (2.1)
𝑎3 = 𝑎 ∙ 𝑎 ∙ 𝑎 (2.2)
𝑎𝑛 = 𝑎 ∙ 𝑎 ∙ 𝑎 ∙ 𝑎 ∙∙∙∙∙ 𝑎 (2.3)

Uz navedeno prema dogovoru vrijedi

𝑎1 = 𝑎
Dakle neki realni broj a je baza dok je neki prirodnu broj n eksponent potencije.
Eksponent takoĎer može biti i negativan broj a i racionalan broj, tada slijede izrazi
1 (2.4)
𝑎−𝑛 =
𝑎𝑛
𝑥
𝑦 (2.5)
𝑎𝑦 = 𝑎𝑥

Uz sve gore navedeno prema dogovoru takoĎer vrijedi izraz

𝑎0 = 𝑎 (2.6)
Ako su 𝑥 i 𝑦 neki realni brojevi tada vrijede svojstva potencija za zbrajanje, oduzimanje
i potenciranje eksponenata svojstva potencija su slijedeća. [1]
𝑎 𝑥 ∙ 𝑎 𝑦 = 𝑎 𝑥 +𝑦 (2.7)
𝑎𝑥 𝑦
= 𝑎 𝑥∙𝑦 (2.8)
𝑥
𝑎∙𝑏 = 𝑎𝑥 + 𝑏𝑥 (2.9)
𝑎 𝑥 : 𝑎 𝑦 = 𝑎 𝑥 −𝑦 (2.10)

8/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2.2. Oblik eksponencijalne funkcije

Eksponencijalna funkcija je svaka ona funkcija čiji je oblik zapisan izrazom

𝑓 𝑥 = 𝑎𝑥 (2.11)

s tim da i 𝑎 i 𝑥 moraju biti članovi skupa R te 𝑎 > 0 𝑖 𝑎 ≠ 1 baza mora biti veća od nule jer ako
1
bi se dopustilo da baza bude negativan broj onda potencija kao 2−5 ne bi bila realni broj. Ukoliko
je baza jednaka nuli onda bi vrijedilo 0𝑥 = 0 za sve realne brojeve osim za 𝑥 = 0 jer ta potencija
nije definirana. Ograničenje da baza ne bi trebala biti nula je uvedeno zbog toga što bi vrijedilo
1𝑥 = 1 za svaki realni broj 𝑥 što bi značilo da je 𝑓 𝑥 = 1𝑥 = 1 što je konstanta. [2]

2.3. Graf i svojstva eksponencijalne funkcije

2.3.1. Graf funkcije 10𝑥

Za računanje najjednostavniji je dekadski sustav stoga bi najpogodnije bilo od njega i

početi s konstruiranjem grafa funkcije 𝑓 𝑥 = 10𝑥 . Da bi se ovakav graf konstruirao potrebno je
prvo odrediti točke kroz koje će graf prolaziti na način da treba odrediti vrijednosti ove funkcije
za neke vrijednosti 𝑥
Nakon što su odreĎene vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti 𝑥 ucrtavaju se
koordinate na graf (𝑥, 𝑦) odnosno 𝑥, 10𝑥 . Tablica 2.1. prikazuje izabrane vrijednosti varijable
𝑥 i dobivene tj. izračunate vrijednosti 10𝑥 .

Tablica 2.1 vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti 𝑥

𝒙 𝟏𝟎𝒙
-3 0.001
-2 0.01
-1 0.1
0 1
0.5 3.16
1.5 31.6
2 100

9/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Neke od vrijednosti funkcije 𝑓 𝑥 = 10𝑥 odreĎene su samo približno jer su vrijednosti

funkcije u točkama 0.5 i i 1.5 iracionalni brojevi. Na slici je prikazana funkcije 𝑓 𝑥 = 10𝑥 u
mjerilu 1:1 može se vidjeti da funkcija raste vrlo brzo za pozitivne brojeve 𝑥.

Slika 2.1 graf funkcije 𝑓 𝑥 = 10𝑥 [3]

Za negativne brojeve 𝑥 može se primijetiti kako funkcija vrlo brzo pada prema nuli.
Graf funkcije 𝑓 𝑥 = 10𝑥 praktički je napisati praktički kao da dodiruje negativnu os 𝑥 stoga se
može reći da je os 𝑥 asimptota grafa eksponencijalne funkcije. [1]

2.3.2. Graf funkcije 𝑎 𝑥

Kao što je konstruiran graf za funkciju 𝑓 𝑥 = 10𝑥 na isti način se može konstruirati
graf bilo koje funkcije. U ovome slučaju izabran je graf funkcije 𝑓 𝑥 = 2𝑥 . Da bi se ovakav
graf konstruirao potrebno je prvo na isti način kao i kod funkcije 𝑓 𝑥 = 10𝑥 odrediti točke kroz
koje će graf prolaziti. Na način da je prvo potrebno odrediti vrijednosti ove funkcije za neke

10/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

vrijednosti 𝑥. Tablica 2.2. prikazuje izabrane vrijednosti varijable 𝑥 i dobivene tj. izračunate
vrijednosti 2𝑥 .

Tablica 2.2 vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti 𝑥

𝒙 𝟐𝒙
1
-3
8
1
-2
4
1
-1
2
0 1
1 2
2 4
3 8

Nakon što su odreĎene vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti 𝑥 ucrtavaju se

koordinate na graf (𝑥, 𝑦) odnosno 𝑥, 2𝑥 što se može vidjeti na slici 2.2.

Slika 2.2 Graf funkcije 𝑓 𝑥 = 2𝑥 uz prikazane točke [3]

11/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Kao što se može vidjeti izgled ovog grafa vrlo je grafu funkcije 𝑓 𝑥 = 10𝑥 samo što
graf funkcije 𝑓 𝑥 = 2𝑥 sporije raste za pozitivne realne brojeve 𝑥 što je bilo za očekivati jer je
2𝑥 < 10𝑥 dok za negativne brojeve vrijedi jedna druga nejednakost odnosno 2𝑥 > 10𝑥 [1]

2.3.3. Graf funkcije s bazom 0 > 𝑎 > 1

Nakon što je graf s bazom većom od nule dobro proučen na red dolazi i graf funkcije s
bazom 0 > 𝑎 > 1. Da bi se ovakav graf konstruirao potrebno je prvo odrediti točke kroz koje će
graf prolaziti na način da je prvo potrebno odrediti vrijednosti ove funkcije za neke vrijednosti 𝑥.
1 1 𝑥
Za ovaj primjer bit će izabrana baza 𝑎 = 2 za koju vrijedi = 2−𝑥 . Tablica 2.3. prikazuje
2

izabrane vrijednosti varijable 𝑥 i dobivene tj. izračunate vrijednosti 2𝑥 , 2−𝑥 .

Tablica 2.3 vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti 𝑥

𝒙 𝟐𝒙 𝟐−𝒙
1
-3 8
8
1
-2 4
4
1
-1 2
2
0 1 1
1
1 2
2
1
2 4
4
1
3 8
8

Nakon što su odreĎene vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti 𝑥 ucrtavaju se

koordinate na graf (𝑥, 𝑦) odnosno 𝑥, 2𝑥 . Slika 2.3 prikazuje graf funkcija 𝑓 𝑥 = 2𝑥 𝑖 𝑔(𝑥) =
2−𝑥 u mjerilu 1:1 konstruiranog u programu geogebra.

12/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Slika 2.3 graf funkcija 𝑓 𝑥 = 2𝑥 𝑖 𝑔(𝑥) = 2−𝑥 [3]

Moguće je uočiti da funkcije 𝑓 i 𝑔 imaju iste iznose za brojeve suprotnih predznaka jer
vrijedi 𝑓 −𝑥 = 𝑔(𝑥) te su zbog toga grafovi ovih funkcija s obzirom na 𝑦 os simetrični.
Zrcaljenjem grafa eksponencijalne funkcije 𝑓 𝑥 = 𝑎 𝑥 oko 𝑦-osi dobiva se grafa
eksponencijalne funkcije i g x = 𝑎−𝑥 zbog toga što vrijedi slijedeće.

𝑥 (2.12)
1
𝑔 𝑥 = 𝑓 −𝑥 = 𝑎−𝑥 =
𝑎

2.3.4. Svojstva eksponencijalne funkcije

Svojstva eksponencijalne funkcije uglavnom su izvedena iz svojstava samih potencija te

se pravila računanja s potencijama primjenjuju u korištenju eksponencijalne funkcije.
U početku je vrlo bitno spomenuti da je eksponencijalna funkcija definirana za svaki
realni broj 𝑥 te da su sve su vrijednosti funkcije pozitivni brojevi odnosno interval 0, +∞ i
svaki pozitivni realni broj je vrijednost neke funkcije za realni broj 𝑥.
Osnovna svojstva su

(E1)

𝑎 𝑥 ∙ 𝑎 𝑦 = 𝑎 𝑥 +𝑦 (2.13)
(E2)

𝑎𝑥 𝑦
= 𝑎 𝑥∙𝑦 (2.14)

13/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

(E3)
𝑥
𝑎∙𝑏 = 𝑎𝑥 + 𝑏𝑥 (2.15)
(E4)

𝑎0 = 𝑎 (2.16)
(E5)
Ako je 𝑎 > 1 onda za 𝑥1 < 𝑥2 vrijedi 𝑎 𝑥 1 < 𝑎 𝑥 2 funkcija je rastuća
Ako je 0 > 𝑎 > 1 onda za 𝑥1 < 𝑥2 vrijedi 𝑎 𝑥 1 > 𝑎 𝑥 2 funkcija je padajuća

Grafovi eksponencijalnih funkcija kojima su baze recipročni brojevi, s obzirom na 𝑦 os

biti će simetrični. Uz ova sva navedena svojstva iz svojstva (E5) može se izvesti još jedno vrlo
bitno svojstvo, svojstvo injektivnosti eksponencijalne funkcije koje glasi
Ako je 𝑎 𝑥 1 = 𝑎 𝑥 2 onda vrijedi 𝑥1 = 𝑥2
Primjerice ukoliko je 2𝑥 = 16 odnosno 2𝑥 = 24 očigledno slijedi da je 𝑥 = 4 [1]

2.4. Broj e

Broje 𝑒 često nazivan Eulerovim ili Napierovim brojem je baza prirodnog odnosno
Napierovog logaritma i iznosi približno 2,71828182845. Ovaj broj je iracionalan odnosno nije ga
moguće zapisati kao omjer dvaju cijelih brojeva. Broj 𝑒 je beskonačan te nije periodičan i
transcendentan je odnosno nije rješenje niti jedne algebarske jednadžbe s cjelobrojnim
koeficijentima.
Broj 𝑒 u matematici se pojavio dosta kasno u povijesti matematike tek u 17. stoljeću
otkrićem prvih logaritama. Za njega nije u potpunosti znalo do pojave Eulera koji je tek u 18.
stoljeću prvi koristio oznaku 𝑒 za ovaj broj. Iako mnogi smatraju da je simbol 𝑒 izabrao kao prvo
slovo svojega imena to nije točno jer je prema zapisima Euler bio vrlo skroman čovjek. Dosta
često je davao priliku svojim studentima i kolegama da doĎu do istih zaključaka time što je
odgaĎao objavu svojih već napisanih radova. Simbol 𝑒 najvjerojatnije je izabrao kao prvo slovo
riječi exponential ili pak zato što je to bilo prvo nekorišteno do tada slovo u abecedi.
Za računanje broja 𝑒 postoje razne formule ali niti jedna od njih gotovo nikad neće dati
potpuno točan odgovor zbog toga što je broj 𝑒 iracionalan. Jedna od pogodnijih formula za
računanje broja 𝑒 glasi.
𝑛
1 (2.17)
𝑒 = 1+
𝑛

14/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Prilikom korištenja ove formule povećanjem broja 𝑛 njen rezultat se postepeno

približava broju 𝑒 pa će tako rezultat doseći 2,71815 odnosno točnost na prve tri decimale tek
prilikom 𝑛 = 10000. Slika 2.4 prikazuje u koordinatnom sustavu na koji se način rezultat
navedenog izraza približava točnom rezultatu broja 𝑒. [4]

Slika 2.5 grafički prikaz broja i e i formule za njegovo računanje [5]

2.5. Eksponencijalne jednadžbe

Uz eksponencijalnu funkciju 𝑓 (𝑥) = 𝑎 𝑥 vežu se naravno i jednadžbe i to jednadžbe

oblika 𝑎 𝑥 = 𝑏 vrijednosti eksponencijalne funkcije mogu biti pozitivni realni brojevi. Iako se
mogu pojavljivati u mnogim različitim a i složenim oblicima eksponencijalna jednadžba je svaka
ona jednadžba koje je moguće svesti na oblik izraza

𝑎 𝑥 = 𝑏, 𝑏>0 (2.18)

gdje je : 𝑎 baza, pozitivan realan broj različit od nule

𝑥 nepoznanica, pozitivan realan broj različit od nule
𝑏 vrijednost eksponencijalne funkcije

Najbolji način za prikaz i objašnjenje na koji se to način eksponencijalne i bilo koje

druge jednadžbe rješavaju je taj da se pokažu primjeri rješavanja standardnih jednadžbi.

2.5.1. Primjer 1.

Za prvi primjer odabrana je jedna vrlo jednostavna jednadžba oblika

3𝑥−1 + 5𝑥−1 = 5𝑥 − 3𝑥+1

15/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Kako bi se počelo s rješavanje ovakve jednadžbe prvo je potrebno razvrstati članove na

način da se s istih strana znaka jednakosti naĎu potencije jednakih baza
3𝑥−1 + 3𝑥+1 = 5𝑥 − 5𝑥−1
Nakon toga primjenom svojstava potencija jednadžbu je potrebno zapisati u drukčijem
obliku jer je cilj dobiti i jednake eksponente. Broj 3𝑥+1 moguće je zapisati kao 3𝑥 −1+2 nakon
toga se može 32 izbacit ispred korištenjem svojstava eksponencijalne funkcije. Isto tako i s druge
strane za 5𝑥 .
3𝑥−1 + 3𝑥−1+2 = 5 ∙ 5𝑥 −1 − 5𝑥−1
3𝑥 −1 + 32 ∙ 3𝑥 −1 = 5 ∙ 5𝑥−1 − 5𝑥 −1
3𝑥−1 + 9 ∙ 3𝑥−1 = 5 ∙ 5𝑥 −1 − 5𝑥−1
Dobiveni su jednaki eksponenti koje se mogu zbrajati
10 ∙ 3𝑥 −1 = 4 ∙ 5𝑥 −1
𝑥−1
3 2
=
5 5
Logaritmiranjem jednadžba se svodi na oblik
3 2
𝑥 − 1 ∙ log = log
5 5
log 0.4
𝑥 =1+
log 0.6
𝑥 = 2.79
Rješenje jednadžbe je prihvaćeno jer je riječ o pozitivnom realnom broju.

2.5.2. Primjer 2.

Za drugi primjer odabrana je malo složenija jednadžba oblika

32𝑥 −3 ∙ 24𝑥−10 = 0.75 ∙ 12𝑥
Za početak upotrebom svojstava eksponencijalne funkcije potrebno je rastaviti svaku od
potencija s lijeve stane jednakosti te ju pokazati kao razlomak dok je s desne strane jednakosti
potrebno decimalni broj pretvoriti u razlomak te potenciju s bazom 12 napisati kao potenciju s
bazom 2 i bazom 3.
32𝑥 24𝑥 3 2𝑥 𝑥 33 ∙ 210
∙ = ∙ 2 ∙ 3 /∙
33 210 4 22𝑥 ∙ 3𝑥
Nakon toga potrebno je potencije s eksponentom 𝑥 prebaciti a jednu stranu uz pomoć
množenja cijele jednadžbe.

16/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

32𝑥 ∙ 24𝑥 3 ∙ 33 ∙ 210

=
22𝑥 ∙ 3𝑥 22
Zbog toga što su baze jednake potencije može se dijeliti primjenom pravila.
3𝑥 ∙ 22𝑥 = 34 ∙ 28
Sada s lijeve strane jednakosti eksponenti i baze su različiti kao i s desne strane
jednakosti, potrebno je dobiti ili jednake baze ili jednake eksponente kako bi se potencije mogle
meĎusobno množiti.
3𝑥 ∙ 22 𝑥
= 34 ∙ 22 4

Upotrebo pravila potrebno je pomnožiti potencije.

12𝑥 = 124
Sada su baze s obje strane jednakosti jednake stoga se može zaključiti da su i eksponenti
jednaki.
𝑥=4
Rješenje jednadžbe je prihvaćeno jer je riječ o pozitivnom realnom broju.

2.5.3. Primjer 3.

Za posljednji primjer rješavanja eksponencijalnih jednadžbi izabrana je jednadžba

oblika
1 1 1
2 ∙ 9𝑥 +3 ∙ 4𝑥 = 5 ∙ 6𝑥
Kako bi se počelo s rješavanje ovakve jednadžbe potrebno je prvo uočiti da nije moguće
zadatak riješiti na način koji je prikazivan u prošlim primjerima. U početku je potrebno potencije
prikazati kao potencije s bazom 2 i bazom 3.
2 2 1 1 2
2 ∙ 3𝑥 +3 ∙ 2𝑥 = 5 ∙ 2𝑥 ∙ 3𝑥 /: 2𝑥
2 1 1
2 ∙ 3𝑥 5 ∙ 2𝑥 ∙ 3𝑥
2 +3= 2
2
𝑥 2𝑥
2 1
3 𝑥 3𝑥
2∙ +3=5∙ 1
2 2𝑥
2 1
3 𝑥 3 𝑥
2∙ +3=5∙
2 2
2 1
3 𝑥 3 𝑥
2∙ −5∙ +3=0
2 2

17/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

1
3 𝑥
Nakon ovoga može se vidjeti da je moguće uvesti supstituciju 𝑡 = kako bi se ova
2

jednadžba svela na kvadratu jednadžbu.

2𝑡 2 − 5𝑡 + 3 = 0
Uz pomoć kalkulatora dolazi se do dva rješenja ove kvadratne jednadžbe.
3
, 𝑡1 =𝑡2 = 1
2
Sada je potrebno svako od rješenja vratiti u izraz
1
3 𝑥
𝑡=
2
kako bi se dobila rješenja za nepoznanicu 𝑥.
Za 𝑡1
1
3 𝑥 3
=
2 2
Baze su jednake stoga su jednaki i eksponenti.
1
=1
𝑥
𝑥1 = 1
Za 𝑡2
1
3 𝑥
=1
2
Broj jedan može se zapisati kao bilo koji broj nulu
1
3 𝑥 3 0
=
2 2
1
= 0 /∙ 𝑥
𝑥
1≠0
Ova jednadžba nema rješenja stoga jedino rješenje je
𝑥=1

18/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

3. LOGARITAMSKE FUNKCIJE

3.1. Pojam logaritma

Riječ logaritam nastala je od grčkih riječi logos što znači račun te od riječi aritmos što
znači broj. Logaritam nekog broja 𝑥, s obzirom na bazu 𝑎, je onaj broj 𝑦 kojim je potrebno
potencirati bazu 𝑎, kako bi se dobio taj broj 𝑥, odnosno

𝑦 = log 𝑎 𝑥. (3.1)

Broj koji se logaritmira naziva se logaritmand a u slučaju

𝑥 = 𝑎𝑦 (3.2)

to je broj 𝑥. Baza logaritma odnosno broj 𝑎, može biti bilo koji pozitivan broj različit od broja
jedan. U primjeni logaritama najjednostavniji za primjenu je dekadski logaritam jer je s njim
moguće vrlo jednostavno ručno računati uz primjenu već pomalo i zaboravljenih logaritamskih
tablica.
Dekadski logaritam je onaj logaritam kojemu je baza 10 odnosno 𝑎 = 10, a označava se
na način

𝑦 = log10 𝑥 (3.3)

iz čega se može zaključiti da je log 100 = 2 jer je 102 = 100. Iako se dekadski
logaritam označava 𝑦 = log10 𝑥 u praksi se baza ne piše odnosno dekadski logaritam se
označava 𝑦 = log 𝑥 jer je dekadski sustav standardni sustav u kojemu se najčešće računa.
Uz dekadske logaritme takoĎer se u praksi dosta koriste i prirodni logaritmi koji se lako
računaju i uz pomoć starijih kalkulatora. Prirodni logaritam je onaj logaritam čija je baza već
spomenuti broj 𝑒 odnosno

𝑎 = 𝑒 = 2,718281 (3.4)

a označava se

𝑦 = ln 𝑥 (3.5)

19/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

3.2. Graf i svojstva logaritamske funkcije

Na početku najvažnije je za reći da su eksponencijalna i logaritamska funkcija

meĎusobno inverzne. Sve vrijednosti eksponencijalnih funkcija pripadaju skupu pozitivnih
realnih brojeva, što znači da se mogu tražiti logaritmi samo pozitivnih brojeva. Pridruživanje
pozitivnim realnim brojevima njihovih logaritama predstavlja funkciju odnosno logaritamsku
funkciju koja se označava izrazom

𝑓 𝑥 = log 𝑎 𝑥 (3.6)

gdje je : 𝑓(𝑥) vrijednost eksponencijalne funkcije, pozitivan realan broj

𝑥 nepoznanica, pozitivan realni broj

𝑎 baza, pozitivan broj različit od jedan

Ako se dobro pogleda ovaj graf tj. slika 3.1 može se primijetiti kako je sukladan grafu
sa slike 2.2 samo je na drugi način posložen u koordinatnome sustavu. Graf eksponencijalne
funkcije nalazi se iznad 𝑥 osi, a graf logaritamske funkcije desno od 𝑦 osi. Ukoliko se uzme neka
točka ravnine 𝑥, 𝑦 , njoj je simetrična točka 𝑦, 𝑥 , s obzirom na pravac 𝑦 = 𝑥. Dolazi se do
zaključka da simetričnim točkama pripadaju i simetrični ureĎeni parovi realnih brojeva na taj
način se može objasniti sukladnost grafova eksponencijalne i logaritamske funkcije.

Slika 3.1 Graf funkcije 𝑓 𝑥 = 𝑙𝑜𝑔2 𝑥 [3]

20/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Slika 3.2 najbolje pokazuje inverznost eksponencijalne i logaritamske funkcije odnosno

vidi se kako se graf logaritamske funkcije može dobiti iz grafa eksponencijalne funkcije
zrcaljenjem prema pravcu 𝑦 = 𝑥. Graf logaritamske funkcije u slučaju da je baza veća od jedan
odnosno 𝑎 < 1 imat će oblik kao na slici 3.2.

Slika 3.2 Graf funkcije 𝑓 𝑥 = 𝑙𝑜𝑔𝟐 𝑥 i graf

funkcije 𝑓 𝑥 = 2𝑥 uz prikaz osi simetrije [3]

Oblik grafa logaritamske funkcije u slučaju 0 < 𝑎 < 1 uvijek će biti kao na slici 3.3 te
se može primijetiti da je os simetrije jednaka kao kod grafa u slučaju 𝑎 < 1.

Slika 3.3 Graf funkcije 𝑓 𝑥 = 𝑙𝑜𝑔𝟎.𝟓 𝑥 i graf

funkcije 𝑓 𝑥 = 0.5𝑥 uz prikaz osi simetrije [3]

21/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Iz prikazanih grafova takoĎer se može zaključiti da je područje definicije

eksponencijalne funkcije skup realnih brojeva, dok je skup vrijednosti eksponencijalne funkcije
ograničen na skup pozitivnih realnih brojeva. Iz prethodno navedenih razloga graf
eksponencijalne funkcije uvijek se nalazi iznad osi 𝑥, odnosno u prvom i drugom kvadrantu.
Nadalje moguće je zaključiti da skup vrijednosti eksponencijalne funkcije predstavlja područje
definicije logaritamskih funkcija pa je stoga i graf logaritamske funkcije smješten desno od 𝑦 osi
odnosno u prvom i četvrtom kvadrantu. Ukoliko je baza a u eksponencijalnoj funkciji manja od
jedan tj. 𝑎 < 1 ta funkcija će biti rastuća a takoĎer će i odgovarajuća logaritamska funkcija biti
rastuća. Ukoliko je slučaj da je baza a u eksponencijalnoj funkciji veća a nule a manja od jedan
tj. 0 < 𝑎 < 1 tada će ta funkcija biti padajuća, takoĎer će i pripadajuća logaritamska funkcija
biti padajuća.

Slika 3.4 prikaz različitih funkcija uz pomoć online alata geogebra [3]

22/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

3.3. Svojstva logaritamskih funkcija

Svojstva logaritamskih funkcija uglavnom su proizašla iz svojstava eksponencijalnih

funkcija koja su navedena u jednom od prethodnih poglavlja. Svojstva logaritamska funkcija
koja je definirana za sve pozitivne realne brojeve i čiji je skup vrijednosti skup realnih brojeva
bit će prikazana u tablici 3.1.

Tablica 3.1 Svojstva logaritamske funkcije

(L1) log 𝑎 𝑥 ∙ 𝑦 = log 𝑎 𝑥 +log 𝑎 𝑦

(L2) 𝑥
log 𝑎 = log 𝑎 𝑥 −log 𝑎 𝑦
𝑦
(L3) log 𝑎 𝑥 𝑟 = 𝑟 ∙ log 𝑎 𝑥
(L4) Za svaki broj 𝑎 > 0 𝑖𝑎 ≠ 1 vrijedi log 𝑎 1 = 0
(L5) 𝑎 > 1, 𝑥1 < 𝑥2 onda je log 𝑎 𝑥1 < log 𝑎 𝑥2
0 < 𝑎 < 1, 𝑥1 < 𝑥2 onda je log 𝑎 𝑥1 > log 𝑎 𝑥2
(L6) Ako je log 𝑎 𝑥1 = log 𝑎 𝑥2 onda vrijedi 𝑥1 = 𝑥2

Navedena svojstva logaritamskih funkcija vrlo lako su dokaziva što će sada i biti
prikazano.
(L1) 𝑥 i 𝑦 prvo je potrebno izraz zapisati u malo drukčijem obliku.
𝑥 = 𝑎𝑚 , 𝑦 = 𝑎𝑛
Tada je
𝑚 = log 𝑎 𝑥 , 𝑛 = log 𝑎 𝑦
𝑥 ∙ 𝑦 = 𝑎𝑚 ∙ 𝑎𝑛 = 𝑎𝑚 +𝑛
iz čega se može zaključiti.
log 𝑎 𝑥 ∙ 𝑦 = 𝑚 + 𝑛 = log 𝑎 𝑥 +log 𝑎 𝑦

(L2) 𝑥 i 𝑦 ponovno je potrebno zapisati u obliku

𝑥 = 𝑎𝑚 , 𝑦 = 𝑎𝑛
𝑚 = log 𝑎 𝑥 , 𝑛 = log 𝑎 𝑦
iz čega slijedi zapis
𝑥
= 𝑥: 𝑦 = 𝑎𝑚 : 𝑎𝑛 = 𝑎𝑚 −𝑛
𝑦

iz čega se može zaključiti.

23/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

log 𝑎 𝑥: 𝑦 = 𝑚 − 𝑛 = log 𝑎 𝑥 −log 𝑎 𝑦

(L3) Iz osnovne veze
𝑥 = 𝑎log 𝑎 𝑥
korištenjem svojstva eksponencijalne funkcije
𝑥 𝑟 = 𝑎𝑟 log 𝑎 𝑥
djelovanjem logaritamske funkcije dobiva se ponovno
log 𝑎 𝑥 𝑟 = log 𝑎 𝑎𝑟 ∙log 𝑎 𝑥 = r ∙ log 𝑎 𝑥

(L4) Iz osnovne veze

𝑎0 = 1 𝑖 0 = log 𝑎 1
(L5) Ovo pravilo je vidljivo iz samog grafa funkcije i posljedica je stroge monotonosti
eksponencijalne funkcije
𝑦1 < 𝑦2 ↔ 𝑎 𝑦1 < 𝑎 𝑦2
ako se postavi
𝑦1 = log 𝑎 𝑥1 , 𝑥1 = 𝑎 𝑦
tako i za 𝑥2 onda je ovu relaciju moguće napisati na sljedeći način
log 𝑎 𝑥1 < log 𝑎 𝑥2 ↔ 𝑥1 < 𝑥2

3.4. Promjena baze logaritamske funkcije

Uz pomoć gotovo svakog kalkulatora danas je moguće izračunati dekadske i prirodne

logaritme svih pozitivnih realnih brojeva. Postavlja se pitanje kako izračunati odnosno kako
odrediti logaritam po nekoj drugoj bazi. Odgovor je vrlo jasan uz primjenu svojstava
logaritamske funkcije vrlo lako se može prevesti bilo koji logaritam u dekadski.
Na primjer log 7 28 prvo je potrebno označiti 𝑥 = log 7 28, a prema već poznatoj
definiciji logaritma može se zaključiti 3𝑥 = 28 uz jednostavnu primjenu pravila (L3) moguće je
log 28
zapisati 𝑥 ∙ log 7 = log 28 iz toga se može jednostavno izvesti 𝑥 = . Na ovaj je način jedna
log 7

neobična baza koja nije najpogodnija za računanje vrlo lako prebačena na dekadsku bazu.
TakoĎer postoji i veza logaritama po različitim bazama ukoliko je baza 𝑎 broj veći od
nule i različit od jedan te ukoliko je 𝑥 bilo koji pozitivan broj tada vrijedi ovaj izraz

log 𝑏 𝑥 (3.7)
log 𝑎 𝑥 =
log 𝑏 𝑎

24/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

gdje je : 𝑎 početna baza logaritma

𝑥 logaritmand, broj koji se logaritmira

𝑏 baza na koju se prelazi

3.5. Prirodni logaritam

U praktičnoj primjeni logaritamskih funkcija prvo mjesto zauzima primjena funkcija s

bazom e. Takva funkcija ima i svoje zasebno ime i naziva se prirodni logaritam. Uz svoje
posebno ime takoĎer ima i svoju posebnu oznaku a ona glasi

log 𝑒 𝑥 = ln 𝑥 (3.7)

Oznaka 𝑙𝑛 potječe od latinskog naziva ove funkcije logaritmus naturalis što znači
prirodnu logaritam. Funkcija prirodnog logaritma je izverzna eksponencijalnoj funkciji 𝑒 𝑥 .
Važnost ove funkcije najbolje se može vidjeti u širini njene primjene u praksi te njenoj
zastupljenosti u raznim formulama kod obrade materijala deformiranjem za računanje nastalih
deformacija produljenja itd. TakoĎer ova funkcija svoju primjenu nalazi u termodinamici pri
odreĎivanju vremena hlaĎenja i ugrijavanja itd.

3.6. Logaritamska skala

Najčešće se grafički prikaz odreĎenih podataka prikazuju na način da im se pridruže

odreĎene točke na pravcu. Pri takvome prikazu skala najčešće bude linearna ali takva skala u
nekim slučajevima nije prikladna. Linearna skala u nekim slučajevima bude nepraktična za
prikaz nekih odreĎenih podataka u takvim slučajevima potrebno je koristit neku drugu skalu.
Jedna od takoĎer često korištenih skala je logaritamska skala koju se najjednostavnije
može dobiti iz linearne skale tako da svakom broj 𝑎 linearne skale pridružimo broj 10𝑏 tako će
na mjestu gdje bi u linearnoj skali bio broj 1 biti broj 101, gdje bi inače bio broj 2 biti broj 102
što se može i vidjeti na slici 3.5 koja prikazuje jednu logaritamsku skalu.

25/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Slika 3.5 logaritamska skala [1]

Jedna od poznatijih skala koja je logaritamska je Richterova skala za snagu potresa na

kojoj povećanje snage potresa za jedan Richter znači 10 puta jači potres.
Logaritamska skala se takoĎer često koristi i za prikaz vremena u mnogim dijagramima
temperatura-vrijeme za prikaz temperaturnih transformacija materijala tijekom toplinske obradbe
na raznim temperaturama u odreĎenim vremenskim ciklusima. [1]

Slika 3.6 dijagram kontinuirane temperaturne transformacije za čelik [5]

26/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

3.7. Logaritamske jednadžbe

Uz već navedenu logaritamsku funkciju 𝑓 𝑥 = log 𝑎 𝑥 veže se i logaritamska

jednadžba koja je oblika log 𝑎 𝑥 = 𝑏. Skup svih vrijednosti logaritamske funkcije je skup realnih
brojeva te zbog toga ta jednadžba ima rješenja za bilo koji realni broj 𝑏. Stoga jednadžba koja
može biti svedena na sljedeći oblik naziva se logaritamskom jednadžbom
log 𝑎 𝑥 = 𝑏 , 𝑏 ∈ 𝑹 (3.8)

Najbolji način za prikaz i objašnjenje na koji se to način logaritamske i bilo koje druge
jednadžbe rješavaju je taj da se pokažu primjeri rješavanja standardnih jednadžbi. [1]

3.7.1. Primjer 1.

Za prvi primjer odabrana je jedna jednostavna jednadžba oblika

log 𝑥 +log 𝑥 − 3 = 1
koja se rješava na sljedeći način.
Uz pomoć primjene svojstava logaritamske funkcije ovu logaritamsku jednadžbu
potrebno je svesti na običnu kvadratnu jednadžbu antilogaritmiranjem.
log 𝑥 +log 𝑥 − 3 = 1
log 𝑥 ∙ 𝑥 − 3 = log 10
𝑥 𝑥 − 3 = 10
𝑥 2 − 3𝑥 = 10
Nakon što je logaritamska jednadžba svedena na kvadratnu uz pomoć kalkulatora dolazi
se do dva moguća rješenja 𝑥1 = 5, 𝑥2 = −2 no zbog toga što logaritamska funkcija za rješenje
𝑥2 = −2 nije definirana ostaje samo jedno rješenje 𝑥 = 5

3.7.2. Primjer 2.

Za drugi primjer logaritamske jednadžbe izabran je malo složeniji primjer iako se i dalje
rješenje dobiva uz pomoć svoĎenja na kvadratnu jednadžbu.
log 2 2𝑥 − 3 = 2 − 𝑥
Prvo je potrebno postaviti uvjet 2𝑥 − 3 > 0 jer je vrijednost logaritamske funkcije
definirana za sve pozitivne realne brojeve
Uz korištenje pravila jednostavno objašnjenog „sredina jednako početak na kraj“ odnosno u
slučaju log 𝑎 𝑥 = 𝑦 , 𝑥 = 𝑎 𝑦
2𝑥 − 3 = 22−𝑥
27/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

22
2𝑥 − 3 = /∙ 2𝑥
2𝑥
2𝑥 2
− 3 ∙ 2𝑥 = 4
Da bi se ova jednadžba potpuno svela na kvadratnu potrebno je definirati 2𝑥 = 𝑡
𝑡 2 − 3𝑡 = 4
𝑡 2 − 3𝑡 − 4 = 0
Uz pomoć kalkulatora dolazi se do dva rješenja jednadžbe dva rješenja
𝑡1 = −1, 𝑡2 = 4
Sada je potrebno ta rješenja uvrstiti natrag u izraz 2𝑥 = 𝑡
2𝑥 = −1, 2𝑥 = 4
Kao što se može vidjeti prva jednadžba nema rješenja jer potencije eksponencijalne
funkcije nikada ne može biti negativna stoga ostaje jedino
2𝑥 = 4
2𝑥 = 22
𝑥=2
Ostaje još provjera zadovoljava li ovo rješenje gore navedeni uvjet stoga treba ovo
rješenje uvrstiti u izraz.
2𝑥 − 3 > 0
22 − 3 > 0
1>0
Uvijet je zadovoljen stoga se može zaključiti da je rješenje jednadžbe.
𝑥=2

3.7.3. Primjer 3.

Za posljednji primjer logaritamske jednadžbe izabran je sustav dvije jednadžbe s dvije

nepoznanice.
2𝑥 −2 ∙ 5𝑦 +1 = 200
log 1 𝑥 − 𝑦 = −2
2

Prvo je potrebno dobro pogledati obje jednadžbe i uočiti iz koje jednadžbe je

jednostavnije izraziti jednu nepoznanicu. Iz druge jednadžbe je moguće izraziti nepoznanicu.
log 1 𝑥 − 𝑦 = −2
2

−2
1
𝑥−𝑦 =
2

28/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

𝑥−𝑦=4
𝑥 =𝑦+4
Uz ovo postoji i uvjet da 𝑥 − 𝑦 > 0
Nakon što je izražena jedna nepoznanica potrebno ju je uvrstiti u prvu jednadžbu.
2𝑥−2 ∙ 5𝑦 +1 = 200
2𝑦 +4−2 ∙ 5𝑦 +1 = 200
2𝑦 +2 ∙ 5𝑦 +1 = 200
2𝑦 ∙ 22 ∙ 5𝑦 ∙ 5 = 200
10𝑦 ∙ 20 = 200 /: 20
10𝑦 = 10
𝑦=1
Dobiveno je rješenje nepoznanice 𝑦 koje je potrebno vratiti u jednadžbu.
𝑥 =𝑦+4
𝑥=5
Nakon što su poznata rješenja obje nepoznanice potrebno je još provjeriti ispunjavaju li
ta rješenja uvjet logaritamske jednadžbe. Ovaj par rješenja zadovoljava uvjete što se može
zaključiti i bez provjere.[1]

29/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

4. PRIMJENA U STROJARSTVU

4.1. Intenzitet zvuka

Intenzitet zvuka predstavlja energiju koju zvučni val prenese u jedinici vremena kroz
jediničnu površinu okomitu na smjer širenja zvuka, tj. omjer zvučne snage i površine.
Intenzitet zvuka od 𝐿0 = 10−12 W/m2 predstavlja prag čujnosti i s njim se usporeĎuju
ostali intenziteti. Na pragu boli su intenziteti od oko 10 W/m2. Omjer izmeĎu intenziteta najjačeg
i najslabijeg zvuka je 1013 pa je puno jednostavnije i pogodnije računati s logaritmima omjera
intenziteta nego samim intenzitetima. Zbog toga se uveo novi pojam, pojam razine zvuka L koju
je moguće izraziti uz pomoć slijedeće formule [6]
𝐼 (4.1)
𝐿 = 10 ∙ log
𝐼0
gdje je : 𝐿 razina zvuka

𝐼 intenzitet zvuka

𝐼0 prag čujnosti

4.1.1. Primjer 1.

Zadatak glasi dva zvučna vala imaju intenzitete 10 μW/m2 i 500 μW/m2. Za koliko je
decibela razina zvuka jednog vala viša od razine zvuka drugog vala.
Potrebno je prvo primijeniti formule za razinu zvuka i svojstva logaritamske funkcije
𝐼1
𝐿1 = 10 ∙ log = 10 ∙ log 𝐼1 − log 𝐼0
𝐼0
𝐼2
𝐿2 = 10 ∙ log = 10 ∙ log 𝐼2 − log 𝐼0
𝐼0
Potrebno je odrediti razliku ove dvije razine odnosno 𝐿2 − 𝐿1
𝐿2 − 𝐿1 = 10 ∙ log 𝐼1 − log 𝐼2
𝐼2 500
10 ∙ log = 10 ∙ log = 10 log 50 = 17 dB
𝐼1 10

Razlika izmeĎu ova dva zvučna vala iznosi samo 17 dB. [6]

30/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

4.2. Taylorova jednadžba

Još jedan od primjera primjene eksponencijalne funkcije a samim time i logaritamske

funkcije u odreĎivanju postojanosti alata pri strojnoj obradi. Taylorova jednadžba govori o
utjecaju brzine rezanja 𝑣𝑐 na postojanost alata a ona glasi.
𝑣𝑐 ∙ 𝑇 𝑚 = 𝐶𝑇 (4.2)

gdje je : 𝑣𝑐 brzina rezanja

𝑇 postojanost odnosno vijek trajanja alata

𝑚 eksponent taylorove jednadžbe

𝐶𝑇 taylorova konstanta

4.2.1. Primjer 1.

U ovome primjeru pokazuje se koliko će se smanjiti postojanost alata ukoliko se brzina

poveća 15% s time da 𝑚 iznosi 0.2
S obzirom da je 𝐶𝑇 konstanta, ove vrijednosti mogu se izjednačiti
𝑣𝑐 1 ∙ 𝑇1 𝑚 = 𝑣𝑐2 ∙ 𝑇2 𝑚
A to se može napisati i u obliku
𝑣𝑐 1 𝑇2 𝑚
=
𝑣𝑐 2 𝑇1 𝑚
Poznato je da
𝑣𝑐 2 = 1.15 ∙ 𝑣𝑐 1
Nakon uvrštavanja svega što je poznato dobiva se jednadžba
𝑣𝑐 1 𝑇2 0.2
=
1.15 ∙ 𝑣𝑐 1 𝑇1 0.2
U prvom razlomku 𝑣𝑐 1 i 𝑣𝑐 1 se krate
1 𝑇2 0.2
= 0.2 /∙ 𝑇1 0.2
1.15 𝑇1
1 1 1
∙ 𝑇1 5 = 𝑇2 5 /5
1.15
0.496 ∙ 𝑇1 = 𝑇2
Iz završne jednadžbe može se zaključiti da će se postojanost alata T smanjiti približno
za 50% [7]

31/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

4.2.2. Primjer 2.

U ovome primjeru slučaj je malo drukčiji pokazati će se koliko je potrebno smanjiti

brzinu rezanja da bi se postojanost alata povećala 5 puta s time da 𝑚 i dalje iznosi 0.2
S obzirom da je 𝐶𝑇 konstanta, ove vrijednosti mogu se izjednačiti
𝑣𝑐 1 ∙ 𝑇1 𝑚 = 𝑣𝑐2 ∙ 𝑇2 𝑚
A to se može napisati i u obliku
𝑣𝑐 1 𝑇2 𝑚
=
𝑣𝑐 2 𝑇1 𝑚
Poznato je
𝑇2 𝑚 = (4 ∙ 𝑇1 )𝑚
𝑣𝑐 1 (4 ∙ 𝑇1 )0.2
=
𝑣𝑐 2 𝑇1 0.2
𝑥
Primjenom pravila eksponencijalne funkcije 𝑎 ∙ 𝑏 = 𝑎𝑥 + 𝑏𝑥
𝑣𝑐 1 1.32 ∙ 𝑇1 0.2
=
𝑣𝑐 2 𝑇1 0.2
U drugom razlomku 𝑇1 0.2 i 𝑇1 0.2 se krate
𝑣𝑐 1 1.32
=
𝑣𝑐 2 1
Unakrsnim množenjem dolazi se do sljedećeg
𝑣𝑐 1 = 𝑣𝑐2 ∙ 1.32
Iz dobivene jednadžbe može se zaključiti da bi se postojanost alata povećala 4 puta
potrebno je brzinu smanjiti za 32% [7]

32/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

5. ZAKLJUČAK

Jedna od najvažnijih stvari u matematici ali i strojarstvu je rješavanje jednadžbi

odnosno otkrivanje nepoznatoga iz onoga što je poznato. Eksponencijalna i logaritamska
funkcija samo su dvije od mnogih funkcija te predstavljaju jedan od alata za rješavanje jednadžbi
s nepoznanicom koja se nalazi u eksponentu neke potencije, u bazi logaritma ili u logaritmandu.
Upotreba ovih funkcija u kombinaciji s upotrebom kalkulatora omogućila je gotovo svima
jednostavno računanje nekih jednadžbi koje bi znanstvenici morali tjednima računati.
Napredak u razvoju astronomije, biologije, fizike, navigacije, geodezije, strojarstva i
mnogih drugih znanosti omogućen je upravo otkrićem razvojem i primjenom logaritamske i
eksponencijalne funkcije te današnja moderna znanost posebno u navedenim područjima je
praktički ne zamisliva.

33/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

6. LITERATURA

[1] Dakić, B., Elezović, N. Matematika 2, 2. Dio, Element, Zagreb

[2] Pavković, B., Veljan, D. Elementarna matematika, Školska knjiga, Zagreb
[3] https://www.geogebra.org/search/logaritamska%20funkcija (15.7.2020)
[4] http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/MIK25.pdf (20.7.2020)
[5] Wikipedia
[6] https://www.profil-klett.hr/datoteke/ucenje-na-daljinu/pdf/fizika%20-prirucnik.pdf
(20.7.2020)
[7] Osobne zabilješke s predavanja

34/34