Potanska i Telekomunikacijska kola

Zagreb, Kennedyjev trg 9

LEMLJENJE
Leon Lisjak, 2.B1

prof. Zlatko tefan

1
 SADRAJ

1.Razrada .................................................................................................................................................... 3
1.Definicija i opis postupka lemljenja ................................................ 4
2.Izvoenje postupka lemljenja ................................................................ 5
3.Podjela ....................................................................................................................... 6
3.1 Lemovi ........................................................................................ 6
3.2 S obzirom na dovoenje topline. ........................ 9
3.3Po obliku spoja..................................................................13
4.Oblikovanje spojeva ................................................................................... 14
5.vrstoa lemljenog spoja ...................................................................... 17
6.Osnove oblikovanja lemljenih spojeva ..................................... 19
7. Izvedba mjesta lemljenja ......................................................................22
8.Primjena ................................................................................................................ 23
2.Zakljuak ............................................................................................................................................. 24
3.Literatura.............................................................................................................................................. 25

2
 1.RAZRADA
1.Definicija i opis postupka lemljenja
Lemljenje je postupak spajanja preteno metalnih dijelova (materijala) sa dodatkom
rastaljene slitine kao veziva, ije je talite nie od talita osnovnog materijala lema u
nerazdvojnu cjelinu. Za razliku od zavarivanja koje je isto kao termiki postupak, ovdje se
radi o temperaturama koje su znatno nie od talita materijala koji se spajaju. U odnosu na
zavarivanje prednost postupka lemljenja je u tome da se mogu spajati i metali razliite vrte, a
nakon spajanja nema zaostalih naprezanja kao kod zavarivanja, ili ne u tolikoj mjeri.Izuzetak
su lemljeni spojevi dva materijala s velikom razlikom koeficijenta toplinskog rastezanja. U
mane postupka ubrajamo relativno nisku nosivost koja se kod veine lemova i vremenski
smanjuje, zatim niske doputene pogonske temperature (kod mekih lemova), te skuplju
tehnologiju (priprema dijelova prije lemljenja, relativno skupi materijal lema).Iako su u
principu svi metalni pa i neki nemetalni materijali zalemljivi kod nekih metalnih materijala
postoje tekoe u lemljenju (aluminij, visokolegirani elici). Lemljenje je kao postupak
spajanja dijelova zastupljeno u obrtu, automobilskoj, elektronskoj industriji te opem
strojarstvu. Pri lemljenju se osnovni materijal ne tali, jer ima vie talite od dodatnog
materijala. Bolji rezultati pri lemljenju mogu se postii primjenom topitelja (praak, pasta
otopine) i/ili zatitne atmosfere (plin ili vakum) u kojoj se vri lemljenje.Uz kovako i
ljevako zavarivanje, lemljenje je jedan od najstarijih postupaka spajanja metala (staro koliko
i dobivanje i prerada materijala, oko 5000-6000 godina). U poetku je lemljenje koriteno za
spajanje dijelova nakita iz zlata i platine, a kasnije i srebra. Danas se lemljenje koristi u
masovnoj proizvodnji za spajanje elika, aluminija i raznih drugih materijala (automobilska i
avionska industrija iroko primjenjuju lemljenje).

Pri lemljenju se javljaju razne fizikalne pojave:

- Difuzija materijala lema u osnovni materijal
- Adhezione sile izmeu lema i povrine osnovnog materijala
- Kohezione sile izmeu atoma krutine
- Kvaenje povrina lemom
- Povrinska napetost
- Kapilarno djelovanje

Pri lemljenju se osnovni materijal zagrijava, ali ne tali.

Dodatni materijal se tali jer ima nie talite od osnovnog materijala, ulazi u zazor, vlai
lemljenje povrine kapilarnim djelovanjem se iri u zazor, talina se kristalizira i
ostvaruje lemljeni spoj.

3
U nekim sluajevima zazor je vei, pa se lemljeni spoj ostvaruje i bez kapilarnog djelovanja,
kada se koristi velika koliina, obino skupog, dodatnog materijala. To je sluaj
zavarivakog lemljenja.

Spoj izmeu lema i osnovnog materijala nastaje zbog veza na atomskoj razini nakon hlaenja
lema u kruto stanje. Na radnoj temperaturi dolazi do ubrzane izmjene atoma, tj. do difuzije na
graninim povrinama lema i osnovnog materijala.

Povrine lemljenja moraju biti glatke i dobro oiene od oksida, prevlaka i neistoa.
Lemljenje se poboljava posebnim pastama, pracima i tekuinama, a zatitnim plinovima
se smanjuje oksidacija spajanih povrina.

2. Izvoenje postupka lemljenja

Spajanje lemljenjem se temelji na adhezionim vezama lema i osnovnog materijala.

Adhezione sile nastaju na nivou atoma. Pritom rastaljeni lem i osnovni materijal
izmjenjuju meusobno atome ime dolazi do difuzije odnosno legiranja.
Veliina difuzijskog sloja je od nekoliko mikrometara do oko jednog milimetra pa je zato
vano da povrina osnovnog materijala bude to glaa (ne previe) i to ia pogotovo od
oksida.
Mehaniko ienje povrina je nedostatno jer se prilikom zagrijavanja tako oiene
povrine odmah stvaraju nove oksidne prevlake koje spreavaju teenje i difuziju lema u
osnovni materijal. Zbog toga se u tehnologiji lemljenja redovito koriste sredstva za pripremu
povrina prije lemljenja koja iste i dezoksidiraju povrine, a zovu se jo i otapala.
Osnovni je zahtjev na ova sredstva da djeluju za vrijeme cijelog postupka lemljenja.
Ta su sredstva preteno na bazi klora, bora i flora, a kod jaih oneienja prethodno
se povrine ipak moraju mehaniki oistiti.
Difuzijski sloj direktno utjee na nosivost lemljenog spoja.

4
3.Podjela
3.1 Lemovi
Meko lemljenje

Postupak spajanja metala pri relativno niskom talitu lema. Slui najee za spajanje
elika, bakra i bakrenih slitina.
Kao materijali lema koriste se slitine olova,kositra, antimona, cinka i kadmija.
Za aluminijske matarijale upotrebljava se lem od slitinacinka, kositra i kadmija-lem se tali pri
< 450 C - najee u elektronici ili za slabije optereene spojeve (npr. konzerve).

Prednosti:

- utjecaj temperature na osnovni materijal je manji nego kod zavarivanja;

- kontrola procesa je vrlo dobra;
- upotrebom vie lemova mogu se dobiti sloene strukture;
- potrebno je manje energije nego kod zavarivanja;
- i za spajanje dijelova razliite debljine i tankih dijelova;
- dobra toplinska i elektrina vodljivost;
- mogue spajanje velikih povrina;
- pogodno za serijsku proizvodnju komponenti malih izmjera
Nedostaci:
- vrstoa spojeva dobivenih mekim lemljenjem je ograniena

- mala otpornost na visoke temperature;

- lemovi djelomino sadre skupe plemenite metale;

- postoji opasnost od pojave elektrolitske korozije;

5
 - u odnosu na zavarivanje priprema povrina spoja moe biti skuplja.

Tvrdo lemljenje

Upotrebljava se za odgovornije spojeve od mekog jer je nosivost spoja puno vea. Metale
koji se leme treba prethodno zagrijati, plamenom ili elektrinom strujom(veinom
elektrootporno). Radi eliminacije metalnih oksida potrebno je povrine koje e se lemiti
prethodno tretirati sredstvima za dezoksidaciju. Najee se korista sredstva na bazi bora
(boraks-Na2B4O710H2O) sa dodatkom florida, fosfata i silikata (DIN 8511). Ova vrsta
lemljenja se provodi i u zatienoj atmosferi.
Llem se tali pri > 450 C - najee za jae optereene spojeve u strojarstvu.
Prednosti:
- visoka vlana vrstoa;
- utjecaj temperature na osnovni materijal je manji nego kod zavarivanja;

- kontrola procesa je vrlo dobra;

- upotrebom vie lemova mogu se dobiti sloene strukture;
- potrebno je manje energije nego kod zavarivanja;

- i za spajanje dijelova razliite debljine i tankih dijelova;

- dobra toplinska i elektrina vodljivost;
- mogue spajanje velikih povrina;

- pogodno za serijsku proizvodnju komponenti malih izmjera.

Nedostaci:
- mala otpornost na visoke temperature;

- lemovi djelomino sadre skupe plemenite metale;

- postoji opasnost od pojave elektrolitske korozije;

- u odnosu na zavarivanje priprema povrina spoja moe biti skuplja.

6
Visokotemperaturno lemljenje

Obavlja se u vakuumu ili u zatitnoj atmosferi, a slui za lemljenje obino skupljih ili
plemenitijih materijala ili kombinacija materijala koji su nezavarivi ili bi se
zavarivanjem bitno promjenila neka njihova svojstva.
Kao lemovi sekoriste legure na bazi nikla, kobalta, zlata ili drugih plemenitih metala kao
i posebnih legura ije su osnove berilij, cirkonij, titan, vanadij, niobij, tantal itd.
Lem se tali pri > 900 C za komponente za aeronautiku, nuklerne reaktore; cijeli element se
zagrijava u pei u vakuumu ili u posebnim plinovitim atmosferama..Za meko lemljenje: -

teke kovine: PbSn ili SnPb lemovi, - lake kovine: Sn, Zn ili Cd lemovi (Cd ne smije doi u
kontakt sa ivenim namirnicama).
Za tvrdo lemljenje: - teke kovine: Ag, Cu i mjedeni lemovi, - laki metali: AlSi i AlSiAn
lemovi. Kod visokotemperaturnog lemljenja: lemovi temeljeni na Ni, AuNi i drugim
plemenitim metalima te na Cu. Posebne izvedbe: lemovi temeljeni na Ti, Zr, Co ili Nb.

Standardni lemovi i podruja njihovih taljenja (S= temperatura solidusa, L =

temperatura likvidusa)
Lemovi sa Sb sadre antimon, lemovi sa (Sb) samo malo antimona.

7
3.2 S obzirom na nain dovoenja topline

Odreuju se u ovisnosti od optereenja, radne temperature, oblika mjesta spajanja.

- Plameno lemljenje:
mjesto lemljenja se ugrije plamenikom; prije ili poslije zagrijavanja se lem prisloni na mjesto
spoja ili uloi u spoj; postupak je prikladan za meko i tvrdo lemljenje.Gdje se toplina dovodi
na mjesto lemljenja sagorjevanjem nekog plina.

-Lemljenje pomou lemila:

vrue, rukom ili strojem voeno lemilo (grijano elektriki ili plinom) ugrije mjesto
lemljenja; prisloni se lem koji se otapa i spaja dijelove; koristi se za meko lemljenje
(elektronika). Lemljenje sa lemilicama se primjenjuje samo za meko lemljenje. Zagrijavanje
lemilice moebiti elektrinom strujom kao i sa plinom.

8
Lemljenje uronjavanjem:

Pastama ili rastopinama se obrade mjesta koja moraju ostati nezalemljena; dijelovi se u
poloaju u kojemu moraju biti spojeni uranjaju u rastaljeni lem; lem prodire u mjesta
spoja; postupak je prikladan i za meko i za tvrdo lemljenje. koje se vri tako da se dijelovi
koji se spajaju urone u rastaljeni materijal lema koji onda popunjava spojna mjesta. Obino
se prethodno raznim premezima zatite mjesta koja se ne leme.

Lemljenje u pei:

lem se dodaje mjestu spajanja; dijelovi se ugriju u plinskoj ili elektrinoj pei; postupak je
prikladan za meko i, ee, tvrdo i visokotemperaturno lemljenje. Lemljenje u peima se vri
tako da se u pripremljena spojna mjesta stavlja materijal lema a onda se spoj zagrijava na
temperaturu taljenja lema u nekoj pei. Sve ovo se moe odvijati u kontroliranoj
atmosferi, to se redovito provodi kod visokotemperaturnog lemljenja.

9
Otporno lemljenje:
Slino kao kod elektrootpornog zavarivanja; mjesto spajanja s prethodno uloenim lemom se
ugrije elektrinim otporom (Jouleov efekt) stiskanjem u klijetima ili na strojevima za
elektrootporno lemljenje; postupak je prikladan za meko i tvrdo lemljenje. Eelektrootporno
lemljenje se provodi tako da se izmeu dijelova koji se leme stavi materijal lema i otapalo.
Zatim se dijelovi meusobno pritisnu nekom silom vanjskim elektrodama uzistovremeno
dovoenje elektrine struje. Zbog Jouleove topline dolazi do taljenja materijalalema.
Naravno obadva dijela koji se leme moraju biti elektriki vodljiva.

Indukcijsko lemljenje:
zagrijavanje osnovnog materijala dobiva se induciranjem izmjenine struje visoke frekvencije (i
do 5 MHz) u povrinskom sloju; prikladno za meko, tvrdo i visokotemperaturno lemljenje.

Induktivno lemljenje se vri obino u zatienoj atmosferi, za sve vrste lemljenja.

Zagrijavanja se vri u indukcionim peima pomou ega se inducira struja u materijalu lema
a time i toplina taljenja lema.

10
- Lemljenje pomou laserske zrake:

Toplina se generira koncentriranom absorpcijom visokoenergetskog monokromatskog zraenja

u vakuumu ili atmosferi s inertnim plinom; koristi se za tvrdo i visokotemperaturno lemljenje
preciznih elemenata s lemom visoke temperature taljenja (npr. slitine temeljene na Ni).
Lasersko lemljenje se provodi laserskim snopom a slui za tvrdo lemljenje ili za
visokotemperaturno lemljenje. Provodi se u vakuumu ili u zatitnoj atmosferi.

Lemljenje svjetlosnim snopom se provodi tako da se svjetlosni snop fokusira a absorpcijom

energije se tali materijal lema. Spada u specijalne postupke lemljenja a vri se u vakuumu ili
u zatienoj atmosferi i to za tvrdo lemljenje.

11
 3.3 Po obliku spoja

Po obliku spoja dijelimo lemljenje na:

- avno
- kapilarno
- i polemljivanje povrina
avno lemljenje se po obliku ne razlikuje od zavarivanja taljenjem. Redovito se izvodi kao
tvrdo lemljenje, a oblik ava je takozvani V-oblik, koji se popunjava rastopljenim
lemom.Ova se vrsta lemljenja primjenjuje relativno rijetko. Mogue su i druge podjele
(naprimjer prema izvoru topline-plameno, elektrootporno, potapanjem i sl.)

Kapilarno lemljenje se provodi tako da se koristi kapilarni efekt taline lema. U tom su
sluaju adhezione sile izmeu lema i osnovnog materijala vee nego kohezione sile u
samom rastaljenom lemu pa lem biva kapilarno uvuen u uske raspore izmeu dijelova koji
se leme

Polemljivanje je postupak presvlaenja preteno metalnih povrina materijalom lema u

svrhu poboljavanja svojstava povrine openito, pa ne predstavlja postupak spajanja.

12
 4. Oblikovanje spojeva

Proirenja zranosti smanjuju kapilarno djelovanje, a suenja tete protoku taline. Naroito
su kritina suenja koja se nadovezuju na proirenja zranosti:

-neispravno

- ispravno

Oblikovanje raspora za lemljenje (a je ica za lemljenje)

Brazde od obrade okomite na tok lemljenja sprijeavaju teenje ako su dublje od

(0,050,1)h; brazde u smjeru teenja djeluju kao kanali i potpomau teenju pa se esto
i posebno izrauju:

13
Lemljenje limova: elni spojevi nisu prikladni zbog malene zalemljene povrine. Najbolji
su preklopni spojevi i spojevi s vezicom (podmetaem). Zakoenjem preklopljenih
sastavnih dijelova ili vezice blae se skree tok sila, smanjuje koncentracija naprezanja i
poveava vrstoa.

a) Preklopni spoj, b) kosi preklopni spoj, c) zakoeni preklopni spoj, d) spoj s vezicom,
e) spoj sa zakoenom vezicom , f) spoj s dvije vezice
Svrsishodna duljina preklopa l = (3...4)s

- Cijevi: elne spojeve najbolje je tvrdo lemiti; stoasta izvedba poveava povrinu lemljenja.
Tanke cijevi (< 2 mm) i cijevi koje treba meko lemiti spajaju se s naglavkom ili se jedna
cijev proiri da se dobije preklopni spoj:

a) Stoasti elni spoj, b) spoj s naglavkom, c) preklopni spoj

Okrugle ipke: elno lemljenje se ne preporua jer naprezanje po mogunosti treba biti
posmino. Bolje je krajeve ipke uloiti u provrt koji ostavlja zranost za ulaz lema.
Oblik glavine moe blago skretati tok sila

14
ipke lemljene s dijelovima od lima trebaju imati dva uporita:

Spremnici: vrijedi isto to i za limove.

Lemljenjem spojena dna posuda

15
5. vrstoa lemljenog spoja

Openito se mjestu lemljenja daje jednaka raunska vrijednost vrstoe kakvu imaju i dijelovi
koji se spajaju.
Lemljeni spojevi se svrsihodno oblikuju tako da su optereni smino pa mora biti:

Gdje je:

S (mm2) presjek sastavnih dijelova u spoju izloen vlanom naprezanju

oM (N/mm2) vlana vrstoa materijala dijelova u spoju

A (mm2) povrine spojene lemom izloene sminom naprezanju

TML (N/mm2) smina vrstoa samog lema

vrstoa samog lemljenog spoja(ML vlana vrstoa,ML smina vrstoa) iznosi

(manje vrijednosti vrijede kod zranosti h 0,25 mm, a vee kod h = 0,1 mm):

-za mekane lemove: ML = 20 ... 30 MPa,ML= 15 ... 20 MPa;

-za tvrde srebrne lemove:ML= 300 ... 400 MPa,ML=150 ... 280 MPa;

-za tvrde bakrene i mjedene lemove:ML= 250 ... 350 MPa,ML= 150 ... 250 MPa;

-za tvrde aluminijske lemove: vrstoa spoja postie vrstou dijelova u spoju.

Potrebni koeficijenti sigurnosti se kreu u rasponima 1,5 ... 4.Dinamika vrstoa lemljenih spojeva
dostie 80% one dijelova u spoju, a kod h <0,2 mm samo oko 60%.

Kod meko lemljenih spojeva dinamika vrstoa brzo pada i stoga ih ne treba izlagati dinamikom
naprezanju veem od 2 ... 3 MPa te treba predvidjeti rastereenje spojeva (ukruenja, dodatni
spojevi vijcima, zaticima ili zavarima, ...).

Koeficijenti sigurnosti su kod dinamikih optereenja 2 ... 4.

Lemljene posude treba raunati isto kao zavarene, a posebni standardi definiraju maksimalno
mogue debljine stijenke i vrijednosti koeficijenata oslabljenja .

Primjer: vakuumska eliptika (6 x 18 mm) membrana debljine 100m od CVD dijamanta

zalemljena na Cu okvir.

14

16
.

17
 6. Osnove oblikovanja lemljenih spojeva

Prije svega treba nastojati da zalemljena mjesta budu optereena na smik, a ne na vlak ili
savijanje. Takoer treba paziti na diskontinuitete presjeka, tako da je bolje kad je to mogue,
rubove u spoju skositi.
Treba nastojati da prilikom procesa lemljenja dijelovi koji se leme zadre isti poloaj do
skruivanja lema. Ako postoji mogunost otkazivanja lemljenog spoja prije svega zbog
dinamikog optereenja, treba zalemljena mjesta osigurati razliitim naslonima, zaticima i
slino.
Radi lake tvorbe difuzionog spoja povrine je dobro lagano nahrapaviti (Ra = 1,63,2 m),
odnosno izbjegavati jako uglaane ili polirane povrine.

Oblik prijelaza spoja i nain djelovanja optereenja

Radi kapilarnog djelovanja rastaljenog materijala lema treba u zavisnosti od osnovnog materijala
te vrste lema pravilno odabrati veliinu raspora odnosno zranosti lemljenog spoja.

Raspor kod lemljenja (h). Sa a je oznaen prsten od legure lema prije zagrijavanja spojnog
mjesta a sa b nakon taljenja i kapilarnog djelovanja.
Smjernice za izbor veliine raspora (zranosti) lemljenih spojeva

18
Osim to pravilan izbor zranosti utjee na nosivost spoja treba napomenuti da su zranosti
kao i povrina tehnoloki bitni. Pritom u nekim sluajevima treba voditi rauna i o razliitom
koeficijentu rastezanja metala. Zranost mora u cijelom spoju biti jednaka jer e se samo tako
ostvariti ispravno kapilarno djelovanje. Brazde od strojne obrade koje su okomite na kapilarni
tok rastaljenog materijala lema oteavaju njegov protok. Obrnuto, ako su u smjeru teenja
materijala lema, oni ga pospjeuju. Ponekad se namjerno usmjeravaju tragovi obrade da bi se
postupak lemljenja poboljao. U tom sluaju neke vrste bakrenih lemova mogu kapilarno ui i
u stezne spojeve (spojeve sa preklopom).
Ravni eoni spojevi nisu u naelu pogodni za kapilarno lemljenje, ve vie za avno. Kosi
spojevi poboljavaju uvjete lemljenja ali ne bitno, a nekakvog uinka ima samo za
limove debljine vee od 2 mm. Obzirom da redovito osnovni materijal i lem imaju razliite
module elastinosti eoni su spojevi veoma osjetljivi na savijanje, zato jer na uskom spoju
dolazi do nagle promjene krutosti to izaziva veliku koncentraciju naprezanja. Izuzetak su
spojevi gdje osnovni materijal i lem imaju sline karakteristike kao na primjer lemljenje bakra
sa mjedenim lemom ili aluminijskih legura sa aluminijskim lemom. Prednost uvijek treba
davati preklopnim spojevima pogotovu sa stinicama koji su
optereeni smino.
Oblik zavretka spoja je takoer bitan. Na krajevima spoja dolazi uslijed poveanja krutosti i
zareznog djelovanja (nagli skok presjeka) do koncentracije naprezanja to moe dovesti do
inicijalne pukotine.

Prikaz oblika lemljenog spoja: a) i c) isto stini, nepovoljan, treba ga izbjegavati; b) kosi
stini (vea povrina) bolji ali ga isto treba izbjegavati; d) preklopni, povoljan; e) i f) stini sa
stinicom, povoljan.

19
Kada se radi o slijepim rupama kao mjestima lemljenja potrebno je osigurati istek zraka iz
raspora (oduak) radi nesmetanog kapilarnog djelovanja.

20
Podaci o lemovima i lemljenju

21
7. Izvedba mjesta lemljenja

Le m l j e n j e s a z r a n o u ( r a s p o r o m ) : povrine spajanja odvojene ( pri temp.

lemljenja voditi rauna otoplinskim dilatacijama) malom jednolikom zranou; lem se
kapilarnim djelovanjem usisavau tu zranost:

Lemljenje sa avom:razmak povrina koje se spajaju je tu vei od 0,5 mm, ili se izvodi V
ili X av (ponekad se zato govori o zavarivakom lemljenju); rijetko se izvodi u
strojarstvu (manja vrstoa, potrebna velika koliina lema).

22
 8. Primjena

Lemljenje se koristi u vodoinstalaterstvu, elektronici, metalurgiji od rina do nakita.

Lemljenje prua razumne trajne ali reverzibilne veze izmeu bakrenih cijevi u
vodoinstalaterskim sustavima kao i u limenim predmetima kao npr. Konzervama za hranu,
kinim odljevima i automobilskim radijatorima.

Komponente za nakit, strojne alate i neke komponente za hladnjake te vodoinstalaterstvo su

esto sastavljane i popravljene na viim temperaturama.

Manji mehaniki dijelovi se esto leme takoer.

Lemljenje se takoer koristi i za spajanje olova i bakrene folije u stakleni rad.

Moe se koristiti i kao polu-trajnu zakrpu za curenje u kontenjer ili neto slino.

Elektrino lemljenje povezuje elektrine ice i elektrine komponente u PCB (Printed circuit
boards).

U vojsci, medicini, ak i NASAi, primjena lemljenja u dananjem svijetu je gotovo

neograniena.

23
 2.ZAKLJUAK

Lemljenjem moemo spajati razliite vrste metala, dodue postoji relativno niska nosivost
koja se djelomino smanjuje sa prolaskom vremena, postoje neki materijali s kojima postoje
potekoe u lemljenju itd.

Budunost e traiti primjenu sastavljanja elektrinih komponenti sa najveom moguom

uinkovitou, elektromobili,
obnovljiva energija, zrani prostor, vojna primjena, svi zahtjevaju vrhunsku uinkovitost.

U napredujuem modernom svijetu potreba za elektronikom moe samo rasti, a tako i za

njenim sastavljanjem.

Aparati za lemljenje e biti potrebniji i potrebniji.

Lemljenje daje odgovor za mnoge stvari i jedan je od nunosti bez kojih se ne moe u
modernom svijetu.

Jedan metal e uvijek biti potrebno spojiti sa drugim, barem u doglednoj budunosti.
A to e uvijek biti mogue sa mekim, tvrdim, visokotemperaturnim lemljenjem.

Ovu temu sam izabrao jer sam smatrao da je dovoljno opirna da lake shvatim cjelokupni
koncept.

Nije bilo toliko informacija koliko sam oekivao, no bilo je sasvim dovoljno da shvatim to je
lemljenje, zato se koristi, gdje se koristi, kakve spojeve ima, kakve vrste lemljenja, kada se
iste koriste, kako funkcioniraju itd.

Povrine spajanja budu odvojene, ostvaruju se nosivi spojevi ili se radi o postupku
privrenja materijala, treba nastojati da prilikom procesa lemljenja dijelovi koji se leme
zadre isti poloaj do skruivanja lema. Lemovi se svrsihodno oblikuju tako da budu
optereeni smino. Lemove dijelimo prema nainu dovoenja topline, lemovima i obliku
spoja.

Lemljenje ima ogromnu irinu primjene, mislim da moemo sa sigurnou rei da ima lijepu
budunost.

24
 3.LITERATURA

[1] Elementi strojeva, Karl-Heinz Decker, Tehnika knjiga Zagreb, 2.popravljeno izdanje
[2] www.fsb.unizg.hr
[3] http://www.riteh.uniri.hr/
[4] https://www.sfsb.hr/
[5] http://www.sfsb.unios.hr/

25