SVEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

TEHNIČKI ODJEL

ZAVRŠNI RAD
PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ
PROIZVODNO STROJARSTVO

Mihael Srbalj
JMBAG: 0302028492
EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE
FUNKCIJE

Slavonski Brod, 2020

Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Podaci za bibliografsku karticu

Ime i prezime: Mihael Srbalj

Mjesto i datum rođenja: Slavonski Brod, 28. 2. 1999.

Naslov rada: EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE

Broj stranica: 34

Broj slika: 10

Broj tablica: 4

Broj priloga: 0

Broj bibliografskih izvora: 7

Ustanova i mjesto gdje je rad izrađen: SVEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Postignut stručni naziv: Stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer strojarstva

Mentor: Maja Čuletić Čondrić, prof., v. pred.

Oznaka i redni broj rada: S385

Datum obrane rada: 3.8.2020

Povjerenstvo za ocjenu i obranu završnog rada:

Predsjednik povjerenstva Marija Stoić, mag. ing. mech., v.pred

Mentor: Maja Čuletić Čondrić, prof., v. pred.

Član povjerenstva: Olivera Maglić, dipl. ing. stroj., pred

1/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

IZJAVA

Izjavljujem da sam završni rad izradio samostalno, koristeći se vlastitim znanjem,

literaturom i provedenim eksperimentima.
U radu mi je pomagao savjetima i uputama voditeljica završnog Maja Čuletić Čondrić,
prof., v. pred. te joj se iskreno zahvaljujem.
Suglasan sam da se moj završni rad objavi u javnoj internetskoj bazi Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu i u repozitoriju završnih radova Sveučilišta u Slavonskom
Brodu.

Pristupnik:

Mihael Srbalj

2/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE

Sažetak
U ovom završnom radu proučavaju se logaritamske i eksponencijalne funkcije koje su
međusobno inverzne. Proučavaju se i njihova svojstva koja se koriste u radu te načini i svrha
njihove primjene u problemskim zadatcima u širem području strojarstva. Prikazat će se važnost i
svrha uporabe logaritamskih i eksponencijalnih funkcija ponajviše u strojarstvu iako uporaba
ovih funkcija daleko nadilazi to područje. U maloj mjeri biti će spomenut i povijesni razvoj
navedenih funkcija.
Postoje mnogobrojne grane koje primjenjuju logaritamske i eksponencijalne funkcije za
rješavanje svojih problemskih zadataka od biologije i ekonomije pa sve do forenzike.

Ključne riječi: logaritamska funkcija, eksponencijalna funkcija, funkcije

LOGARITHMIC AND EXONENTIAL FUNCTIONS

Summary
In this final paper, logarithmic and exponential functions that are mutually inverse are
studied. Their properties used in the work are also studied, as well as the ways and purpose of
their application in problem tasks in the wider field of mechanical engineering. The importance
and purpose of using logarithmic and exponential functions, especially in mechanical
engineering, will be presented, although the use of these functions goes far beyond that area. The
historical development of these functions will be mentioned to a small extent.
There are many branches that apply logarithmic and exponential functions to solve their
problem tasks from biology and economics to forensics.

Key words: logarithmic function, exponential function, functions

3/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

SADRŽAJ

1. UVOD.......................................................................................................................................7

2. EKSPONENCIJALNE FUNKCIJE.....................................................................................8

2.1. Potencije..........................................................................................................................8
2.2. Oblik eksponencijalne funkcije.......................................................................................9
2.3. Graf i svojstva eksponencijalne funkcije........................................................................9
2.3.1. Graf funkcije 10 x................................................................................................9
2.3.2. Graf funkcije a x................................................................................................10
2.3.3. Graf funkcije s bazom 0> a>1..........................................................................12
2.3.4. Svojstva eksponencijalne funkcije...................................................................13
2.4. Broj e.............................................................................................................................14
2.5. Eksponencijalne jednadžbe...........................................................................................15
2.5.1. Primjer 1...........................................................................................................15
2.5.2. Primjer 2...........................................................................................................16
2.5.3. Primjer 3...........................................................................................................17

3. LOGARITAMSKE FUNKCIJE.........................................................................................19

3.1. Pojam logaritma............................................................................................................19

3.2. Graf i svojsta logaritamske funkcije.............................................................................20
3.3. Svojstva logaritamskih funkcija....................................................................................23
3.4. Promjena baze logaritamske funkcije...........................................................................24
3.5. Prirodni logaritam.........................................................................................................25
3.6. Logaritamska skala.......................................................................................................25
3.7. Logaritamske jednadžbe...............................................................................................27
3.7.1. Primjer 1...........................................................................................................27
3.7.2. Primjer 2...........................................................................................................27
3.7.3. Primjer 3...........................................................................................................28

4. PRIMJENA U STROJARSTVU.........................................................................................30

4.1. Intenzitet zvuka.............................................................................................................30

4.1.1. Primjer 1...........................................................................................................30
4.2. Taylorova jednadžba.....................................................................................................31
4.2.1. Primjer 1...........................................................................................................31
4.2.2. Primjer 2...........................................................................................................32

4/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

5. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................33

6. LITERATURA......................................................................................................................34

5/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Pregled veličina, oznaka i kratica

Veličina, oznaka ili kratica Jedinica Značenje
a - Realan broj, baza
E - Svojstvo eksponencijalne funkcije
e - Eulerov broj
f (x) - Funkcija
L - Svojstvo logaritamske funkcije
log - Logaritam
N - Skup prirodnih brojeva
n - Prirodni broj, eksponent
R - Skup realnih brojeva

6/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

1. UVOD

Još od davnina ljudi su bili upoznati s potencijama te su ih primjenjivali kako bi

prikazili određene pojave te kako bi pokušali definirati nešto što je bilo veće od do tada poznatih
brojeva. Jedan od prvih matematičara u povijesti koje je koristio potencije još u 3. st prije Krista
bio je Arhimed. Logaritmi su po prvi puta primijećeni u 16. st, a prvi ih je primijetio švicarski
urar Burgi. Unatoč djelomičnom poznavanju logaritama prvi ih je definirao Euler koji je jedan
od najzaslužnijih za razvoj logaritamskih i eksponencijalnih funkcija u 18. stoljeću. Prve
logaritamske tablice napravio je Napier u 17.st dok je prve dekadske logaritamske tablice
napravio Briggs također u 17.st.
Logaritam nekog broja x, s obzirom na bazu a, je onaj broj y kojim je potrebno
potencirati bazu, kako bi se dobio taj broj x iako se na prvi pogled ovo može zvučati zbunjujuće i
komplicirano vrlo je jednostavno objasniti na primjeru log 2 16. Ovaj logaritam postavlja pitanje
kojim brojem potencirati broj 2 da bi se dobio broj 16 kad se stvari tako postave odgovor je vrlo
jasan, a to je 4.
Eksponencijalna i logaritamska funkcija međusobno inverzne. Pošto su logaritamska i
eksponencijalna funkcija inverzne, inverzni su im i grafovi odnosno graf eksponencijalne
funkcije može se konstruirati zrcalno preko y-osi iz grafa logaritamske funkcije. Iz ove dvije
funkcije može se doći do dva pojma eksponencijalni i logaritamski rast dok je eksponencijalni
rast ekstremno brz, logaritamski rast je daleko sporiji te je čista suprotnost eksponencijalnom.
U drugom poglavlju prikazuju se i objašnjavaju eksponencijalne funkcije. Također
analiziraju se i grafovi eksponencijalne funkcije te se objašnjava i prikazuje način rješavanja
eksponencijalnih jednadžbi. Logaritamska funkcija i njena svojstva bit će analizirana u trećem
poglavlju. Kao i grafovi logaritamske funkcije i rješavanje logaritamskih jednadžbi.
Uporaba ovih funkcija uvelike je pomogla razvoju današnje moderne znanosti a
posebice razvoju navigacije, geodezije i astronomije, jer su smanjili vrijeme potrebno za
računanje izrazito teških i dugih proračuna. Iako mogu djelovati pomalo apstraktno
eksponencijalna i logaritamska funkcija svoju primjenu pronalaze i na području strojarstva a neki
od primjera primjene bit će prikazani u četvrtom poglavlju ovoga rada.
U radu je korišten matematički alat GeoGebra. GeoGebra je program dinamične
matematike koji ujedinjuje geometriju, algebru i analizu. U ovome radu korišten je za prikaz
grafova eksponencijalne i logaritamske funkcije.

7/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2. EKSPONENCIJALNE FUNKCIJE

1.1. Potencije

Upotreba odnosno djelomično poznavanje potencija seže veoma daleko u prošlost, tako
su još u 3. stoljeću prije Krista u antičkoj grčkoj matematičari spominjali potencije. Arhimed
jedan od vodećih matematičara toga vremena bio je svjestan kako za prikaz veličine svemira
mora koristiti do tada neviđeno velike brojke stoga je odlučio da bi se veličina svemira mogla
prikazati uz pomoć potencije. Tako je svojim razmišljanjem došao do toga da svemir ispunjava
1063 zrnaca pijeska. Nakon njega su i staro indijansko pleme Maye spominjali potencije kako bi
pokušali prikazati kolika je starost svemira po njima svemir je bio star 1029 godina. U indijskoj
aritmetici su među prvima poznavali velike brojeve.
Ako se postavi da je a> 0 i član skupa R, a n član skupa N iz toga slijedi
a 2=a ∙ a (2.1)
a 3=a ∙ a ∙a (2.2)
a n=a ∙ a ∙ a∙ a ∙ ∙∙ ∙∙ a (2.3)

Uz navedeno prema dogovoru vrijedi

a 1=a
Dakle neki realni broj a je baza dok je neki prirodnu broj n eksponent potencije.
Eksponent također može biti i negativan broj a i racionalan broj, tada slijede izrazi
1 (2.4)
a−n=
an
x
y (2.5)
a y =√ a x

Uz sve gore navedeno prema dogovoru također vrijedi izraz

a 0=a (2.6)
x y
Ako su i neki realni brojevi tada vrijede svojstva potencija za zbrajanje, oduzimanje
i potenciranje eksponenata svojstva potencija su slijedeća. [1]
a x ∙ a y =a x+ y (2.7)
y
( a x ) =ax ∙ y (2.8)
( a ∙ b ) x =a x +b x (2.9)
a x : a y =ax− y (2.10)

1.2. Oblik eksponencijalne funkcije

Eksponencijalna funkcija je svaka ona funkcija čiji je oblik zapisan izrazom

8/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

f ( x )=ax (2.11)

s tim da i a i x moraju biti članovi skupa R te a> 0i a ≠ 1 baza mora biti veća od nule jer ako bi
−1
se dopustilo da baza bude negativan broj onda potencija kao 2 5 ne bi bila realni broj. Ukoliko je

baza jednaka nuli onda bi vrijedilo 0 x =0 za sve realne brojeve osim za x=0 jer ta potencija nije
definirana. Ograničenje da baza ne bi trebala biti nula je uvedeno zbog toga što bi vrijedilo 1 x =1
za svaki realni broj x što bi značilo da je f ( x )=1 x =1 što je konstanta. [2]

1.3. Graf i svojstva eksponencijalne funkcije

1.3.1. Graf funkcije 10 x

Za računanje najjednostavniji je dekadski sustav stoga bi najpogodnije bilo od njega i

početi s konstruiranjem grafa funkcije f ( x )=10 x . Da bi se ovakav graf konstruirao potrebno je
prvo odrediti točke kroz koje će graf prolaziti na način da treba odrediti vrijednosti ove funkcije
za neke vrijednosti x
Nakon što su određene vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti x ucrtavaju se
koordinate na graf ( x , y ) odnosno ( x ,10 x ). Tablica 2.1. prikazuje izabrane vrijednosti varijable x
i dobivene tj. izračunate vrijednosti 10 x.

Tablica 2.1 vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti x

x 10 x
-3 0.001
-2 0.01
-1 0.1
0 1
0.5 3.16
1.5 31.6
2 100

9/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Neke od vrijednosti funkcije f ( x )=10 x određene su samo približno jer su vrijednosti

funkcije u točkama 0.5 i i 1.5 iracionalni brojevi. Na slici je prikazana funkcije f ( x )=10 x u
mjerilu 1:1 može se vidjeti da funkcija raste vrlo brzo za pozitivne brojeve x.

Slika 2.1 graf funkcije f ( x )=10 x [3]

Za negativne brojeve x može se primijetiti kako funkcija vrlo brzo pada prema nuli.
Graf funkcije f ( x )=10 x praktički je napisati praktički kao da dodiruje negativnu osx stoga se
može reći da je os x asimptota grafa eksponencijalne funkcije. [1]

1.3.2. Graf funkcije a x

Kao što je konstruiran graf za funkciju f ( x )=10 x na isti način se može konstruirati graf
bilo koje funkcije. U ovome slučaju izabran je graf funkcije f ( x )=2 x . Da bi se ovakav graf
konstruirao potrebno je prvo na isti način kao i kod funkcije f ( x )=10 x odrediti točke kroz koje će

10/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

graf prolaziti. Na način da je prvo potrebno odrediti vrijednosti ove funkcije za neke vrijednosti
x. Tablica 2.2. prikazuje izabrane vrijednosti varijable x i dobivene tj. izračunate vrijednosti 2 x.

Tablica 2.2 vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti x

x 2x
1
-3
8
1
-2
4
1
-1
2
0 1
1 2
2 4
3 8

Nakon što su određene vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti x ucrtavaju se

koordinate na graf ( x , y ) odnosno ( x ,2 x ) što se može vidjeti na slici 2.2.

Slika 2.2 Graf funkcije f ( x )=2 x uz prikazane točke [3]

11/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Kao što se može vidjeti izgled ovog grafa vrlo je grafu funkcije f ( x )=10 x samo što graf
funkcije f ( x )=2 x sporije raste za pozitivne realne brojeve x što je bilo za očekivati jer je 2 x <10 x
dok za negativne brojeve vrijedi jedna druga nejednakost odnosno 2 x >10 x [1]

1.3.3. Graf funkcije s bazom 0> a>1

Nakon što je graf s bazom većom od nule dobro proučen na red dolazi i graf funkcije s
bazom 0> a>1. Da bi se ovakav graf konstruirao potrebno je prvo odrediti točke kroz koje će
graf prolaziti na način da je prvo potrebno odrediti vrijednosti ove funkcije za neke vrijednosti x.

1 1 x −x
Za ovaj primjer bit će izabrana baza a=
2
za koju vrijedi
2 ()
=2 . Tablica 2.3. prikazuje

izabrane vrijednosti varijable x i dobivene tj. izračunate vrijednosti 2 x , 2− x.

Tablica 2.3 vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti x

x 2x 2− x
1
-3 8
8
1
-2 4
4
1
-1 2
2
0 1 1
1
1 2
2
1
2 4
4
1
3 8
8

Nakon što su određene vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti x ucrtavaju se

koordinate na graf ( x , y ) odnosno ( x ,2 x ). Slika 2.3 prikazuje graf funkcija f ( x )=2 x i g (x) ¿ 2− x u
mjerilu 1:1 konstruiranog u programu geogebra.

12/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Slika 2.3 graf funkcija f ( x )=2 x i g (x) ¿ 2− x [3]

Moguće je uočiti da funkcije f i g imaju iste iznose za brojeve suprotnih predznaka jer
vrijedi f (−x )=g ( x) te su zbog toga grafovi ovih funkcija s obzirom na y os simetrični.
Zrcaljenjem grafa eksponencijalne funkcije f ( x )=ax oko y-osi dobiva se grafa
eksponencijalne funkcije i g ( x )=a−x zbog toga što vrijedi slijedeće.

1 x (2.12)
g ( x )=f (−x )=a− x = ()
a

1.3.4. Svojstva eksponencijalne funkcije

Svojstva eksponencijalne funkcije uglavnom su izvedena iz svojstava samih potencija te

se pravila računanja s potencijama primjenjuju u korištenju eksponencijalne funkcije.
U početku je vrlo bitno spomenuti da je eksponencijalna funkcija definirana za svaki
realni broj x te da su sve su vrijednosti funkcije pozitivni brojevi odnosno interval ⟨ 0 ,+∞ ⟩ i svaki
pozitivni realni broj je vrijednost neke funkcije za realni broj x.
Osnovna svojstva su

(E1)

a x ∙ a y =a x+ y (2.13)
(E2)
y
( a x ) =ax ∙ y (2.14)

13/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

(E3)

( a ∙ b ) x =a x + b x (2.15)
(E4)

a 0=a (2.16)
(E5)
Ako je a> 1 onda za x 1 ¿ x 2 vrijedi a x ¿ a x funkcija je rastuća
1 2

Ako je 0> a>1 onda za x 1 ¿ x 2 vrijedi a x ¿ a x funkcija je padajuća

1 2

Grafovi eksponencijalnih funkcija kojima su baze recipročni brojevi, s obzirom na y os

biti će simetrični. Uz ova sva navedena svojstva iz svojstva (E5) može se izvesti još jedno vrlo
bitno svojstvo, svojstvo injektivnosti eksponencijalne funkcije koje glasi
Ako je a x =a x onda vrijedi x 1=x 2
1 2

Primjerice ukoliko je 2 x =16 odnosno 2 x =24 očigledno slijedi da je x=4 [1]

1.4. Broj e

Broje e često nazivan Eulerovim ili Napierovim brojem je baza prirodnog odnosno
Napierovog logaritma i iznosi približno 2,71828182845. Ovaj broj je iracionalan odnosno nije ga
moguće zapisati kao omjer dvaju cijelih brojeva. Broj e je beskonačan te nije periodičan i
transcendentan je odnosno nije rješenje niti jedne algebarske jednadžbe s cjelobrojnim
koeficijentima.
Broj e u matematici se pojavio dosta kasno u povijesti matematike tek u 17. stoljeću
otkrićem prvih logaritama. Za njega nije u potpunosti znalo do pojave Eulera koji je tek u 18.
stoljeću prvi koristio oznaku e za ovaj broj. Iako mnogi smatraju da je simbol e izabrao kao prvo
slovo svojega imena to nije točno jer je prema zapisima Euler bio vrlo skroman čovjek. Dosta
često je davao priliku svojim studentima i kolegama da dođu do istih zaključaka time što je
odgađao objavu svojih već napisanih radova. Simbol e najvjerojatnije je izabrao kao prvo slovo
riječi exponential ili pak zato što je to bilo prvo nekorišteno do tada slovo u abecedi.
Za računanje broja e postoje razne formule ali niti jedna od njih gotovo nikad neće dati
potpuno točan odgovor zbog toga što je broj e iracionalan. Jedna od pogodnijih formula za
računanje broja e glasi.
n
1 (2.17)
e= 1+( ) n

14/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Prilikom korištenja ove formule povećanjem broja n njen rezultat se postepeno

približava broju e pa će tako rezultat doseći 2,71815 odnosno točnost na prve tri decimale tek
prilikom n=10000. Slika 2.4 prikazuje u koordinatnom sustavu na koji se način rezultat
navedenog izraza približava točnom rezultatu broja e . [4]

Slika 2.5 grafički prikaz broja i e i formule za njegovo računanje [5]

1.5. Eksponencijalne jednadžbe

Uz eksponencijalnu funkciju f (x)=a x vežu se naravno i jednadžbe i to jednadžbe

oblika a x =b vrijednosti eksponencijalne funkcije mogu biti pozitivni realni brojevi. Iako se
mogu pojavljivati u mnogim različitim a i složenim oblicima eksponencijalna jednadžba je svaka
ona jednadžba koje je moguće svesti na oblik izraza

a x =b , b> 0 (2.18)

gdje je : a baza, pozitivan realan broj različit od nule

x nepoznanica, pozitivan realan broj različit od nule
b vrijednost eksponencijalne funkcije

Najbolji način za prikaz i objašnjenje na koji se to način eksponencijalne i bilo koje

druge jednadžbe rješavaju je taj da se pokažu primjeri rješavanja standardnih jednadžbi.

1.5.1. Primjer 1.

Za prvi primjer odabrana je jedna vrlo jednostavna jednadžba oblika

3 x−1+5 x−1=5 x −3 x+1
Kako bi se počelo s rješavanje ovakve jednadžbe prvo je potrebno razvrstati članove na
način da se s istih strana znaka jednakosti nađu potencije jednakih baza

15/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

3 x−1+3 x+1=5 x −5 x−1

Nakon toga primjenom svojstava potencija jednadžbu je potrebno zapisati u drukčijem
obliku jer je cilj dobiti i jednake eksponente. Broj 3 x+1 moguće je zapisati kao 3 x−1+2 nakon toga
se može 32 izbacit ispred korištenjem svojstava eksponencijalne funkcije. Isto tako i s druge
strane za 5 x.
3 x−1+3 x−1+2=5 ∙ 5x−1−5 x−1
3 x−1+3 2 ∙ 3x−1=5 ∙ 5x−1−5 x−1
3 x−1+ 9∙ 3 x−1 =5∙ 5 x−1 −5x−1
Dobiveni su jednaki eksponenti koje se mogu zbrajati
10 ∙3 x−1=4 ∙5 x−1
x−1
3 2
()5
=
5
Logaritmiranjem jednadžba se svodi na oblik
3 2
( x−1 ) ∙ log =log
5 5
log 0.4
x=1+
log 0.6
x=2.79
Rješenje jednadžbe je prihvaćeno jer je riječ o pozitivnom realnom broju.

1.5.2. Primjer 2.

Za drugi primjer odabrana je malo složenija jednadžba oblika

32 x−3 ∙2 4 x−10=0.75 ∙ 12x
Za početak upotrebom svojstava eksponencijalne funkcije potrebno je rastaviti svaku od
potencija s lijeve stane jednakosti te ju pokazati kao razlomak dok je s desne strane jednakosti
potrebno decimalni broj pretvoriti u razlomak te potenciju s bazom 12 napisati kao potenciju s
bazom 2 i bazom 3.
32 x 2 4 x 3 2 x x 33 ∙210
∙ = ∙2 ∙ 3 /∙ 2 x x
33 210 4 2 ∙3
Nakon toga potrebno je potencije s eksponentom x prebaciti a jednu stranu uz pomoć
množenja cijele jednadžbe.
32 x ∙ 24 x 3 ∙ 33 ∙ 210
=
22 x ∙ 3 x 22
Zbog toga što su baze jednake potencije može se dijeliti primjenom pravila.

16/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

3 x ∙ 22 x =3 4 ∙ 28
Sada s lijeve strane jednakosti eksponenti i baze su različiti kao i s desne strane
jednakosti, potrebno je dobiti ili jednake baze ili jednake eksponente kako bi se potencije mogle
međusobno množiti.
x 4
3 x ∙ ( 22 ) =34 ∙ ( 22)
Upotrebo pravila potrebno je pomnožiti potencije.
12 x =124
Sada su baze s obje strane jednakosti jednake stoga se može zaključiti da su i eksponenti
jednaki.
x=4
Rješenje jednadžbe je prihvaćeno jer je riječ o pozitivnom realnom broju.

1.5.3. Primjer 3.

Za posljednji primjer rješavanja eksponencijalnih jednadžbi izabrana je jednadžba

oblika
1 1 1
2 ∙9 x +3 ∙ 4 x ¿ 5∙ 6 x
Kako bi se počelo s rješavanje ovakve jednadžbe potrebno je prvo uočiti da nije moguće
zadatak riješiti na način koji je prikazivan u prošlim primjerima. U početku je potrebno potencije
prikazati kao potencije s bazom 2 i bazom 3.
2 2 1 1 2
2 ∙3 x +3 ∙ 2 x =5 ∙ 2 x ∙ 3 x /: 2 x
2 1 1
x x x
2∙ 3 5 ∙2 ∙ 3
2
+3= 2
x x
2 2
1

()
2 x
2∙ ( 32 ) +3=5∙ 32
x
1
x

3 2x 1
3
2∙ () ()
2
+3=5∙
2
x

2 1
3 3
2 ∙ ( ) −5 ∙ ( ) + 3=0
x x
2 2
1
3
Nakon ovoga može se vidjeti da je moguće uvesti supstituciju t= ()
2
x
kako bi se ova

jednadžba svela na kvadratu jednadžbu.

17/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2 t 2−5t +3=0
Uz pomoć kalkulatora dolazi se do dva rješenja ove kvadratne jednadžbe.
3
t 1 ¿ , t =1
2 2
Sada je potrebno svako od rješenja vratiti u izraz
1
3
t= ()
2
x

kako bi se dobila rješenja za nepoznanicu x.

Za t 1
3 1x 3
()2
=
2
Baze su jednake stoga su jednaki i eksponenti.
1
=1
x
x 1=1
Za t 2
3 1x
()2
=1

Broj jedan može se zapisati kao bilo koji broj nulu

3 1x 3 0

() ()
2
=
2
1
=0/∙ x
x
1 ≠0
Ova jednadžba nema rješenja stoga jedino rješenje je
x=1

18/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2. LOGARITAMSKE FUNKCIJE

2.1. Pojam logaritma

Riječ logaritam nastala je od grčkih riječi logos što znači račun te od riječi aritmos što
znači broj. Logaritam nekog broja x, s obzirom na bazu a, je onaj broj ykojim je potrebno
potencirati bazu a, kako bi se dobio taj broj x, odnosno
y=log a x . (3.1)

Broj koji se logaritmira naziva se logaritmand a u slučaju

x=a y (3.2)

to je broj x. Baza logaritma odnosno broj a, može biti bilo koji pozitivan broj različit od broja
jedan. U primjeni logaritama najjednostavniji za primjenu je dekadski logaritam jer je s njim
moguće vrlo jednostavno ručno računati uz primjenu već pomalo i zaboravljenih logaritamskih
tablica.
Dekadski logaritam je onaj logaritam kojemu je baza 10 odnosno a=10, a označava se
na način
y=log 10 x (3.3)

iz čega se može zaključiti da je log 100=2 jer je 102=100 . Iako se dekadski logaritam
označava y=log 10 x u praksi se baza ne piše odnosno dekadski logaritam se označava y=log x
jer je dekadski sustav standardni sustav u kojemu se najčešće računa.
Uz dekadske logaritme također se u praksi dosta koriste i prirodni logaritmi koji se lako
računaju i uz pomoć starijih kalkulatora. Prirodni logaritam je onaj logaritam čija je baza već
spomenuti broj e odnosno
a=e=2,718281 (3.4)

a označava se
y=ln x (3.5)

2.2. Graf i svojstva logaritamske funkcije

Na početku najvažnije je za reći da su eksponencijalna i logaritamska funkcija

međusobno inverzne. Sve vrijednosti eksponencijalnih funkcija pripadaju skupu pozitivnih
19/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

realnih brojeva, što znači da se mogu tražiti logaritmi samo pozitivnih brojeva. Pridruživanje
pozitivnim realnim brojevima njihovih logaritama predstavlja funkciju odnosno logaritamsku
funkciju koja se označava izrazom
f ( x )=log a x (3.6)

gdje je : vrijednost eksponencijalne funkcije, pozitivan realan broj

f (x)
x nepoznanica, pozitivan realni broj
a baza, pozitivan broj različit od jedan
Ako se
dobro pogleda ovaj graf tj. slika 3.1 može se primijetiti kako je sukladan grafu sa slike 2.2 samo
je na drugi način posložen u koordinatnome sustavu. Graf eksponencijalne funkcije nalazi se
iznad x osi, a graf logaritamske funkcije desno od y osi. Ukoliko se uzme neka točka ravnine
( x , y ) , njoj je simetrična točka( y , x ) , s obzirom na pravac y=x. Dolazi se do zaključka da
simetričnim točkama pripadaju i simetrični uređeni parovi realnih brojeva na taj način se može
objasniti sukladnost grafova eksponencijalne i logaritamske funkcije.

Slika 3.6 Graf funkcije f ( x )=log 2 x [3]

Slika 3.2 najbolje pokazuje inverznost eksponencijalne i logaritamske funkcije odnosno

vidi se kako se graf logaritamske funkcije može dobiti iz grafa eksponencijalne funkcije
zrcaljenjem prema pravcu y=x. Graf logaritamske funkcije u slučaju da je baza veća od jedan
odnosno a< 1 imat će oblik kao na slici 3.2.

20/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Slika 3.7 Graf funkcije f ( x )=log 2 x i graf

funkcije f ( x )=2 x uz prikaz osi simetrije [3]

Oblik grafa logaritamske funkcije u slučaju 0< a<1 uvijek će biti kao na slici 3.3 te se
može primijetiti da je os simetrije jednaka kao kod grafa u slučaju a< 1.

Slika 3.8 Graf funkcije f ( x )=log 0.5 x i graf

funkcije f ( x )=0.5x uz prikaz osi simetrije [3]

Iz prikazanih grafova također se može zaključiti da je područje definicije

eksponencijalne funkcije skup realnih brojeva, dok je skup vrijednosti eksponencijalne funkcije
ograničen na skup pozitivnih realnih brojeva. Iz prethodno navedenih razloga graf
eksponencijalne funkcije uvijek se nalazi iznad osi x, odnosno u prvom i drugom kvadrantu.
Nadalje moguće je zaključiti da skup vrijednosti eksponencijalne funkcije predstavlja područje

21/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

definicije logaritamskih funkcija pa je stoga i graf logaritamske funkcije smješten desno od y osi
odnosno u prvom i četvrtom kvadrantu. Ukoliko je baza a u eksponencijalnoj funkciji manja od
jedan tj. a< 1 ta funkcija će biti rastuća a također će i odgovarajuća logaritamska funkcija biti
rastuća. Ukoliko je slučaj da je baza a u eksponencijalnoj funkciji veća a nule a manja od jedan
tj. 0< a<1 tada će ta funkcija biti padajuća, također će i pripadajuća logaritamska funkcija biti
padajuća.

Slika 3.9 prikaz različitih funkcija uz pomoć online alata geogebra [3]

2.3. Svojstva logaritamskih funkcija

Svojstva logaritamskih funkcija uglavnom su proizašla iz svojstava eksponencijalnih

funkcija koja su navedena u jednom od prethodnih poglavlja. Svojstva logaritamska funkcija
koja je definirana za sve pozitivne realne brojeve i čiji je skup vrijednosti skup realnih brojeva
bit će prikazana u tablici 3.1.

22/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Tablica 3.4 Svojstva logaritamske funkcije

(L1) log a ( x ∙ y )=log a x + log a y

(L2)
log a ( xy )=log x−log y
a a

(L3) log a ( x r ) =r ∙ log a x

(L4) Za svaki broj a> 0ia ≠1 vrijedi log a 1=0
(L5) a> 1, x 1< x 2onda je log a x 1< log a x 2
0< a<1 , x 1 < x 2onda je log a x 1> log a x 2
(L6) Ako je log a x 1=log a x 2 onda vrijedi x 1=x 2

Navedena svojstva logaritamskih funkcija vrlo lako su dokaziva što će sada i biti
prikazano.
(L1) x i y prvo je potrebno izraz zapisati u malo drukčijem obliku.
x=a m , y =an
Tada je
m=log a x , n=log a y

x ∙ y=am ∙ an=a m+n

iz čega se može zaključiti.
log a ( x ∙ y )=m+n=log a x + log a y

(L2) x i y ponovno je potrebno zapisati u obliku

x=a m , y =an
m=log a x , n=log a y
iz čega slijedi zapis

( xy )=x : y=a : a =a
m n m−n

iz čega se može zaključiti.

log a ( x : y )=m−n=log a x−log a y
(L3) Iz osnovne veze
x=a log x a

korištenjem svojstva eksponencijalne funkcije

23/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

x r=ar log a x

djelovanjem logaritamske funkcije dobiva se ponovno

log a x r=¿ log a ar ∙ log x =¿ r ∙ log a x ¿ ¿
a

(L4) Iz osnovne veze

a 0=1i 0=log a 1
(L5) Ovo pravilo je vidljivo iz samog grafa funkcije i posljedica je stroge monotonosti
eksponencijalne funkcije
y1 < y2 ↔ a y < ay
1 2

ako se postavi
y 1=log a x 1 , x 1=a y
tako i za x 2 onda je ovu relaciju moguće napisati na sljedeći način
log a x 1< ¿ log a x2 ↔ x 1 < x 2 ¿

2.4. Promjena baze logaritamske funkcije

Uz pomoć gotovo svakog kalkulatora danas je moguće izračunati dekadske i prirodne

logaritme svih pozitivnih realnih brojeva. Postavlja se pitanje kako izračunati odnosno kako
odrediti logaritam po nekoj drugoj bazi. Odgovor je vrlo jasan uz primjenu svojstava
logaritamske funkcije vrlo lako se može prevesti bilo koji logaritam u dekadski.
Na primjer log 7 28 prvo je potrebno označiti x=log 7 28, a prema već poznatoj definiciji
logaritma može se zaključiti 3 x =28 uz jednostavnu primjenu pravila (L3) moguće je zapisati

log 28
x ∙ log 7=¿ log 28 ¿ iz toga se može jednostavno izvesti x= . Na ovaj je način jedna
log 7
neobična baza koja nije najpogodnija za računanje vrlo lako prebačena na dekadsku bazu.
Također postoji i veza logaritama po različitim bazama ukoliko je baza a broj veći od
nule i različit od jedan te ukoliko je x bilo koji pozitivan broj tada vrijedi ovaj izraz

log b x (3.7
log a x=
log b a )
gdje je : a početna baza logaritma
x logaritmand, broj koji se logaritmira
b baza na koju se prelazi

24/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2.5. Prirodni logaritam

U praktičnoj primjeni logaritamskih funkcija prvo mjesto zauzima primjena funkcija s

bazom e. Takva funkcija ima i svoje zasebno ime i naziva se prirodni logaritam. Uz svoje
posebno ime također ima i svoju posebnu oznaku a ona glasi

log e x=ln x (3.7)

Oznaka ln potječe od latinskog naziva ove funkcije logaritmus naturalis što znači
prirodnu logaritam. Funkcija prirodnog logaritma je izverzna eksponencijalnoj funkciji e x .
Važnost ove funkcije najbolje se može vidjeti u širini njene primjene u praksi te njenoj
zastupljenosti u raznim formulama kod obrade materijala deformiranjem za računanje nastalih
deformacija produljenja itd. Također ova funkcija svoju primjenu nalazi u termodinamici pri
određivanju vremena hlađenja i ugrijavanja itd.

2.6. Logaritamska skala

Najčešće se grafički prikaz određenih podataka prikazuju na način da im se pridruže

određene točke na pravcu. Pri takvome prikazu skala najčešće bude linearna ali takva skala u
nekim slučajevima nije prikladna. Linearna skala u nekim slučajevima bude nepraktična za
prikaz nekih određenih podataka u takvim slučajevima potrebno je koristit neku drugu skalu.
Jedna od također često korištenih skala je logaritamska skala koju se najjednostavnije
može dobiti iz linearne skale tako da svakom broj a linearne skale pridružimo broj 10b tako će na
mjestu gdje bi u linearnoj skali bio broj 1 biti broj 101, gdje bi inače bio broj 2 biti broj 102 što se
može i vidjeti na slici 3.5 koja prikazuje jednu logaritamsku skalu.

Slika 3.10 logaritamska skala [1]

Jedna od poznatijih skala koja je logaritamska je Richterova skala za snagu potresa na

kojoj povećanje snage potresa za jedan Richter znači 10 puta jači potres.

25/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Logaritamska skala se također često koristi i za prikaz vremena u mnogim dijagramima

temperatura-vrijeme za prikaz temperaturnih transformacija materijala tijekom toplinske obradbe
na raznim temperaturama u određenim vremenskim ciklusima. [1]

Slika 3.11 dijagram kontinuirane temperaturne transformacije za čelik [5]

2.7. Logaritamske jednadžbe

Uz već navedenu logaritamsku funkciju f ( x )=log a x veže se i logaritamska jednadžba

koja je oblika log a x=b . Skup svih vrijednosti logaritamske funkcije je skup realnih brojeva te
zbog toga ta jednadžba ima rješenja za bilo koji realni broj b. Stoga jednadžba koja može biti
svedena na sljedeći oblik naziva se logaritamskom jednadžbom
log a x=b ,b ∈ R (3.8)

Najbolji način za prikaz i objašnjenje na koji se to način logaritamske i bilo koje druge
jednadžbe rješavaju je taj da se pokažu primjeri rješavanja standardnih jednadžbi. [1]

26/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2.7.1. Primjer 1.

Za prvi primjer odabrana je jedna jednostavna jednadžba oblika

log x +log ( x−3 )=1
koja se rješava na sljedeći način.
Uz pomoć primjene svojstava logaritamske funkcije ovu logaritamsku jednadžbu
potrebno je svesti na običnu kvadratnu jednadžbu antilogaritmiranjem.
log x +log ( x−3 )=1
log [ x ∙ ( x−3 ) ] =log10
x ( x−3 )=10
x 2−3 x=10
Nakon što je logaritamska jednadžba svedena na kvadratnu uz pomoć kalkulatora dolazi
se do dva moguća rješenja x 1=5 , x2 =−2 no zbog toga što logaritamska funkcija za rješenje
x 2=−2 nije definirana ostaje samo jedno rješenje x=5

2.7.2. Primjer 2.

Za drugi primjer logaritamske jednadžbe izabran je malo složeniji primjer iako se i dalje
rješenje dobiva uz pomoć svođenja na kvadratnu jednadžbu.
log 2 ( 2 x −3 )=2−x
Prvo je potrebno postaviti uvjet 2 x −3>0 jer je vrijednost logaritamske funkcije
definirana za sve pozitivne realne brojeve
Uz korištenje pravila jednostavno objašnjenog „sredina jednako početak na kraj“ odnosno u
slučaju log a x= y , x=a y
2 x −3=22− x
x 22 x
2 −3= /∙2
2x
2
( 2 x ) −3 ∙2 x =4
Da bi se ova jednadžba potpuno svela na kvadratnu potrebno je definirati 2 x =t
t 2−3 t=4
t 2−3 t−4=0
Uz pomoć kalkulatora dolazi se do dva rješenja jednadžbe dva rješenja
t 1=−1 ,t 2=4
Sada je potrebno ta rješenja uvrstiti natrag u izraz 2 x =t

27/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2 x =−1 ,2 x =4
Kao što se može vidjeti prva jednadžba nema rješenja jer potencije eksponencijalne
funkcije nikada ne može biti negativna stoga ostaje jedino
2 x =4
2 x =22
x=2
Ostaje još provjera zadovoljava li ovo rješenje gore navedeni uvjet stoga treba ovo
rješenje uvrstiti u izraz.

2 x −3>022−3> 01>0
Uvijet je zadovoljen stoga se može zaključiti da je rješenje jednadžbe.
x=2

2.7.3. Primjer 3.

Za posljednji primjer logaritamske jednadžbe izabran je sustav dvije jednadžbe s dvije

nepoznanice.
2 x−2 ∙5 y+1=200
{log 1 ( x− y )=−2
2

Prvo je potrebno dobro pogledati obje jednadžbe i uočiti iz koje jednadžbe je

jednostavnije izraziti jednu nepoznanicu. Iz druge jednadžbe je moguće izraziti nepoznanicu.
log 1 ( x− y )=−2
2

−2
1
x− y =
2 ()
x− y =4
x= y + 4
Uz ovo postoji i uvjet da x− y >0
Nakon što je izražena jedna nepoznanica potrebno ju je uvrstiti u prvu jednadžbu.
2 x−2 ∙5 y+1=200
2 y+ 4−2 ∙ 5 y +1=200
2 y+ 2 ∙ 5 y+1=200
2 y ∙22 ∙5 y ∙ 5=200
10 y ∙20=200/:20
10 y =10

28/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

y=1
Dobiveno je rješenje nepoznanice y koje je potrebno vratiti u jednadžbu.
x= y + 4
x=5
Nakon što su poznata rješenja obje nepoznanice potrebno je još provjeriti ispunjavaju li
ta rješenja uvjet logaritamske jednadžbe. Ovaj par rješenja zadovoljava uvjete što se može
zaključiti i bez provjere.[1]

29/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

3. PRIMJENA U STROJARSTVU

3.1. Intenzitet zvuka

Intenzitet zvuka predstavlja energiju koju zvučni val prenese u jedinici vremena kroz
jediničnu površinu okomitu na smjer širenja zvuka, tj. omjer zvučne snage i površine.
Intenzitet zvuka od L0=10−12 W/m2 predstavlja prag čujnosti i s njim se uspoređuju
ostali intenziteti. Na pragu boli su intenziteti od oko 10 W/m 2. Omjer između intenziteta najjačeg
i najslabijeg zvuka je 1013 pa je puno jednostavnije i pogodnije računati s logaritmima omjera
intenziteta nego samim intenzitetima. Zbog toga se uveo novi pojam, pojam razine zvuka L koju
je moguće izraziti uz pomoć slijedeće formule [6]
I (4.1
L=10 ∙ log
I0
)
gdje je : L razina zvuka
I intenzitet zvuka
I 0 prag čujnosti

3.1.1. Primjer 1.

Zadatak glasi dva zvučna vala imaju intenzitete 10 μW/m2 i 500 μW/m2. Za koliko je
decibela razina zvuka jednog vala viša od razine zvuka drugog vala.
Potrebno je prvo primijeniti formule za razinu zvuka i svojstva logaritamske funkcije
I1
L1=10 ∙ log ( )
I0
=10 ∙ ( log I 1−log I 0 )

I2
L2=10 ∙ log ( )
I0
=10 ∙ ( log I 2−log I 0 )

Potrebno je odrediti razliku ove dvije razine odnosno L2−L1

L2−L1=10 ∙ ( log I 1 −log I 2 )
I2 500
10 ∙ log
I1
=10 ∙ log ( )
10
=10 log 50=17 dB

Razlika između ova dva zvučna vala iznosi samo 17 dB. [6]

30/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

3.2. Taylorova jednadžba

Još jedan od primjera primjene eksponencijalne funkcije a samim time i logaritamske

funkcije u određivanju postojanosti alata pri strojnoj obradi. Taylorova jednadžba govori o
utjecaju brzine rezanja v c na postojanost alata a ona glasi.
v c ∙T m =CT (4.2
)

gdje je : v c brzina rezanja

T postojanost odnosno vijek trajanja alata
m eksponent taylorove jednadžbe
C T taylorova konstanta

3.2.1. Primjer 1.

U ovome primjeru pokazuje se koliko će se smanjiti postojanost alata ukoliko se brzina

poveća 15% s time da m iznosi 0.2
S obzirom da je C T konstanta, ove vrijednosti mogu se izjednačiti
v c1 ∙T 1m=v c ∙ T 2m
2

A to se može napisati i u obliku

v c1 T 2m
=
v c2 T 1m

Poznato je da
v c2=1.15 ∙ v c1
Nakon uvrštavanja svega što je poznato dobiva se jednadžba
v c1 T 20.2
=
1.15∙ v c1 T 10.2

U prvom razlomku v c1 i v c1se krate

1 T 20.2 0.2
= 0.2 /∙ T 1
1.15 T 1
1 1
1
∙T 1 5 =T 25 ¿5
1.15
0.496 ∙ T 1=T 2
Iz završne jednadžbe može se zaključiti da će se postojanost alata T smanjiti približno
za 50% [7]

31/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

3.2.2. Primjer 2.

U ovome primjeru slučaj je malo drukčiji pokazati će se koliko je potrebno smanjiti

brzinu rezanja da bi se postojanost alata povećala 5 puta s time da m i dalje iznosi 0.2
S obzirom da je C T konstanta, ove vrijednosti mogu se izjednačiti
v c1 ∙T 1m=v c ∙ T 2m
2

A to se može napisati i u obliku

v c1 T 2m
=
v c2 T 1m

Poznato je
T 2m=¿
v c1
=¿ ¿
v c2
Primjenom pravila eksponencijalne funkcije ( a ∙ b ) x =a x +b x
v c1 1.32 ∙T 10.2
= 0.2
v c2 T1

U drugom razlomku T 10.2 i T 10.2 se krate

v c1 1.32
=
v c2 1
Unakrsnim množenjem dolazi se do sljedećeg
v c1=v c ∙ 1.32
2

Iz dobivene jednadžbe može se zaključiti da bi se postojanost alata povećala 4 puta

potrebno je brzinu smanjiti za 32% [7]

32/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

4. ZAKLJUČAK

Jedna od najvažnijih stvari u matematici ali i strojarstvu je rješavanje jednadžbi

odnosno otkrivanje nepoznatoga iz onoga što je poznato. Eksponencijalna i logaritamska
funkcija samo su dvije od mnogih funkcija te predstavljaju jedan od alata za rješavanje jednadžbi
s nepoznanicom koja se nalazi u eksponentu neke potencije, u bazi logaritma ili u logaritmandu.
Upotreba ovih funkcija u kombinaciji s upotrebom kalkulatora omogućila je gotovo svima
jednostavno računanje nekih jednadžbi koje bi znanstvenici morali tjednima računati.
Napredak u razvoju astronomije, biologije, fizike, navigacije, geodezije, strojarstva i
mnogih drugih znanosti omogućen je upravo otkrićem razvojem i primjenom logaritamske i
eksponencijalne funkcije te današnja moderna znanost posebno u navedenim područjima je
praktički ne zamisliva.

33/34
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

5. LITERATURA

[1] Dakić, B., Elezović, N. Matematika 2, 2. Dio, Element, Zagreb

[2] Pavković, B., Veljan, D. Elementarna matematika, Školska knjiga, Zagreb
[3] https://www.geogebra.org/search/logaritamska%20funkcija (15.7.2020)
[4] http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/MIK25.pdf (20.7.2020)
[5] Wikipedia
[6] https://www.profil-klett.hr/datoteke/ucenje-na-daljinu/pdf/fizika%20-prirucnik.pdf
(20.7.2020)
[7] Osobne zabilješke s predavanja

34/34