VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Preddiplomski stručni studij Proizvodnog strojarstva

ZAVRŠNI RAD

EKSPONENCIJANLE I LOGARITAMSKE
FUNKCIJE

Mihael Srbalj

Slavonski Brod, 2020.

Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Preddiplomski stručni studij Proizvodnog strojarstva

ZAVRŠNI RAD

EKSPONENCIJANLE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE

Kolegij: Matematika I

Mihael Srbalj
JMBAG: 0302028492

Mentor: Maja Čuletić Čondrić, prof., v. pred.

Slavonski Brod, 2020.

Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Podaci za bibliografsku karticu

Ime i prezime: Mihael Srbalj

Mjesto i datum rođenja: Slavonski Brod, 28. 2. 1999.

Naslov rada: EKSPONENCIJANLE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE

Broj stranica: 36

Broj slika: 10

Broj tablica: 4

Broj priloga: 0

Broj bibliografskih izvora: 6

Ustanova i mjesto gdje je rad izrađen: VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Postignut stručni naziv: Stručni prvostupnik(baccalaureus) inženjerstrojarstva

Mentor: Maja Čuletić Čondrić, prof., v. pred.

Oznaka i redni broj rada: S555

Datum obrane rada: 2020.

Povjerenstvo za ocjenu iobranu završnog rada:

Predsjednik povjerenstva Marija Stoić, mag. ing. mech., v.pred

Mentor: Maja Čuletić Čondrić, prof., v. pred.

Član povjerenstva: Olivera Maglić, dipl. ing. stroj., pred

1/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

IZJAVA

Izjavljujem da sam završni rad izradio samostalno, koristeći se vlastitim znanjem,

literaturom i provedenim eksperimentima.
U radu mi je pomagao savjetima i uputama voditeljica završnog Maja Čuletić Čondrić,
prof., v. pred. te joj se iskreno zahvaljujem.
Suglasan sam da se moj završni rad objavi u javnoj internetskoj bazi Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu i u repozitoriju završnih radova Veleučilišta u Slavonskom
Brodu.

Pristupnik:

Mihael Srbalj

2/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE

Sažetak
U ovom završnom radu proučavamo logaritamske i eksponencijalne funkcije ponajprije
njihova svojstva koja se koriste u radu te načine i svrhu njihove primjene u problemskim
zadatcima u širem području strojarstva. Biti će prikaza važnost i sami razmjere uporabe
logaritamskih i eksponecijalnih funkcija ponajviše u strojarstvu iako uporaba ovih funkcija
daleko nadilazi to područje. U maloj mjeri biti će spomenut i povjesni razvoj navedenih funkcija.
Postoje mnogobrojne grane koje primjenjuju logaritamske i eksponencijane funkcije za
riješavanje svojih problemskih zadataka od biologije i ekonomije pa sve do forenzike.

Ključne riječi: logaritamska funkcija, eksponencijalna funkcija, funkcije

LOGARITHMIC AND EXONENTIAL FUNCTIONS

Summary

Key words:logarithmic function, exponential function, functions

3/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

SADRŽAJ

1. UVOD.......................................................................................................................................7

2. EKSPONENCIJALNE FUNKCIJE.....................................................................................8

2.1. Potencije..........................................................................................................................8
2.2. Oblik eksponencijalne funkcije.......................................................................................9
2.3. Graf i svojstva eksponencijalne funkcije........................................................................9
2.3.1. Graf funkcije 10x................................................................................................9
2.3.2. Graf funkcije ax.................................................................................................10
2.3.3. Graf funckije s bazom 0 > a > 1.......................................................................12
2.3.4. Svojstva eksponencijalne funkcije...................................................................13
2.4. Broj e.............................................................................................................................14
2.5. Eksponencijalne jednadžbe...........................................................................................15
2.5.1. Primjer 1...........................................................................................................15
2.5.2. Primjer 2...........................................................................................................16
2.5.3. Primjer 3...........................................................................................................17

3. LOGARITAMSKE FUNKCIJE.........................................................................................19

3.1. Pojam logaritma............................................................................................................19

3.2. Graf i svojsta logaritamske funkcije.............................................................................19
3.3. Svojstva logaritamskih funckija....................................................................................23
3.4. Promjena baze logaritamske funkcije...........................................................................24
3.5. Prirodni logritam...........................................................................................................24
3.6. Logaritamska skala.......................................................................................................25
3.7. Logaritamske jednadžbe...............................................................................................26
3.7.1. Primjer 1...........................................................................................................26
3.7.2. Primjer 2...........................................................................................................27
3.7.3. Primjer 3...........................................................................................................28

4. PRIMJENA U STROJARSTVU.........................................................................................29

4.1. Intenzitet zvuka.............................................................................................................29

4.1.1. Primjer 1...........................................................................................................29
4.2. Taylorova jednadžba.....................................................................................................30
4.2.1. Primjer 1...........................................................................................................30

4/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

4.2.2. Primjer 2...........................................................................................................31

4.3. Primjer 2. Tlak..............................................................................................................31

5. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................33

6. LITERATURA......................................................................................................................34

5/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Pregled veličina, oznaka i kratica

Veličina, oznaka ili kratica Jedinica Značenje

R - Skup realnih brojeva
N - Skup prirodnih brojeva
log - Logaritam
-
-
-
-
-
-

6/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

1. UVOD

Još od davnina ljudi su bili upoznati s potencijama te su ih primjenjivali kako bi

prikazili određene pojave te kako bi pokušali definirati nešto što je bilo veće od do tada poznatih
brojeva. Logaritam nekog broja x, s obzirom na bazu a, je onaj broj ykojim je potrebno
potencirati bazu, kako bi se dobio taj broj x iako se na prvi pogled ovo može zvučati zbunjujuće i
komplicirano vrlo je jednostavno objasniti na primjeru log 2 16 ovaj logaritam postavlja pitanje
kojim brojem potencirati broj 2 da bi se dobio broj 16 kad se stvari tako postave odgovor je vrlo
jasan a to je 4.
Eksponencijalna i logaritamska funkcija međusobno inverzne Pošto su logaritamska i
eksponencijalna funckija inverzne, inverzni su im i grafovi odnonso graf eksponencijalne
funckije može se konstruirati zrcalno preko y-osi iz grafa logaritamske funkcije. Iz ove dvije
funkcije može se doći do dva pojma eksponencijani i logaritamski rast dok je eksponencijalni
rast ekstremno brz, logaritamski rast je daleko sporiji te je čista suprotnost eksponencijalnom.
Uporaba ovih funckija uvelike je pomogla razvoju današnje moderne znanosti a
posebice razvoju navigacije, geodezije i astronomije, jer su smanjili vrijeme potrebno za
računanje izrazito teških i dugih proračuna. Iako mogu djelovati pomalo apstraktno
eksponencijalna i logaritamska funkcija svoju primjenu pronalaze i na području strojarstva a neki
od primjera primjene bit će prikazani u 4. poglavlju ovoga radu dok će u prva dva poglavlja biti
analizirana svojstva te način primjene tih svojstava u konkretnim primjerima pri riješavanju
jednadžbi.

7/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2. EKSPONENCIJALNE FUNKCIJE

1.1. Potencije

Upotreba odnosno djelomično poznavanje potencija seže veoma daleko u prošlost, tako
su još u 3. stoljeću prije krista u antičkoj grčkoj matematičari spominjali potencije.
Arihmedjedan od vodećih matematičara toga vremena bio je svijestan kako za prikaz veličine
svemira mora koristiti do tada neviđeno velike brojke stoga je odlučio da bi se veličina svemira
mogla prikazati uz pomoć potencije. Tako je svojim razmišljanjem došao do toga da svemir
ispunjava 1063 zrnaca pijeska. Nakon njega su i Maye spominjali potencije kako bi pokušali
prikazati kolika je starost svemira po njima svemir je bio star 1029 godina. U indijskoj aritmetici
su među prvima poznavali velike brojeve.
Ako postavimo da je a >0 i član skupa R realan broj a n član skupa N iz toga slijedi
a 2=a ∙ a (2.1)
a 3=a ∙ a ∙a (2.2)
a n=a ∙ a ∙ a∙ a ∙ ∙∙ ∙∙ a (2.3)

Uz navedeno prema dogovoru vrijedi

a 1=a
Dakle neki realni broj a je baza dok je neki prirodnu broj n eksponent potencije. Eksponent
također može biti i negativan broj a i racionalan broj
1 (2.4)
a−n=
an
x
y (2.5)
a y =√ a x

Uz sve gore navedeno prema dogovoru također vrijedi

a 0=a (2.6)

Svojstva potencija su slijedeća

a x ∙ a y =a x+ y (2.7)
y
( a x ) =ax ∙ y (2.8)
( a ∙ b ) x =a x +b x (2.9)

1.2. Oblik eksponencijalne funkcije

Eksponencijalna funckija je svaka ona funkcija čiji je oblik

8/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

f ( x )=ax (2.10)
s tim da i a i x moraju biti članovi R skupa te a> 0i a ≠ 1baza mora biti veća od nule jer ako bi
−1
dopustili da baza bude negativan broj onda potencija kao −2 5 nebi bila realni broj. Ukoliko

nam je baza jednaka nuli onda bi vrijedilo 0 x =0 za sve realne brojeve osim za x=0 jer ta
potencija nije definirana. Ograničenje da baza nebi trebala biti nula je uvedeno zbog toga što bi
vrijedilo 1 x =1 za svaki realni broj x što bi značilo da je f ( x )=1 x =1 što je konstanta. [2]

1.3. Graf i svojstva eksponencijalne funkcije

1.3.1. Graf funkcije 10x

Za računanje najjednostavniji je dekadski sustav stoga bi najpogodnije bilo od njega i

početi za konstruranje grafa funkcije f ( x )=10 x . Da bi se ovakav graf konstruirao potrebno je
prvo odrediti točke kroz koje će graf prolaziti na način da ćemo odrediti vrijednosti ove funckije
za neke vrijednosti x
Nakon što su određene vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti x ucrtavaju se
koordinate na graf ( x , y ) odnosno ( x ,10 x )

Tablica 2.1 vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti x

x 10 x
-3 0.001
-2 0.01
-1 0.1
0 1
0.5 3.16
1.5 31.6
2 100

Neke od vrijednosti funkcije f ( x )=10 x određene su samo približno jer su

vrijednosti funkcije u točkama 0.5 i i 1.5 iracionalni brojevi.

9/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Slika 2.1 graf funkcije f ( x )=10 x [3]

Na slici je prikazana funkcije f ( x )=10 x u mjerilu 1:1 može se vidjeti da funkcija raste
vrlo brzo za pozitivne brojeve x. Za negativne brojeve x može se primjetiti kako funkicja vrlo
brzo pada prema nuli.
Graf funkcije f ( x )=10 x praktički je prirubljen uz negativni dio osi x stoga se može reći
da je x- os asimpota grafa eksponencijalne funkcije. [1]

1.3.2. Graf funkcije ax

Kao što je konstruiran graf za funkciju f ( x )=10 x na isti način se može konstruirati graf
bilo koje funkcije. U ovome slučaju izabran je graf funkcije f ( x )=2 x da bi se ovakav graf
konstruirao potrebno je prvo na isti način kao i kod funckije f ( x )=10 x odrediti točke kroz koje će
graf prolaziti na način da ćemo odrediti vrijednosti ove funckije za neke vrijednosti x

10/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Tablica 2.2 vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti x

x 2x
-3 1
8
-2 1
4
-1 1
2
0 1
1 2
2 4
3 8

Nakon što su određene vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti x ucrtavaju se

koordinate na graf ( x , y ) odnosno ( x ,2 x )

Slika 2.2 Graf funkcije f ( x )=2 x uz prikazane točke [3]

Kao što se može vidjeti izgled ovog grafa vrlo je sličan kao i graf funkcije f ( x )=10 x
samo što graf funkcije f ( x )=2 x sporije raste za pozitivne realne brojeve x što je bilo za očekivati
jer je 2 x <10 x dok za negativne brojeve vrijedi jedna druga nejednakost odnosno 2 x >10 x [1]

11/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

1.3.3. Graf funckije s bazom 0 > a > 1

Nakon što je graf s bazom većom od nule dobro proučen na red je dolazi i graf funkcije
s bazom 0> a>1. Da bi se ovakav graf konstruirao potrebno je prvo odrediti točke kroz koje će
graf prolaziti na način da ćemo odrediti vrijednosti ove funckije za neke vrijednosti x za ovaj

1 1 x −x
primjer bit će izabrana baza a=
2
za koju vrijedi
2 ()
=2

Tablica 2.3 vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti x

x 2x 2− x
-3 1 8
8
-2 1 4
4
-1 1 2
2
0 1 1
1 2 1
2
2 4 1
4
3 1 8
8
Nakon što su određene vrijednosti funkcije za pojedine vrijednosti x ucrtavaju se
koordinate na graf ( x , y ) odnosno ( x ,2 x )

Slika 2.3 graf funkcija f ( x )=2 x i g (x) ¿ 2− x [3]

Moguće je primjetiti da funkcije f i g imaju iste iznose za brojeve suprotnih predznaka jer vrijedi
f (−x )=g ( x ) te su zbog toga grafovi ovih funkcija s obzitom na y os simetrični.

12/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Zrcaljenjem grafa eksponencijalne funkcije f ( x )=ax oko y-osi dobiva se graf

eksponencijalne funkcije g ( x )=a−x zbog toga što vrijedi slijedeće

1 x (2.11)
( ) ( ) −x
g x =f −x =a =
a
[1] ()

1.3.4. Svojstva eksponencijalne funkcije

Svojstva eksponencijalne funkcije uglavnom su izvedena iz svojstava samih potencija te

se pravila računanja s potencijama primjenjuju u korištenju eksponencijalne funkcije.
U početku je vrlo bitno spomenuti da je eksponencijalna funkcija definirana za svaki
realni broj x te da su sve su vrijednosti funkcije pozitivni brojevi odnsosno interval ⟨ 0 ,+∞ ⟩ i
svaki pozitivni realni broj je vrijednost neke funkcije za realni broj x
Osnovna svojstva su

(E1)

a x ∙ a y =a x+ y (2.12)
(E2)
y
( a x ) =ax ∙ y (2.13)

(E3)

( a ∙ b ) x =a x + b x (2.14)
(E4)

a 0=a (2.15)
(E5)
Ako je a> 1 onda za x 1 ¿ x 2 vrijedi a x ¿ a x funkcija je rastuća
1 2

Ako je 0> a>1 onda za x 1 ¿ x 2 vrijedi a x ¿ a x funkcija je padajuća

1 2

Grafovi eksponencijalnih funkcija kojima su baze recipročni brojevi, s obzirom na y os

biti će simetrični. Uz ova sva navedena svojstva iz svojstva (E5) može se izvesti još jedno vrlo
bitno svojstvo, svojstvo injektivnosti eksponencijalne funkcije koje glasi
Ako je a x =a x onda vrijedi x 1=x 2
1 2

Primjerice ukoliko je 2 x =16 odnosno 2 x =24 očigledno slijedi da je x=4 [1]

13/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

1.4. Broj e

Broje e često nazivan Eulerovim ili Napierovim brojem je baza prirodnog odnosno
Napierovog logaritma i iznosi približno 2,71828182845. Ovaj broj je iracionalan odnosno nije ga
moguće zapisati kao omjer dvaju cijelih brojeva jer je beskonačan te nije periodičan i
transcendentan je odnosno nije riješenje niti jedne algebarske jednadžbe s cijelobrojnim
koeficijentima.
Broj e u matematici se pojavio dosta kasno u povijesti matematike tek u 17. stoljeću
otkrićem prvih logaritama iako se za njega nije u potpunosti znalo do pojave eulera koji je tek u
18. stoljeću prvi koristio oznaku e za ovaj broj. Iako mnogi smatraju da je simbol e izabrao kao
prvo slovo svojega imena to nije točno jer je Euler bio vrlo skroman čovjek koji je dosta često je
davao priliku svojim studentima i kolegama da dođu do istih zaključaka time što je odgađao
objavu svojih već napisanih radova. Simbol e najvjerojatnije je izabrao kao prvo slovo riječi
exponential ili pak zato što je to bilo prvo nekorišteno do tada slovo u abecedi.
Za računanje broja e postoje razne formule ali niti jedna od njih gotovo nikad neće dati
potpuno točan odgovor zbog toga što je broj e iracionalan. Jedna od pogodnijih formula za
računanje broja e glasi

1 n (2.16)
( )
e= 1+ .
n

Prilikom korištenja ove formule povećanjem broja nnjen rezultat se postepeno

približava broju e pa će tako rezultat doseći 2,71815 odnosno točnost na prve tri decimale tek
prilikom n=10000.[4]

Slika 2.4 grafički prikaz broja i e i formule za njegovo računanje[3]

14/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

1.5. Eksponencijalne jednadžbe

Uz eksponencijalnu funkciju f (x)=a xvežu se naravno i jednadžbe i to jednadžbe oblika

a x =b vrijednosti eksponencijalne funkcije mogu biti pozitivni realni brojevi. Iako se mogu
pojavljvati u mnogim različitim a i složenim oblicima eksponencijalna jednadžba je svaka ona
jednadžba koje je moguće svesti na oblik

a x =b , b> 0 (2.17)

Najbolji način za prikaz i objašnjenje na koji se to način eksponencijalnebei bilo koje

druge jednadžbe riješavaju je taj da se pokažu primjeri riješavanja standardnih jednadžbi.

1.5.1. Primjer 1.

Za prvi primjer odabrana je jedna vrlo jednostavna jednadžba oblika

3 x−1+5 x−1=5 x −3 x+1
Kako bi se počelo s riješavanje ovakve jednadžbe prvo je potrebno razvrstati članove na
način da se s istih strana znaka jednakosti nađu potencije jednakih baza
3 x−1+3 x+1 +¿ 5 x −5 x−1
Nakon toga primjenom svojstava potencija jednadžbu je potrebno zapisati u drukčijem
obliku
3 x−1+ 9∙ 3 x−1 +¿ 5 ∙5 x−1−5 x−1
Dobiveni su jednaki eksponenti koje se mogu zbrajati
10 ∙3 x−1+ ¿ 4 ∙ 50 x−1
x−1
3 2
()5
=
5
Logaritmiranjem jednadžba se svodi na oblik
3 2
( x−1 ) ∙ log log
5 5
log 0.4
x=1+
log 0.6
x=2.79
Riješenje jednadžbe je prihvaćeno jer je riječ o pozitivnom realnom broju.

15/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

1.5.2. Primjer 2.

Za drugi primjer odabrana je malo složenija jednadžba oblika

32 x−3 ∙2 4 x−10=0.75 ∙ 12x
Za početak upotrebom svojstava eksponencijalne funkcije potrebno je rastaviti svaku od
potencija s lijeve stane jednakosti te ju pokazati kao razlomak dok je s desne strane jednakosti
potrebno decimalni broj pretvoriti u razlomak te potenciju s bazom 12 napisati kao potenciju s
bazom 2 i bazom 3
32 x 2 4 x 3 2 x x 33 ∙210
∙ = ∙2 ∙ 3 /∙ 2 x∙ x
33 210 4 2 3
Nakon toga potrebno je potencije s eksponentom x prebaciti a jednu stranu uz pomoć
množenja cijele jednadžbe
32 x 24 x 3∙ 32 ∙210
2x x
= 2
2 ∙3 2
Zbog toga što su baze jednake potencije možemo dijeliti primjenom pravila
3 x ∙ 22 x =3 4 ∙ 28
Sada s lijeve strane jednakosti eksponenti i baze su različiti kao i s desne strane
jednakosti, potrebno je dobiti ili jednake baze ili jednake eksponente kako bi se potencije mogle
međusobno množiti
x 4
3 x ( 22 ) =34 ∙ ( 22 )
Upotrebo pravila potrebno je pomnožiti potencije
12 x =124
Sada su baze s obje strane jednakosti jednake stoga se može zaključiti da su i eksponenti
jednaki
x=4
Riješenje jednadžbe je prihvaćeno jer je riječ o pozitivnom realnom broju.

16/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

1.5.3. Primjer 3.

Za posljednji primjer riješavanja eksponencijalnih jednadžbi izabrana je jednadžba

oblika
1 1 1
2 ∙9 x +3 ∙ 4 x ¿ 5∙ 6 x
Kako bi se počelo s riješavanje ovakve jednadžbe potrebno je prvo uočiti da nije
moguće zadatak riješiti na način koji je prikazivan u prošlim primjerima. U početku je potrebno
potencije prikazati kao potencije s bazom 2 i bazom 3
2 2 1 1 2
2 ∙3 x +3 ∙ 2 x =5 ∙ 2 x ∙ 3 x /: 2 x
2 1 1
x x x
2∙ 3 5 ∙2 3 ∙
2
+3= 2
x
2 2x
1

2∙
3 2x
2 () 3x
+3=5∙ 1
2x
()
3 2x 1
3
2∙ () ()
2
+3=5∙
2
x

2 1
3 3
2 ∙ ( ) −5 ∙ ( ) + 3=0
x x
2 2
1
3
Nakon ovoga može se vidjeti da je moguće uvesti supstituciju t= ( ) kako bi se ova
2
x

jednadžba svela na kvadratu jednadžbu

2 t 2−5t +3=0
Uz pomoć kalkulatora dolazi se do dva riješenja ove kvadratne jednadžbe
3
t 1 ¿ , t =1
2 2
1
3
( ) kako bi se dobilo riješenja za
Sada je potrebno svako od riješenja vratiti u izraz t=
2
x

nepoznanicu x.
Za t 1
3 1x 3
()2
=
2
Baze su jednake stoga su jednaki i eksponenti
1
=1
x
x 1=1

17/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Za t 2
3 1x
()2
=1

Broj jedan može se zapisati kao bilo koji broj nulu

3 1x 3 0
()2
=
2
1
=0/∙ x
x
1 ≠0
Ova jednadžba nema riješenja stoga jedino riješenje je
x=1

18/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2. LOGARITAMSKE FUNKCIJE

2.1. Pojam logaritma

Riječ logaritam nastala je od grčkih riječi logos što znači račun te od riječi aritmos što
znači broj. Logaritam nekog broja x, s obzirom na bazu a, je onaj broj ykojim je potrebno
potencirati bazu a, kako bi se dobio taj broj x, odnosno
y=log a x . (3.1)

Broj koji se logaritmira naziva se logaritmand a u slučaju

x=a y (3.2)

to je broj x.. Baza logaritma odnosno broj a, može biti bilo koji pozitivan broj razliit od broja 1.
U primjeni logaritama najjednostavniji za primjenu je dekadski logaritam jer je s njim moguće
vrlo jednostavno ručno računati uz primjenu već pomalo i zaboravljenjih logaritamskih tablica.
Dekadski logaritam je onaj logaritam kojemu je baza 10 odnosno a=10, a označava se
na način
y=log 10 x (3.3)

iz čega se može zaključiti da je log 100=2 jer je 102=100 . Iako se dekatski logaritam
označava y=log 10 x u praksi se baza ne piše odnosno dekadski logaritam se označava y=log xjer
je dekadski sustav standardni sustav u kojemu se najčešće računa.
Uz dekadske logaritme također se u praksi dosta koriste i prirodni logaritmi koji se lako
računaju i uz pomoć starijih kalkulatora. Prirodni logaritam je onaj logaritam čija je baza već
spomenuti broj e odosno.
a=e=2,718281 (3.4)

a označava se
y=ln x (3.5)

2.2. Graf i svojsta logaritamske funkcije

Na početku najvažnije je za reći da su eksponencijalna i logaritamska funkcija

međusobno inverzne. Sve vrijednosti eksponencijalnih funkcija pripadaju skupu pozitivnih
realnih brojeva, što znači da se mogu tražiti logaritmi samo pozitivnih brojeva. Pridruživanje
19/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

pozitivnim realnim brojevima njihovih logaritama predstavlja funkciju odnosno logaritamsku

funkciju koja se označava .
f ( x )=log a x . (3.6)

Slika 3.5 Graf funkcije f ( x )=log 2 x [3]

Ako dobro pogledamo ovaj graf možemo primjetiti kako je sukladan grafu sa slike 2.2
samo je na drugi način posložen u koordinatnome sustavu. Graf eksponencijalne funkcije nalazi
se iznad x osi, a graf logaritamske funkcije desno od y osi. Ukoliko se uzme neka točka ravnine
( x , y ) , njoj je simetrična točka( y , x ) , s obzirom na pravac y=x. Dolazi se do zaključka da
simetričnim točkama pripadaju i simetrični uređeni parovi realnih brojeva na taj način se može
objasniti sukladnost grafova eksponencijalne i logaritamske funckije

20/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Slika 3.6 Graf funkcije f ( x )=log 2 x i graf

funkcije f ( x )=2 x uz prikaz osi simetrije [3]

Slika 3.2 najbolje pokazuje inverznost eksponencijalne i logaritamske funkcije odnosno

vidimo kako se graf logaritamske funkcije može dobiti iz grafa eksponencijalne funkcije
zrcaljenjem prema pravcu y=x. Graf logaritamske funckije u slučaju a> 1imat će oblik kao na
slici 3.2.

Slika 3.7 Graf funkcije f ( x )=log 0.5 x i graf

funkcije f ( x )=0.5x uz prikaz osi simetrije [3]

Oblik grafa logaritamske funckcije u slučaju 0< a<1 uvijek će biti kao na slici 3.3 te se
može primjetiti da je os simetrije jednaka kao kod grafa u slučaju a< 1.

21/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Iz prikazanih grafova također se može zaključiti da je područje definicije

eksponencijalne funckije skup realnih brojeva, dok je skup vrijednosti eksponencijalne funckije
ograničen na skup pozitivnih realnih brojeva. Iz predhodno navedenih razloga graf
eksponencijalne funkcije uvijek nalazi iznad osi x, odnosno u I i II kvadrantu. Nadalje moguće je
zaključiti da skup vrijednosti eksponencijalne funkcije predstavlja podruje definicije
logaritamskih funkcija pa je stoga i graf logaritamske funkcije smješten desno od y osi odnosno
u I. i IV. kvadrantu. Ukoliko je baza a u eksponencijalnoj funkciji a< 1 ta funkcija će biti rastuća
a također će i odgovarajuća logaritamska funkcija biti rastuća. Ukoliko imamo slučaj da je baza a
u eksponencijalnoj funkciji 0< a<1 tada će ta funkcija biti padajuća, također će i pripadajuća
logaritamska funkcija biti padajuća.

Slika 3.8 prikaz različitih funkcija uz pomoć online alata geogebra [3]

22/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2.3. Svojstva logaritamskih funckija

Svojstva logaritamskih funkcija uglavnom su proizašla iz svojstava eksponencijalnih

funkcija koja su navedena u jednom od prijašnjih poglavlja. Logaritamska funkcija koja je
definiranja za sve pozitivne realne brojeve i čiji je skup vrijednosti skup realnih brojeva ima
slijedeća svojstva

Tablica 3.4 Svojstva logaritamske funkcije

(L1) log a ( x ∙ y )=log a x + log a y

(L2)
log a ( xy )=log x−log y
a a

(L3) log a ( x r ) =r ∙ log a x

(L4) Za svaki broj a> 0ia ≠1 vrijedi log a 1=0
(L5) a> 1i x 1 < x 2onda je log a x 1< log a x 2
0< a<1i x 1< x 2onda je log a x 1> log a x 2
(L6) Ako je log a x 1=log a x 2 onda vrijedi x 1=x 2

Navedena svojstva logaritamskih funkcija vrlo lako su dokaziva što će sada i biti
prikazano.
(L1)x i y prvo ćemo zapisati u malo drukčijem obliku x=a m , y =an. Tada je
m=log a x , n=log a y iz čega dobivamo sljedeće x ∙ y=am ∙ an=a m+n iz čega možemo zaključiti
log a ( x ∙ y )=m+n=log a x + log a y
(L2) x i y ponovno ćemo zapisati u obliku x=a m , y =an. Tada je m=log a x ,

n=log a y iz čega dobivamo sljedeće ( xy )=x : y=a : a =a

m n m−n
iz čega možemo zaključiti

log a ( x : y )=m−n=log a x−log a y

(L3) Iz osnovne veze x=a log x korištenjem svojstva eksponencijalne funkcije x r=ar log
a a x

djelovanjem logaritamske funkcije dobivamo ponovno log a x r=¿ log a ar ∙ log x =¿ r ∙ log a x ¿ ¿ a

(L4) Iz osnovne veze a 0=1i 0=log a 1

(L5) Ovo pravilo je vidljivo iz samog grafa funkcije i posljedica je stroge monotonosti
eksponencijalne funkcije y 1 < y 2 ↔ a y < a y , postavljajući y 1=log a x 1 , x 1=a y tako i za x 2 onda je
1 2

ovu relaciju moguće napisati na sljedeći način log a x 1< ¿ log a x2 ↔ x 1 < x 2 ¿

23/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2.4. Promjena baze logaritamske funkcije

Uz pomoć gotovo svakog kalkulatora danas je moguće izračunati dekadske i prirodne

logaritme svih pozitivnih realnih brojeva. Postavlja se pitanje kako izračunati odnosno kako
odrediti logaritam po nekoj drugoj bazi odgovor je vrlo jasan uz primjenu svojstava logaritamske
funkcije vrlo lako možemo prevesti bilo koji logaritam u dekadski.
Naprimjer log 7 28 prvo je potrebno označiti x=log 7 28, a prema već poznatoj definiciji
logaritma može se zaključiti 3 x =28 uz jednostavnu primjenu pravila (L3) moguće je zapisati

log 28
x ∙ log 7=¿ log 28 ¿ iz toga možemo jednostavno izvesti x= na ovaj način smo jednu
log 7
neobičnu bazu koja nam nije pogodna za računanje vrlo brzo prebacili na dekadsku bazu.
Također postoji i veza logaritama po različitim bazama ukoliko je baza a broj veći od
nule i različit jedan te ukoliko je x bilo koji pozitivan broj tada vrijedi ovaj identitet

log b x (3.7)
log a x=
log b a

2.5. Prirodni logritam

U praktičnoj primjeni logaritamskih funkcija prvo mjesto zauzima primjena funkcija s

bazom e. Takva funkcija ima i svoje zasebno ime i naziva se prirodni logaritam. Uz svoje
posebno ime također ima i svoju posebnu oznaku

log e x=ln x . (3.7)

Oznaka ln potječe od latinskog naziva ove funckije logaritmus naturalis što znači
prirodnu logaritam. Funkcija prirodnog logaritma je izverzna eksponencijalnoj funkciji e x .
Važnost ove funkcije najbolje se može vidjeti u širini njene primjene u praksi te njenoj
zastupljenosti u raznim formulama kod obrade materijala deformiranjem za računanje nastalih
deformacija produljenja itd. Također ova funkcija svoju primjenu nalazi u termodinamici pri
određivanju vremena hlađenja i ugrijavanja itd.

24/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2.6. Logaritamska skala

Najčešće se grafički prikaz određenih podataka prikazuju na način da im se pridruže

određene točke na pravcu. Pri takvome prikazu skala najčešće bude linearna ali takva skala u
nekim slučajevima nije prikladna odnosno linerna skala u nekim slučajevima bude nepraktična
za prikaz nekih određenih podataka u takvim slučajevima potrebno je koristit neku drugu skalu.
Jedna od također često korištenih skala je logaritamska skala koju najjednostavnije
možemo dobiti iz linearne skale tako da svakom broj a linearne skale pridružimo broj 10btako će
na mjestu gdje bi u linearnoj skali bio broj 1 biti broj 10 1, gdje bi inače bio broj 2 biti broj 10 2
što se može i vidjeti na slici

Slika 3.9 logaritamska skala [1]

Jedna od poznatijih skala koja je logaritamska je richterova skala za snagu potresa na

kojoj povećanje snage potresa za jedan richter znači 10 puta jači potres.
Logaritamska skala se također često koristi i za prikaz vremena u mnogim dijagramima
temperatura vrijeme za prikaz temperaturih transformacija materijala tijekom toplinske obradbe
na raznim temperaturama u određenim vremenskim ciklusima. [1]

Slika 3.10 dijagram kontinuirane temperaturne transformacije za čelik [5]

25/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2.7. Logaritamske jednadžbe

Uz već navedenu logaritamsku funkciju f ( x )=log a x veže se i logaritamska jednadžba

koja je oblika log a x=b . Skup svih vrijednosti logaritamske funkcije je skup realnih brojeva te
zbog toga ta jednadžba ima riješenja za bilo koji realni broj b. Stoga jednadžba koja može biti
svedena na sljedeći oblik naziva se logaritamskom jednadžbom
log a x=b ,b ∈ R (3.8)

Najbolji način za prikaz i objašnjenje na koji se to način logaritamske i bilo koje druge
jednadžbe riješavaju je taj da se pokažu primjeri riješavanja standardnih jednadžbi. [1]

2.7.1. Primjer 1.

Za prvi primjer odabrana je jedna jednostavna jednadžba oblika log x +log ( x−3 )=1
koja se riješava na sljedeći način
Uz pomoć primjene svojstava logaritamske funkcije ovu logaritamsku jednadžbu
potrebno je svesti na običnu kvadratnu jednadžbu antilogaritmiranjem.
log x +log ( x−3 )=1
log [ x ( x−3 ) ]=log 10
x ( x−3 )=10
x 2−3 x=10
Nakon što je logaritamska jednadžba svedena na kvadratnu uz pomoć kalkulatora dolazi
se do dva moguća riješenja x 1=5 , x2 =−2 no zbog toga što logaritamska funkcija za riješenje
x 2=−2 nije definirana ostaje samo jedno riješenje x=5

26/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2.7.2. Primjer 2.

Za drugi primjer logaritamske jednadžbe izabran je malo složeniji primjer iako se i dalje
riješenje dobiva uz pomoć svođenja na kvadratnu jednadžbu ovaj zadatak je malo složeniji.
log 2 ( 2 x −3 )=2−x
Prvo je potrebno postaviti uvijet 2 x −3>0 jer je vrijednost logaritamske funkcije
definirana za sve pozitivne realne brojeve
Uz korištenje pravila jednostavno objašnjenog „sredina jednako početak na kraj“ odnosno u
slučaju log a x= y , x=a y
2 x −3=22− x
x 22 x
2 −3= x /∙2
2
2
( 2 x ) −3 ∙2 x =4
Da bi se ova jednadžba potpuno svela na kvadratnu potrebno je definirati 2 x =t
t 2−3 t=4
t 2−3 t−4=0
Uz pomoć kalkulatora dolazi se do dva riješenja jednadžbe dva riješenja
t 1=−1 ,t 2=4
Sada je potrebno ta riješenja uvrstiti natrag u izraz 2 x =t
2 x =−1 ,2 x =4
Kao što se može vidjeti prva jednadžba nema riješenja jer potencije eksponencijalne
funkcije nikada ne može biti negativna stoga ostaje jedino
2 x =4
2 x =22
x=2
Ostaje još provjera zadovoljava li ovo riješenje gore navedeni uvijet stoga ćemo ovo
riješenje uvrstiti u izraz 2 x −3>022−3> 01>0
Uvijet je zadovoljen stoga se može zaključiti da je riješenje jednadžbe x=2[1]

27/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

2.7.3. Primjer 3.

Za posljednji primjer logaritamske jednadžbe izabran je sustav dvije jednadžbe s dvije

nepoznanice.
2 x−2 ∙5 y+1=200
{log 1 ( x− y )=−2
2

Prvo je potrebno dobro pogledati obje jednadžbe i uočiti iz koje jednadžbe je

jednostavnije izraziti jednu nepoznanicu. Iz druge jednadžbe je moguće izraziti nepoznanicu.
log 1 ( x− y )=−2
2

1 −2
x− y =
2
x− y =4
x= y + 4
Uz ovo postoji i uvijet da x− y >0
Nakon što je izražena jedna nepoznanica potrebno ju je uvrstiti u prvu jednadžbu.
2 x−2 ∙5 y+1=200
2 y+ 4−2 ∙ 5 y +1=200
2 y+ 2 ∙ 5 y+1=200
2 y ∙22 ∙5 y ∙ 5=200
10 y ∙20=200/:20
10 y =10
y=1
Dobiveno je riješenje nepoznanice y koje je potrebno vratiti u jednadžbu.
x= y + 4
x=5
Nakon što su poznata riješenja obje nepoznanice potrebno je još provjeriti ispunjavaju li
ta riješenja uvijet logaritamske jednadžbe. Ovaj par riješenja zadovoljava uvijete što se može
zaključiti i bez provjere.[1]

28/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

3. PRIMJENA U STROJARSTVU

3.1. Intenzitet zvuka

Intenzitet zvuka predstavlja energiju koju zvučni val prenese u jedinici vremena
kroz jediničnu površinu okomitu na smjer širenja zvuka, tj. omjer zvučne snage i površine.
Inzitet zvuka od I 0=10−12 W/m2 predstavlja prag čujnosti i s njim se uspoređuju
ostali intenziteti. Na pragu boli su intenziteti od oko 10 W/m 2. Omjer između intenziteta
najjačeg i najslabijeg zvuka je 1013 pa je puno jednostavnije i pogodnije računati s
logaritmima omjera intenziteta nego samim intenzitetima. Zbog toga se uveo novi pojam,
pojam razine zvuka L koju je moguće izraziti uz pomoć slijedeće formule [6]
I (4.1)
L=10 ∙ log
I0

Gdje je
L-razina zvuka
I-Intenzitet zvuka
I 0-prag čujnosti

3.1.1. Primjer 1.

Zadatak glasi dva zvučna vala imaju intenzitete 10 μW/m2 i 500 μW/m2. Za koliko
je decibela razina zvuka jednog vala viša od razine zvuka drugog vala?
Potrebno je prvo primjeniti formule za razinu zvuka i svojstva logaritamske funkcije
I1
L1=10 ∙ log ( )
I0
=10 ∙ ( log I 1−log I 0 )

I2
L2=10 ∙ log ( )
I0
=10 ∙ ( log I 2−log I 0 )

Potrebno je odrediti razliku ove dvije razine odnosno L2−L1

L2−L1=10 ∙ ( log I 1 −log I 2 )
I2 500
10 ∙ log
I1
=10 ∙ log ( )
10
=10 log50=17 dB

Razlika između ova dva zvučna vala iznosi samo 17 dB [6]

29/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

3.2. Taylorova jednadžba

Još jedan od primjera primjene eksponencijalne a samim time i logaritamske funkcije je

u određivanju postojanosti alata pri pri strojnoj obradi. Taylorova jednadžba govori o utjecaju
brzine rezanja v c na postojanost alata.
v c ∙T m =CT (4.2)

Gdje je
v c- brzina rezanja
T - postojanost odnosno vijek trajanja alata
m- eksponent taylorove jednadžbe
C T - taylorova konstanta [7]

3.2.1. Primjer 1.

.
Pitanje glasi ukoliko povećamo brzinu rezanja za 15% koliko će se smanjiti postojanost alata s
time da m iznosi 0.2
S obzirom da je C T konstanta, ove vrijednosti mogu se izjednačiti
v c1 ∙T 1m=v c ∙ T 2m
2

A to se može napisati i u obliku

v c1 T 2m
=
v c2 T 1m

Poznato je da
v c2=1.15 ∙ v c1
Nakon uvrštavanja svega što je poznato dobiva se jednadžba
v c1 T 20.2
=
1.15∙ v c1 T 10.2

U prvom razlomku v c1 i v c1se krate

1 T 20.2
= 0.2 /∙ T 10.2
1.15 T 1
1 1
1
∙T 5 =T 25 ¿5
1.15 1
0.496 ∙ T 1=T 2

30/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

Iz završne jednadžbe može se zaključiti da će se postojanost alata T smanjiti približno

za 50% [7]

3.2.2. Primjer 2.

U ovome primjeru slučaj je malo drukčiji pitanje glasi koliko je potrebno smanjiti
brzinu rezanja da bi se postojanost alata povećala 5 puta m i dalje iznosi 0.2
S obzirom da je C T konstanta, ove vrijednosti mogu se izjednačiti
v c1 ∙T 1m=v c ∙ T 2m
2

A to se može napisati i u obliku

v c1 T 2m
=
v c2 T 1m

Poznato je
m
T 2 =¿
v c1
=¿ ¿
v c2
Primjenom pravila eksponencijalne funkcije ( a ∙ b ) x =a x +b x
v c1 1.32 ∙T 10.2
= 0.2
v c2 T1

U drugom razlomku T 10.2 i T 10.2 se krate

v c1 1.32
=
v c2 1
Unakrsnim množenjem dolazi se do sljedećeg
v c1=v c ∙ 1.32
2

Iz dobivene jednadžbe može se zaključiti da bi se postojanost alata povećala 4 puta

potrebno je brzinu smanjiti za 32% [7]

31/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

32/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

4. ZAKLJUČAK

Jedna od najbitinijih stvari u matematici ali i strojarstvu je riješavanje jednadžbi

odnosno otkrivanje nepoznatoga iz onoga što je poznato. Eksponencijalna i logaritamska
funkcija samo su dvije od mnogih funkcija te predstavljaju jedan od alata za riješavanje
jednadžbi s nepoznanicom koja se nalazi u eksponentu neke potencije, u bazi logaritma ili u
logaritmandu. Upotreba ovih funkcija u kombinaciji s upotrebom kalkulatora omogućila je
gotovo svima jednostavno računanje nekih jednadžbi koje bi znanstvenici morali tjednima
računati.
Napredak u razvoju astronomije, biologije, fizike, navigacije, geodezije, strojarstva i
mnogih drugih znanosti omogućen je upravo otkrićem razvojem i primjenom logaritamske i
eksponencijalne funkcije te današnja moderna znanost posebno u navedenim područjima je
praktički ne zamisliva.

33/33
Mihael Srbalj : Eksponencijalne i logaritamske funkcije Završni rad

5. LITERATURA

[1] Dakić, B., Elezović, N. Matematika 2, 2. Dio, Element, Zagreb

[2] Pavković, B., Veljan, D. Elementarna matematika, Školska knjiga, Zagreb
[3] https://www.geogebra.org/search/logaritamska%20funkcija (15.7.2020)
[4] http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/MIK25.pdf (20.7.2020)
[5] Wikipedia
[6] https://www.profil-klett.hr/datoteke/ucenje-na-daljinu/pdf/fizika%20-prirucnik.pdf
(20.7.2020)
[7] Osobne zabilješke s predavanja

34/33