SVJETLOTEHNIKE VELIINE I JEDINICE

Prof.dr.sc. Slavko Krajcar Aljoa ribar, dipl.ing. OSRAM d.o.o.

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Osnovne svjetlotehnike veliine

Svjetlosni tok Svjetlosni tok je koliina svjetla koju emitira izvor svjetla. Mjerna jedinica: 1 Lumen (lm) Jakost svjetlosti Jakost svjetlosti predstavlja svjetlosni tok u odreenom smjeru. Mjerna jedinica: 1 Candela (cd)

Rasvijetljenost Prosjena rasvijetljenost neke povrine je svjetlosni tok po jedinici povrine: Lux = Lumen/m2

Luminancija Luminancija pokazuje utjecaj svjetline neke plohe koju vidi oko. Mjerna jedinica: Candela /m2 (cd/m2)

IZVORI SVJETLOSTI
Prof.dr.sc. Slavko Krajcar Aljoa ribar, dipl.ing. OSRAM d.o.o.

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Podjela i svojstva
Izvore svjetlosti prvenstveno dijelimo prema nainu generiranja svjetlosti principom termikog zraenja (arulje sa arnom niti) i principom luminiscencije (arulje na izboj).
Termiko zraenje Elektrino zraenje Luminiscencija

sunce Prirodni izvori svjetla

standardna arulja halogena arulja

krijesnica

grom
ivina arulja metalhalogena arulja natrijeva arulja

dioda

Umjetni izvori svjetla

arulja s mjeanim svjetlom

fluorescentne cijevi

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Generiranje svjetlosti
Postoje dva naina generiranja umjetnog svjetla: termiko zraenje i luminiscentno zraenje. Ova dva principa ine osnovu podjele izvora svjetlosti.
Izvori svjetla arulje s krutinom
Luminiscentno zraenje Termiko zraenje

arulje na izboj
Tinjavi izboj Izboj s lukom

Halogene arulje Standardne arulje

Halogene arulje na mreni napon

Visokotlane arulje na izboj

ivine arulje

Niskotlane arulje na izboj

Fluorescentne cijevi

LED Laser Izotopna arulja Elektro luminiscencija Foto luminiscencija Radio luminiscencija Kemo luminiscencija Bio luminiscencija Tribo luminiscencija Visokotlane natrijeve arulje Niskotlane natrijeve arulje Niskonaponske halogene arulje Metalhalogene arulje Fluokompaktne arulje

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Generiranje svjetlosti
Svjetlosno zraenje koje se ne zasniva na termikom zraenju naziva se luminiscentno zraenje. Luminiscentno zraenje nastaje kada elektroni prelaze iz jedne energetske razine u drugu. Potrebnu energiju za luminiscenciju mogue je dovesti iz razliitih izvora:
Oznaka Elektro luminiscencija Foto luminiscencija Kemo i bio luminiscencija Tribo luminiscencija Termo luminiscencija Radio luminiscencija Energija Elektrina energija Elektromagnetsko zraenje Energija kemijske reakcije Mehanika energija Toplinska energija Radioaktivnost Primjer Izboj u plinu, pn - prijelaz UV konverzija s luminiscentnim materijalima Gorenje, oksidacija, enzimske reakcije Svjetlosni efekti u kristalima Svjetlosni efekti u kristalima Aurora Borealis

Visokotlane arulje na izboj su prema tome izvori luminiscentnog zraenja gdje se potrebna izlazna energija dobiva tokom elektrine struje. Za razliku od njih, luminiscencija fluorescentnih arulja dolazi od energije zraenja (UV zraenja).

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Management Summary

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Fluorescentne cijevi
Fluorescentne cijevi proizvode skoro 2/3 ukupnog umjetnog svjetla u Europi. Svjetlo fluorescentnih cijevi je:
Jednoliko Ekonomino Dugotrajno

ali nije tokasto

Prosjean vijek trajanja izvora svjetla je period nakon kojeg 50% izvora svjetlosti radi. Koristan vijek trajanja izvora svjetla je period nakon kojeg rasvjetni sustav daje 80% poetnog (nazivnog) svjetlosnog toka.

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Fluorescentna cijev - primjena

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Fluorescentna cijev - primjena

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Fluorescentna cijev - primjena

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

arulje na izboj u plinu

Kod arulja na izboj svjetlost se generira principom luminiscentnog zraenja. Elektrini izboj deava se u cijevi napunjenoj plinom ili parama zbog djelovanja elektrinog polja izmeu dvije elektrode. Pri tome u plinu, koji prije dovoenja napona na elektrode nije vodljiv, nastaju slobodni nositelji u obliku iona i elektrona. Slobodni elektroni, pod djelovanjem elektrinog polja, mogu s atomima plina izazvati sljedee vrste sudara:
mala brzina elektrona (elastini sudar) elektron se u sudaru s atomom plina samo reflektira uz neznatni gubitak energije (koja se pretvara u toplinu) srednja i visoka brzina (uzbudni sudar) elektron podie energiju atoma plina na viu razinu, pri emu atom nakon kraeg vremena zrai jedan foton. vrlo visoka brzina (ionizirajui sudar) elektron izbacuje iz atoma plina elektron, ime atom prelazi u pozitivni ion. Tako nastaju pozitivni i negativni nosioci, te raste struja.
Izboj kod visokotlane arulje na izboj Izboj kod fluorescentne cijevi

Prednosti pred izvorima svjetlosti sa arnom niti su: vea svjetlosna iskoristivost (do 180 lm/W) dulji vijek trajanja (do 20.000 sati) veliki svjetlosni tok (do 320.000 lm)

Bez ogranienja struje razvio bi se lavinski efekt, pa se koriste ograniivai struje (prigunice). Prigunice su induktiviteti koji se spajaju u seriju s izvorom svjetlosti. Suvremeni rasvjetni sustavi sve vie koriste i elektronike prigunice.

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Generiranje svjetlosti
Atom plina ili metalne pare sastoji se od jezgre i nekoliko elektrona koji putuju po tono utvrenim stazama (energetske razine). Kada je atom plina pogoen sa slobodnim elektronom ili ionom tada dolazi do skakanja elektrona u atomu na viu energetsku razinu, na kojoj se kratko zadrava. Pri povratku na niu energetsku razinu emitira se elektromagnetska energija u obliku svjetlosnog kvanta fotona. Energija fotona jednaka je razlici energetskih razina. U luminiscentnom zraenju postoji samo zraenje odreene energije i odreene valne duljine, koje ovisi o kemijskom sastavu tvari. Luminiscentno zraenje ima diskretni spektar.
Svjetlo Fosfor
Vidljiva svjetlost

UV zraenje

K Atomska jezgra H Elektron u nioj orbiti e- - Uzbudni elektron A* Uzbueni elektron u vioj orbiti R Emitirano zraenje pri prelasku A* u niu orbitu

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

arulja na izboj u plinu

Fluorescentne arulje pripadaju grupi niskotlanih izvora na izboj. Svjetlost se generira izbojem u ivinim parama visoke luminoznosti, pri emu se stvara uglavnom nevidljivo UV zraenje, koje se fosfornim slojem na unutranjoj stjenki cijevi pretvara u vidljivo svjetlo. Ovaj princip generiranja svjetla naziva se foto-luminiscencija.

Spektar zraenja koji daje fluorescentna cijev je sloeni, a uporabom razliitih fluorescentnih materija mogue je dobiti drukije karakteristike temperature boje, faktora uzvrata i svjetlosne iskoristivosti. Postoje i okrugle i fluorescentne cijevi U-oblika. Promjer cijevi smanjuje se, ime se postie vea iskoristivost svjetlosnog sustava (izvor svjetlosti je blii tokastom). Danas se najee koriste cijevi promjera 26 mm (T8 8/8), a fluocijevi nove generacije imaju promjer od 16 mm (T5). Postoje i 38 mm (T12) i 7 mm (T2) fluocijevi. Kao i sve arulje na izboj, fluorescentne cijevi ne mogu se prikljuiti direktno na mreni napon, ve trebaju prigunicu, te starter (pri paljenju trebaju vii napon nego u pogonu).

Dnevno svjetlo 6000 K, Ra=95

Toplo bijela boja 3100 K, Ra=85

Interna 2700 K, Ra=85

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Fluorescentna cijev elementi proizvodnog procesa

1 2 3 4-7 8 9 Valjanje i rezanje staklene cijevi Dodavanje fluorescentnog omotaa Pumice i strujne uvodnice Montaa podnoja i elektroda Montaa u cijev Vakumiranje cijevi, punjenje plinom i ivom, zatvaranje, montaa podnoja Gotova fluorescentna cijev

10

http://www.youtube.com/watch?v=YwsD vINxA84

7 10

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

arulje na izboj u plinu

Svjetlosni tok s vremenom opada (zbog pada iskoristivosti fluorescentnog sloja i troenja elektrode), to se moe poboljati uporabom elektronikih predspojnih naprava. Vijek trajanja fluorescentnih cijevi ovisi o:
periodu paljenja/gaenja predspojnim napravama koritenom fluorescentnom materijalu

Vijek trajanja [%] 140 120 100 80 1h 60 40 20 0 45 min 5 min 3 5 10 15 20 Period paljenja/gaenja [h] 24 3h 8h

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

arulje na izboj u plinu

Temperatura okoline

Svjetlosni tok fluorescentne cijevi ovisan je o temperaturi okoline. Postoje specijalne izvedbe za uporabu na niskim temperaturama.

Energetska bilanca fluorescentne cijevi

Grla za fluorescentne cijevi

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

arulje na izboj u plinu

Osnovne karakteristike fluorescentnih cijevi

Opis i oznaka

Svj. tok (lm)

Svj. iskoristivost (lm/W) 79

Temp. boje (K) 4.000

Uzvrat boje Luminancija (cd/cm2) 2B (65) 0,86

Dimenzije

Standard 36W/640 standardna izvedba koristi halofosfatni omota LUMILUX 36W/840 izvedba s poboljanom iskoristivou i uzvratom boja koristi tri-fosforni omota LUMILUX 36W/954 izvedba s jako dobrim uzvratom boja koristi pet-fosforni omota FH 35/840 nova generacija T5 maksimalna iskoristivost FQ 39/840 nova generacija T5 minimalne dimenzije

2.850

1200 mm, =26mm 1200 mm, =26mm 1200 mm, =26mm 1450 mm, =16mm 850 mm, =16mm

3.350

93

4.000

1B (85)

1,20

2.350

65

5.400

1A (98)

0,60

3.650

104

4.000

1B (85)

1,70

3.500

90

4.000

1B (85)

2,70

Okrugla fluocijev

Fluocijev U oblika

Fluocijev

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010 LUMINISCENCIJA Fotoluminiscencija

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Izboj u plinu - pri izboju u plinu, koje nastaje zbog djelovanja elektrinog polja, mogue je dobiti i zraenje u vidljivom dijelu spektra (npr. ivine arulje, natrijeve arulje, metalhalogene arulje) Fluorescencija - kod fluorescentnih cijevi i fluokompaktnih arulja, pri izboju u ivinom plinu generira se gotovo isljuivo UV zraenje, koje se pretvara u vidljivo zraenje fosfornim omotaem koji je naneen na unutranjost staklene cijevi. Budui da ovo zraenje traje samo dok traje pobuda, govorimo o fluorescenciji. Danas se najvie koriste kalcij halofosfatni fosfori u kombinaciji s fosforima koji se aktiviraju elementima rijetkih zemalja. Fosforescencija - kod nekih fluorescentnih materijala elektroni mogu ostati u metastabilnom uzbuenom stanju kroz neki period koji traje od milisekunda do dana. Nakon prelaska iz tog stanja oni emitiraju svjetlost. Ova pojava naziva se fosforescencija. Za prelazak iz metastabilnog stanja u stanje u kojem se emitira svjetlost potrebna je dodatna energija, koja se obino dobiva IR zraenjem (toplinom). Kratkotrajna fosforescencija se koristi kod fluorescentnih cijevi, kako bi se smanjio utjecaj treptanja zbog pogona na izmjenini napon.

Elektroluminiscencija
Odreeni materijali pretvaraju elektrinu energiju direktno u svjetlo, bez izboja u plinu (npr. LED)

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Fluokompaktne arulje

Fluokompaktne arulje su zapravo savinute fluorescentne cijevi, ime se postiu manje ukupne dimenzije izvora svjetlosti, dok se zadravaju sve karakteristike rada fluorescentnih cijevi (zbog toga i naziv - Compact Fluorescent Lamps - CFL). Fluokompaktne arulje pripadaju grupi niskotlanih arulja na izboj, pri emu se svjetlost generira principom fotoluminiscencije. Izboj se deava izmeu elektroda u ivinim parama, pri tlaku od cca 1,07 Pa (tlak para tekue ive pri temperaturi od 40C. Tlak bitno ovisi o najnioj temperaturi u cijevi (cold spot) , gdje se kondenzira tekua iva koja nije u plinovitom stanju. Osim ive u punjenju se obino nalazi i neki inertni plin, kao pomo pri startanju (argon, kripton, neon, ksenon, ...). Koliina ive se bitno smanjuje, i iznosi 5-10 mg u kvalitetnijim cijevima. Kao i veina arulja na izboj, fluokompaktne arulje moraju u pogonu imati, u seriju spojenu, napravu za ograniavanje struje. Ova predspojna naprava, koja se naziva prigunica, ograniava pogonsku struju na vrijednost za koju je arulja napravljena, te osigurava potreban startni i pogonski napon.

Temperaturu boje svjetla koju daju fluokompaktne arulje mogue je kontrolirati fosfornim omotaem, kao i kod fluorescentnih cijevi. Standardno se koriste trokomponentni fosfori. Zahvaljujui svojim kompaktnim dimenzijama fluokompaktne arulje razvijene su prvenstveno kao zamjena za standardne arulje snage 25-100W, ali se zahvaljujui konstantnom razvoju njihovo podruje primjene znatno proirilo, te danas predstavljaju jedan od najpopularnijih izvora svjetlosti, budui da spajaju visoku iskoristivost fluorescentnih cijevi i kompaktne dimenzije. Fluokompaktne arulje proizvode se u snagama od 3 -57W. Postoje izvedbe s integriranom elektronikom prigunicom i standardnim grlom E27 i E14, koje mogu zamijeniti gotovo svaku standardnu arulju, ostvarujui pri tome utedu energije od gotovo 80%. Za ovakvu izvedbu fluokompaktnih arulja koristi se naziv - tedne arulje.

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

tedna arulja fluokompaktna arulja s integriranom el. prigunicom

Visokokvalitetni LUMILUX fosfor za vrlo dobar uzvrat boje

Start s predgrijavanjem bez terptanja za veliki broj ukljuivanja

prigunica za izuzetnu trajnost i utedu energije Filter kondenzator za miran rad

Optimalno ogranienje radio smetnji Visokokvalitetno plastino kuite za termiku otpornost Mogui DC pogon

15 x 1000 h

15 000 h

25 W 40 W 60 W 75 W 100 W 120 W

5W 7W 11 W 15 W 20 W 23 W

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010 Fluokompaktne arulje pogonske karakteristike

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Vijek trajanja fluorescentnih i fluokompaktnih arulja odreen je gubitkom emisijskog sloja na elektrodama (zbog toga dolazi do zatamnjenja rubova fluocijevi pri kraju ivotnog vijeka) do kojeg dolazi pri svakom paljenju, ali i normalnim pogonom. Elektronike predspojne naprave s predgrijavanjem elektroda znatno produljuju njihov vijek trajanja, budui da zagrijavaju elektrode, ime povisuju njihov otpor (otpor wolframove niti ima pozitivan temp. koeficijent) i time smanjuju startnu struju, odnosno gubitak emisijskog sloja pri startanju. Vijek trajanja standardnih fluorescentnih cijevi s magnetskom predspojnom napravom iznosi 8.000 sati, a s elektronikom predspojnom napravom i trokomponentnim fosforom produuje se i do 20.000 sati. Svjetlosni tok fluorescentnih i fluokompaktnih arulja se smanjue tijekom koritenja zbog fotokemijske degradacije fosfornog omotaa i sklupljanja naslaga unutar cijevi koje apsorbiraju svjetlo. Koritenjem kvalitetnih fosfora i elektronikih predspojnih naprava mogue je postii odravanje svjetlosnog toka id o 92% nakon 20.000 sati uporabe. Fluokompaktne arulje su jo osjetljivije na radnu temperaturu od fluorescentnih cijevi, te postoje i specijalne izvedbe koje koriste amalgam umjesto ive, kako bi postigli manju ovisnost svjetlosnog toka o temperaturi, to je pogotovo primjetno kod svjetiljaka manjih dimenzija. Iskoristivost fluorescentnih/fluokompaktnih arulja bitno se poboljava uporabom elektronikih predspojnih naprava koje rade na vioj frekvenciji (obino 20-30 kHz), zbog smanjenih gubitaka anode. Zbog toga arulje s elektronikim prigunicama obino rade s manjom snagom, uz isti svjetlosni tok.

Elektromagnetske smetnje (radio smetnje) Izboj u ivi stvara i elektromagnetsko zraenje, koje se mora smanjiti odgovarajuim filterima (kondenzatorima) i dizajnom smae svjetiljke. Zbog toga je definiran cije niz standarda i propisa koji moraju zadovoljavati svjetiljke.

Rel. svjetlosni tok ovisno o frekvenciji (kHz)

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Predspojne naprave
Predspojne naprave prvenstveno slue za ograniavanje struje, zbog negativne U-I karakteristike arulja na izboj. Uz to predspojna naprava osigurava i dovoljan napon za poetak izboja u plinu. Budui da predspojna naprava osigurava pogonske uvjete arulje na izboj, potrebno je da njene karakteristika odgovaraju izvoru svjetlosti, inae moe doi do velikih odstupanja svjetlosnih karakteristika i vijeka trajanja izvora svjetlosti. Predspojne naprave uvije troe elektrinu energiju, te smanjuju iskoristivost kompletnog sustava. Starter Start fluorescentnih cijevi deava se u dvije faze: elektrode trebaju biti dovoljno ugrijane da ponu emitirati elektrone i mora postojati dovoljno veliko elektrino polje izmeu elektroda da se ionizira plinsko punjenje i da doe do izboja. Za startanje fluorescentnih cijevi i fluokompaktnih arulja koje koriste vanjski startni element koristi se starter, koji se spaja izmeu elektroda. Zahvaljujui bimetalnom kontaktu, on osigurava predgrijavanje elektroda i postie dovoljno veliki naponski impuls (300 - 800 V) za poetni izboj.

Prigunica Slui za ograniavanje struje, te moe biti magnetska ili elektronika (objedinjuje i funkciju startera). Sustav s magnetskom prigunicom predstavlja induktivni teret, te se uvijek koristi kompenzacijski kondenzator. Zbog relativno visokih gubitaka u magnetskim prigunicama (i do 25%), te niz drugih prednosti, sve vie se koriste elektronike predspojne naprave. Elektronike predspojne naprave omoguuju i regulaciju (nije mogue samo smanjiti napon kao kod arulja sa arnom niti, budui bi to prekinulo izboj).

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Spojevi fluorescentnih i fluokompaktnih arulja

Kapacitivni spoj

Duo spoj

Neon
Fluorescentne cijevi i fluokompaktne arulje koriste tople elektrode, koje su obino napravljene od wolframove ice. Za razliku od njih, neonske cijevi koriste tinjajue elektrode (hladne elektrode) koje koriste jako male struje (rade na povienom naponu, a za start trebaju do 15 kV). Neonske cijevi ne koriste fosforni omota na staklu, ve se dodatkom ive ili argona (plava boja) ili obojenim staklom mijenja boja neona (koji je u osnovi crven). Neonske cijevi koriste se prvenstveno za razliite efekte (reklame, ...), ali zbog dodatnog transformatora predstavljau relativno skupi sustav, koji se sve vie mijenja fluorescentnim cijevima, svjetlovodima ili LED sustavima.

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Visokotlane arulje na izboj

Ova grupa izvora svjetlosti obuhvaa skupinu arulja na izboj - ivine arulje, metalhalogene arulje i visoktlane natrijeve arulje. Izboj u plinu deava se u iku, izmeu elektroda. iak uvijek sadri neki startni plin, koji se lagano ionizira i neki element koji isprava pri izboju, i pri tome stvara karakteristino svjetlo. Tako ivine arulje koriste ivu, natrijeve natrij, a metalhalogene arulje mjeavinu natrija, skandija, tulija, holmija i disprozija. iak se radi od kvarcnog stakla ili specijalne keramike. Ziak se obino nalazi unutar zatitnog balona, koji titi iak i elektrine kontakte od vanjskih utjecaja. Osima toga, vanjski balon slui i kao zatita od UV zraenja, esto ima i sloj difuznog materijala, koji smanjuje bljetanje samog izvora. Kod ivinih arulja, vanjski balon sadri i sloj fosfora, koji slui za pretvaranje dijela UV zraenja u vidljivu svjetlost. Takoer, vanjski balon moe sadravati i ureaj za proiavanje atmosfere unutar balona (obino vakum) koji se naziva geter. Zbog razliitiih principa generiranja svjetla, visokotlane arulje na izboj imaju bitno razliite karakteristike. Visokotlane arulje na izboj koriste razliita grla.

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

ivina arulja (HQL)

ivine arulje su najstarije arulje na izboj. Svjetlost generiraju izbojem u ivinim parama, koji poinje isparavati nakon to se pojavi poetni izboj u argonu. Pogonski tlak iznosi od 200 - 400 kPa, i bitno utjee na karakteristike spektra zraenja, koji je uglavnom u hladnijem podruju (4000 K), te ostvaruje iskoristivost do 60 lm/W. Faktor uzvrata boje je kategorije 3. Start se postie pomou startne elektrode (SE), a za pogon je potreban prigunica. Postupak paljenja traje od 3-6 min, a ponovnog paljenja na toplo 5-10 min. Prosjean vijek trajanja je 16.000 sati. Ne preporua se za nove instalacije, zbog velike koliine ive bit e zabranjena u EU, ve je zabranjena u SAD. Primjene: javna rasvjeta i ind. rasvjeta Snaga: 50-1000W, 230V
UN

Fosfor

Dodatni filter za poboljanje uzvrata boje

SE

Hladno bijela boja

Prigunica

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Pogonske karakteristike ivine arulje

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

arulja s mjeanim svjetlom (HWL)

arulja sa mjeanim svjetlom je u principu ivina arulja, u kojoj arna nit koja je dodana u seriju glumi ulogu prigunice. Postie se neto toplija temperatura boje (3.800 K) i poboljani faktor uzvrata boje (kategorija 2B), kao rezultat djelovanja arne niti, ali se iskoristivost smanjuje na 20-30 lm/W. Proizvodi se u snagama 160W - 500W, i prvenstveno se koristi kao zamjena za velike arulje sa arnom niti, gdje donose utede energije do 30%. Postupak paljenja traje do 2 min, a ponovnog paljenja na toplo 3-5 min. Kao i ivine arulje, koriste se sve manje. SR SE

Fosfor
PE P

arna nit

UN

PE: SE: SR: P:

Pogonska elektroda Starna elektroda Startni otpor Prigunica

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Metalhalogena arulja (HQI/HCI)

Koriste slian princip kao i ivine arulje, s tim da kao dodatak ivinom punjenju koriste razliite metal halogenide kao dodatak. Metalhalogenidi se raspadaju pri viim temperaturama, nakon ega metali generiraju vidljivo zraenje kompletnog spektra. Pribliavanjem hladnijoj stijenci balona, oni ponovno rekombiniraju i ciklus se ponavlja. Tlak plina je 400 kPa - 2 hPa. Dodatkom metalhalogenida postie se puno kvalitetnije svjetlo (uzvrat boje 1A) i via iskoristivost (do 120 lm/W). Kombiniranjem razliitih metala mogue je dobiti i razliite temperature boja - od 3.000 K do 6.500 K. Proizvode se u snagama od 35W - 3500 W, sa izuzetno irokim podrujem primjene (od unutarnje do javne rasvjete, foto rasvjete, efekt rasvjete do auto rasvjete). Za pogon trebaju poseban visokonaponski startni element (propaljiva) koji daje potreban naponski impuls od 3-6 kV. Postupak paljenja traje do 3 min, a ponovnog paljenja na toplo 5-20 min. Kod specijalnih izvedbi mogue je postii trenutan start na toplo uz odgovarajui propaljiva (naponi i do 40 kV) Elektrode Hg* Hal* Hal iak Propaljiva Me* Me
400 500 600 700 nm

Me+

Mo-folije

Me1Me2Hal

Tl
MeHal

Prigunica

Dy, Ho, Tm, Sn Talij Natrij Litij Indij

Arena Zagreb (built for World handball championship in

ARENA sportska dvorana

Autori: UPI-2M : Alan Leo Pletina d.i.a., Berislav Medi d.i.g.,Tamara Bri-Stanti d.i.a. 1st place award for Structural design at world festival of architecture in Barcelona 2009.

Sportska dvorana Vinjik Zadar

Dubrovnik aerodrom

Stadion Kantrida, Rijeka

Nikola Tesla memorijalni park, Smiljan

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Metalhalogena arulja (HQI/HCI) Pogonske karakteristike

Toplija temp. boje 3100 K

Hladnija temp. boje 4200 K

Najhladnija temp. boje 6500 K

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Natrijeve arulje (NAV)

Kod natrijevih arulja izboj se dogaa u natrijevim parama uz dodatak ksenona za laki start i poveanu iskoristivost i male koliine ive. Pogonski tlak je 20-40 kPa. Natrijeve arulje postiu najveu iskoristivost do 150 lm/W, ali uz slabiji uzvrat boje (kategorija 4, 20-30) i toplu (utu) temperaturu boje (2000 K). Ove karakteristike nas zadovoljavaju, i natrijeve arulje predstavljau najbolje rjeenje za cestovnu rasvjetu. Postiu prosjean vijek trajanja od 32.000 sati, uz veliku sigurnost (preivljavanje do 95% nakon 16.000 sati pogona - 4 godine u javnoj rasvjeti). Postupak paljenja traje do 5 min, a ponovnog paljenja na toplo 1-2 min. Ponovno paljenje je bre nego kod metalhalogenih arulja, zbog manjeg pogonskog tlaka. Naime, kod vieg pogonskog tlaka ionizacija nije mogua s dostupnim naponom, ve je potrebno ekati da se arulja ohladi, ime joj i pada tlak.

Zagreb: Cestovna rasvjeta

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Natrijeve arulje (NAV) Pogonske karakteristike

Elektrina rasvjeta, 2012/2013 2009/2010

Izvori svjetlosti arulje na izboj u plinu

Niskotlane natrijeve arulje

Svjetlost se generira izbojem u natrijevim parama pri niskom tlaku (0,7 Pa), ime se postie gotovo monokromatsko uto svjetlo (589,0 i 589,6 nm) i izuteno visoka iskoristivost do 200 lm/W. Kao startni plin koristi se neon. Pri ovako niskom tlaku, natrijeve pare imaju temperaturu od 260C, koja se odrava vanjskim balonom u kojem je vakum. Svako odstupanje od ove temperature dovodi do bitnih odstupanja od nazivnih pogonskih parametara. Period startanja traje do 20 minuta, a u poetku u izboju dominira neon (crvena boja), kojeg poslije zamjenjuje izrazito uta boja natrija. Ponovno plajenje je gotovo trenutno. Kao predspojna naprava najvie se koristi autotransformator, koji daje potreban startni napon od 400 - 550V.