Svjetlost

Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje nadražuje mrežnicu u čovječjem oku i time

izaziva u organizmu osjet vida. Od ukupnog toka energije sto zraci neki izvor svjetlosti,
samo dio ima sposobnost da posredstvom oka izazove u čovječjem organizmu vizualni osjet
svjetline. Taj se dio naziva svjetlosni tok, a to su elektromagnetska zračenja vidljivog
spektra na području valnih duljina 380 do 750 nm. Vidljiva elektromagnetska zračenja
izazivaju u organizmu osim osjeta svjetla i doživljaj boje. Oko nije podjednako osjetljivo na
sva zračenja u vidljivom spektru, a najjače je u blizini duljine 555 nm tj. zelena svjetlost.

Temperatura boje
Temperatura boje je ona temperatura na kojoj apsolutno crno tijelo zrači svjetlo jednake
boje kao sivo, odnosno selektivno tijelo koje je ugrijano na neku određenu temperaturu.
Temperatura boje uvijek je viša od temperature svjetlećeg tijela. Npr., kad vidimo da
fluorescentna cijev ima temperaturu boje 35000 K, to znači da bi potpuno crno tijelo trebalo
užariti na temperaturu od 35000 K kako bi moglo zračiti svjetlo iste boje kao dotična
fluorescentna cijev.

Svjetlosni tok Φ
Svjetlosni tok Φ svjetlosnog izvora je ona količina svjetlosne energije sto je promatrani izvor
isijava u okolni prostor u jednoj sekundi. Jedinica za mjerenje svjetlosnog toka je lumen
[lm].

Količina svjetlosti Q
Količina svjetlosti Q je umnožak svjetlosnog toka i vremena za koje je svjetlosni izvor u
pogonu:

Q = Φ· t [lmh]

Jakost svjetlosnog izvora J

Jakost svjetlosnog izvora J – gustoća isijavanog svjetlosnog toka u odgovarajućem
prostornom kutu, a jedinica za mjerenje je kandela [ cd ].
Definicija jedinice za mjerenje svjetlosnog toka
Jedinica za mjerenje svjetlosnog toka je 1 lm, a to je onaj tok koji pada na 1 m 2 površine
jedinične kugle ako se u njenom središtu nalazi idealni izvor čija jakost svjetlosti iznosi 1 cd.

Jakost rasvjete obasjane površine E

Jakost rasvjete obasjane površine E je kada svjetlosni tok F padne na neku plohu površine
S, prikazano jednadžbom:

Definicija jedinice za mjerenje jakosti rasvjete [lx]

Jedinica za mjerenje jakosti rasvjete [ lx ] ima površinu od 1 m2 ako na nju padne svjetlosni
tok od 1 lm.

Svjetlosna karakteristika ili krivulja intenziteta

Svjetlosna karakteristika je krivulja ako fotometrijsko tijelo prerežemo ravninom
položenom kroz glavnu os izvora.

Svjetlosna karakteristika nam pokazuje kako se svjetlost promatranog izvora raspodjeljuje po

okolnom prostoru i konstruira se za razne rasvjetne armature, kao npr. za armaturu za
direktnu rasvjetu.
Glavni dijelovi žarulje s volframovom niti
Glavni dijelovi žarulje s volframovom niti su: stakleni balon, podnožak, stakleni držak i
žarna nit.

Trajnost žarulje
Trajnost žarulje ovisi o pogonskim prilikama kao što su promjena i veličina napona mreže,
mehanički uvjeti (drmanje, udarci) itd. Ako je pogonski napon povišen za 5% imamo za
posljedicu smanjenje života žarulje za 50%.

Podnošci s Edisonovim navojem

Podnošci s Edisonovim navojem su: E 10, E 14, E 27 i E 40.
Bajonet podnošci
Bajonet podnošci su: Ba7s, Ba9s, Ba15s i B22

Sofitni podnošci
Sofitni podnošci su: S7, S8,5, S15 i S19

Standardne snage žarulja s podnoškom E27

Standardne snage žarulja s podnoškom E27 su: 15, 25, 40, 60, 75, 100, 150 i 200 W.

Standardne snage žarulja s podnoškom E40

Standardne snage žarulja s podnoškom E40 su: 300, 500, 1000, 1500 i 2000 W.

Standardne snage žarulja s podnoškom E15 u obliku svijece

Standardne snage žarulja s podnožkom E15 u obliku svijeće su: , 15, 25, 40 i 60 W.

Standardne snage žarulja za hladnjake s podnoškom E 14

Standardne snage žarulja za hladnjake s podnoškom E14 su: 10 i 15 W
Glavni dijelovi fluorescentne cijevi
Glavni dijelovi fluorescentne cijevi su: staklena cijev, glavne elektrode i podnošci.

Glavne karakteristike fluorescentnih cijevi TEŽ

Glavne karakteristike fluorescentnih cijevi TEŽ su:
snaga: 18, 36 i 58 W
temperature boje: 2900, 3000, 3500, 4100, 4300 i 6500 K
promjer : 26 mm
duljina: 560, 1200 i 1500 mm
podnožak: G 13

OSNOVNI SPOJEVI POVEZIVANJA FLOURESCENTNIH CIJEVI

Induktivni spoj povezivanja fluorescentne cijevi

Kapacitivni spoj povezivanja fluorescentne cijevi

Induktivno - kapacitivni spoj fluorescentne cijevi

Kompaktna fluorescentna cijev

Kompaktna fluorescentna cijev je slična tehničkim karakteristikama standardne
fluorescentne cijevi, jedino im je svjetlosni tok više ovisan o temperaturi okoline i položaju
gorenja. Kompaktne fluorescentne cijevi opremljene su elektroničkim predspojnim sklopom
koji jamči paljenje i gorenje bez treperenja. Ugrađuju se na isti način kao i standardne žarulje
s podnoškom E27, a predspojna naprava osigurava 500000 paljenja. Ova fluorescentna cijev
može zamijeniti standardnu žarulju bez potrebe za preuređenjem instalacije ili rasvjetnog
mjesta.

- životni vijek kompaktne fluorescentne cijevi osam je puta veći od onog za standardne
žarulje, svjetlosni tok veći je pet puta što rezultira uštedom energije od 80%.
Visokotlačne žarulje
Visokotlačne žarulje udovoljit će zahtjevima većine primjena za unutarnju i vanjsku
rasvjetu. žižak je ispunjen plinom niskog tlaka u kojem nastaje izboj. živa ili natrij
osiguravaju svjetlosni tok.

Ovi metali postaju djelotvorni pri proizvodnji svjetla tek kada ih izboj u plinu zagrije do
parnog stanja. To je uzrok varijacije svjetlosnog toka i boje u prvim minutama nakon
uključenja, dok se ne uspostavi stabilno stanje.

" FLUOSOL " (kombinirane) žarulje koje, pored žižka, imaju ugrađenu i spiralu i daju
svjetlo odmah po uključenju.

Spirala ograničava struju kroz žarulju u trenutku startanja, pa dodatna prigušnica nije
potrebna. Visokotlačne žarulje rade samo na izmjeničnom naponu s prigušnicom, osim "
FLUOSOL " žarulja, a neki tipovi zahtijevaju i posebni starter.

Prednosti visokotlačnih žarulja bio bi dugi životni vijek, visok svjetlosni tok, visoka
svjetlosna efikasnost, umjereno slabljenje svjetlosnog toka uslijed starenja i male dimenzije.
Visokotlačne živine žarulje
Visokotlačne živine žarulje proizvode se s elipsoidnim balonima od mekog ili tvrdog stakla
koji štite žižak, na čiju je unutarnju stranu nanesen fluorescentni prah ITRIJ VANADAT s
dodatkom EUROPIJA. Primjenjuju se u vanjskoj rasvjeti za osvjetljenje autocesta, mostova,
parkirališta, željezničkih stanica, gradilišta itd., dok se u unutarnjoj rasvjeti koriste za
osvijetljenje industrijskih hala, skladišta, športskih dvorana, staklenika itd.

Nakon gašenja žarulje trebaju 3 do 5 minuta za ponovno paljenje sto ovisi o tipu žarulje i
uvjetima hlađenja.

- trajnost ovih žarulja iznosi 6000 sati.

UVIOL živine žarulje

UVIOL živine žarulje primjenjuju se kod luminoscentnog ispitivanja materijala, u
diskotekama u trik - rasvjeti kod reklama, kod UV - fotokemije itd.

- trajnost ovih žarulja iznosi 6000 sati.

Visokotlačna žarulja miješanog svjetla " FLUOSOL "
Visokotlačna žarulja miješanog svjetla " FLUOSOL" ima volframovu spiralu koja je
povezana u seriju sa žižkom i ograničava struju, pa nije potrebna posebna prigušnica. Ove se
žarulje priključuju direktno na mrežu, uz uvjet da napon mreže odgovara nazivnom naponu
žarulje.

Crvenkasta boja, koju daje spirala, popravlja reprodukciju boje žarulje. žarulja daje svjetlo
odmah po priključku na mrežu.

Sa životnim vijekom višestruko dužim i svjetlosnom iskoristivošću 35 do 65% boljom. U

odnosu na obične žarulje sa žarnom niti, " FLUOSOL" žarulje idealne su za njihovu
zamjenu u rasvjetnim sustavima.

- trajnost ovih žarulja iznosi 4000 sati.

Visokotlačne natrijeve žarulje
Visokotlačne natrijeve žarulje sa svojom vrlo velikom svjetlosnom efikasnošću
predstavljaju najekonomičniju skupinu visokotlačnih žarulja. Ove žarulje mogu biti
primijenjene na svim onim mjestima gdje su vizualna udobnost i ekonomičnost glavni
činitelji. Žarulje snage 50 i 70 W mogu bez problema zamijeniti žarulje sa žarnom niti u
raznim uvjetima i sl.

- iste se žarulje mogu iskoristiti za prelazak postojećih instalacija opremljenih živinim

žaruljama na natrijeve visokotlačne žarulje. Korištenjem visokotlačnih natrijevih žarulja s
bistrim balonom mogu se postići vrlo uski snopovi svjetla, dok visokotlačne natrijeve žarulje
s eliptičnim nanesenim balonom daju velike količine raspršenog svjetla. Kada se umjesto
visokotlačnih živinih žarulja koriste visokotlačne natrijeve žarulje iste snage, postiže se 80
do 110% veći svjetlosni tok.

- trajnost ovih žarulja iznosi 12000 sati.

Posebno treba istaći da slovo D ispred broja oznake znači " DUO " žarulje ili žarulje sa dva
žižka od kojih je samo jedan u funkciji, a u slučaju nestanka električne energije i uključenju
agregata ili drugog izvora napajanja 220 V, 50 Hz pale se trenutno pa se stoga upotrebljavaju
za rasvjetu zračne luke, raskrižje tunela itd..
Glavne karakteristike sheme povezivanja visokotlačne natrijeve žarulje
Visokotlačne natrijeve žarulje " TEŽ" povezuju se prema shemi, a tehničke karakteristike
prikazane su tabelarno za visokotlačne natrijeve žarulje s povećanim faktorom reprodukcije
boja.
Tinjalice
Tinjalice su izvori svjetlosti koji djeluju na principu tinjavog izbijanja u plemenitom plinu
niskog tlaka.

- prednost tinjalica su izuzetno mala potrošnja struje, malo zagrijavanje, vrlo dugi radni
vijek, izuzetna otpornost na udarce i vibracije, male dimenzije i proizvoljni položaj
gorenja.

Pouzdanost tinjalica čini ih pogodnima za signalizaciju kod perilica, glačala, grijača vode i
zraka, hladnjaka itd.
Uvjeti pravilne rasvjete
1. ekonomičnost
2. jakost
3. ravnomjernost
4. kontrastnost
5. sjenovitost
6. boja
7. ne smije blještati

Ekonomičnost rasvjete
Ekonomičnost rasvjete je rasvjeta kod koje u dozvoljenim granicama leže investicijski
troškovi i troškovi održavanja. Posebno treba istaći troškove električne energije za pogon
rasvjete koja je vezana za odabir rasvjetnih izvora.

Pravilna jakost rasvjete E

Pravilna jakost rasvjete E je od bitne važnosti da rasvjeta neke plohe ne bude preslaba, ali
ni prejaka kako bi bila dobra oštrina vida i brza zapažanja oka, kao i brzo razabiranje
pojedinih detalja

Ravnomjernost rasvjete
Ravnomjernost rasvjete je razlika jakosti rasvjete raznih točaka obasjane plohe, a težnja je
da bude što manja i tako djeluje povoljno na zdravlje oka i na njegovu sposobnost
raspoznavanja predmeta.

Kontrastnost rasvjete
Kontrastnost rasvjete je kontrastnost između pojedinih točaka predmeta i njegove okoline
te mogućnost raspoznavanja raznih detalja.

Sjenovitost rasvjete
Sjenovitost rasvjete je sjena kod električne rasvjete koja treba biti slična sjenama pri
dnevnoj svjetlosti.
Boja rasvjete
Boja rasvjete je boja kod električne rasvjete koja treba biti slična dnevnoj svjetlosti.

Bliještanje
Bliještanje je nelagodni osjećaj koji se javlja kada u oko stigne svjetlost prevelikog sjaja te
oko nije u stanju brzo i točno raspoznavati predmete ili detalje na njima, a postoji mogućnost
uzrokovanja kratkotrajne sljepoće. Bliještanje možemo izbjeći ako svjetlosni izvor postavimo
izvan vidnog polja ili ako je kut što ga horizontala kroz oko promatrača zatvara sa spojnicom
oka i svjetlosnog izvora veći od 35º.

Zadatak rasvjetne armature

Rasvjetne armature imaju zadatak da nose svjetlosni izvor, da štite svjetlosni izvor od
mehaničkih i atmosferskih utjecaja, da svjetlost raspodjele po okolnom prostoru prema
potrebama, da spriječe bliještanje i da djeluju dekorativno.

Podjela armature prema karakteru rasvjete

Armature prema karakteru rasvjete dijele se na četiri skupine:

1. armature direktnog karaktera,

2. armature uglavnom direktnog karaktera,

5. armature indirektnog karaktera,

4. armature uglavnom indirektnog karaktera.

Armatura direktnog karaktera

Armatura uglavnom direktnog karaktera

Armatura indirektnog karaktera

Armatura uglavnom indirektnog karaktera

Jakosti rasvjete koje se preporučuju za različite rasvjetne svrhe

Ravnomjernost rasvjete
Ravnomjernost rasvjete je to veća što je veći broj izvora, ali radi ekonomičnosti ne smije
broj rasvjetnih armatura biti prevelik. U praksi možemo uzeti da je razmak između armatura
a približno jednak visini rasvjetnih armatura h.

a=h

Metoda vatnog pravila

Metoda vatnog pravila je metoda pomoću koje određujemo snagu svjetlosnih izvora ako se
ne zahtijeva neka osobita točnost.:

1. za prostorije potrebna je električna energija žarulja od 10 W po 1 m2 mjerne ravnine.

2. kod žarulja 220 V svakih 10 W električne energije daje po 1 m2 mjerne ravnine jakost
rasvjete od oko 70 lx.

3. kod fluorescentnih cijevi za 220 V svakih 10 W električne energije daje po 1 m2 mjerne

ravnine jakost rasvjete 210 lx.

Zadatak 8: Kolika je jakost svjetlosnih izvora P školske učionice, za jakost rasvjete E = 250
lx ?
Horizontalna površina: S = 8 x 10 = 80 m2

Potrebna električna snaga žarulja: P = 80 x 10 = 800 W

Kod zahtjeva jakosti rasvjete E = 250 lx, snaga instaliranih žarulja Pz:

250

Pz =---------- x800 = 2857 W

70

Za raspored armatura, prema slici 75, potrebno je 11 žarulja po 300 W.

Kad bi se upotrebljavale fluorescentne cijevi, potrebna bi snaga Pfl iznosila :

250

Pfl = ----------x800 = 952 W

210

Ovu bi snagu davalo 23 cijevi od 40 W. Raspored armatura može biti, prema slici 75, a
potrebno je 11 armatura po dvije cijevi od 40 W.