Svjetlosni izvori i uređaji rasvjete

-princip rada električnih izvora-

Za osvetljenje prostorija i otvorenih prostora upotrebljavaju se sledeci elektricni izvori svetlosti:
sijalice, fluorescentne cevi, zivine sijalice, natrijumove sijalice i metalhalogene sijalice. Sijalice
su svi izvori svetlosti koji ostvaruju svetlo zagrevanjem metalne spirale do visoke temperature.
One predstavljaju najvise upotrebljavani izvor svetlosti.

Sve sijalice sa užarenom niti koriste princip termičkog zračenja. Užarena nit se grije prolaskom
struje, i pri tome emituje spektar zračenja koje je slično zračenju crnog tijela.
Pojam crnog tijela - apsolutno crno tijelo 100% apsorbuje sve elektromagnetne talase koji padnu
na njega). Žarna nit se može posmatrati kao crno tijelo.
Kad se crno telo zagreje (dovodi mu se energija sa strane) ono pocinje da emituje
elektromagnetske talase. Vidljivi svetlosni zraci su samo jedan dio od ukupne energije koju
emituje zagrijano crno tijelo (plankov zakon 1900. g). Crno telo emituje pretežno vidljive
elektromagnetne talase ako je njegova temperatura vrlo visoka (oko 6.000K). Znači sijalica bi
imala najvece iskoriscenje ako bi se njena žarna nit zagrijala na tako visoku temperaturu.
Ne postoje u prirodi materijali koji to mogu da izdrže bez promene agregatnog stanja. Posljedica
ovog je da se najbolji materijal za žarnu nit, volfram, može zagrijati do 3000°C a na toj
temperaturi veći deo dovedene energije se pretvara u toplotnu, a sarno mali dio (4-10%) u
svetlosnu energiju. Svetlosno iskoriscenje je odnos svetlosnog fluksa i elektricne snage potrebne
za njegovu proizvodnju (lm/W). Svetlosno iskoriscenje sijalica je 8-20 lm/W i veće je kod
sijalica većih snaga.

Konstrukcija sijalice s volframovom niti (s1. 17.1):

sijalica se sastoji od žarne spirale izrđene od spiralizovane volframske žice (1), učvršćene tankim
nosačima od molibdenske zice (2), učvršćenim na stakleni stalak (3). Za dovod struje služe dvije
metalne elektrode (4), koje su unutar balona od nikla, u staklu od legure koja ima isti koeficijent
toplotnog rastezanja kao staklo, a izvan balona od bakra. Stakleni stalak drzi žarni sistem i obje
elektrode a preko njega se vrsi vakuumiranje žarulje i punjenje s inertnim gasom. Podnožje (5)
sluzi za pričvrscenje i elektricno povezivanje s grlom u
svetiljci. Iz staklenog balona (6) ispumpan je vazduh a unutrasnjost balona je ispunjena inertnirn
gasom argonom (86%) i azotom (14%) cime joj se povecava trajnost. a staklenom balonu
utisnuta
je snaga sijalice i radni napon (7).
Kriptonom se pune nesto manje sijalice nazivne snage 25W (235lm); 40W (475lm); 60W
(800lm);
75W (1030lm); lOOW (1500lm) i pogodne za male svetiljke.
Luminiscentno zračenje nastaje kada elektroni prelaze iz jedne energetske razine u drugu.
Potrebnu energiju za luminiscenciju moguće je dovesti iz različitih izvora: