#

33
8. MOSNE MJERNE METODE
8.1. OSNOVNI PRINCIPI MJERNIH MOSTOVA
U povijesti razvoja metoda za odre!ivanje udaljenosti do mjesta kvara na
telekomunikacijskim i energetskim kabelima - najstarije su mosne mjerne metode, koje se
zato "esto i nazivaju - klasi"nim metodama. Pomo#u njih se brzo i jednostavno odre!uje oko
85/o kvarova na kabelima. Najjednostavniji i naj"e#e koriten je Wheatstoneov most za
mjerenje otpora (po engleskom fizi"aru i konstruktoru prvih elektri"nih telegrafa - Charles
Wheatstone, $802-$875). Najve#i broj metoda za odre!ivanje mjesta kvara na kabelima
temelji se na mjerenju otpora. Takav most je koriten i kao temelj razvoja raznih varijanti
mjernih metoda, od kojih su najpoznatiji Murrayev most (konstruiran $858. godine u vrijeme
polaganja transatlantskog telekomunikacicijskog kabela). Varelyev most koji je konstruiran
nekaliko godina kasnije, i dr.
Na sl. 8.$ prikazani su spomenuti mjerni mostovi:
a - Wheatstoneov most se koristi za mjerenje elektri"nog otpora petlje, elektri"nog otpora
izolacije vodi"a i mjerenje nekih vrsta kvarova.
b - Varelyev most se koristi za mjerenje elektri"nog otpora pojedina"nih vodi"a, razlike
otpora, a tako!er i za mjerenje nekih vrsta kvarova.
c - Murrayev most se najvie koristi za mjerenje kvarova.
Princip njihovog rada se temelji na uravnoteenju, kojom prilikom kroz dijagonalu mosta ne
te"e struja, a to se indicira nultim poloajem kazaljke indikatora. Ovaj princip #e detaljnije
biti objanjen na primjeru Wheatstoneovog mosta.

a) b) c)
Sl.73.1 - Primjeri mernih mostova: a - Wheatstoneov mjerni most, b - Varelyev mjerni most, c
- Murrayov merni most
Na sl. 8.2 pokazan je Wheatstoneov most za istosmjernu (a) i izmeni"nu (b) struju.
R
2
Z
2
P P
R
1
Z
1
I
1
I
I
3
I
4
I
5
I
2
R
3
Z
3
R
4
Z
4
A A
D D
B B
C C

a) b)
Sl. 8.2 - Wheatstoneov most - za istosmjernu struju, b - za izmeni!nu struju
Serijski vezani otpornici R
$
, R
2
, R
3
i R
4
"ine grane mosta na koji je u to"kama A i B
(dijagonala A-B) priklju"en izvor istosmjernog napona (sl. 8.2a). Izme!u to"aka C i D
(dijagonala C-D) priklju"en je galvanometar.
Interesantan je slu"aj kada su otpornici R
$
, R
2
, R
3
i R
4
odabrani tako da je struja u dijagonali
mosta s galvanometrom jednaka nuli (I
5
=0), a to je uvjet ravnotee mosta. Uzimaju#i u obzir
ovaj uvjet, primjenom prvog Kirchoffovog zakona za "vorove C i D (po kome je zbroj svih
struja u jednom "voru jednak nuli) dobiva se:

34
- za "vor C:
I
$
- I
5
- I
2
= 0
I
$
-0-I
2
=0
I
$
= I
2

- za "vor D:
I
3
+ I
5
- I
4
= 0
I
3
-0-I
4
=0
I
3
= I
4

Da bi se zadovoljio uvjet I
5
= 0, moraju biti jednaki potencijali to"aka C i D, a to zna"i da je:
U
C
= U
D

Temeljem prethodnog u to"ki A, koja je zajedni"ka za grane R
$
i R
3
, o"evidno je da su razlike
potencijala:
U
AC
= U
A
- U
C

i:
U
AD
= U
A
- U
D

moraju biti jednake:
U
AC
= U
AD

Primjenom Ohmovog zakona posljednja relacija dobiva oblik:
R
$
I
$
= R
3
I
3

Sli"no razmatranje primjenjuje se na to"ku B, koja je zajedni"ka granama s R
2
i R
4
, uzimaju#i
u obzir da je V
C
= V
D
, dobiva se:
U
BC
= U
BD

odnosno:
R
2
I
2
= R
4
I
4

Iz strujnih jednadbi dobivamo uvjet ravnotee mosta:
4
3
2
$
R
R
R
R
=
odnosno:
R
$
R
4
= R
2
R
3

U prakti"noj primjeni, otpor u jednoj grani obi"no je nepoznat, a u ostalim granama (u jednoj
ili u svim ostalim granama) su poznati promenjivi otpori. Ako se pretpostavi:
Rx = R
$

u stanju ravnotee mosta, dobiva se nepoznati otpor:
3
4
2
R
R
R
R
x
=
Ukoliko se u granama Wheatstoneovog mosta nalaze impedancije koje mogu biti induktivnog
ili kapacitivnog karaktera, a most se napaja iz izvora izmeni"ne struje, uvjet ravnotee je:
3 2 4 $
Z Z Z Z =
gdje _su:
$ $ $
jX R Z + =
2 2 2
jX R Z + =
3 3 3
jX R Z + =
4 4 4
jX R Z + =
Kako bi uvjet ravnotee bio u potpunosti zadovoljen, mora se uzeti u obzir i fazni pomak
izme!u struje i napona na koji utje"e karakter impedancije. U op#em slu"aju je:
( ) = Z Z
Zamjenom varjabli u jednadbi za uvjet ravnotee ona dobiva oblik:

35
Z
$
(%
$
)
.
Z
4
(%
4
) = Z
2
(%
2
)
.
Z
3
(%
3
)
Uskla!ivanjem apsolutnih vrijednosti impedancija i faznih pomaka postie se ravnotea
mosta, odnosno:
3 2 4 $
Z Z Z Z =
%
$
+ %
4 =
%
2
+%
3

Prethodna analiza pokazuje kako je teorija mjernih mostova relativno jednostavna. Me!utim,
u realnim terenskim uvjetima njihova primjena je oteana, jer su kabeli izloeni razli"itim
utjecajima (elektromotorne sile polarizacije u zemlji, strani naponi koji potje"u od
elektromagnetskih polja energetskih ure!aja i dr.). Tako!er, bitan utjecaj na rezultat mjerenja
imaju nehomogenost vodi"a i temperatura, a to se u praksi ne moe se eliminirati. Osim toga,
na granicu primjene i to"nost mosnih mjernih metoda odlu"uju#u ulogu imaju veli"ine
prijelaznih otpora na mjestu kvara, vrst napajanja mjernog mosta, kao i pogreka koju unosi
sam instrument.
Ako se, na primjer, mjerni most napaja istosmjernom strujom, mogu se mjeriti kvarovi "iji je
prijelazni otpor < $00 M& pri otporu petlje > $00 &, s grekom u rezultatu od ' $. Pri
mjerenju prekida pomo#u mjernog mosta napajanog izmeni"nom strujom moe se o"ekivati
pogreka do 2 od mjerene duine kabela.
Temeljem izloenog moe se pokazati kako mosne metode slue uglavnom za grubo
odre!ivanje udaljenosti do mjesta kvara.
Za pogonska mjerenja i mjerenja u signalnoj tehnici (npr. mjerenje otpora izoliranog odsjeka
na eljeznici - tamburica) "esto se koristi Wheatstoneov most s kliznom icom, prikazan
slikom sl. 8.2a.
R
2
R
x
l
1
l
U
l
2

Sl. 8.2a. - Whweatstoneov most s kliznom icom
Nepoznati otpor dobiva se iz uvjeta ravnotee mosta, a o"itava se na skali:
2
$
2
l
l
R R
x
=
Granice pogreaka ovakve izvedbe mosta je od 0.5 % do 2,5 %.
Thomsonov most
Za mjerenje malih otpora koristi se dvostruki most po Thomsonu, gdje su odstranjenu utjecaji
priklju"nih vodova i prijelaznih otpora na spojnim mjestima, a prikazan je shemom na sl.8.2b.
Uvjeti ravnotee mosta:
I
2
R
$
=I
$
R
x
+I
3
R
3

I
2
R
2
=I
$
R
N
+I
3
R
4

S
S
R R R
R
I I
+ +
=
4 3
$ 3

Kada je
4
3
2
$
R
R
R
R
=

36
R
X
=
2
$
R
R
R
N

R
2
R
1
R
5
I
2 I
2
I
3
I
3
I
1
I
1
R
3
R
x
R
b
R
c
R
a
R
S
U
R
N
R
4


Sl. 8.2b - Thomsonov most
Precizni laboratorijski Thomsonov most ima mogu#nost jednostavnog prespajanja u
Wheatstoneov, s granicama pogreaka koje ne prelaze preko 0,0$ %, a ima veliki raspon
mjernog podru"ja, kako je prikazano slikom sl. 8.2c.


Sl. 8.2c - Shema laboratorijskog Thomsonovog mosta

Mostovi za mjerenje impedancije
Kao to je ranije navedeno Wheatstoneov most napajan izmjeni"nom strujom omogu#uje
mosnom metodom usporedbu impedancija s prikladnim elementima grana mosta.
Mostovi za mjerenje induktiviteta
Maxwelov most
Ukoliko se eli mjeriti nepoznati realni induktivitet s pripadaju#im otporom primjenjuje se
Maxwelov most prikazan slikom 8.2d.

37
R
2
P
L
x
R
x
R
3
R
4
C
4

Sl. 8.2.d Maxwelov most
Iz uvjeta ravnotee mosta, nepoznati induktivitet se moe izra"unati iz:
L
x
=C
4
.
R
2
.
R
3
,
a otpor:
4
3
2
R
R
R R
x
= .
Tako!er se moe izmjeriti faktor dobrote svitka:
4 4
R C
R
L
Q
x
x
= =
Owenov most
Sli"no Maxvelovom mostu za mjerenje nepoznatog induktiviteta rabi se Owenov most
prikazan slikom 8.2e.
R
2
P
L
x
R
x
R
3
C
4
C
2

Sl. 8.2e - Owenov most
Nepoznati induktivitet se moe izra"unati iz:
L
x
=C
4
.
R
2
.
R
3
,
a otpor:
2
4
3
C
C
R R
x
= .
Tako!er se moe izmjeriti faktor dobrote svitka:
2 2
R C Q =


Mostovi za mjerenje kapaciteta
Wienov most
Ukoliko se eli mjeriti nepoznati realni kapacitet s pripadaju#im otporom primjenjuje se
Wienov most prikazan slikom 8.2f.

38
R
2
P
C
x
R
x
R
3
R
4
C
2

Sl. 8.2f. Wienov most
Iz uvjeta ravnotee mosta, nepoznati kapacitet se moe izra"unati iz:
3
4
2
R
R
C C
x
= ,
a otpor:
4
3
2
R
R
R R
x
= .
Tako!er se moe izmjeriti faktor dobrote kondenzatora tg (:
2 2
$
R C R C
C
R
tg
x x
x
x
= =

=
Za niskofrekventne pretplatni"ke kabele radni kapacitet parice ne smije biti ve#i od 50 nF/km
na 800 Hz, a tipi"na vrijednost za parice s termoplasti"nom izolacijom je 35 nF/km
Mostovi za mjerenje frekvencije
Ukoliko u granama mosta imamo poznate impedancije moemo trae#i uvjete ravnotee
mosta odrediti frekvenciju izvora priklju"enog na most.
Robinsonov most
Za mjerenje frekvencije "esto se koristi Robinsonov most prikazan slikom 8.2.g.
R R
P
R
3
R
4
C
C

Sl. 8.2.g. - Robinsonov most
Kod ovog mosta identi"nost impedancije prve i druge grane se ostvaruje dvostrukim kliznim
otpornicima koji su mehani"ki vezani. Za ravnoteu je nuno da je R
3
=R
4
, a nepoznata
frekvencija je tada:
RC
f

=
2
$

39
Rezonancijski most
R
2
P
L
1
C
1
R
3
R
4

Sl. 8.2h - Rezonancijski most
Ravnotea mosta se posie promjenjivim kondenzatorom C
$
i jednim od otpora iz ostalih
grana, a nepoznata frekvencija je tada:
LC
f

=
2
$

PRIMJER
U Wheatsoneovom mostu s kliznom `icom duljine l=0,5 m ravnotea je postignuta u poloaju
kliznika za koji je a=0,$ m. Koliki je iznos nepoznatog otpora R
x
ako je R
$
=$000 & ?


Umjesto o"itanja duljina a odnosno b na skali se moe ozna"iti omjer a/b. Time je nepoznati
otpor = o"itanje skale puta R
$
. Takva skala je nelinearna (zgusnuta pri krajevima). O"itanje je
to"nije ako se ravnotea postigne oko sredine klizne ice. Proirenje mjernog opsega postie se
sa razli"itim otporima R
2
i odgovaraju#om preklopkom. U tehni"koj izvedbi se umjesto ravne
klizne ice koristi ica namotana na okrugli bubanj. Time je postignuto kruno pomicanje
kliznika. Podru"je primjene Wheatstoneovog mosta je od 0,$ & pa do nekoliko M&

U mostu prema slici otpornik R
4
je temperaturni senzor tj. njegov otpor ovisi o temperaturi
prema dijagramu sa slike . Izra"unajte amplitudu signala kod temperature od 60 stupnjeva.

Signal se moe koristiti za mjerenje ili regulaciju temperature. Za mjerenje napona u ovom
slu"aju treba rabiti visokoomski voltmetar kojemu se na skali gdje je 0,$58 V napie 60
stupnjeva. Ovdje se most koristi kao neuravnoteeni most. Mjera neuravnoteenosti odgovara
temperaturi.
Rjeenje: Klizna ica zamjenjuje otpore R
3
i R
4
.
Ako je otpor ice po jedinici duljine K &/m
tada je R
3
=Ka i R
4
=K(l-a) odnosno R
4
=Kb
Ako je R
$
=$000, l=0,5, a=0,$
a l
a
R R
x

=
$

R
x
=250 &
U 6V


napon izme!u a i b je
Us
.
U
5 5
5
.
U
( ) 5 4.5
4

= Us 0.$58

40

8.2. MJERENJE PARAMETARA KABELA
8.2.1. Neprekidna elektri!na kontrola otpora izolacije kabela
Neprekidnom kontrolom otpora izolacije vodi"a registrira se njen pad ispod propisane granice
i interventnim mjerama se pronalazi neispravan kabel. Pravovremenim otklanjanjem kvarova,
naro"ito onih "ije je djelovanje postepeno i koji se manifestiraju postepenim padom otpora
izolacije - spre"avaju se tee posljedice koje bi mogle dovesti "ak i do prekida TT prometa.
Ure!aji za neprekidnu elektri"nu kontrolu ispravnosti grupe kabela putem automatske
kontrole otpora izolacije, pokraj drugih elemenata, sadre priklju"ni, mjerni, alarmni i napojni
sklop. Kod me!umjesnih kabela i kabela mrenih grupa, kontrolnici se postavljaju u
zavrnom ormaru, u skladu sa Tehni"kim uvjetima za zavrni ormar, a kod kabela mjesnih
mrea na pogodnom mjestu u glavnom razdjelniku.
8.2.2. Sistem plinske kontrole
Drugi na"in neprekidne kontrole stanja na kabelu je sistem plinske kontrole sa stalnim
protokom plina. Pomo#u ovog sistema ispunjava se plinom odre!enog pritiska u kabelu
prostor ograni"en njegovim platem, uklju"uju#i i njegov pribor (suhi zrak ili duik). Ovo
omogu#uje da se u slu"aju pojave propustljivosti kabela sprije"i prodiranje vode i vlage do
jezgre kabela. Sistem plinske kontrole sadri grupu za snabdjevanje kabela plinom, grupu za
razvod i signalizaciju, kao i ure!aj za odre!ivanje mjesta propustljivosti plata.
Sistemi plinske kontrole sa stalnim protokom plina primjenjuju se obavezno na telefonskim
koaksijalnim kabelima, a po potrebi i na simetri"nim NF i VF kabelima (za ve#e daljine) koji
su od posebnog zna"aja.
8.2.3. Mjerenje otpora izolacije pomo"u megaom-metra
Pomo#u megaom-metra moe se jednostavno i brzo ispitati kvaliteta otpora izolacije vodi"a
kabela, i to u sljede#im slu"ajevima:
Kada je spoj sa zemljom, otpor izolacije se mjeri izme!u plata (zemlje) i svakog
pojedina"nog vodi"a, pri "emu su vodi"i na daljem kraju kabela otvoreni.
U slu"aju me!usobnog dodira vodi"a, otpor izolacije izme!u pojedina"nih vodi"a
mjeri se pri otvorenim daljim krajevima kabela.
Utvr!ivanje prekida vodi"a obavlja se mjerenjern otpora izolacije izme!u svakog
pojedina"nog vodi"a i plata (zemlje) kabela, ali su u ovom slu"aju vodi"i na daljem
kraju kabela kratko spojeni i uzemljeni.
Kako megaom-metri imaju istosmjerni ispitni napon od $00 V ili 500 .V, njihova primjena na
energetskim kabelima moe dovesti do pogrenih rezultata zbog malog ispitnog napona. Zbog
toga se kod energetskih kabela izolacija ispituje pomo#u vieg napona. Ovaj ispitni napon je
ve#i od nominalnog i njegova veli"ina je utvr!ena odgovaraju#im propisima.
Za pretplatni"ke kabele s polietilenskom izolacijom, otpor izolacije na 20 C mjeren
istosmjernim naponom najmanje $00 V ne smije biti manji od 5 G&km , a za kabele s
papirnozra"nom izolacijom manji od 20 G&km.
Prema propisima o izgradnji i odravanju telekomunikacijskih pretplatni"kih i spojnih mrea
s metalnim vodi"ima zavrna elektri"na mjerenja i kontrolna periodi"ka elektri"na mjerenja
obavezno predvi!aju mjerenje otpora izolacije parice. Ovdje su predi!ena tri mjerenja:
$. mjerenje otpora izolacije ile a prema b spojenoj sa svim ostalima i platem kabela,
2. mjerenje otpora izolacije ile b prema a spojenoj sa svim ostalima i platem kabela i
3. mjerenje otpora izolacije ile a prema b odvojenoj od svih ostalih spojenih s platem
kabela
Otpor izolacije parice otvorene s oba kraja se o"itava $ minutu nakon priklju"ka ispitnog napona,
odnosno zavretka svih prijelaznih stanja u "etvorki.
Dielektri"na "vrsto#a se ipituje izmjeni"nim naponom frekvencije 50 Hz: 500 V
ef
izme!u ila parice i
2kV izme!u ile i metalnog plata kabela. Ispitivanje traje 2 minute nakon uklju"enja napona.

4$

8.2.4. Mjerenje otpora izolacije metodom usporedbe struja
Principijelna shema ovog mjerenja prikazana je na sl. 8.3. Za takvo mjerenje je potreban
osjetljivi galvanometar i dekadna otporna kutija na kojoj se odredi referentan otpor R
D
.
Potrbno je obaviti dva mjerenja, i to na sljede#i na"in:
R
d
R
iz
1 2
-
+
P

Sl. 8.3 Shema. mjerenja otpora izolacije metodom usporedbe struja
Prvo mjerenje. Preklopnik se postavi u poloaj l, u kome je referentni otpornik dekadne kutije
serijski priklju"en s instrumentom. U ovom slu"aju kazaljka galvanometra #e imati otklon )
$
,
koji je jednak:
D
R
U
=
$

Drugo mjerenje. Preklopnik se prebaci u poloaj u kojem je otpor izolacije priklju"en serijski
s instrumentom i kazaljka galvanometra pokazuje otklon )
2
koji je jednak:
iz
R
U
=
2

Nakon zavrenih mjerenja moe se napisati relacija:
Riz
.
)
2
= R
D
.
)
$

iz koje je otpor izolacije R
iz
vodi"a jednaka:
2
$

=
D iz
R R
8.2.5. Mjerenje otpora izolacije preko kapaciteta kabla
Kako je prilikom mjerenja velikih otpora izolacije otklon kazaljke galvanometra vrlo mali,
kabel se moe koristiti kao kondenzator, tako to se puni pomo#u istosmjerne struje. Ovo
mjerenje se obavlja na slijede#i na"in:
Najprije se kabel puni do napona U
$
'. Poslije vremena t
$
preko svojeg otpora napon #e sporo
opadati do vrijednosti U
$
. Poslije toga kabel se ponovo puni do prvobitne veli"ine napona,
tako to je napon ponovnog punjenja U
2
= U
$
. Istovremeno se, paralelno sa kabelom, priklju"i
otpornik "iji je otpor R, i preko njega #e se kabel prazniti do napona U
2
'=U
$
' za vrijeme t
2
.
Kako je otpor R daleko manji od otpora izolacije kabela, drugo pranjenje #e trajati kra#e,
tako da je t
2
< t
$
.
Otpor izolacije vodi"a se izra"unava iz slijede#e formule:
R
t
t R
R
iz

=
2
$

odnosno:

= $
2
$
t
t
R R
iz

Kod ove metode naponi se moraju mjeriti pomo#u stati"kih voltmetara ili voltmetara s
ugra!enim poja"alom i tranzistorom sa efektom polja (FET) na ulazu (veliki ulazni otpor).

42
8.2.6. Mjerenje otpora priklju!nih vodi!a
U rezultatima mjerenja treba uvijek obaviti korekciju zbog utjecaja otpora priklju"nih vodi"a.
Ovaj utjecaj je naro"ito jako izraen kada se mjeri kra#a kabelska duina i kada su priklju"ni
vodi"i duga"ki.
Shema ovog mjerenja prikazana je na sl. 8.4 (to je u stvari Vheatstoneov most). Otpori
otpornika R
$
i R
2
su konstantni, a R
P
je promjenjivi otpornik pomo#u kojega se uravnoteuje
most. Granu CB "ine kratko spojeni priklju"ni vodi"i "iji su otpori respektivno R
m
i R
n
. U
dijagonali C-D nalazi se nul-indikator.
Rp
R
2
P
R
1
R
n
R
m

Sl. 8.4 Shema mjerenja otpora priklju!nih vodi!a
Kada je mjerni most uravnoteen, imamo slijede#i odnos otpora grana mjernog mosta:
n m P
R R R
R
R
+ =
2
$

Ako se uzme da je
2
$
R
R
n = i zamjeni, dobi#emo:
n
.
Rp==R
m
+R
n

U slu"aju kada otpornici R
$
i R
2
jednaki, tada je n= l, pa dobijemo:
R
P
= R
m
+ R
n

8.2.7. Mjerenje otpori vodi!a u petlji (parice)
Ovo mjerenje se obavlja istim mjernim mostom, a za ovaj slu"aj prikazano je na sl. 8.5, gdje
su:
Rn
Rm
Ra
Rb
Rp
R
2
P
R
1
b
a
1
2
l

Sl. 8.5 Shema mjerenja otpora vodi!a u petlji (parice.)
R
m
, R
n
- otpor priklju"nih vodi"a,
R
a
, R
b
- otpor vodi"a a i b parice,
R
p
- otpor promjenjivog otpornika za uravnoteenje mosta.
Kako se preko priklju"nih mjernih vodi"a spajaju vodi"i a i b jedne parice, isti se na drugom
kraju kabela kratko spoje. Kada je mjerni most uravnoteen, odnos otpora u granama mosta
iznosi:
R
$
.
R
p
=R
2
(R
m
+R
b
+R
a
+R
n
)
odnosno, ako je:
R
p
== R
pt
+ R
m
+ R
n

43
dobiva de otpor petlje:
R
pt
= R
p
- (R
m
+ R
n
)
Prema tehni"kim uvjetima za telekomunikacijske kabele otpori petlje za vodi"e standarnog
presjeka prikazani su tablicom $.
Tablica 1.
Vrijednost otpora petlje Promjer vodi"a (mm)
Maksimalna pojedina"na
(&/km)
Maksimalna srednja
(&/km)
0,4 300 290
0,6 $30 $26
0,8 73,2 72

8.2.8. Mjerenje otpora pojedina!nih vodi!a simetri!ne parice metodom tri petlje
Za ovo mjerenje koristimo vodi" c kao pomo#ni vodi". Shema mjerenja je prikazana na sl.
8.6. Vodi"i a, b i c su na drugom kraju kabela kratko spojeni. Pretpostavka je da su otpori sva
tri vodi"a razli"iti, odnosno:
R
a
* R
b
* R
c

i da je:
R
$
=R
2

Ra
Rc
Rb
Rp
R
2
P
R
1
b
a
c
1
2
l

Sl. 8.6 Shema mjerenja otpora pojedina!nih vodi!a simetri!ne parice metodom tri petlje
Potrebno je obaviti tri mjerenja:
Prvo mjerenje. Na most se priklju"uju vodi"i a i b, a zatim se obavi uravnoteenje mosta.
Kada je mjerni most uravnoteen, dobiva se:
R
p$
= R
a
+R
b

Drugo mjerenje. Sada se priklju"e vodi"i a i c, i nakon uravnoteenja mosta dobiva se
slijede#a jednadba:
R
p2
=R
a
+R
c

Tre"e mjerenje. Na kraju se priklju"uju vodi"i b i c, pa uravnoteenjem mosta kao u
prethodnim slu"ajevima moe se napisati slijede#a jednadba:
R
p3
=R
b
+R
c

Dobiveni sistem linearnih jednadbi s tri nepoznanice R
a
, R
b
i R
c
i tri poznate veli"ine R
p$
,
R
p2
i R
p3
otpora promjenjivog otpornika, koje se dobivaju u uravnoteenim stanjima mjernog
mosta u sva tri slu"aja, rjeava se i dobivaju se izrazi za prora"un otpora vodi"a a, b i c:
( )
3 2 $
2
$
p p p a
R R R R + =
( )
2 3 $
2
$
p p p b
R R R R + =
( )
$ 3 $
2
$
p p p c
R R R R + =

44
Ukoliko je poznat uzduni otpor vodi"a, mogu se provjeriti podaci o popre"nom presjeku i
duini vodi"a u kabelu.
8.2.9. Mjerenje otpora pojedina!nih vodi!a metodom uzemljene petlje
Ovaj princip mjerenja je prikazan na sl. 8.7. Potrebno je obaviti dva mjerenja, i to:
Ra
Rb
Rp
R
2
P
3
1
R
1
b
a
1
2
l

Sl. 8.7 Shema mjerenja otpora pojedina!nih vodi!a metodom uzemljene petlje
Prvo mjerenje. Stavljamo preklopnik P u poloaj l, uravnoteimo mjerni most i dobivamo
slijede#u jednadbu ravnotee mjernog mosta:
R
p$
= R
a
+R
b

Drugo mjerenje. Za ovo mjerenje preklopnik P se prebaci u polozaj 3 i za uvjet ravnotee
mosta dobiva se jednadba:
R
p2
=R
a
- R
b

Rjeavanjem jednadbi oba mjerenja dobivaju se izrazi za izra"unavanje otpora vodi"a a i b:
( )
2 $
2
$
p p a
R R R + =
( )
2 $
2
$
p p b
R R R =
gdje su R
p$
i R
p2
veli"ine otpora koji se dobivaju na promjenjivom otporniku R
p
u stanjima
ravnotee mosta.
8.2.10. Merenje otpora petlje koaksijalne parice
Kao to pokazuje sl. 8.8. na jednom kraju koaksijalne parice se priklju"uju unutranji i vanjski
vodi", a na drugom kraju kratko se spajaju.
Ra
Rb
Rp
R
2
P
R
1
1
2

Sl. 8.8.- Shema mjerenja otpora petlje koaksijalne parice
Kada je most uravnoteen, jednadba ravnotee glasi:
R
$
R
p
= R
2
(R
a
+R
b
)
te se dobije se otpor petlje koaksijalne parice:
R
pk
=R
p
=R
a
+R
b

gdje je R
p
, kao i u prethodnim mjerenjima, veli"ina otpora promjenjivog otpornika za
uravnoteenje mjernog mosta.
Ovo mjerenje ne daje pravo stanje kaksijalne parice, te se u praksi ne izvodi.

45
8.2.11. Mjerenje otpora unutarnjeg i vanjskog vodi!a koaksijalne parice
Za ovo mjerenje treba imati na raspolaganju dvije koaksijalne parice identi"ne konstrukcije,
"iji su unutarnji i vanjski vodi"i homogeni.
Na sl. 8.9 prikazan je na"in povezivanja kada se obavlja mjerenje otpora unutarnjih vodi"a
koaksijalnih parica.
Kada je most uravnoteen, jednadba ravnotee glasi:
2
$ p
a
R
R =
Ra
Ra
Rp
R
2
P
R
1
1
2


Sl. 8.9 Shema mjerenja otpora unutarnjeg vodi!a koaksijalne parice
Na sli"an na"in, kao na sl. 8.$0, na mjerni most se priklju"uju vanjski vodi"i koaksijalnih
parica koji su na daljnjem kraju kratko spojeni. Jednadba ravnotee mjernog mosta u ovom
slu"aju glasi:
Rb
Rb
Rp
R
2
P
R
1
1
2

Sl. 8.10 Shema mjerenja otpora vanjskog vodi!a koaksijalne parice
R
$
.
R
p2
=R
2
.
2R
b

odakle je:
2 2
2 2
$
2
p p
b
R
n
R
R
R
R = =
Za n=$ je:
2
2 p
b
R
R =
Standardne veli"ine otpora male koaksijalne parice $,2/4,4 su slijede#e:
$. otpor unutarnjeg vodi"a + $6,5 &/km
2. otpor vanjskog vodi"a + 7,5 &/km,
a za normalnu koaksijalnu parice 2,6/9,5 su:
$. otpor unutarnjg vodi"a + 3,45 &/km
2. otpror vanjskog vodi"a + 2,45 &/km

46
8.2.12. Mjerenje razlika otpora vodi!a
Do sada se polazilo od pretpostavke kako su vodi"i simetri"ne parice idealni i da imaju
jednake otpore. Me!utim, u praksi ovi otpori nisu jednaki, tako da postoji odre!ena razlika
otpora koja se definira:
,R=R
a
R
b

Ako je razlika otpora mala, ona se moe zanemariti, jer ne utje"e na kvalitetu prijenosa.
Me!utim, loi lemni spojevi, spojevi vodi"a razli"itih presjeka, vodi"a s razli"itom
izolacijom, korozija i ote#enja izolacije dovode na tim mjestima do ve#e razlike otpora i
ugroavanja kvalitete prijenosa.
Razlika otpora se mjeri se Wheatstoneovim mostom napajanog istosmjernom strujom,
koritenjem pomo#nog vodi"a (sl. 8.$$) ili metodom uzemljene petlje, ako ne postoji
mogu#nost osiguranja pomo#nog vodi"a (sl. 8.$2). U oba slu"aja uvjet ravnotee mjernog
mosta je:

Ra
Rb
Rp
R
2
P
R
1
b
a
c
1
2
3

Sl. 8.11 Shema mjerenja razlike otpora vodi!a koritenjem pomo"nog vodi!a
R
$
(R
p
+ R
b
) == R
2
R
a

Ako se kao i u dosadanjim mjerenjima uzme da je R
$
= R
2
, dobiva se:
R
p
=R
a
-R
b

Ra
Rb
Rp
R
2
P
R
1
b
a
1
2

Sl. 8.12 Shema mjerenja razlike otpora vodi!a metodom uzemljene petlje
Otpor promjenjivog otpornika R
p
(za uravnoteenje mjernog mosta) u stanju ravnotee
mjernog mosta je mjera veli"ine razlike otpora, odnosno:
,R=R
p
=R
a
-R
b

Na priklju"aku 2 nalazi se vodi" b, za koji se pretpostavlja da ima manji otpor od vodi"a a.
Ako se most ne moe uravnoteiti, vodi"i a i b trebaju zamijeniti mjesta, tako da je tada:
,R=R
b
R
a

Razlika otpora izme!u ila parica za pretplatni"ke kabele ne smije biti ve#a od 0,6 & na
standardiziranoj duini 425 m, za sve presjeke vodi"a, a u mjernim listama se ozna"ava s +
ako je otpor ile a ve"i od ile b, odnosno s - u obrnutom slu"aju..

47

8.3. MOSNE MJERNE METODE ZA ODRE!IVANJE UDALJENOSTI DO MJESTA
SMANJENE IZOLACIJE IZME!U VODI"A, ODNOSNO VODI"A I PLATA
TELEKOMUNIKACIJSKIH KABELA

8.3.1. Varleyeva mjerna metoda
Ova metoda je pogodna za mjerenje na kratkim kabelima, kada je prijelazni otpor na mjestu
kvara do $0 M&. Za mjerenje je potreban jedan pomo#ni ispravni vodi" "iji je otpor jednak
otporu ote#enog vodi"a.
Ra
Rx
Rk
Ry
Rb
Rp
R
2
P
R
1
b
a
l
x
y
1
2

Sl. 8.13 - Shema mjerenja pomo"u Varleyeve mjerne metode

Kada je most uravnoteen, jednadba ravnotee glasi:
R
$
(R
p
+ R
X
) = R
2
(R
a
+ R
y
)
Veli"ina otpora od po"etka kabela do mjesta ote#enja, odnosno udaljenost od mjesta
priklju"ka mjernog mosta do mjesta kvara je:

$ +
+
=
n
nR R R
R
p b a
x

gdje su:
n =
2
$
R
R

R
a
- otpor pomo#nog vodi"a,
R
b
- otpor ote#enog vodi"a,
R
p
- otpor promjenjivog otpornika kada je most uravnoteen.
Ako je n = $, jednadba dobija oblik:
2
p b a
x
R R R
R
+
=
Jednadba se moe dalje pojednostaviti u slu"aju da vodi"i a i b imaju jednake otpore:
2
p
x
R
R R =
Ako se uzme u obzir homogenost vodi"a b, onda vrijedi odnos:
x
x
l
R
l
R
=
Odavde se dobiva udaljenost od po"etka kabela da mjesta kvara:
l
R
R
l
x
x
=
Zamjenom se dobiva:
l
R
R R R
l
p b a
x

+
=
2

48
Za homogeni vodi" jednadba glasi:
l
R
R
l l
p
x

=
2

To"nost se moe pove#ati kada se mjerenje obavlja pomo#u dva pomo#na vodi"a, kao to je
prikazano na sl. 8.$4.
Ra
Rc
Rk
Rb
Rp
R
2
P
R
1
b
a
c
l
l
x
l
y
1
2

Sl. 8.14 - Shema mjerenja pomo"u Varleyeve metode koritenjem pomo"nog vodi!a
Razmatrotrimo slu"aj kada pomo#ni vodi"i a i c imaju razli"ite otpore, odnosno:
R
a
* R
c

U ovom slu"aju treba obaviti dva mjerenja (na ve# opisan na"in).
Prvo mjerenje. Na mjerni most priklju"uje se ote#eni vodi" b i pomo#ni vodi" a. Iz odnosa
ravnotee mosta dobiva se otpor vodi"a b od po"etka kabela do mjesta kvara:
2
$
p b a
x
R R R
R
+
=
Sada se na mjerni most priklju"uje ote#eni vodi" b i pomo#ni vodi" c, pa se dobiva:
2
2
p c a
x
R R R
R
+
=
Od dobivenih rezultata odre!uje se srednja vrijednost:
2
2 $ x x
x
R R
R
+
=
Za homogeni ote#eni vodi" i ovdje moe se koristiti jednadba za izra"unavanje udaljenosti
do mjesta kvara. Ovdje se moe koristiti i poznati obrazac za otpor vodi"a:
s
l
R =
gde su:
- - specifi"na elektri"na vodljivost materijala od kojeg je izra!en vodi",
s - popre"ni presjek vodi"a,
l - duina vodi"a.
Iz otpora na duini l
x
slijedi:

=
R s
l
x

Napomena: Radi jednostavnosti nije uzet u obzir utjecaj priklju"nih vodi"a. Iz prethodno
iznesenog, Varleyeva metoda pogodna je za mjerenje na kra#im kabelima, pa je neophodno u
rezultatima mjerenja obaviti odgovaraju#e korekcije zbog utjecaja priklju"nih vodi"a. Ukoliko
ote#eni i pomo#ni vodi" imaju razli"ite presjeke, ili se kvar nalazi u blizini daljeg kraja
vodi"a, mogu#e je ne postizanje ravnotee mosta. U tom slu"aju treba primijeniti neku drugu
metodu (npr. Grafovu metodu mjerenja u tri to"ke).

49
8.3.2. Murrayova mjerna metoda
Kod ove, za razliku od Varleyeve metode, prijelazni otpor kliza"a promjenjivog otpornika ne
utje"e na rezultat mjerenja. Ova metoda je posluila kao osnovica za realizaciju mnogih
varijanti mjernih metoda.
Murrayova metoda se primjenjuje za odre!ivanje mjesta kvara na kabelima duine > $00 m i
kada je prijelazni otpor do $0 M&. Da bi se ova metoda mogla primjeniti, neophodno je
zadovoljiti sljede#e uvjete:
- na raspolaganju imati jedan ispravan vodi",
- otpor izolacije ispravnog vodi"a treba biti $000 puta ve#i od otpora izolacije ote#enog
vodi"a:
$
$000

io
ii
R
R

- ispravan i ote#eni vodi" moraju biti homogeni, istog presjeka i duine. Stoga, ukoliko je
mogu#e, najpogodnije je ako su iz iste parice ili "etvorke.
Princip mjerenja prikazan je na sl. 8.$5. Prije po"etka mjerenja treba ispitati otpor izolacije
pojedina"nih vodi"a i time provjeriti ispunjavanje navedenih uvjeta. Jednadba ravnotee tada
je:
R
p

.
R
x
= R
l
(R
a
+ R
y
)
Ra
Ry
Rk
Rb
Rp
P
R
1
Rx
l
l
x
l
y
1
2

Sl. 8.15 - Shema mjerenja pomo"u Murrayove mjerne metode
O"igledno je da je:
R
b
= R
x
+ R
y

Eliminiranjem se R
y
slijedi:
R
p

.
R
x
= R
l
.
(R
pt
- R
x
)
odakle je:
$
$
R R
R R
R
p
pt
x
+

=
Uz pretpostavku homogenosti vodi"a, veli"ina otpora ote#enog vodi"a do mjesta kvara je:
$
$
2
R R
R R
R
p
x
+

=
Kako je za homogeni vodi":
R
R
l
l
x x
=
odakle je:
R
R
l l
x
x
= ,
Udaljenost l
x
od po"etka kabela do mjesta kvara je:
l p
l
x
R R
R
l l
+
= 2

50
Ako imamo na raspolaganju dva pomo#na vodi"a koji zadovoljavaju uvjete za primjenu
Murrayove metode, onda se mogu obaviti respektivno dva mjerenja s po jednim pomo#nim
vodi"em, a zatim se izra"una srednja vrijednost R
x
, kao kod Varleyeve metode.
Dobiveni rezultat mjerenja s po"etka kabela treba se potvrditi mjerenjem s kraja kabela, jer je
mogu#e dobiti razli"ite duina ote#enog vodi"a l * l
x
+ l
y
. U tom slu"aju obavezno je
mjerenjem s kraja kabela obaviti odgovaraju#u korekciju duine ote#enog vodi"a, "ime se
to"nije odre!uje mjesto kvara.
Prilikom mjerenja na pupiniziranim kabelima moraju se uzeti u obzir otpori pupinskih svitaka
i umjetnih vodova, tako da je u ovom slu"aju otpor petlje jednak:
R
pt
= R
pp
- R
pk
- R
uv

gdje su:
R
pp
- otpor priklju"ene parice,
R
pk
- otpor Pupinskog svitka,
R
uv
- otpor umjetnog voda.
8.3.3. Grafova metoda mjerenja u tri to!ke
Grafova mjerna metoda mjerenja u tri to"ke je jedna od najto"nijih mostovskih metoda, koja
se ostvaruje neznatnim izmjenama na Murayovom mostu. Greka u rezultatu mjerenja je oko
$ , to zna"i da bi prilikom mjerenja na duini od 500 m odstupanje bilo 0,5 m. Grafova
metoda mjerenja u tri to"ke moe se koristiti za mjerenje na proizvoljnim duinama kabela,
ali najbolje rezultate daje na duinama manjim od 500 m.
Da bi se ova metoda mogla primjeniti, potrebno je zadovoljiti slijede#e uvjete:
- Potrebna su dva pomo#na vodi"a "ija duina i popre"ni presjek, pa prema tome i otpor, ne
moraju biti isti kao kod ote#enog vodi"a.
- Otpor izolacije pomo#nih vodi"a mora biti $000 puta ve#i od otpora izolacije ote#enog
vodi"a, odnosno:
$
$000

io
ii
R
R

Na"in priklju"ka mjernog mosta na mjereni kabel prikazan je na sl. 8.$6, gde su pokraj
poznatih referentnih oznaka sa R
m
i R
n
ozna"eni otpori priklju"nih vodi"a koji u ovom slu"aju
moraju biti uzeti u obzir.
Potrebno je obaviti tri mjerenja i to za poloaje l, 2 i 3 preklopnika P. Za sva tri slu"aja mjerni
most se uravnoteuje pomo#u promjenjivog otpornika Rp i evidentiraju vrijednosti R
p$
, R
p2
,
R
p3
u sva tri slu"aja uravnoteenja mjernog mosta.

Sl. 8.16 - Shema mjerenja u tri to!ke po Grafovoj metodi

Na sl. 3.$7 prikazana je ekvivalentna shema mjernog mosta kada je preklopnik u poloaju l.
Jednadba ravnotee mjernog mosta u ovom slu"aju glasi:
n
a b m
p
R
R R R
R
R + +
=
$
$

5$

Rb
Rm
Rn
Ra
P
1
R
Rp
R
1

Sl. 8.17 - Ekvivalentna shema mjernog mosta kod mjerenja u tri to!ke pri poloaju 1
preklopnika P
odnosno:
n
y x b m
p
R
R R R R
R
R
+ + +
=
$
$

gdje su:
R
$
- poznati otpor grane mosta,
R
m
, R
n
- otpori mjernih vodi"a,
R
a
= R
x
+ R
y
.
Veli"ina otpora promjenljivog otpornika Rp, kada je most uravnoteen pri poloaju $
preklopnika P, jednaka je:
y x b m
n
p
R R R R
R R
R
+ + +
=
$
$

Ekvivalentna shema mjernog mosta, kada je preklopnik P u poloaju 2, prikazana je na sl.
8.$8, a jednadba ravnotee u ovom slu"aju glasi:
a n
b n
p
R R
R R
R
R
+
+
=
2
$

Rb Rm
Rn Ry
Rk
Rx
Rc
P 2
R
Rp2
R
1

Sl. 8.18 - Ekvivalentna shema mjernog mosta kod mjerenja u tri to!ke pri poloaju 2
preklopnika P
odnosno:
y x n
b m
p
R R R
R R
R
R
+ +
+
=
2
$

odakle je R
p2
, kada je most uravnoteen pri poloaju 2 preklopnika P, jednak:
( )
b m
y x n
p
R R
R R R R
R

=
$
2

Na kraju se preklopnik P postavlja u poloaj 3 i mjerni most se uravnotei pomo#u
promjenjivog otpornika Rp. Ekvivalentna shema mjernog mosta u ovom slu"aju ima izgled
kao na sl. 8.$9.

52
Rb Rm
Rn Ry
Rk
Rx
P 3
R
Rp3
R
1

Sl. 8.19 - Ekvivalentna shema mjernog mosta kod mjerenja u tri to!ke pri poloaju 3
preklopnika P
Jednadba ravnotee mjernog mosta je:
x n
y b m
p
R R
R R R
R
R
+
+ +
=
3
$

odakle je:
y b n
x n
p
R R R
R R R
R
+ +
+
=
) (
$
3

Rjeavanjem jednadbi dobiva se udaljenost od mjesta mjerenja, odnosno od po"etka kabela
do mjesta kvara:
( )( )
( )( )
2 $ 3
3 $ 2
p p p
p p p
x
R R R R
R R R R
l
+

=
Ukoliko kod nekog od prethodna tri mjerenja nije mogu#e posti#i uravnoteenje mosta, tada
treba vodi"ima a i b zamijeniti mjesta i obratiti panju na promjenu simbola u jednadbama
za ravnoteu mjernog mosta. Kada zbog kvara svi vodi"i u kabelu imaju smanjenu izolaciju,
potrebno je pomo#ni vodi" posebno poloiti.
Grafova metoda mjerenja u tri to"ke je pogodna za primjenu kada je prijelazni otpor na mjestu
kvara R
k
+ $0 M&, a otpor petlje R
pt
+ $0 &.

8.3.4. Kupfmilerova (Kupfmuller) mjerna metoda

Primjenjuje se kada je u pitanju dodir svih vodi"a u kabelu, kada je prijelazni otpor 0,$ M&
do $0 M&, dok duina kabela moe biti proizvoljna. Uvjeti koji trebaju biti zadovoljeni za
primjenu ove metode su slijede#i:
- Za mjerenje nisu potrebni pomo#ni vodi"i, ve# se mjerenje obavlja pomo#u dva ote#ena
vodi"a koji moraju imati razli"ite prijelazne otpore. Prijelazni otpor jednog vodi"a mora biti
najmanje dva puta ve#i od prijelaznog otpora drugog ote#enog vodi"a.
- Ukupni prijelazni otpor oba vodi"a mora biti bar $00 puta ve#i od otpora njihove petlje.
Na sl. 8.20 prikazana je shematski Kupfmilerova mjerna metoda, gdje su:

Sl. 8.20 - Shema mjerenja pomo"u Kupfmilerove mjerne metode

53
R
p$
- veli"ina otpora promjenljivog otpornika za uravnoteenje mosta kada je preklopnik P
otvoren,
R
ka
, R
kb
- prijelazni otpori vodi"a a i b na mjestu kvara,
R
x
- veli"ine otpora vodi"a a, odnosno b od po"etka kabela do mjesta kvara,
R
y
- otpori vodi"a a, odnosno b od mjesta kvara do kraj a kabela,
x - udaljenost od po"etka kabela do mjesta kvara,
y - udaljenost od mjesta kvara do kraja kabela,
l - duina kabela,
R
$
- poznati otpor grane mosta.
Kada je mjerni mast uravnoteen, jednadba ravnotee glasi:
$ $
$ $
p
kb ka p
x
R R
R R R R
R

=
Sada se preklopnik P na kraju kabela kratko spoji, kao to je prikazano na sl. 8.2$, gdje je:

Sl. 8.21 - Shema mjernog mosta po metodi Kupfmilera kada je preklopnik P zatvoren
R
p2
- veli"ina otpora otpornika za uravnoteenje mosta kada je most uravnoteen pri kratko
spojenom preklopniku.
Pri prora"unu grana mosta u ravnotenom stanju, potrebno je dio ozna"en strelicama, desno
od to"aka C, D, E, transformirati iz trokuta u ekvivalentnu zvijezdu, te se dobiju ekvivalentni
otpori spoja u zvijezdu:
( )
( )
x kb ka
x ka
D
R R R R
R R R
R
+ +

=
$
$
2
2

( )
( )
x kb ka
x kb
E
R R R R
R R R
R
+ +

=
$
$
2
2

( )
x kb ka
kb ka
C
R R R R
R R
R
+ +

=
$
2

Kada je most uravnoteen, jednadba ravnotee glasi:
E x
D x
p
R R
R R
R
R
+
+
=
2
$

Rjeavanjem jednadbi dabivamo udaljenost od po"etka kabela do mjesta kvara:

=
$ $
2
2
$
$
$
2
$
$
$
p p
p p
x
R
R
R
R
R
R
R
R
l l
gdje uz pretpostavku da su vodi"i homogeni vrijedi odnos:

54
R
R
l
l
x x
=
Kada je kvar uslijed prisustva vode u kabelu, dobiveni rezultati #e varirati. U tom slu"aju je
potrebno preklopnik P otvarati i kratko spajati vie puta u odre!enim vremenskim intervalima
i pritom evidentirati veli"ine R
p$
i R
p2
. Pojedina"ne vrijednosti ili parovi vrijednosti koje
znatno odstupaju - ne treba uzeti u obzir. Preporu"uje se ovaj postupak ponoviti bar 25 puta u
vremenskim intervalima od po 25 s. Od dobivenih mjerenih vrijednosti izra"unavaju se
srednje vrijednosti na slijede#i na"in:
n
R
n
R R R
R
n p n p p p
s p

=
+ + +
=
$ $ $2 $$
$
...

n
R
n
R R R
R
n p n p p p
s p

=
+ + +
=
2 2 22 2$
2
...

Dobivene srednje vrijednosti se unose u jednadbu za izra"unavanje udaljenosti mjesta kvara
od mjesta mjerenja, odnosno od po"etka kabela:

=
$ $
2
2
$
$
$
$
$
$
$
s p s p
s p s p
x
R
R
R
R
R
R
R
R
l l

8.3.5. Kupfmilerova mjerna metoda s formiranjem elektroliti!kog napona na mjestu kvara

Kako bi se ova metoda mogla primjenti, potrebno je zadovoljiti slijede#e uvjete:
- Nije neophodan nijedan ispravan vodi". Svi vodi"i u kabelu mogu imati podjednako
smanjeni otpor izolacije (slu"aj prodora vlage).
- Oba vodi"a koji se koriste za mjerenje iz istog su kabela, tj. homogeni su i imaju iste otpore.
- Kabel treba imati metalni plat, a plat i vodi"i neophodno je da su od razli"itih metala.
Poznato je da voda koja prodre u kabel nije kemijski "ista, ve# sadri otopinu kemijskih
spojeva kiselog ili lunatog karaktera. Na mjestu kvara dolazi do elektrokemijske reakcije,
uslijed "ega se javlja razlika potencijala U
E
. Na sl. 8.22 ova pojava je pokazana primjerom
papirno-zra"ne izolacije vodi"a kabela s olovnim platom, u koji je prodrla voda koja sadri
sumpornu kiselinu.

Sl. 8.22 - Ekvivalentna baterija pruuzro!ena prodorom vode u kabel sa olovnim platom
Potencijalna razlika na mjestu kvara ovisit #e o vrsti metala koji su pod utjecajem vode. U
ovom slu"aju, na mjestu kvara izme!u bakrenih vodi"a i olovnog omota"a nastaje napon od
+ 0,22 V, a kod kabela sa aluminijskim omota"em napon je -2 V.
Ovako dobivena baterija moe se iskoristi kao izvor za napajanje mosta. Me!utim, prije
po"etka mjerenja neophodno je isprazniti sve naponske izvore onih vodi"a koji se ne
koriste za mjerenje. Ovo se postie na taj na"in to se preko vodi"a, koji odaberemo kao
sastavni dio baterije, odre!eno vrijeme priklju"i eksterni izvor istosmjernog napona od $00

55
V. Pod djelovanjem eksternog naponskog izvora (sl. 8.23) element koji, na primjer, stvara
vodi" $7a i koji #e se kasnije koristiti za mjerenje puni se, a ostali vodi"i koji su uzemljeni
prazne se. Poslije odre!enog vremena imamo u kabelu dovoljno jak naponski izvor koji se
moe iskoristi za mjerenje.

Sl. 8.23 - Princip stvaranja naponskog izvora u kabelu
Napon eksternog izvora, treba biti $00 V i dovoljno je da je priklju"en oko $0 minuta. Nakon
to je na opisani na"in obavljeno formiranje naponskog izvora u kabelu, mjerenje se vri
priklju"ivanjem mjernog mosta (sl. 3.26). Krajevi kabela se to"no u odre!enim vremenskim
intervalima otvaraju i kratko spajaju, te se formiraju tabli"no rezultati mjerenja R
p$
i R
p2
.
U po"etku mjerenja napon formiranog izvora naglo pada, uslijed "ega rezultati mjerenja jako
odstupaju. Nakon 5 do $0 mjerenja napon se stabilizira i ostale vrijednosti se tako!er unose u
rezultate. Izra"unavanjem srednjih vrijednosti rezultata mjerenja i zamjenama u jednadbi
odre!uje se udaljenost l
x
od po"etka kabela do mjesta kvara primjenom izraza:

=
$ $
2
$
$
$
2
$
$
$
s p s p
s p s p
x
R
R
R
R
R
R
R
R
l
gdje su:
s p
R
$
- srednja vrijednost veli"ine otpora promjenjivog otpornika za uravnoteenje mosta,
kada je most uravnoteen i krajevi kabela kratko spojeni,
s p
R
2
- srednja vrijednost veli"ine otpora promjenjivog otpornika za uravnoteenje mosta,
kada je most uravnoteen i krajevi kabela otvoreni,
R
$
- poznati otpor grane mosta.


8.4. PRIMJERI MJERNIH KOV"EGA ZA ISTOSMJERNA MJERENJA NA
KABELIMA

Kabelski mjerni kov"eg je multifunkcionalan instrument, a upotrebljava se za istosmjerna
mjerenja na kabelima i za odre!ivanje mjesta kvarova i pogreaka prvenstveno na
telekomunikacijskim kabelima, ali se uspjeno rabi i na energetskim kabelima.
Ovaj instrument, profesionalne izrade, neizostavan je kod pogonskih i zavrnih mjerenja
primarnih parametara telekomunikacijskih kabela. Odre!ivanje mjesta kvara na kabelu,
najve#a je odlika mjernog kov"ega, a odre!uje se mjerenjem otpora i kabela uporabom
mosnih spojeva. Iz velikog broja postoje#ih mosnih spojeva odabiru se oni, koji su se u praksi
pokazali najdjelotovrnijima. Veliki broj mjernih slogova predstavljaju oni spojevi, koji se
odnose na odre!ivanje mjesta kvara na telekomunikacijskim kabelima. U mnogim tehni"kim
pojedinostima koritena su iskustva pojedinih mosnih spojeva.

56
Jedan od najstarijih mjernih kov"ega, koritenih u nas, je svakako instrument EFK-$
proizvod tvornice Hartman & Braun. Kabelski mjerni kov"eg EFK-$ prikazan je slikom 8.$.



Slika 8.24. Mjerni kov!eg Hartman & Braun EFK-1

Modernija izvedba kabelskog mjernog kov"ega, predstavljena je instrumentom KMK-VI
tvornice Felten & Guilleame. Ovaj kabelski kov"eg je tako konstruiran, da se s minimumom
posluivanja mogu obaviti mjerenja u nizu, koja se kod mjerne ekipe ta telekomunikacijske
kabele "esto nastavljaju jedno za drugim. Mosnim metodama za otrkivanje mjesta kvara
prididane su mjerne sheme koje dozvoljavaju nedvosmisleno pokazivanje elektri"nih
parametara kabela, koji se djelomice mjere u obliku direktnog pokazivanja, a djlomice kao
ru"no mosno mjerenje radi utvr!ivanja mjerene vrijednosti. Ovaj mjerni kov"eg prikazan je
slikom 8.25.


Slika 8.25. Kabelski mjerni kov!eg Felten & Guilleame KMK-VI

57
Jedan od najmodernijih mjernih kov"ega je Ure!aj za testiranje kabela KMK7 tvornice
Seba-Dynatronic, To je kompjuteriziran, automatski balansiran mjerni most za odre!ivanje
udaljenosti mjesta greke s ugra!enim test-programima za kontrolu (odravanje) kabela.
Najve#a prednost ovog instrumenta je kontinualno automatsko podeavanje mosta i
mogu#nost povezivanja s PC ra"unalom za pohranu i obradu izmjerenih rezultata.
KMK7 je mali (portable), masivni instrument jednostavan za rukovanje. Mjerni most za
lokaciju greke proiren je mjernim programima koji daju jasan prikaz karakteristika
telekomunikacijskog ili energetskog kabela koji se testira i prikazivanje mjesta greke na
LCD (displej na bazi teku#ih kristala).
Programi za kontrolu kabela uklju"uju mjerenje otpora izolacije, otpora petlje i razliku otpora,
kapaciteta, kapacitivne asimetrije te napona smetnji (interferencije) kako izmjeni"ne tako i
istosmjerne struje. Pojedina mjerenja se odabiru iz glavnog izbornika, dok se mjerenje otpora
izolacije, otpora petlje i DC lokacija greke mogu pozvati direktno odgovaraju#om tipkom na
tastaturi.
Kabelski mjerni kov"eg je prikazan slikom 8.26.


Slika 8.26. Kabelski mjerni kov!eg Sebatel KMK 7

Za sve tipova mjernih kov"ega priloene su potrebne upute za rukovanje, tako da se
korisnik ove vrste instrumenata mora obavezno upoznati s njima i izvjebati se u uporabi.
Tako!er je vano napomenuti da su osnovne mjerne sheme prikazane na poklopcu kov"ega.