SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET


Diplomski studij









MJERNI MOSTOVI

Seminarski rad

Kolegij Elektromagnetska mjerenja









Student: Marko Mari, br. indeksa D-505
m3maric@etfos.hr






Predava: Draen Dori mr.sc. Osijek, sijeanj 2012.


SADRAJ

UVOD ................................................................................................................... 1
1. ISTOSMJERNI URAVNOTEENI MJERNI MOSTOVI ........................... 1
1.1. Istosmjerni Wheatstoneov most ........................................................................................ 1
1.2. Thomsonov most ................................................................................................................. 2
1.3. Varelyev most ...................................................................................................................... 3
1.4. Murrayov most ................................................................................................................... 4
2. IZMJENINI URAVNOTEENI MJERNI MOSTOVI .............................. 5
2.1. Izmjenini Wheatstoneov most .......................................................................................... 5
2.2. Maxwelov most ................................................................................................................... 6
2.3. Owenov most ....................................................................................................................... 6
2.4. Wienov most ....................................................................................................................... 6
2.5. Robinsonov most ................................................................................................................. 7
2.6. Rezonancijski most ............................................................................................................. 7
3. NEURAVNOTEENI MJERNI MOSTOVI .................................................. 8
3.1. Neuravnoteenost mosta .................................................................................................... 8
3.2. Most za mjerenje temperature .......................................................................................... 9
3.3. Most za mjerenje razine ................................................................................................... 10
3.4. Most za mjerenje tlaka ..................................................................................................... 11
ZAKLJUAK .................................................................................................... 12
LITERATURA ................................................................................................... 12




Mjerni mostovi - Elektromagnetska mjerenja Marko Mari, 2012.
1

UVOD
Mjerni mostovi su mjerila pomou kojih se
vrlo precizno mjere elektrike veliine, u
prvom redu otpori, a potom i impedancija ili
prividni otpor. Uz prilagoavanje izvora
napajanja mjernog mosta, mogue je
izmjeriti sve veliine koje su vezane uz
impedanciju: induktivitet, kapacitet te
frekvencija. Postoje razliite vrste mjernih
mostova, kako e kroz rad biti pokazano, ali
ugrubo se mostove mogu podijeliti na
uravnoteene i neuravnoteene te se takoer
mogu podijeliti s obzirom na napajanje
(istosmjerno, izmjenino; naponsko,
strujno).
Mjerni mostovi su, kako je reeno, vrlo
precizna mjerila. Posebice zbog toga to se
umanjuje utjecaj mjernog instrumenta
(nulindikatora), koji je dio mosta, na
mjerenje. Naime, kod uravnoteenih
mostova, most se uravnoteuje kada je struja
kroz nulindikator jednaka 0, a tada su
minimalno smanjeni gubitci na
nulindikatoru (npr. unutarnji otpor
ampermetra), to svakako smanjuje mjernu
nesigurnost mjerenja.
Kroz seminarski rad nastoji se pokazati
princip rada mjernog mosta te su dane vrste
mjernih mostova i ukratko njihove osobine i
nain mjerenja. U pravilu, vrste mjernih
mostova, koje su izloene u seminarskom
radu, su zapravo varijante Wheatstoneovog
mosta. Taj most dobio je naziv po
engleskom fiziaru i konstruktoru prvih
elektrinih telegrafa, Charlesu Wheatstoneu
(1802.-1875.).
Osim toga, u radu, e se pokazati i kako se
mjerni mostovi posredno koriste za mjerenje
drugih, neelektrinih fizikalnih veliina.

1. ISTOSMJERNI
URAVNOTEENI MJERNI
MOSTOVI
Istosmjerni uravnoteeni mostovi koriste
istosmjerni izvor napona za napajanje.
Mjerenje se vri dovoenjem mosta u
ravnoteu (vrijednost koju nulindikator
pokazuje u ravnotei jest jednaka nuli).
1.1. Istosmjerni Wheatstoneov most
Koristi se za mjerenje otpora. U tekstu koji
slijedi pokazat e se princip mjerenja s
pomou istosmjernog uravnoteenog
Wheatstoneovog mosta koji se moe
primijeniti i na ostale vrste mostova jer su
ostali mostovi varijante Wheatstoneovog
mosta.
Slika 1.1. Wheatstoneov istosmjerni most


Wheatstoneov most je uravnoteen kada
struja koja tee kroz nulindikator N jednaka
0 (I
N
= 0). Prema tome, za izvod uvjeta
ravnotee istosmjernog Wheatstoneovog
mosta dovoljno je odrediti struju I
N
kao
funkciju koja zavisi o varijabli R
x
(vrijednost
otpora koji se mjeri) te rijeiti sljedeu
jednadbu:
( ) 0
N x
I f R = = (1-1)
Mjerni mostovi - Elektromagnetska mjerenja Marko Mari, 2012.
2

Prema shemi na slici 1. zapiu se sljedei
Kirchohoffovi zakoni (KZ) za struje (KZS),
odnosno napone (KZN):
2
3 4 2
3 3
4 4 2 2
2 2
Rx N R
Rx R R R
Rx x R
R R
b Rx x R
I I I
I I I I I
I R I R
I R I R
U I R I R
= +
= + = +
=
=
= +
(1-2)
Na temelju KZ-ova odredi se struja I
N
:
( ) ( )( )
( ) | |
4 3 2
2 3 4
x x x
N b
x x
R X R R R R R
I U
R R X R R R
+ +
=
+
(1-3)
Gdje je X prikladna supstitucija:
3 4 2 4 2 3
X R R R R R R = + +

(1-4)
Kako se trai rjeenje izraza (1-1) dovoljno
je promatrati samo brojnik izraza (1-3), a
jasno je vidljivo i to da napon U
b
nee imati
utjecaja na uvjet ravnotee:
( ) ( )( )
4 3 2
0
x x x
R X R R R R R + + =

(1-5)
Uz izraz (1-4) konano se dobiva sljedea
jednakost:
2
4 2 3
0
x x
R R R R R = (1-6)
Ako se izuzme trivijalno rjeenje kvadratne
jednadbe dano izrazom (1-6) R
x
= 0, dobiva
se uvjet ravnotee Wheastoneovog mosta:
2 3
4
x
R R
R
R

= (1-7)
Prema tome, uz konfiguraciju vrijednosti
otpora prema izrazu (1-7) nulindikatorom e
tei vrijednost struje jednaka 0, kako je
pretpostavljeno izrazom (1-1), a tada se
moe izraunati nepoznata vrijednost otpora
R
x
.
Wheatstoneov most se esto izvodi s
pomou kliznog otpornika i u koracima
promjenjivog otpora (R
2
).
Slika 1.2. Izvedba Wheatstoneovog mosta

Pomou otpornika R
22
podeava se povoljan
omjer R
x
/( R
22
+ R
21
) te se tada pomou
kliznog otpora most uravnoteuje, odnosno
postie se da je: R
x
/( R
22
+ R
21
)=R
3
/ R
4
=l
3
/ l
4
.
Granice pogreke ovakve izvedbe mosta
kreu se od 0.5% do 2.5%. Ranije je
napomenuto kako iznos napona napajanja
nema utjecaj na uravnoteenje, ali ipak iznos
napona napajanja e ovisiti o osjetljivosti i
tonosti nulindikatora te o eljenom
mjernom opsegu mjernog mosta.
1.2. Thomsonov most
Thomsonov most se koristi za mjernje vrlo
malih otpora, zto to su odstranjeni utjecaju
prikljunih vodia i prijelaznih otpora na
spojnim mjestima.
Slika 1.3. Thomsonov most

Izvor: [1]
Mjerni mostovi - Elektromagnetska mjerenja Marko Mari, 2012.
3

Uvjet ravnotee za Thomsonov most nee se
posebno izvoditi. Vrijednost nepoznatog
otpora R
x
odreuje se na sljedei nain,
prema shemi na slici 3.a:

3 1 1
2 4 2
x N
R R R
R R
R R R
= = (1-8)

Sa slike 1.3. Vidi se da se Thomsonov most
moe transformirati u Wheatstoneov most
pretvaranjem spoja trokut u zvijezdu (trokut
R
3
R
4
Rs zvijezda RaRbRc ).

Granice pogreke Thomsonovog mosta ne
prelaze 0.001%, a Thomsonov most ima
veliki mjerni opseg (slika 1.4.).

Slika 1.4. Izvedba Thomsonovog mosta

Izvor: [1]
1.3. Varelyev most
Varelyev most se koristi za mjerenje
elektrinog otpora pojedinani vodia,
razlike otpora, a takoer i za mjerenje nekih
vrsta kvarova. Varelyeva mjerna metoda
pogodna je za kratke kabele kada je
prijelazni otpor na mjestu kvara do 10 M.
Za mjerenje je potreban jedan pomoni
ispravni vodi iji otpor je jednak otporu
oteenog vodia.

Slika 1.5. Varelyeva mjerna metoda

Izvor: [1]

Bez izvoenja, udaljenost od poetka kabela
do mjesta kvara moe se odrediti na sljedei
nain (kada je most uravnoteen):

x
x
R
l l
R
= (1-9)

2
a b p
x
R R R
R
+
= (1-10)

gdje su Ra, Rb i Rc otpor pomonog vodia,
otpor oteenog vodia i otpor promjenjivog
otpornika kada je most uravnoteen. Ako se
uzme u obzir da je vodi homogen dobiva se
izraz:

2
p
x
R
l l l
R
| |
=
|
\ .
(1-11)

Ako se eli poveati tonost mjerenja,
koriste se dva pomona vodia (slika 1.6).

Slika 1.6. Tonija Varelyeva mjerna metoda
Izvor: [1]
Mjerni mostovi - Elektromagnetska mjerenja Marko Mari, 2012.
4


Ova metoda je tonija, ali potrebno je
obaviti dva mjerenja: jedno s pomonim
vodiem a te jedno s pomonim vodiem c.
U prikazu Varelyeve metode nije uzet u
obzir otpor prikljunih vodia pa, prema
tome, potrebno je unijeti i korekcijske
faktore u mjerenje. Takoer, moe se
dogoditi da se Varelyev most ne moe
uravnoteiti. Uzrok neuravnoteenosti mosta
moe biti taj da pomoni i oteeni vodii
imaju razliite presjeke ili se kvar nalazi u
blizini daljeg kraja vodia.
1.4. Murrayov most
Murrayov most se najvie koristi za
odreivanje kvarova na vodiima. Kao i
Varelyev most i Murrayov most je varijanta
Wheatstoneovog mosta. Razlika izmeu
Varelyevog i Murrayevog mosta jest ta da
kod Murrayevog mosta prijelazni otpor
klizaa na utjee na rezultate mjerenja.
Murrayeva mjerna metoda pogodna je za
mjerenje kvarova na kablelima veim od
100 m i kada je prijelazni otpor do 10 M.
Da bi se mjerenje moglo izvriti
Murrayevom metodom moraju biti ostvareni
sljedei uvjeti:

- Potrebno je imati jedan ispravan
vodi (vodi 1 na slici 1.7.)

- Otpor izolacije ispravnog vodia
mora biti barem 1000 puta vei od
otpora izolacije oteenog vodia
(Rii/Rio>1000)

- Ispravan i oteeni vodi moraju biti
homogeni, iste duljine i presjeka.

Dakle, prije poetka mjerenja, potrebno je
odrediti jesu li zadovoljeni gornji uvjeti.

Slika 1.7. Murrayeva mjerna metoda

Izvor: [1]

Jednadba ravnotee M. mosta jest:

( )
1 p x a y
R R R R R = + (1-12)

Prema shemi na slici 1.7. odrede se otpori
oteenog vodia te otpor petlje:

b x y
pt a b
R R R
R R R
= +
= +
(1-13)

Uz izraze (1-12) te (1-13) odredi se otpor
oteenog vodia do mjesta kvara:

1
1
pt
x
p
R R
R
R R

=
+
(1-14)

Ako se uzme u obzir homogenost vodia
(Ra=Rb=R -> Rpt=2R):

1
1
2
x
p
R R
R
R R

=
+
(1-15)
Kako je za homogeni vodi l
x
/l=R
x
/R, pa se
odredi udaljenost od poetka vodia do
mjesta kvara pomou izraza:

1
1
2
x
p
R
l l
R R
=
+
(1-16)

Kao i kod Varelyeve metode, i kod
Murrayeve metode je mogue poveati
tonost mjerenja upotrebom dva pomona
Mjerni mostovi - Elektromagnetska mjerenja Marko Mari, 2012.
5

kabela. Svi pomoni kabeli moraju
zadovoljavati uvjete primjene Murrayeve
metode.
Dobiveni rezultat mjerenja s poetka kabela
mora se provjeriti mjerenjem na kraju
kabela. Razlog tome jest taj da esto vrijedi
l
x
l
y
, odnosno kvar se moe dogoditi bilo
gdje na vodiu, a ne samo na sredini. Nakon
mjerenja s kraja kabela treba odrediti te
uiniti odreenu korekciju duine oteenog
vodia, ime se tonije odreuje mjesto
kvara.
2. IZMJENINI
URAVNOTEENI MJERNI
MOSTOVI

Napajanje koje se koristi jest izmjenini
naponski izvor. Prema tome, moe se
naslutiti da e se izmjenini mjerni mostovi
koristiti za mjerenje impedancije
(induktiviteta, kapaciteta), ali i drugih
veliina koje karakteriziraju vremensku
izmjeninost.
2.1. Izmjenini Wheatstoneov most
Slika 2.1. Wheatstoneov izmjenini most

Princip odreivanja uvjeta za izmjenini
most u princip je jednak kao za istosmjerni
most. Prema tome, uvjet se nee posebno
izvoditi nego e se odmah napisati sljedei
izraz koji je sukladan izrazu (1-7) za
istosmjerni W. most:
4 2 3 x
Z Z Z Z = (2-1)
Svaka od pojedinih impedancija moe se
sastojati od svog realnog dijela (djelatni
otpor) i imaginarnog (reaktancija):
i
i i i i
Z R j X Z

= + = (2-2)
Gdje je i = x, 2, 3, 4. Kako je tada:
( )( )
2 2 3 3 2 3
4 4 4
x
R j X R j X Z Z
Z
Z R j X
+ +
= =
+
(2-3)
Jasno je da e za odreivanje nepoznate
impedancije Z
x
morati podeavati najmanje
2 parametra kako bi se most uravnoteio.
Ovakav zakljuak takoer bi se dobio
promatranjem uvjeta (1-8) u polarnom
obliku. Tada se uvjet (1-8) moe zapisati na
sljedei nain:
4 2 3
4 2 3
x
x
Z Z Z Z

=
+ = +
(2-4)
Mostovi koji slijede su zapravo varijante
Wheatstoneovg mosta koje su namjenjene za
specijalizirana mjerenja kapaciteta,
induktiviteta ili frekvencije. Prema tome, u
impedancijama Z
x
, Z
2
, Z
3
, Z
4
pojavljivat e
se osim otpora i kapacitivna i induktivna
suscepntancija, odnosno imaginarni dio
kompleksnog broja koji karakterizira te
impedancije. Realno to znai da e morati
biti omogueno mijenjanje induktiviteta L
koji utjee na induktivnu susceptanciju
(X
L
=L), odnosno kapaciteta koji utjee na
kapacitivnu susceptanciju (X
C
=(C)
-1
).
Usporedbom s istosmjernim uravnoteenim
W. mostom, izmjenini uravnoteeni W.
most je uvelike sloeniji to se jasno vidi
usporedbom uvjeta ravnotee: (2-4),
odnosno (1-7).
Mjerni mostovi - Elektromagnetska mjerenja Marko Mari, 2012.
6

2.2. Maxwelov most
Koristi se za mjerenje induktiviteta i otpora
(koji parazitno dolazi uz induktivitet npr.
zavojnice).
Slika 2.2. Maxwelov most

Izvor: [1]
Kako je prethodno reeno, kod izmjeninih
mostova potrebno je podeavati najmanje
dva parametra s kojima e se most
uravnoteiti. Osim vrijednosti otpora, mora
se mijenjati i vrijednost kapaciteta C
4
. Kada
je Z
x
=R
x
+j*L
x
, Z
2
=R
2
, Z
3
=R
3
, tada Z
4

mora biti takav da se ouva uvjet (2-1). Z
4
impedancija mora biti kompleksno-
konjugirani broj od kompleksnog broja,
odnosno impedancije Z
3
. Prema tome, iz
uvjeta (2-1), odnosno (2-4), dobivaju se
sljedei uvjeti ravnotee Maxwelovog
mosta:
4 2 3 x
L C R R = (2-5)
3
2
4
x
R
R R
R
= (2-6)
Na temelju tih odreenih veliina moe se
izraunati i faktor dobrote svitka:
4 4
x
x
L
Q C R
R
e e = = (2-7)
2.3. Owenov most
Koristi se za mjerenje induktiviteta i
njegovog otpora.
Slika 2.3. Owenov most

Izvor: [1]
Pomou Owenovog mosta mogue je,
naravno uz uvjete ravnotee, odrediti
nepoznati induktivitet, otpor te faktor
dobrote svitka:
4 2 3 x
L C R R = (2-8)
4
3
2
x
C
R R
C
= (2-9)
2 2
Q C R e = (2-10)
2.4. Wienov most
Koristi se za mjerenje kapaciteta. Takoer,
kao i zavojnica i kondenzator se u stvarnosti
sastoji, osim kapaciteta, i od otpora. Prema
tome Wienovim mostom mjeri se kapacitet,
otpor, a i faktor dobrote kondenzatora:
4
2
3
x
R
C C
R
= (2-11)
3
2
4
x
R
R R
R
= (2-12)
Mjerni mostovi - Elektromagnetska mjerenja Marko Mari, 2012.
7

2 2
1
x
x x
x
R
tg C R C R
C
o e e
e
= = = (2-13)
Slika 2.4. Wienov most


Izvor: [1]
Na slici 2.4. vidljivo je da za uravnoteenje
Wienovog mosta potrebno podeavati, uz
otpore, i kapacitet C
2
.
2.5. Robinsonov most
Robinsonov most koristi se za mjerenje
frekvencije. Kod ovakvog mosta poznate su
impedancije grana mosta, a na temelju
uvjeta ravnotee odredi se nepoznata
frekvencija napajanja.
Slika 2.5. Robinsonov most

Izvor: [1]
Most je izveden pomou dvostrukog kliznog
otpornika pomou kojega se most
uravnoteuje. Osim toga, za ravnoteu je
vana jednakost: R
3
=R
4
. Kada je most u
ravnotei frekvencija se odredi na sljedei
nain:
1
2
f
RC t
= (2-14)
2.6. Rezonancijski most
Takoer, kao i Robinsonov most,
rezonancijski most se koristi za mjerenje
frekvencije. Most se uravnoteuje
promjenjivim kondenzatorom C
1
i jednim od
otpora iz ostalih grana, kako je pokazano na
slici 2.6.
Slika 2.6. Rezonancijski most

Izvor: [1]
U ravnotei frekvencija napajanja iznosi:
1
2
f
LC t
= (2-15)
Kako samo ime mosta kae, most se dovodi
u rezonanciju te je tada impedancija grane 1
jednaka:
1 C L
Z R R = + (2-16)
Mjerni mostovi - Elektromagnetska mjerenja Marko Mari, 2012.
8

Zato to se induktivna i kapacitivna
reaktancija u rezonanciji ponitavaju, nema
imaginarnog dijela impedancije grane 1:
{ }
1
1
Im 0 Z L
C
e
e
= = (2-17)
Mjerenje rezonancijskim mostom moe
izazvati potekoe, zato to se u rezonanciji
poveavaju struje koje teku kroz elemente
mosta.
3. NEURAVNOTEENI MJERNI
MOSTOVI
Neuravnoteeni mjerni mostovi slue za
mjerenje razliitih veliina, u prvom redu
otpora, pomou mjere, odnosno usporedbom
s neuravnoteenosti mosta.
3.1. Neuravnoteenost mosta
Slika 3.1. Neuravnoteeni most (naponski
napajan)

Ovisnost napona voltmetra o vrijednosti
nepoznatog otpora R
x
(U
v
=f(R
x
)) odredi se iz
KZ-ova:
( )( )
2 3 4
2 3 4
x
v b
x
R R R R
U U
R R R R

=
+ +
(3-1)
Jasno je da e za uvjet (1-7) most biti
uravnoteen, a tada je i napon U
v
=0 V.
Promjenom otpora R
x
, koja moe biti
uzrokovana promjenom neke druge veliine
(temperatura, tlak, itd.)
1 0 x x x
R R R A = + (3-2)
mijenja se i vrijednost napona U
v
. R
x0
je
vrijednost otpora kada je most uravnoteen:
2 3
0
4
x
R R
R
R

= (3-3)
Promatranjem ovisnosti U
v
=f(R
x
), tj. izraz
(3-1), moe se vidjeti da napon ne ovisi
linearno o promjeni otpora R
x
, odnosno
naponski napajan neuravnoteeni mjerni
most ima odreenu nelinearnost pri
mjerenju. Nelinearnost uzrokuje pogreku
linearnosti koja se moe smanjiti
koritenjem senzora sa suprotnim
djelovanjem kako se vidi na slici 3.2.
Slika 3.2. Ispravljanje nelinearnosti
(naponski napajan neuravnoteeni most)

Izvor: [2]
Pogreka linearnosti manja je ako se za
napajanje mosta upotrijebi strujni izvor.
Tada vrijednost napona U
b
u izrazu (3-1)
nije konstantan, nego se, kako je
karakteristino za strujni izvor mijenja tako
da struja napajanja (I) ostane konstantna.
Upotreba, strujnog izvora, za napajanje, e
dakle smanjti pogreku linearnosti. Pogreka
linearnosti pri strujnom napajanju e, uz iste
uvjete, biti manja nego pri naponskom
napajanju (usporedba slika 3.2. i 3.3.).
Mjerni mostovi - Elektromagnetska mjerenja Marko Mari, 2012.
9

Slika 3.3. Ispravljanje nelinearnosti (strujno
napajan neuravnoteeni most)

Izvor: [2]
Mjerenje drugih veliina, osim otpora,
omogueno je neuravnoteenim mjernim
mostom. Otpor R
x
predstavlja otpornik ija
vrijednost otpora ovisi o nekoj fizikalnoj
veliini: temperaturi, tlaku, svjetlosnoj
energiji, pomaku, itd. Prema tome,
mjerenjem neuravnoteenosti mosta, zbog
promjene vrijednosti otpora R
x
, mogue je
posredno izmjeriti razliite fizikalne veliine
koje nisu samo elektrine. Ovo svojstvo ini
Wheatstoneov most vrlo univerzalnim
mjernim instrumentom.
3.2. Most za mjerenje temperature
Wheatstoneov most je pogodan za mjerenje
temperature. Poznato je da se vrijednost
otpora mijenja porastom temperature:
( )
0 0
1
x x
R R o u u = + (

(3-4)
gdje je R
x0
vrijednost otpora pri temperaturi

0
, a to je ujedno i vrijednost otpora kada je
most uravnoteen - izraz (3-3). Ako
otpornik ima pozitivni temperaturni
koeficijent () tada e se poveanjem
temperature poveavati otpor R
x
, a time e
se mijenjati napon U
v
. Napon U
v

proporcionalan je s temperaturom pa se tako
mjeri temperatura.
Slika 3.4. Mjerenje temperature

Mogue je i U-I metodom mjeriti
temperaturu, ali pri mjerenju U-I metodom
kroz otpornik R
x
tee struja koja ga dodatno
zagrijava, to mjerenje ini netonijim.
Otpornik R
x
je kovinsko osjetilo temperature
ili RTD (Resistor Temperature Detector).
To su kovine (bakar, nikal, platina, iridij,
volfram) iji otpor linearno ovisi o
temperaturi, izraz (3-4). Ipak, nakon
odreene temperature, ovisnost otpora
kovinskih osjetila o temperaturi postaje
nelinearna (slika 3.5.). Prema tome, mjerni
opseg mjerenja temperature ovisit e o
karakteristici pojedinih elemenata. U tablici
3.1. dani su temperaturni opsezi pojedinog
RTD-a.

U pogledu pogreaka, podijeljena su u dva
razreda: A, za temperaturni opseg od 200
C do +650 C (pR0 = 0,15 ) i B, za
opseg od 200 C do +850 C (pR0 = 0,30
). Oznaka platinskih osjetila sastoji se od
otpora R
0
, razreda, naina spajanja i mjernog
opsega: npr. Pt 100/A/3 -100/+200.



Mjerni mostovi - Elektromagnetska mjerenja Marko Mari, 2012.
10

Slika 3.5. Ovisnost otpora o temperaturi
kovinskih osjetila

Izvor: [3]

Tablica 3.1. Svojstva kovinskih osjetila
Materijal
Temperaturni
opseg
, TC/K
-1
Standardne
vrijednosti
otpora ()
pri 0
0
C, R
0
Platina (Pt)
(-200, +850)

0
C
0.00385
25, 50, 100,
200, 400,
1000, 2000
Nikal (Ni)
(-80, +320)

0
C
0.00672 50, 100, 120
Bakar (Cu)
(-200, +260)

0
C
0.00427 10 pri 20
0
C

Za mjerenje temperature se koristi
Wheatstoneov most u dvoinom, troinom
i etveroinom spoju.

Slika 3.6. Razliiti spojevi Wheatstoneovg
mosta pri mjerenju temperature


Izvor: [3]
3.3. Most za mjerenje razine
Za mjerenje razine (npr. tekuine u nekom
spremniku) s pomou Wheatstoneovog
mosta koristi se rastezljiva otporna traka.
Rastezna osjetila su metalni ili poluvodiki
otpornici izvedeni u obliku dugih i tankih
savitih niti.

Slika 3.7. Shema mjerenja razine tekuine u
spremniku

Otporne trake su posebnim ljepilima
zaljepljena na metalne podloge koje se
deformiraju pod djelovanjem sile (teina
tekuine). Deformacija podloge se direktno
prenosi na deformaciju rastezne trake koja
se pri tome izduuje ili skrauje. Zbog
promjene duine otpornika dolazi i do
promjene njegovog elektrinog otpora.
Otpor trake je proporcionalan elektrinom
specifinom otporu materijala od kojeg je
traka izraena, duini niti l, i obrnuto
proporcionalan presjeku niti S:

l
R
S
= (3-5)

Zbog deformacije mijenja se duina za iznos
l i povrina za iznos S, tako da
odgovarajua promjena otpora iznosi:

R R
R l S
l S
c c | |
A = A + A
|
c c
\ .
(3-6)

Mjerni mostovi - Elektromagnetska mjerenja Marko Mari, 2012.
11

odnosno, ako se odrede parcijalne
derivacije:

2
l
R l S
S S

| |
A = A + A
|
\ .
(3-7)

Deformacija ne mijenja masu (volumen)
vodia tako da su dierencijali duine l i
povrine S zavisne. Ukupan volumen je
konstantan V = l*S , tako da je V = 0.
Diferencijal volumena je:

0 V l S S l A = A +A = (3-8)

Iz izraza (3-8) odredi se S te kad se uvrsti u
izraz (3-7) dobiva se ovisnost promjene
otpora trake o duljini istezanja trake:

2
R l
S

A = A (3-9)

Rastezna osjetila se spajaju u otporniki
mjerni most koji ujedno omoguava
kompenzaciju temperaturne promjene
otpora. Elektrini signal je pad napona u
dijagonali mosta i nakon pojaanja pretvara
se u naponski ili strujni signal za
povezivanje sa raunalom. Tako dugo dok
se radi o elastinoj deformaciji mjerni signal
je linearan u odnosu na razinu ili masu
kapljevine. Badarenje je vrlo jednostavno i
pouzdano a mjerna metoda ima brzi
vremenski odziv, tj. malu vremensku
konstantu.
Ovo poglavlje je napravljeno uz literaturu
[4].
3.4. Most za mjerenje tlaka
I za mjerenje tlaka moe posluiti
neuravnoteeni Wheatstoneov mjerni most.
Mjerenjem otpora kliznog otpornika, ija
vrijednost se mijenja promjenom ulaznog
tlaka (p
mj
), posredno se pomou napona
neuravnoteenog W. mosta mjeri tlak.
Gruba shema mjerenja dana je slikom 3.8.
Slika 3.8. Shema mjerenja tlaka pomou
Wheatstoneovog mosta

Princip mjerenja Wheatstoneovim mostom,
u vie navrata, objanjen je u prethodnim
poglavljima. Prema tome, sada e se samo
opisati shema sa slike 3.8. koja se tie
prijenosa promjene ulaznog tlaka na
promjenu kliznog otpornika.
Kada se promjeni tlak p
mj
, mijeh pritie ili
otputa oprugu, ovisno povea se ili smanji
tlak, dok se ne uravnotee sile te se poloaj
klizaa ne ustali. Gibanje klizaa opisuje
sljedea diferencijalna jednadba:
u mj
F k x p A = (3-10)
Gdje je A popreni presjek mijeha, k
konstanta opruge, a F
u
je rezultantna sila
koja djeluje na kliza:
2
2 u
d x
F m a m
dt
= = (3-11)
Mjerni mostovi - Elektromagnetska mjerenja Marko Mari, 2012.
12

Gdje je m je ukupna tijela koje se gibaju, a x
je pomak klizaa. Kliza se giba, prema slici
3.8., gore ili dolje gore ako je k*x<p
mj
*A,
dolje ako je k*x>p
mj
*A.
Ovakva izvedba mjerenja imat e vremenski
odziv (vremensku konstantu) koji ovisi o
varijablama k, odnosno m. Pravilnim
odabirom tih varijabli moe se postii vrlo
brzo, a i tono mjerenje tlaka, zato to se
koristi Wheatstoneov most. Unato tome
ovakva vrsta mjerenja je vrlo robusna, a
nedostatk je postojanje pominih dijelova.
ZAKLJUAK
Na temelju teme koja je razraena u
seminarskom radu mogu se donijeti
zakljuci koji slijede.
Mjerni most jest mjerilo koje daje vrlo
pouzdane rezultate u odnosu na ostala
mjerila. Razlog tome jest taj da se
minimalno smanjuje utjecaj izvrnog
mjernog instrumenta na mjerenje. Zapravo
je tonost osnovna prednost mjernog mosta
u odnosu na druga mjerila, odnosno mjerne
instrumente. Glavni nedostatak mjerenja
mjernim mostom jest uravnoteivanje
mosta. Naime, potrebno je namjetati
parametri kako bi se most uravnoteio te
kako bi se sam rezultat mjerenja odredio.
Iako je to nedostatak, on se moe rijeiti
upotrebom automatske regulacije ravnotee
mosta, to naravno smanjuje utjecaj
nedostatak u odnosu na prednosti.
Iako je mjerni most prvobitno namijenjen za
elektrika mjerenja (otpor), u radu se
pokazalo kako se mjerni most moe
iskoristiti i za mjerenje drugih fizikalnih
veliina posrednim putem uz zadravanje
visoke tonosti mjerenja.

LITERATURA
[1] Mosne mjerne metode, skripta,
Sveuilite u Zagrebu, Fakultet
prometnih znanosti, Mjerenja
[2] Elektromagnetska mjerenja
predavanja, dio 4, Draen Dori,
mr.sc., ETF Osijek, 2.prosinca 2011.,
Elektrotehniki fakultet Sveuilita J.
J. Strossmayera u Osijeku, Zavod za
elektrostrojarstvo, Katedra za
mjeriteljstvo
[3] Mjerenje temperature, predavanja
MUTP, Zagreb, 2010., Sveuilite u
Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i
raunarstva, Zavod za osnove
elektrotehnike i elektrika mjerenja
[4] Mjerenje razine, 11. poglavlje iz
skripte od . Kurtanjeka, MVP,
2001.
[5] MJERNI PRETVORNICI U
PROCESNOJ INDUSTRIJI, Ratimir
aneti, Renato Stipii,
KEMIJSKO-TEHNOLOKI
FAKULTET U SPLITU
SVEUCILITA U SPLITU ZAVOD
ZA KEMIJSKO INENJERSTVO,
Split, 2005.
[6] Osnove mjerenja skripta s
predavanja, Vjekoslav Duk
[7] Pisanje tehnikog pisma, seminarski
rad iz kolegija: Elektromagnetska
mjerenja, Dragan Vulin, Osijek,
prosinac 2008., Elektrotehniki
fakultet Sveuilita J. J.
Strossmayera u Osijeku