Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

1.Pojam magnetnog polja i vektor magnetne indukcije. Bio - Savarov zakon.

Magnetno polje predstavlja naroito ziko stanje u okolini provodnika sa strujom ili stalnog magneta, koje se odlikuje u pojavi mehanike sile, koja djeluje na neki provodnik sa strujom ili magnet
ako se unesu u prostor njegovog djelovanja.
~ , a prema analogiji sa elektrostatikom (probno
U svrhu denisanja vektora magnetne indukcije B
optereenje), u magnotostatici uvodi se pojam probnog zavojka. Probni zavojak je kruni zavojak
od tanke ice malih dimenzija kroz koji protie jednosmjerna struja odreene orijentacije (smjera).
Smjer se odreuje pravilom desne ruke: prsti prate smjer linija magnetnog polja, a palac smjer struje.
M = B I S sin

I - struja kroz zavojak

S - povrina zavojka
- ugao izmeu normala u poetnom i krajnjem ravnotenom poloaju
B - koecijent proporcionalnosti koji uzima u obzir magnetne manifestacije
Ako postavimo probni zavojak u prostor izmeu polova stalnog magneta, magnetno polje, tj. sile
magnetnog polja e djelovati na zavojak elei da ga postave u novi ravnoteni poloaj.
m=I S
M = B m sin

Za
=

MM AX
=> MM AX = B m => B =
, [T ]
2
m

Veliina B naziva se magnetna indukcija (gustina magnetnog uksa, magnetic ux density ). Jedinica
za magnetnu indukciju je TESLA [T].
Radi jednostavnijeg predstavljanja uveden je pojam linija magnetne indukcije (magnetne linije).
Gustina linija proporcionalna je intenzitetu polja. Magnetne linije su neprekidne, zatvorene same u
sebe, tj. magnetno polje je bezizvornog karaktera. Smjer linija se odreuje pravilom desnog zavrtnja.
Predmet eksperimentalnog istraivanja Bio - Savara bilo je izuavanje raspodjele magnetnog polja u okolini strujnih provodnika razliitog oblika. Koristei njihove i mnoge druge eksperimentalne
rezultate, Laplas je, pretpostavljajui odgovarajui zikalni model, postavio opti analitiki izraz za
odreivanje raspodjele magnetne indukcije u okolini tankih strujnih provodnika. On je provodnik
~.
kroz koji protie struja I izdijelio na elemente duine dl i denisao pojam strujnog elementa I dl
Ukupni vektor magnetne indukcije koga obrazuju strujni elementi u nekoj proizvoljnoj taki, predstavlja vektorski zbir elementarnih indukcija koji potiu od elemenata strujnog provodnika. Laplas
je zakljuio da je magnetna indukcija u proizvoljnoj taki proporcionalna iznosu struje I i duine
elementa dl, a obrnuto proporcionalna kvadratu rastojanja r. Ustanovio je da je magnetna induk~ i potega ~r meusobno ortogonalni.
cija maksimalna, kada su vektorski izrazi strujnog elementa I dl
Imajui u vidu da je magnetna indukcija vektorska veliina, iji je pravac normalan na ravan koju

~ i poteg
obrazuju strujni element I dl
r , i smjer koji se odreuje pravilom desnog zavrtnja, u odnosu
na smjer struje, moe se napisati vektorski oblik Bio - Savarovog zakona.
~ =
B

~ => B
~ = 0 I
dB
4
c

I ~
dlx~r
3
c r

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

~ - strujni element
I dl
0 - magnetna permeabilnost vazduha (vakuuma)
0 = 4 107 [H/m]
= 0 r
r - relativna permeabilnost sredine (r  1)

~r - vektor poloaja take u kojoj se rauna elektromagnetna indukcija dB , a orijentisan je od struj~ ka taki prorauna
nog elementa I dl

2. Primjeri izraunavanja vektora magnetne indukcije pomou Bio - Savarovog zakona.

3. Sila i moment na strujnu konturu u magnetnom polju.

Strujna kontura je zatvoreni provodnik odreenog oblika kroz koji protie struja I. Kada se kae
strujna kontura, onda se obino misli na njen kruni ili pravougaoni oblik. Pri tome je strujna kontura kruta, odnosno nije deformabilna, ukoliko pod uticajem elektromagnetne sile ne mijenja svoj
oblik.

Ako je vektor indukcije homogenog magnetnog polja orijentisan normalno na stranicu b pravougaone
konture, na sve etiri stranice rama djelovat e elektromagnetna sila.
Na stranice a djeluju sile istog intenziteta ali suprotnih smjerova, i po prirodi su sile razvlaenja
konture, pri emu je njihov intenzitet:
~
Fa = a I B sin (~n, B)

gdje je ~n pozitivna normala na povrinu konture, koja se odreuje po pravilu desnog zavrtnja u
odnosu na smjer struje u konturi.
~ , tako da je intenzitet sila koje djeluju na njih:
Stranice b su normalne na linije magnetne indukcije B
Fb = b I B

Pri tome su sile istog pravca i intenziteta ali suprotnih smjerova. Poto su napadne take meusobno
pomjerene, one obrazuju spreg, iji momenat tei da povrinu rama obrne oko z - osovine i postavi
~ i ~n.
je tako da je normalna na linije vektora magnetne indukcije, odnosno da se podudare vektori B
Moment koji obrazuju sile:
M = b I B a sin = a b I B sin = S I B sin

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

gdje je S = a b povrina konture. Proizvod S I = m denie magnetne osobine konture i naziva

se magnetni moment konture.
~ = I S ~n
m
~ =I S

Ako se kontura sastoji od N zavojaka, onda je:

~ = I S ~n
m
~ =N I S
~ = mx
~
M = m B sin M
~ B

Obrtni moment je maksimalan kad linije magnetne indukcije tangiraju ravan konture (sin =1),
jednak je nuli kada je sin =0, tj. kada je ravan konture normalna na pravac linija magnetne
indukcije.
Pod uticajem elektromagnetnih sila u homogenom magnetnom polju strujna kontura moe biti
deformisana djelovanjem sila razvlaenja i saimanja ili zakrenuta pod uticajem obrtnog magnetnog
momenta. Pod uticajem elektromagnetne sile strujna kontura se ne pomjera, ali u homogenom
magnetnompolju evidentno je i djelovanje koje utie na pomjeranje konture.

4. Linije vektora magnetne indukcije.

Radi jednostavnijeg predstavljanja magnetnog djelovanja uveden je pojam magnetnih linija, ili linija
magnetne indukcije. Pravac tangente u svakoj taki linije se poklapa sa pravcem magnetnog polja.
Gustoa linija je proporcionalna intenzitetu polja. Magnetne linije su neprekidne tj. zatvorene same
u sebe, nemaju ni poetak ni kraj, to govori da je magnetno polje bezizvornog karaktera.
Smjer magnetnih linija se moe odrediti na osnovu pravila desnog zavrtnja ili pomou magnetne
igle. Linije polja imaju istu orijentaciju kao i linije magnetne indukcije. Eksperimentalno se isto
odreuju i linije sile polja i magnetne indukcije.

5. Fluks vektora magnetne indukcije. Zakon o odranju magnetnog uksa.

Fluks vektora magnetne indukcije se denie na isti nain kao i uks vektora elektrinog polja. On
kvanticira i na poseban nain iskazuje mjeru broja linija polja koje proimaju neku povrinu.
Za homogeno polje:
~S
~ = BS cos 6 (B,
~ ~n), S
~ = S~n
=B

Za nehomogeno polje:
Ukupni magnetni uks neke povrine S se moe odrediti tako da se ta povrina izdijeli na ravne
elementarne povrine dS, i to ako se pretpostavi da je vektor magnetne indukcije u svim takama
istog pravca i intenziteta.

~ = BdS cos 6 (B,

~ = ~ndS
~ dS
~ ~n), dS
d = B
Z
Z
~ S,
~ [W b]
=
d =
Bd
S

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

Magnetni uks od jednog vebera predstavlja uks kroz povrinu od jednog m2 normalnu na pravac
linija homogenog magnetnog polja magnetne indukcije 1 T.
~ idu normalno na povrinu, tj. paralelne su sa njenom
Fluks je maksimalan ako linije vektora B
pozitivnom normalom.
= M AX = BS

Zaokretanjem povrine S, linije magnetnog polja je ne proimaju pod pravim uglom, ve sa normalom na povrinu zatvaraju ugao , pa je
~S
~ = BS cos
=B

Daljim zakretanjem,vrijednost uksa opada, i kada je = 2 rad, iznos uksa tj. broj prodora linija
polja jednak je nuli. Daljim zakretanjem uks raste ali sa negativnim predznakom.
Fluks vektora magnetne indukcije kroz zatvorenu povrinu jednak je nuli. Ova osobina govori o
bezizvornom karakteru magnetnog polja, tj. linije magnetnog polja nemaju niti izvora niti ponora,
one su zatvorene same u sebe. Ova osobina poznata je kao zakon o konzervaciji magnetnog uksa.
I

~ =0
~ dS
B

Broj linija kroz povrinu S1 i povrinu S2 je jednak ako se povrine oslanjaju na istu konturu c.
Fluks kroz povrinu koja se oslanja na neku konturu c ne zavisi od oblika povrine.
Za neki raspored linija magnentog polja u prostoru mogue je odrediti tzv. tube fluksa. Fluks
kroz popreni presjek tube je konstantan (uvijek isti).

6. Kretanje naelektrisane estice u magnetnom i elektrinom polju

Eksperimentalno se stvore elektrino i magnetno polje i onda se posmatra ponaanje estica u njima.
Za ovaj pokus se koristi ciklotron, tj. akceleratori za dobijanje vrlo brzih estica velike energije. Magnetno polje ne utie na promjenu brzine estice,nego samo povija putanju njenog kretanja. Ubrzavanje estica se ostvaruje pomou elektrinog polja i direktno je srazmjerno jaini polja. Ukoliko
je magnetno polje indukcije B konstantno,pod uslovom da estica zadrava istu brzinu,poluprenik
njene putanje e takoe imati isti iznos. Ako se za ovaj eksperiment upotrijebi zazor sa polucilindrinim komorama, onda e te komore predstavljati putanje kojima se kree estica. to je estica
u veoj komori, znai da se bre kree. Pod uticajem magnetnog polja ona se kree po krunoj
putanji.Elektrino polje uvijek djeluje u pravcu kretanja estice,i stalno poveava njenu brzinu dok
estica ne izae iz komore. To sve estici pored brzine daje i veliku energiju, zavisno koliko obrta
ima spiralna putanja.
Energija je srazmjerna indukciji homogenog magnetnog polja i kvadratu maksimalnog poluprenika
putanje:

7. Holov efekt

1
1 Q2
2
2
WM AX = mv 2 =
= rM
AX B
2
2m

Holov efekat se moe svrstati u tzv. galvanomagnetne pojave, u koje spadaju sve pojave kod kojih
dolazi do promjene elektrinih osobina provodnika i poluprovodnika pod uticajem magnetnog polja.
Kada se provodnik, kroz koji je uspostavljeno usmjereno kretanje elementarnih elektrinih estica,
izloi djelovanju magnetnog polja, na te estice djeluje Lorencova elektromagnetna sila, skreui ih
sa osnovnog pravca kretanja. Ovu pojavu je prvi otkrio ameriki ziar Hol pa se ova pojava i
naziva Holovim efektom. Za ovaj eksperiment je Hol koristio ravnu provodnu plou sa prikljucima
4

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

A i B za jednosmjernu struju I, te C i D koji su povezani preko voltmetra. Ako se ta ploa postavi

izmeu polova elektromagneta,tako da je magnetno polje normalno na ravan ploe, onda e voltmetar
pokazivati potencijalnu razliku UCD = U ili ako se tu prikljui galvanometar, on bi pokazivao struju
I. Potencijalna razlika U izmeu C i D bi bila srazmjerna jaini struje I, magnetnoj indukciji B, a
obrnuto srazmjerna debljini ploe a.
U =k

IB
a

Gdje je k - koecijent proporcionalnosti i naziva se Holovim koecijentom. Na elektrone u kretanju

djeluje Lorencova sila F u poprenom smjeru metalne ploe, pa se pod njenim uticajem elektroni
pomjeraju na jednu stranu ploe, na kojoj se stvara viak elektrona, a na suprotnoj strani manjak.
Znai, dolazi do razdvajanja elektriciteta. Na jednoj strani pojavljuje se negativna, a na suprotnoj
ista koliina pozitivnog naelektrisanja. Zbog ove pojave, u metalnoj ploi se uspostavlja elektrino
polje EH , ija je orijentacija od pozitivnog ka negativnom naelektrisanju. Uz pojavu elektrinog
polja javlja se i Kulonova sila, iji je smjer suprotan Lorencovoj sili. Pomjeranje elektriciteta e se
odvijati sve dotle dok se Kulonova sila ne izjednai sa Lorencovom silom. Tada nastaje ravnotea.
Holov efekat je naao iroku primjenu u elektrotehnici, naroito kod odreivanja osobina magnetnog
polja.

8. Amperov zakon i dokaz.

Koritenje Bio - Savarovog zakona zahtjeva glomazan matematiki aparat za vektorsko sabiranje
uticaja svih strujnih elemenata. Radi jednostavnosti odreivanja ukupnog djelovanja struje u svim
takama jedne zatvorene konture denisan je Amperov zakon:

~ du zatvorene konture c jednak je ukupnoj struji

Integral vektora magnetne indukcije B
koja prolazi kroz povrinu obuhvaenu konturom c pomnoenom sa 0 .
I
X
~ = 0
~ dl
B
I
c

kroz c

Oblik povrine i konture su prozvoljnog oblika. Vektor normale ~n na povrinu se odreuje pravilom
desnog zavrtnja.
Amperov zakon denie ukupnu cirkulaciju vektora magnetne indukcije du zatvorene konture c, a
nikako iznos magnetne indukcije u takama na konturi.
Za razliku od elektrostatike gdje je
I
~ =0
~ dl
E

(konzervativni karakter polja), u magnetostatici

I

~ = 0
~ dl
B

te se magnetna polja svrstavaju u vrtlona polja. Amperov zakon u ovom obliku vrijedi sa sredine
za magnetnom permeabilnou priblino jednakoj 0 .

9. Primjeri primjene Amperovog zakona.

U svesci.

10. Uopteni oblik Amperovog zakona. Vektor jaine magnetnog polja i permeabilnost.
I

~ = 0
~ dl
B

X
c

Osnovi elektrotehnike 2
Za realnu sredinu
magnetne pojave.

Elektromagnetizam

I treba proiriti i za tzv. Amperove mikrostruje koje govore uticaj sredine na

I

!
~ = 0
~ dl
B

X
c

IA

~
~ dl
M

IA =
c

I+

~ = 0
~ dl
B

I
I+

!
~
~ dl
M

I
I ~
X
B~
~
~ dl
dl =
I+ M
c
c 0
c
!
I
X
~
B
~ =
~ dl
M
I
0
c
c
I
X
~ =
~ dl
H
I
c

Linijski integral vektora jaine magnetnog polja po zatvorenoj konturi srazmjeran je

cjelokupnoj struji koja prolazi kroz povrinu koja se oslanja na zatvorenu konturu.

Amperov zakon u optem obliku vai za sve sredine (nehomogene, nelinearne, anizotropne...) i
za promjenljive struje u vremenu. Za linearne sredine kao to su paramagnetne i dijamagnetne sre~ je proporcionalan vektoru H
~.
dine vektor magnetizacije M

~ = 0
B

~ = Km H
~
M

~ + Km H
~ = H
~ 0 (1 + Km )
H
~ = 0 r H
~ = H
~
B

Za dijamagnetne sredine: r < 1

Za paramagnetne sredine: r > 1
Za feromagnetne sredine: r > > 1

11. Osnovni pojmovi o feromagnetnim materijalima i njihovim osobinama

Feromagnetne materijale karakterie orijentisanost magnetnih momenata du odreenih pravaca,

to daje veliki iznos magnetne permeabilnosti . Ovi materijali su u mogunosti da stvaraju velike
iznose magnetne indukcije.
U stranom magnetnom polju pojedini domeni se zakrenu u smjeru polja (dolazi do procesa magnetizacije materijala). Pri djelovanju spoljnjeg magnetnog polja slabijeg intenziteta (0 - 1) dolazi do
poveanja zapremine domena ija se orijentacija podudara sa orijentacijom stranog polja. Nakon
prestanka djelovanja stranog polja, domeni se vraaju u prvobitno stanje. Pri djelovanju stranog
magnetnog polja umjerene ili vee jaine dolazi do skokovitog zakretanja magnetnih momenata domena. Ovaj proces je nepovratnog karaktera. Pri djelovanju izuzetno jakih magnetnih polja svi
magnetni domeni su orijentisani u smjeru stranog polja, nastupa ekstremna magnetizacija koja se
naziva zasienje.
~ od jaine magnetnog polja H
~ data je na dijagramu. U praksi se
Zavisnost vektora magnetizacije M
6

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

ee koristi BH kriva jer se pojam magnetne indukcuje vee za uks, a jaina magnetnog polja za
struju.

12. Magnetno kolo.

Magnetno kolo predstavlja skup realnih magnetnih sredina koje ine jednu cjelinu u kojoj se moe
ostvariti zatvaranje linija magnetnog polja uz odreene energetske transformacije. Prilikom prolaska
linija u ovakvim sistemima one prelaze iz jedne u drugu sredinu. Za linearne sredine ispitat e se
~ iH
~ na njihovoj granici.
ta se deava sa vektora B

13. Faradejev zakon elektromagnetne indukcije.

Faradejev zakon nastao je kao rezultat eksperimenta. Indukovanje elektromotorne sile u zatvorenoj
konturi pri svakoj promjeni uksa kroz konturu naziva se elektromagnetna indukcija.
Faradejev zakon glasi:

Elektromotorna sila koja se indukuje u zatvorenoj konturi pri promjeni magnetnog fluksa
kroz posmatranu konturu jednaka je brzini promjene fluksa, sa negativnim predznakom.

Znak minus odreen je po Lencovom pravilu koje glasi:

Ako se magnetni fluks mijenja kroz konturu tada u konturi nastaju pojave elektrikog
i mehanikog karaktera koje se protive uzroku svoga nastanka (promjeni fluksa).

Indukovana elektromotorna sila je inerciona sila. Lencovo pravilo se moe objasniti na sljedeem
primjeru. (Primjer u svesci)
Dominantna je promjena uksa kroz konturu nezavisno od prirode ovog uksa, tj. da li je promjena
uksa rezultat jednog ili vie uzroka (pomjeranje konture, pomjeranje izvora magnetnog polja...) ili
da li potie od sopstvene struje. Uvijek se posmatra ukupni uks kroz konturu.
Pojava indukovane elektromotorne sile se moe objasniti i razmatranjem Lorencove sile. Posmatrajmo provodnik duine l u homogenom magnetnom polju indukcije B kao na slici: (slika u svesci )
Kada se pomou neke spoljanje sile F~ vue brzinom ~v sa njim se kreu i njegova naelektrisanja. Usljed ovog procesa na svako naelektrisanje djeluje Lorencova sila, a poto su u provodnicima pokretni
samo elektroni oni e se pod uticajem Lorencove sile kretati.


~
Fl = e ~v xB

esto se u literaturi pie:



~
Fl = Qe ~v xB

~ ST kojeg su stvorila naelektrisanja u provodniku i javlja se Kulonova sila

Stvara se elektrino polje E
~ ST => F~ST = Qe E
~ ST
F~ST = eE

Kretanje slobodnih elektrona u provodniku prestaje kada se uspostavi ravnotea, tj. F~ST + F~l = 0.
Lorencova sila F~l se javlja kada se naelektrisana estica kree u magnetnom polju ili se polje kree
~ i:
u odnosu na esticu tj. rezultat je indukovanog polja E


~ = Qe E
~i
F~l = Qe ~v xB
~ 1 = ~v xB
~
E
~ javit e se potencijalna razlika de = E
~ , a na krajevima provodnika
~ i dl
Na svaki element provodnika dl
napon iznosi:
Z
Z 

~ =
~ i dl
E

e=

~
~ dl
~v xB

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

Ako posmatramo zatvorenu strujnu konturu indukovana elektromotorna sila iznosi:

I

~ =
~ i dl
E

e=
c

I 

~
~ dl.
~v xB
c

Moe se uspostaviti veza ovog izraza sa optim zakonom elektromagnetne indukcije (slika i izvedba
formule u svesci).

15. Energija magnetnog polja i njena raspodjela.

Drugi Kirhofov zakon:

E=

RI

e + eL = Ri
e

d
= Ri
dt

ei dt = Ri2 dt + id

Prvi lan na lijevoj strani ei dt predstavlja utroeni rad izvora elektromotorne sile e za vrijeme dt.
Prvi lan na desnoj strani Ri2 dt predstavlja Dulove gubitke (energiju pretvorenu u toplotu). Drugi
lan na desnoj strani vezan je za promjenu uksa kroz konturu.
Priroda ovog lana moe se dovesti u vezu sa :
- radom elektromagnetnih sila
- radom koji se troi na promjenu magnetne energije sistema
Ako je kontura kruta onda je rad elektromagnentih sila jednak nuli, te lan id karakterie rad koji
se utroi na promjenu magnetne energije sistema.
Ako posmatramo sistem od n kontura za i - tu konturu vrijedi: ii di = dAi
Ukupan rad svih izvora koji se troi na promjenu enerije magnetnog polja iznosi:
A=

n
X

Ai

i=1

Z
Ai =

Z
dAi =

ii di => A =
0

n Z
X
i=1

ii di

Kako se rad troi na promjenu energije magnetnog polja, vrijedi da je A = Wm .

Kako je uks proporcionalan struji kroz konturu: i ii , tj. i = bi ii , bi - konstanta proporcionalnosti, moe se pisati:
A=

n Z
X
i=1

Ii

bi ii dii =

A=

1X 2
bi Ii
2
i=1

1
2

n
X
i=1

Za i - tu konturu:
i = i1 + i2 + i3 + + in
i = Li1 I1 + Li2 I2 + + Lin In

i Ii

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

Za jednu konturu, rad odnosno energiju moemo odrediti na sljedei nain:

1
1
1
A = Wm => Wm = I = LII = LI 2
2
2
2

Raspodjela energije u magnetnom polju - u svesci

16. Osnovni principi elektromehanikog pretvaranja energije.

Mehanika energija se pretvara pomou provodnika koji se kree u magnetnom polju u elektrinu
energiju (princip rada generatora; primjer u svesci )

17. Da li se magnetni polovi mogu razdvojiti?

Nemogue je razdvojiti magnetne polove. Svaki magnet ima S i N pol. Ako magnet izdijelimo na
dijelove, svaki od tih dijelova e opet imati dva pola. Dakle, dijeljenjem magneta ne razdvajamo
njegove polove.

18. U kakvom stanju moraju biti naelektrisanja da bi se magnetne pojave manifestovale?

Naelektrisanja se moraju kretati, tj. moraju biti u pokretnom stanju, jer se njihovim kretanjem
stvara elektrina struja u provodniku, to uzrokuje nastanak magnetnog polja, i ostalih magnetnih
pojava.

19. Kako objanjavate postojanje magnetnog polja oko stalnog magneta?

Magnetno polje predstavlja naroito ziko stanje u okolini provodnika sa strujom ili stalnog magneta, koje se odlikuje u pojavi mehanike sile, koja djeluje na neki provodnik sa strujom ili magnet
ako se unesu u prostor njegovog djelovanja.

28. Kako je denirana magnetomotorna sila?

Egzistencija magnetnog polja vezana je za kretanje elektriciteta, odnosno za struju. Magnetno polje
moemo smatrati kao odziv kola na pobudnu silu elektrine struje. Osobina da elektrina struja
moe pobuivati magnetno polje dovela je do uvoenja pojma magnetnopobudne sile (magnetnomotorne sile). Magnetnopobudna sila M ili F je brojno jednaka jaini struje koja tee kroz kolo
M=I. Ukoliko se radi o solenoidu (zavojnici), sa n zavojaka, magnetnopobudna sila se rauna sa
M = nI . Smjer magnetnopobudne sile se odreuje pravilom desne ruke ili desnog zavrtnja. Ako je
magnetnopobudna sila kroz povrinu koja se oslanja na zatvorenu konturu jednaka nuli znai da je
magnetno polje bezvrtlonog karaktera.

29. Koja je jedinica za megnetopobudnu silu?

Jedinica za magnetopobudnu silu je amper, jer je ona brojno jednaka struji, a jedinica za struju je
amper.

40. Kako se rauna elektromagnetna sila na pravolinijski provodnik sa strujom u homogenom magnetnom polju?
Za pravolinijski provodnik u homogenom magnetnom polju silu moemo odrediti:


~
F~ = I ~lxB

Za krivolinijski provodnik u bilo kojem magnetnom polju:



~ B
~
dF~ = I dlx

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

Ukupna elektromotorna sila:

F~ =

dF~ = I

Z 

~ B
~
dlx

~
F = IlB sin 6 (~l, B)

Smjer sile se odreuje pravilom lijeve ruke - linije polja uviru u dlan, prsti prate smjer proticanja
struje, a palac pokazuje smjer sile.

43. Kako se rauna elektromagnetna sila izmeu dvije strujne konture?

~ 1 i I2 dl
~ 2 koji su sastavni dijelovi dvije strujne konture:
Posmatrat emo dva strujna elementa I1 dl

Za strujne elemente ne vai zakon akcije i reakcije, ali za cijele konture on vai. F~12 = F~21

45. Kako se rauna rad elektromagnetne sile pri pomjeranju strujne konture u elektromagnetnom polju?

Sila koja djeluje na strujni element Idl koji se nalazi u stranom magnetnom polju indukcije B iznosi:


~ B
~ => dF = IdlB
dF~ = I dlx

10

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

~ tada elektromagnetne sile izvre

Ako se pod dejstvom sile dF~ strujni element pomjeri za neko dB
rad:


~ dl
~ = IB
~ = Id
~ dbx
~ dS
dA = I B
Z
Z
A = dA = Id

46. Kako je denisan vektor magnetizacije?

Vektor magnetizacije se denie kao:

~ =
M

m
~
dV

Gdje je m
~ vektorski zbir magnetnih momenata svih elementarnih strujnih kontura, koje se nalaze
u zapremini dV.
P

47. Kako se denie magnetni moment?

Magnetne manifestacije javljaju se svuda tamo gdje dolazi do pojave elektrine struje. Struktura
materije moe biti atomska ili molekularna. Kretanje elektrona oko jezgre (1015 obrt/sek) i oko
svoje ose (spin), izaziva magnetne pojave u svojoj okolini. Da bi se te pojave mogle objasniti uvodi
se pojam magnetni momen(i): m
~ = Ie~s. Orijentacija
magnetnih momenata odreuje se po pravilu
P
desnog zavrtnja. Ukupni magnetni moment ( m
~ ) kree se od nule do neke vrijednosti.

48. Kako su podijeljeni materijali prema ponaanju u magnetnom polju?

Prema uticaju na vanjsko magn.polje,materijali se dijele na:
- dijamagnetske materijale (bakar, cink, srebro, voda...),
- paramagnetske materijale (platina, aluminijum, vazduh...),
- feromagnetne materijale (eljezo, nikl, kobalt, legure...)

51. Koja je veza izmeu vektora magnetne indukcije i vektora jaine magnetnog polha
u linearnim i izotropnim sredinama?
~ je proporcionalan vektoru H
~.
Za linearne sredine (paramagneti, dijamagneti) vektor M
~ = Hm H
~
M
Hm - magnetna sukcesibilnost


~ = 0 H
~ +M
~
B
~ = 0 (1 + Hm ) H
~
B

~ = 0 r H
~
B

~ = H
~
B

54. Kako se daje veza izmeu magnetne indukcuje i jaine magnetnog polja za nelinearne magnetne materijale?
Amperov zakon u optem obliku.

55. Kako se ponaaju feromagnetni materijali u promjenljivom magnetnom polju?

11

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

~ =
~ dl
H

I
dl =

I,

I = NI

H 2r = N I
NI
NI
H=
=
=> H = f (I)
2r
l
Zatvorena kriva naziva se petlja histereze. Njeni karakteristini parametri su:
- remanentna magnetna indukcija Br
- koercitivna sila Hc

Kod nekog tvrdog materijala: Hc = 8000A/m, Br = 0.8T .

Prilikom snimanja krive dolazi do zagrijavanja materijala to znai da dolazi do pojave gubitaka
(gubici usljed histereze). Neki od feromagnetnih materijala su: ferum, nikl, legura permoloj (ferum
i nikl). Njeno iznosi 50 0000 , a Hc je vrlo malo (mehki materijal).

56. ta je to histereza?

Magnetne osobine feromagnetnih materijala se izraavaju preko meusobne zavisnosti magnetne

indukcije B i jaine magnetnog polja H. Ova zavisnost se prikazuje graki, na osnovu krive magnetiziranja. Na osnovu ove krive, i histerezne petlje, procjenjuju se feromagnetne osobine materijala.
Ako se uzorak od feromagnetnog materijala,koji u poetku nije magnetiziran, izloi djelovanju stranog polja, koji se mijenja od nule do odreene vrijednosti, uzorak se magnetizira i uspostavlja
funkcionalna zavisnost B = f (H).
Ako proces magnetiziranja zapoinje od B=0, i H=0, tada sa porastom H raste i B na nelinearan
nain. Dobijena kriva se moe podijeliti na etiri dijela sa takama 1,2,3,4.
Prvi dio krive (0-1) odgovara malim vrijednostima H i sporom porastu B. Na ovom dijelu kriva magnetiziranja je reverzibilna, tj. ako se polje H smanjuje, po istoj krivoj e se smanjivati i indukcija B.
U drugom dijelu (1-2) B se poveava znatno bre od polja H. Tangenta iz 0 na ovom dijelu odreuje
taku maksimalne vrijednosti magnetne permeabilnosti m . Kriva nije reverzibilna, tj. ako se u
nekoj taki polje H smanji, pa povea, kriva B nee ponoviti promjene po istoj putanji.
Na treem dijelu (2-3) sa porastom polja H, indukcija B raste vrlo sporo.
U etvrtom (3-4) za velike vrijednosti H indukcija B raste vrlo lagano. Kriva nije reverzibilna ni
u treem ni u etvrtom dijelu. Ako se sada smanji polje H, kriva indukcije B se ne smanjuje po
istoj putanji nego po krivoj koja je na slici isprekidana. Ova pojava, ova ireverzibilnost se naziva
HISTEREZA. Smanjivanjem polja H na nulu, indukcija B nee se vratiti na nulu.Da bi se indukcija
svela na nulu, treba uzorak materijala izloiti magnetnom polju suprotnog smjera, pa e se indukcija
smanjivati du 5-6. Nastavljajui ovakav postupak dobija se zatvorena kriva,koja predstavlja puni
histerezni ciklus, ili histereznu petlju. Ona denie karakteristike feromagnetnog materijala. Gubici
usljed histereze manifestuju se oslobaanjem toplote u materijalu. Mehki feromagnetni materijali
imaju uzak i uspravan ciklus, male histerezne gubitke, veliku magnetne permeabilnost, a tvrdi feromagnetni materijali irok i poloen ciklus, velike histerezne gubitke, malu magnetnu permeabilnost.
Visoke temperature mijenjaju magnetne osobine feromagnetnih materijala. Npr. iznad Kirijeve eljezo se ponaa kao paramagnetni materijal.

12

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

59. Pod kojim uvjetima prelazi vektor magnetne indukcije kroz povrinu koja razdvaja dvije razliite magnetne sredine?

~ i vektora jaine magnetnog polja H

~ , moe se usPrelamanje linije vektora magnetne indukcije B
~ iH
~ kolinearni vektori.
postaviti pod uslovom da je sredina izotropna i linearna, odnosno da su B

61. Kako glasi lomni zakon na granici dvije razliite magnetne sredine?
(U svesci)

62. Kako glasi Ohm - ov zakon za magnetna kola?

Ako je torus izraen od homogenog materijala konstantne magentne propustljivnosti = const. i

ako je ravnomjerno namotan sa N zavojaka kroz koje protie struja I, u torusu djeluje magnetomotorna sila:
I
F =

~ =H
~ dl
H

dl = Hl = H2R = N I
c

odnosno magnetni uks:

= BS = HS =

ili
=

NI
1 l
S

N IS
l

F
NI
=
Rm
Rm

gdje je
Rm =

1 l
S

magnetni otpor ili reluktansa magnetnog kola, ija je jedinica H 1 .

Ovaj izraz predstavlja Ohm - ov zakon za magnetna kola. Nedostatak Ohm - ovog zakona u praksi
je to je ogranien za magnetna kola jednostavnije geometrije, te se za magnetna kola sloenije geometrije koriste prvi i drugi Kirhofov zakona za magnetna kola.

63. Kako glasi prvi Kirhofov zakon za magnetna kola?

Jednu od fundamentalnih osobina magnetnog polja, da su linije vektora magnetne indukcije neprekidne i zatvorene, iskazuje princip o konzervaciji magnetnog uksa da je u svakoj taki razgranatog
magnetnog kola suma svih ukseva jednaka nuli.
X
k

I
k =

~ =0
~ dS
B

Na taj nain izraena je formalna analogija prvog Kirhofovog zakona: algebarska suma magnetnog
uksa za proizvoljan vor u magnetnom kolu jednaka je nuli. Pojam pozitivnog smjera struje u
elektrinim kolima moe se iskoristiti i za pojam pozitivnog smjera uksa u magnetnom kolu. Ako
se, u skladu sa gornjom relacijom, magnetni uksevi koji ulaze u vor oznae kao negativni. a magnetni uksevi koji izlaze iz vora kao pozitivni, onda se prvi Kirhofov zakon za magnetno kolo moe
napisati kao:
2 + 3 + 5 1 4 = 0

13

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

64. Kako glasi drugi Kirhofov zakon za magnetna kola?

Opti oblik Amperovog zakona iskazuje fundamentalnu zikalnu pretpostavku elektromagnetnog polja da je magnetno polje iskljuivo posljedica djelovanja elektrinih struja.
Konturu c je potrebno izabrati tako da se podudara sa linijom polja, jer se u tom sluaju, skalarni
~ moe zamijeniti proizvodom skalarnih veliina H i dl:
~ i dl
proizvod vektora H
I

~ =
~ dl
H

Hk Ik = F

Indeks k oznaava dijelove du kojih su jaina magnetnog polja i magnetna permeabilnost konstantni.
F =

n
X
k=1

n
n
X
X
Ik
Hk Ik =
=
Rmk
k Sk
k=1

k=1

Proizvod Hk Ik predstavlja razliku magnetnih potencijala izmeu dvije take ili pad magnetnog
napona Umk12 na k - toj putanji, gdje su 1. i 2. poetak i kraj putanje.
Umk12 = Hk Ik = Rmk

Za bilo koju zatvorenu putanju magnetnog uksa, sloenog magnetnog kola, mogu se napisati jednaine analogne drugom Kirhofovom zakonu za elektrina kola u obliku:
n
X

Hk Ik =

k=1

n
X
k=1

Fk =

X
k=1

Nk Ik =

n
X

Rmk

k=1

koji izraava drugi Kirhofov zakon za magnetna kola, da je du zatvorene putanje suma magnetomotornih sila uravnoteena sa sumom magnetnih padova napona, odnosno sa proizvodom magnetnog
uksa i magnetnih otpora svih n sredina (grana) koje obrazuju zatvorenu putanju.

69. Koje su osobine stalnih magneta?

Slika i formule u svesci

73. ta su to vrtlone struje?

Indukovana EMS se javlja u svim sredinama bile one provodne ili neprovodne, pa ak i one koje
prolaze kroz vakuum. U provodnim sredinama du zatvorenih kontura indukuju se EMS usljed
promjene magnetnog polja koje tjeraju struje po zatvorenim konturama i one se nazivaju vrtlone
struje.
Oko jezgre od feromagnetnog materijala postavljen je namot kroz koji protie prostoperiodina
struja. U jezgru se uspostavlja promjenljivi magnetni uks s uz pretpostavku da se ovaj spoljnji
uks poveava u provodniku se javlja indukovana EMS eu i struje iu koje stvaraju svoj uks u
suprotne orijentacije od s .
Fluks u sprijeava dalji rast uksa s . U provodniku se javljaju struje sa putanjama koje predstavljaju koncentrine krunice. Poto uks i indukovana EMS po presjeku provodnika nisu ravnomjerne
nije ravnomjerna ni raspodjela ovih sturja. One se zovu vrtlone struje ili Fuko - ove. One dovode do
dodatnog zagrijavanja materijala to je najee tetno. Gubici koji tada nastaju mogu se odrediti:
P = k m f 2 B2

k - koecijent toplotnih gubitaka [W/m2 ]

m - masa provodnika
f - frekvencija (50 Hz, ne mijenja se)
14

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

Dijelovi se prave od tankih meusobno izolovanih limova te se slau tako da se vri presijecanje
kontura.
Strujama se prua vei otpor i umanjuje se njihovo djelovanje i dodatni gubici.
Vrtlone struje imaju korisnu primjenu u elektrotermiji za zagrijavanje, mijeanje, tojenje metala.

75. ta je to sopstveni uks?

Pratea manifestacija proticanja struje I kroz neku konturu je pojava magnetnog polja u okolini te
konture. Posmatranu konturu sa strujom denie i odgovarajua povrina koja se moe osloniti na tu
konturu. Za usamljenu konturu, uks koji proima povrinu koja se oslanja na konturu predstavlja
sopstveni uks ili uks samoindukcije s .

76. Kako je denirana sopstvena induktivnost?

Sopstvena induktivnost je mjera koliko se magnetne energije nagomila na zavojnici.

77. Koja je jedinica za induktivnost kola?

Jedinica za induktivnost kola je henri [H].

78. Od ega zavisi induktivnost kola?

Koecijent samoinduktivnosti zavisi od oblika i dimenzija konture i magnetne permeabilnosti sredine, a ne zavisi od struj i uksa.

79. Kako je denirana EMS samoindukcije?

U sluaju da imamo konturu kroz koju protie promjenljiva struja i(t) za posljedicu e se imati
promjenljivi magnetni uks, to e uzrokovati pojavu EMS samoindukcije.
es (t) =

ds
dt

es (t) = L

di(t)
dt

Koecijent samoinduktivnosti L predstavlja koecijent proporcionalnosti izmeu EMS samoindukcije i brzine promjene struje.

80. Na koji nain se smanjuje sopstvena induktivnost?

Za neka tehnika rjeenja gdje se eli sprijeiti pojaba samoindukcije neophodno je sopstveni uks
svesti na nulu. U tu svrhu se formira bilarni namot.

81. Kako zikalno tumaite koecijent meusobne indukcije?

Koecijent meusobne induktivnosti M zavisi od dimenzija i oblika kola, meusobnog poloaja kola,
magnetne permeabilnosti sredine i orijentacije struja koje mogu dovesti do usaglaenosti ili neusaglaenosti ukseva, zbog ega koecijent M moe imati pozitivan ili negativan predznak (za razliku
od koecijenta L koji je uvijek pozitivan).
Eksperimentalno se moe pokazati da je L12 = L21 = M .

82. U kojim sluajevima meusobna indukcija ima pozitivan karakter, a u kojma negativan?

Pozitivan karakter magnetne sprege ima se u sluaju kada se eli postii transformacija napona i
struje jednog nivoa u napone i struju eljenog (potrebnog) nivoa (transformatori).
Negativan karakter ove pojave ima se kod sprezanja energetskih i telekomunikacionih vodova.

83. Na koje naine se moe raunati magnetostatika energija?

15

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

Moe se raunati preko rada

A = Wm

=>

Wm =

ili preko raspodjele energije

1
1
1
I = L I I = L I2
2
2
2

1
1
H V = BH V
2
2

Wm =

84. Gdje je smjetena magnetna energija?

Magnetna energija u linearnim sredinama potvruje egzistenciju energije u prostoru gdje egzistira
polje.

85. Na koje naine se rauna elektromagnetna sila preko energije?

Metodologija za proraun elektromagnetnih sila koritenjem poznatih zakona o elektromagnetnim

silama se moe primjeniti na sve realne strujne konture. U realnim sluajevima proraun rezultantne
elektromagnetne sile primjernom elementarnih sila matematiki moe biti komplikovan. Koritenje
magnetne energije moe dovesti do pojednostavljenja elektromagnetnih sila.
Neka se posmatra sistem od n strujnih kontura. Pri uspostavljanju magnetnog polja izvori EMS
uloili su rad koji se troi na pokrivanje Dulovih gubitaka i promjenu magnetnog polja.
ei dt = Ri2 dt + id

Jednaina koja karakterie zakon o odranju energije moe se pisati u obliku:

dAFi + dWmi = ii di

gdje prvi lan predstavlja rad elektromagnetnih sila pri pomjeranju konture, dWmi predstavlja promjenu magnetne energije, a trei lan ii di predstavlja rad svih izvora (elektrini izvori, koji tjeraju
struju) koji se troi na promjenu magnetnog polja.
Za sistem od n kontura moemo pisati.
dAF + dWm =

n
X

ii di

()

i=1

Ako su konture krute i ako se nalaze u linearnim sredinama tada e elektromagnetne sile koje djeluju
na konturu dovesti do pomjeranja konture du nekog pravca l pri emu se izvri rad
dAF = Fl dl

=>

Fl =

dAl
dl

Ako se pomjeranje izvri tako da uksevi kroz konture ostanu isti

i = const.

di = 0

tada e jednaina (*) imati oblik

dAF + dWm = 0
Fl dl + dWm = 0
Fl =

dWm
,
dl

16

i = const.

Osnovi elektrotehnike 2

Elektromagnetizam

Ukoliko se pomjeranje kontura vri tako da uks se mijenja, a struje kroz konturu ostaju iste,
Ii =const. tada slijedi
n

i=1

i=1

dAF =

1X
Ii di
2

dAF +

X
1X
Ii di =
Ii di
2
+

n=1

Fl dl = dWm
Fl =

dWm
,
dl

Ii = const.

17