MS HAZIM ABANOVI

GODINA 2012./2013.

KOLSKA

ELEKTOTEHNIKA KOLA
VISOKO

MATURSKI RAD
PREDMET: ELEKTRINA MJERENJA
TEMA: MJERNI MOSTOVI

MENTOR:
KANDIDAT:
Prof. Semi Salih
Hajdukovi Emir

Visoko, 2013.

Sadraj

1.0.
UVOD.................................................................................................................
......................3
2.0.
VITSTONOV
MOST.................................................................................................................
..4
3.0.
TOMSONOV
MOST.................................................................................................................
..7
3.1.
IANI
MOST.................................................................................................................
...........8
4.0.
MOSTOVI
ZA
MJERENJE
INDUKTIVITETA...............................................................................10
4.1.
Vitstonov
most.................................................................................................................
10
4.2.
Maksvelov
most...............................................................................................................1
3
4.3.
Vinov
most..................................................................................................................
......15
4.4.
KarejFosterov
most........................................................................................................17

5.0.
MOSTOVI
ZA
MJERENJE
FREKVENCIJE...................................................................................20
6.0. PRIMJENA MJERNIH
MOSTOVA
VELIINA............................22

ZA

MJERENJE

NEELEKTRINIH

7.0.
ZAKLJUAK........................................................................................................
.....................23

1.0. UVOD

U historiji razvoja metoda za odreivanje udaljenosti od mjesta kvara na

telekomunikacijskim i energetskim kablovima najstarije su mosne metode,
koje se zato esto i nazivaju klasinim metodama. Pomou njih se brzo i
jednostavno odreuje 85% kvarova na kablovima. Osim odreivanja mjesta
kvara na kablovima, mjerni mostovi slue i za mjerenje nepoznatih otpora
(aktivnih i pasivnih). Najjednostavniji i najee koriten je Wheatstoneov
most za mjerenje otpora (ime dobio po engleskom fiziaru i konstruktoru
prvih elektrinih telegrafa Charlesa Wheatstonea, 1802.-1875.).
Wheatstoneov most se koristi za mjerenje elektrinog otpora petlje,
elektrinog otpora izolacije vodia i mjerenja nekih vrsta kvarova. Najvei
broj metoda za odreivanje mjesta kvara na kablovima temelji se na
mjerenju otpora.
Ostali mostovi, koje u obraditi u ovom maturskom radu, su: Vitstonov
most s mjernom icom, Tomsonov most, Vitstonov most izmjenine struje,
Maksvelov most, Vinov most, Karej-Fosterov most i drugi.

2.0. VITSTONOV MOST

Osnovni i najstariji most, koji i danas upotrebljavamo, jeste Vitstonov

(Wheatstoneov) most, prikazan na slici (A.1).

Slika (A.1)

Most se sastoji od etiri otpornika. Vrijednosti otpora su: R1, R2, R3 i R4. U
takama A i B prikljuen je istosmjerni napon (npr. baterija), dok je izmeu
taaka C i D prikljuen instrument za mjerenje vrlo malih struja
(galvanometar). U taki A struja I se grana na struje I1 i I3, dok u taku B
dolaze struje I2 i I4. Struju u galvanometru je oznaena kao Ig. Vrijednosti
struja I1, I2, I3 i I4 zavise od vrijednosti otpora u granama mosta. Mijenjanjem
vrijednosti otpora u granama mosta, mijenjaju se i vrijednosti struja. Mogue
je postii takvu kombinaciju otpora u granama mosta da struja u
galvanometru bude jednaka nuli (Ig=0). Ako je struja u galvanometru jednaka
nuli, onda to znai da su potencijali u takama C i D, izmeu kojih je
prikljuen galvanometar, jednaki, odnosno da je pad napona na otporu R 1
5

jednak padu napona na otporu R3, a pad napona na otporu R2 jednak padu
napona na otporu R4:

I 1*R1 = I3*R3
. . . (1.1.)
I 2*R2 = I4*R4
. . . (1.2.)
Kako kroz galvanometar ne tee struja, to znai da su struje I1 i I2 jednake,
ali su jednake i struje I3 i I4:
I 1 = I2
I 3 = I4
Dijeljenjem jednaina (1.1.) i (1.2.), dobijemo:
(I 1*R1) / (I2*R2) = (I3*R3) / (I4*R4)
odnosno:
R 1 / R2 = R3 / R4
. . . (1.3.)
Ukoliko jedan od etiri otpora nije poznat, moemo ga odrediti koristei se
jednainom (1.3.). Neka je to npr. otpor R1:
R 1 = R2 * (R3 / R4)
. . . (1.4.)

Vrijednosti otpora R3 i R4 ne moramo ak ni poznavati, jer nam je dovoljno

poznavati njihov odnos. Upravo je to dobro iskorieno u drugoj izvedbi
Vitstonovog mosta. To je Vitstonov most sa mjernom icom, prikazan na slici
(A.2).

Slika (A.2)

Umjesto otpora R3 i R4 imamo mjernu icu prikljuenu izmeu taaka A i B.

Po mjernoj ici klizi kliza preko kojeg je galvanometar prikljuen na taku D.
Otpor R1 je nepoznati otpor, tj. otpor koji mjerimo. Otpor R2 se zove
poredbeni otpor. Mjerna ica je po itavoj duini, od take A do take B,
napravljena od istog materijala i istog je presjeka. Odnos otpora je zbog toga
jednak odnosu duina l3 i l4:
R3 / R4 = l3 / l4
Za mjereni otpor moemo pisati:
R 1 = Rx = R2 * (l3 / l4)
. . . (1.5.)
Tanost mjerenja zavisi od osjetljivosti galvanometra i od odnosa otpora R 1
i R2. Poredbeni otpor R2 treba da bude priblino jednak mjerenom otporu R1.
Tanost Vitstonovog mosta s kliznom icom iznosi 0,5% do 2,5%. Klizna
ica je najee badarena za odnos l3/l4, tj. od nula do beskonano. Ovim
8

mostom mjerimo otpore od 0,05 do 50000 (oma), dok ga napajamo

baterijom, napona 4,5 V.

3.0. TOMSONOV MOST

Mada se Vitstonovim mostom teoretski mogu mjeriti i najmanji otpori, ipak

je to praktino teko ostvariti ako se pri tome eli postii i zadovoljavajua
tanost mjerenja. Zbog toga, otpore manje od 1 obino mjerimo
Tomsonovim (Thomsonovim) mostom, koji je prikazan na slici (B.1). Ovaj se
most ponekad naziva i dvostruki most.

Slika (B.1)

10

Otpornici RX i RN obino su precizni otpornici sa etiri stezaljke. Preko

vanjskih stezaljki ukljuujemo ih u strujni krug, a na unutranje stezaljke
prikljuujemo mjerenje napona. Vanjske stezaljke se zato zovu strujne, a
unutranje stezaljke naponske. Na naponske stezaljke prikljuujemo otpore
R1, R2, R3 i R4, koji su znatno vei od otpora spojnih vodia i kontaktnih
otpora. Most je u ravnotei u trenutku kada galvanometar pokazuje nulu i za
ravnoteno stanje vrijede odnosi:
I1*R1 = I2*RX + I3*R3
. . . (2.1.)
I 1*R2 = I2*RN + I3*R4
. . . (2.2.)
I 3*(R3+R4) = (I2+I3)*RS
. . . (2.3.)
Iz ove tri jednaine moemo izraunati otpor RX:
RX = RN*(R1/R2) + [(R4*RS)/(R2+R4+RS)] * [(R1/R2)
(R3/R4)]

. . . (2.4.)

Otpor RS je vrlo mali, jer je to otpor kraeg komada deblje ice, tako da ga
moemo zanemariti (RS0). Otpore R1, R2, R3 i R4 odabiremo, tako da je:
R1/R2 = R3/R4 = n,
pa za otpor RX dobijemo:
R x = RN*(R1/R2) = RN * n
. . . (2.5.)
Postoje uglavnom dvije vrste praktine izvedbe Tomsonovog mosta. U prvoj
izvedbi je otpor RN nainjen od badarene ice, dok se odnos n mijenja u
dekadskim stepenima. U drugoj izvedbi su otpornici R1 i R3 izvedeni kao klizni
otpornici sa mehaniki povezanim klizaima, a otpor RN se mijenja u
dekadskim stepenima. Tomsonovim mostom mjerimo otpore od 10-6 do 10 .
Klasa tanosti iznosi i do 0,01%.

11

3.1. IANI MOST

Mjerne mostove za mjerenje otpora moemo upotrijebiti, pored ostalog, za
odreivanje mjesta kvara na podzemnim kablovima. Nakon proboja izolacije
na podzemnom kablu, neophodno je pronai mjesto kvara. Kako se kabal
nalazi pod zemljom, to nije uvijek mogue, a pogotovo nije uvijek mogue
brzo pronai mjesto kvara na podzemnom kablu. iani most je prikazan na
slici (B.2).

Slika (B.2)
Paralelno sa kablom postavljen je pomoni vodi, duine lp. To moe biti
neoteena ica u susjednom kablu ili susjedni kabal. Izemu pomonog
vodia i oteene ice kabla prikljuujemo na jednom kraju galvanometar.
Paralelno kablu prikljuujemo mjernu icu. Drugi kraj oteene ice spojimo
sa pomonim vodiem. Negativni pol baterije prikljuimo preko klizaa na
mjernu icu, a pozitivni pol preko zatitnog otpornika R na uzemljenje. Kliza
pomjeramo po mjernoj ici sve dok galvanometar ne pokae nulu, to je znak
da je most u ravnotei. Udaljenost mjesta kvara od take mjerenja oznaili
smo sa lx. Primjenjujui jednainu (1.3.) (R1/R2=R3/R4) na ovaj most, moemo
pisati:
-

umjesto
umjesto
umjesto
umjesto

otpora
otpora
otpora
otpora

R1,
R2,
R3,
R4,

duinu
duinu
duinu
duinu

mjerne ice a,
mjerne ice b,
lx i
(lp+l-lx),

tako da imamo:
a/b = lx/(lp+l-lx).
12

Iz ove jednaine moemo izraunati udaljenost take kvara od take

mjerenja:
l x = [a*(l+lp-lx)] / b.
. . . (2.6.)
Jednaina (2.6.) izvedena je pod pretpostavkom da su oteena ica kabla i
pomoni vodi jednakog presjeka i od istog materijala. Postoje i druge
metode za pronalaenje mjesta kvara na kablu, ali nisu u domenu naeg
znanja.

13

4.0. MOSTOVI ZA MJERENJE INDUKTIVITETA,

KAPACITETA I MEUINDUKTIVITETA
4.1. VITSTONOV MOST
Osnovni most za mjerenje otpora jeste Vitstonov most.
Ako Vitstonovim ili nekim drugim mostom mjerimo impedanse, induktivne i
kapacitivne otpore, odnosno induktivitet, meuinduktivitet i kapacitet, onda
most prikljuujemo na izvor izmjenine struje. Osnovna shema Vitstonovog
mosta prikljuenog na izbor izmjenine struje prikazana je na slici (C.1).

Slika (C.1)
Jedna dijagonala mosta prikljuena je na izvor izmjenine struje, a u drugoj
dijagonali nalazi se galvanometar. U granama mosta nalaze impedanse Z1,
Z2, Z3 i Z4. Most je uravnoteen kada izmeu impedanci postoji odnos:
Z 1*Z4 = Z2*Z3
. . . (3.1.1.)

14

Ako impedanse piemo u trigonometrijskom obliku dobijemo novi oblik

izraza (3.1.1.):
(R1+jX1)*(R4+jX4) = (R2+jX2)*(R3+jX3),
R1*R4-X1*X4 + j*(R1*X4+R4*X1) = R2*R3-X2*X3 + j(R2*X3+R3*X2).
Realna komponenta lijeve strane jednaine mora biti jednaka realnoj
komponenti desne strane jednaine. To vrijedi i za imaginarne komponente.
Na taj nain se dobije:
R 1*R4-X1*X4 = R2*R3-X2*X3
. . . (3.1.2.)
R 1*X4+R4*X1 = R2*X3+R3*X2
. . . (3.1.3.)
Koristei se jednainama (3.1.2.) i (3.1.3.), moemo izraunati realnu i
imaginarnu komponentu nepoznate impedanse u jednoj grani mosta.
Impedanse moemo pisati i u eksponencijalnom obliku, tako da jednaina
(3.1.1.) prelazi u novi oblik:
Z1*Z4 = Z2*Z3
Z1ej1 Z4ej4 = Z2ej2 Z3ej3
Z1*Z4ej(1+4) = Z2*Z3ej(2+3)
Apsolutna vrijednost impedanse na lijevoj strani jednaine jednaka je
apsolutnoj vrijednosti imedanse na desnoj strani jednaine. To vrijedi i za
fazne uglove. Na taj nain se dobije:
1+4 = 2+3
. . . (3.1.4.)
Kod Vitstonovog mosta za istosmjernu struju treba podeavati samo jednu
veliinu (jedan otpor), a kod Vitstonovog mosta za izmjeninu struju treba
podeavati dvije veliine, jer se samo tako moe uravnoteiti most. Naime,
uravnoteenje mosta za izmjeninu struju postie se ostvarivanjem dviju
jednaina (3.1.2.) i (3.1.3.) ili (3.1.1.) i (3.1.4.). Kod Vitstonovog mosta za
istosmjernu struju treba, meutim, ostvariti samo jednu jednainu
(R1*R4=R2*R3).

15

U granama Vitstonovog mosta za izmjeninu struju mogu biti razliite

kombinacije aktivnih, induktivnih i kapacitivnih otpora u serijskom,
paralelnom ili kombinovanom spoju. Teoretski, broj kombinacija je
neogranien. Praksa je, meutim, prihvatila samo one kombinacije koje
omoguavaju jednostavna, ekonomina, brza i tana mjerenja.

16

Tanost mjerenja mostova za izmjeninu struju zavisi od tanosti

upotrebljenih poznatih elemenata (aktivnih, induktivnih i kapacitivnih
otpora). Na tanost utiu i loa izolacija dijelova mosta, strana magnetna
polja i parazitni kapaciteti.
Mostove za izmjeninu struju najee prikljuujemo na izvor izmjenine
struje, industrijske frekvencije 50 Hz. Ljudsko uho je najosjetljivije na
frekvencije od oko 1000 Hz, pa o tome treba voditi rauna kada
upotrebljavamo telefonsku slualicu kao nulindikator.
Za vrlo precizna mjerenja most napajamo izmjeninom strujom iz oscilatora.
Mostne metode mjerenja induktiviteta svode se na usporedbu:
a) nepoznatog induktiviteta i pripadajueg djelatnog otpora s poznatim
kapacitetima i djelatnim otporima,
b) nepoznatog induktiviteta i pripadajueg djelatnog otpora s poznatim
induktivitetima i djelatnim otporima.
U prvu grupu spadaju:
-

Maksvel Vinov most (Maxwell Wien),

Ovenov most (Owen),
Hajov most (Hay).

U drugu grupu mostnih metoda za mjerenje induktiviteta spadaju:

-

Maksvelov most,
most sa dvije klizne ice.

17

4.2. MAKSVELOV MOST

(mosta za mjerenje induktiviteta)
Shema spoja Maksvelovog mosta prikazana je na slici (C.2). U dvjema
granama mosta nalaze se isti djelatni otpori R3 i R4. Utreoj grani nalazi se
poznata poredbena impedansa Z2=R2+jL2, a u etvrtoj grani impedansa
Z1=R1+jL1.

Slika (C.2)
Pomou poredbene impedanse Z2 moemo pronai ravnoteu mosta. Ua
uravnoteeni most vrijede odnosi:
Z1:Z2 = Z3:Z4.
Ako umjesto impedansi Z1 i Z2 piemo njihove vrijednosti u kompleksnom
obliku dobijemo:
(R1+jL1)/(R2+jL2) = R3/R4
R4*(R1+jL1) = R3*(R2+jL2)
R4*R1+jR4L1 = R3*R2+jR3L2.
18

Na lijevoj strani jednaine imamo jedan kompleksni broj (R4*R1+jR4L1), a

na desnoj strani jednaine drugi kompleksni broj (R3*R2+jR3L2). Ova dva
kompleksna broja su jednaka, pa su im jednake realne i imaginarne
komponente, tj.
R4*R1 = R3*R2
R4L1 = R3L2.
Odavdje dobijamo:
R1/R2 = R3/R4
L 1/L2 = R3/R4
. . . (3.2.1.)
Djelatni otpor nepoznate impedanse iznosi:
R 1 = R2*(R3/R4)
. . . (3.2.2.)
a induktivitet nepoznate impedanse:
L 1 = L2*(R3/R4)
. . . (3.2.3.)
Otpori R3 i R4 su konstantni, pa je konstantan i njihov odnos. Prema tome,
ravnoteu mosta uspostavljamo samo promjenom induktiviteta L2 i djelatnog
otpora. R2.
Nedostatak Maksvelovog mosta je u tome to on zahtjeva svitak poznatog i
promijenjivog induktiviteta, koji nam rijetko stoji na raspolaganju.
Za otpore R3 i R4 uzimamo otpore dekade, iji se otpori mijenjaju u malom
broju vrijednosti (10, 100, 1000 i 10000 ), a za otpor R2 otporne dekade, iji
se otpori mijenjaju u malom broju (om po om), poev od 1 pa do 11110 .
Od mostova za mjerenje kapaciteta najvie se upotrebljavaju Vinov,
eringov i Sotijev most. Vinov most uglavnom slui za mjerenje kapaciteta, a
eringov za mjerenje ugla gubitka (tan ).

19

4.3. VINOV MOST

(most za mjerenje kapaciteta)
Shema mosta prikazana je na slici (C.3). Impedanse u granama su:
Z1 = RX+(1/jCX)
Z2 = R2
Z3 = R3+(1/jC3)
Z4 = R4.

Slika (C.3)
U treoj grani mosta nalaze se serijski spojeni promjenjivi otpor R 3 i
etalonski kondenzator C3. Kondenzator, iji kapacitet mjerimo, nalazi se u
prvoj grani. To nije idealni kondenzator, nego stvarni, koji pored kapaciteta
CX, ima omski otpor RX. Za uravnoteeni most vrijedi:

20

Z1/Z2 = Z3/Z4
(RX+(1/jCX)):R2 = (R3+(1/jC3)):R4
(RX+(1/jCX))*R4 = (R3+(1/jC3))*R2
RX*R4+(R4/ jCX) = R3*R2+(R2/ jC3)
Nakon izjednaavanja realne i realne komponente, te imaginarne i
imaginarne komponente, dobijemo:
RX*R4 = R3*R2
R4/ jCX = R2/ jC3
odnosno:
RX = R2*(R3/R4)
CX = C3*(R4/R2)
Tangens ugla gubitka iznosi:
tan = RX/(1/Cx) = RXCX = R2*(R3/R4)*C3*(R4/R2) = R3C3.
Tangens ugla gubitka ili faktor gubitka je vana karakteristika
kondenzatora. Ukoliko je on manji, utoliko su manji gubici djelatne energije u
kondenzatoru i utoliko je kondenzator kvalitetniji.
Mjereni opseg Vinovog mosta iznosi od nekoliko stotina pikofarada do
nekoliko stotina mikrofarada, a taanost mu dostie i to 0,1%.

21

4.4. KAREJFOSTEROV MOST

(most za mjerenje meuinduktiviteta)
Najpoznatiji most za mjerenje meuinduktiviteta jeste KarejFosterov most.
Shema mosta je prikazana na slici (C.4). Jedan od namotaja transformatora,
iji meuinduktivitet M1 mjerimo, spojen je na izvor izmjeninog napona i
kroz njega tee struja I. Drugi namotaj transformatora ukljuen je u most.
Njegov induktivitet je nepoznat i oznaen je sa L1; nepoznat je i otpor
namotaja i onaen je sa R1. U granama mosta nalaze se jo otpori R2, R3 i R4 i
kapacitet C4.

Slika (C.4)
Struja I dijeli se na struje I1 i I2. Kada je postignuta ravnotea mosta, onda
za gornju granu mosta vrijedi izraz:
I 1*(R1+jL1)+I1*R2-(I1+I2)*jM1 = 0
. . . (3.4.1.)
za donju granu:
I 2*R3-I1*(R4+(1/jC4)) = 0
. . . (3.4.2.)
Izraze (3.4.1.) i (3.4.2.) moemo dovesti na nove oblike:
I 1*(R1+R2+j(L1-M1)) = I2*jM1
. . . (3.4.3.)
22

I 1*(R4+(1/jC4)) = I2*R3
. . . (3.4.4.)

23

Ako jednainu (3.4.3.) podijelimo sa jednainom (3.4.4.) i uprostimo,

dobijemo:
jR4M1

R3*(R1+R2) + jR3(L1-M1) = (M1/C4) +

. . . (3.4.5.)

Ako izjednaimo realnu i realnu komponentu, te imaginarnu i imaginarnu

komponentu i uprostimo ih, dobijemo:
M 1 = C4*R3*(R1+R2)
. . . (3.4.6.)
L 1 = M1*(1+(R4/R3))
. . . (3.4.7.)
Meuinduktivitet moemo mjeriti i pomou mostova za mjerenje
induktiviteta, jer se mjerenje meuinduktiviteta svodi na mjerenje dva
induktiviteta. Na slici (C.4.a) prikazana su dva transformatorska namota
spojena u seriju.

Slika (C.4.a)
Induktivitet primarnog namota je L', a induktivitet sekundarnog namora je
L''. Ukupni induktivitet serijski spojenih namota iznosi:
L 1 = L'+L''+2M,
. . . (3.4.8.)
gdje je M meuinduktivitet izmeu primarnog i sekundarnog namota.
Namoti na slici (C.4.b) vezani su u opoziciju.

Slika (C.4.b)
Ukupni induktivitet je:
24

L 2 = L'+L''+2M
. . . (3.4.9.)

25

Ako od jednaine (3.4.8.) oduzmemo jednainu (3.4.9.), dobijemo:

L1-L2 = 4M,
odnosno:
M = (L 1-L2)/4
. . . (3.4.10.)
Potrebno je, dakle, pomou mosta izmjeriti induktivitete L1 i L2, a zatim
izraunati meuinduktivitet M.

26

5.0. MOSTOVI ZA MJERENJE FREKVENCIJE

Postoji vie mostova za mjerenje frekvencije. Najee primjenjivani most
za mjerenje frekvencije je rezonantni most. Shema mosta prikazana je na
slici (D.1). U prvoj grani su serijski spojeni induktivitet L1, otpor R1 i
promjenjivi kondenzator C1, dok se u ostalim granama nalate otpori R2, R3 i
R4.

Slika (D.1)
Impedanse u granama mosta su:
Z1 = R1+jL1-j(1/C1)
Z2 = R2
Z3 = R3
Z4 = R4

27

Za uravnoteen most vrijede odnosi:

Z1:Z2 = Z3:Z4
R1*R4+jR4*(L1-(1/C1)) = R2*R3
Izjednaavanjem realnih komponenti s obje strane dobijemo:
R1*R4 = R2*R3
Na desnoj strani jednaine nema imaginarne komponente, tako da
moemo napisati:
R4*(L1-(1/C1)) = 0
odnosno:
L1-(1/C1) = 0
2 = 1/(L1*C1)
= 1/(

L1C 1 )
f = 1/(2*

L1C 1 )

. . . (4.1.)
Uravnoteenje mosta postiemo pomou promjenljivog kondenzatora i
jednog od djelatnih otpora (R2, R3 ili R4). Moe se postii da tanost mjerenja
iznosi oko 0,2%. Ukoliko poznajemo frekvenciju i induktivitet, onda ovaj most
moemo upotrijebiti i za mjerenje kapaciteta, odnosno za mjerenje
induktiviteta ukoliko nam je pored frekvencije poznat i kapacitet. Most se
najee koristi za mjerenje viih frekvencija, tj. zvunih radio-frekvencija.

28

6.0. PRIMJENA MJERNIH MOSTOVA ZA MJERENJE

NEELEKTRINIH VELIINA

Mjerni mostovi takoer slue za mjerenje nekih neelektrinih veliina. Npr.

moemo mjeriti temperaturu pomou Vitstonovog mosta (slika E.1).
Za temperaturu poredbenog mjesta moemo uzeti ili 0 C ili sobnu
temperaturu 20 C. Posebnim spojem postie se da pokazivanje instrumenta
ne ovisi o temperaturi poredbenog mjesta. Vitstonov most sastavljen je od tri
temperaturno neovisna otpora i jednog temperaturno ovisnog otpora,
smjetenog na poredbeno mjesto termoelemenata (na nekoj odreenoj
temperaturi poredbenog mjesta most je uravnoteen), u dijagonali se nalazi
termoelement i mjerni instrument. Odgovarajuim podeavanjem mosta
moe se postii da napon njegove dijagonale nadoknadi promjenu napona
termoelementa.

Slika (E.1)

Napon termoelementa iznosi od 5 do 50 mV moe se mjeriti

kompenzatorima ili milivoltmetrima.

29

30

7.0. ZAKLJUAK
U prvom poglavlju obradio sam Vitstonov most istosmjerne struje i
Vitstonov most sa mjernom icom pomou kojih mjerimo omski otpor.
Drugo poglavlje govori o Tomsonovom mostu pomou kojeg mjerimo
omske otpore manje od 1, nainu rada tog mosta te o ianom mostu koji
slui za brzo pronalaenje kvara na podzemnim kablovima.
Tree poglavlje se bazira na mjerenju otpornika, kapaciteta, induktiviteta i
meuinduktiviteta. Tu su spomenuti Vitstonov mosta naizmjenine struje za
mjerenje omskog otpora, Maksfelov mosta za mjerenje induktiviteta, Vinov
most za mjerenje kapaciteta i Karej-Fosterov most za mjerenje
meuinduktiviteta.
U etvrtom poglavlju obradio sam most za mjerenje frekvencije, tj.
rezonantni most, njegov nain rada i njegovu primjenu.
U petom poglavlju mjerni most je primjenjen za mjerenje neelektrinih
veliina. Uzeo sam kao primjer Vitstonov most pomou kojeg moemo
odrediti temperaturu kao jednu od neelektrinih veliina.
Iz svega navedenog zakljuujemo da je pomou mjernih mostova puno
lake doi do vrijednosti omskih otpornika, kapaciteta, induktiviteta,
meuinduktiviteta i frekvencije. Takoer mnogo je jednostavnije pronai kvar
na nekom od podzemnih ili nadzemih vodova do kojih se tee dolazi. Svaki
od ovih mostova treba dovesti u ravnoteu, tj. vrijednost na galvanometru
treba da bude jednaka nuli, da bi izraunali nepoznatu vrijednost gore
navedenih veliina. Da bi most doveli u ravnoteu, moramo mijenjati,
pomou kliaa, poznate otpore (aktivne ili pasivne). Omske otpore moemo
mjeriti pomou mjernih mostova istosmjerne ili naizmjenine struje, tok
ostale veliine (induktivitet, kapacitet, meuinduktivitet i frekvenciju)
mjerimo iskljuivo mostovima izmjenine struje zbog toga to je zavojnica
(induktivitet) za kolo istosmjerne struje kratak spoj, kondenzator (kapacitet)
za kolo istosmjerne struje prekid kola, dok frekvecija ne postoji u kolima
istosmjerne struje.

31