MJERENJE ELEKTRIČNIH VELIČINA POMOĆU MJERNIH MOSTOVA – MOSNE METODE MJEREMNJA

Osim mjernim instrumentima s direktnim očitanjem, električna mjerenja se izvode i brojnim mjernim
metodama, a jedna o njih je i MOSNA METODA. Mosnim metodama mjerimo električne veličine
međusobnim poređenjem poznatih i nepoznatih veličina. Za poređenje je obavezno potreban indikator
koji se dovodi na ''nulu'' (pa se naziva i nulindikator) određenim ručnim ili automatskim ugađanjima
poznatih veličina. Mosne metode omogućavaju mnogo tačnija mjerenja nego mjerni instrumenti s
direktnim očitavanjem, pa se često koriste za precizna laboratorijska mjerenja i baždarenja. Najčešće se
pomoći mjernih mostova mjeri električni otpor (kako pri istosmjernoj, tako i pri izmjeničnoj struji)

Imamo istosmjerne i izmjenične mjerne mostove (mjere električne veličine pri istosmjernom i
izmjeničnom napajanju). Pomoću mjernih mostova, osim električnog otpora, može se mjeriti i
induktivitet, kapacitet, frekvencija, ali i neelektrične veličine koje na odgovarajući način djeluju na
veličinu otpora jedne grane mosta, kao što su, npr., temperatura, sila, pritisak, dužina itd. Jedan od
uvjeta za postizanje odgovarajuće tačnosti mjerenja pomoću mosnih metoda jeste zadovoljavajuća
osjetljivost nulindikatora, koji mora postizati uočljive otklone na dovoljno malim promjenama otpora u
granama mosta. Za istosmjerne mostove upotrebljavaju se kao nulindikatori instrumenti s pomičnim
svitkom, a za mostove za izmjeničnu struju kao nulindilatori se upotrebljavaju vibracioni galvanometri i
elektronski indikatori.

Najpoznatiji mjerni most za mjerenje električnog otpora - R je Vitstonov (Wheatsone-ov) most.

Vitstonov most je mjerni instrument koji se koristi za mjerenje električne otpornosti izjednačavanjem
otpora dvije grane mosta, gdje se nepoznata otpornost nalazi u jednoj grani mosta.

Shema Vitstonovog mosta i objašnjenje mjerenja

U kolu sa slike, Rx je nepoznata otpornost koja se mjeri.

R1, R2 i R3 su otpornici poznate otpornosti, a otpornik R2 je
promjenljiv. Ako je odnos dvije otpornosti u poznatoj
grani (R2/R1) jednak odnosu dvije otpornosti u
nepoznatoj grani (Rx/R3) , onda je napon između dva
čvora (C i B) jednak nuli i električna struja neće proticati
između čvorova C i B. R2 se mijenja sve dok se ne postigne
ovaj uslov. Četiri različita otpornika spojena su u četiri
"grane" mosta. Na jednu dijagonalu mosta (AD) dovodi se
jednosmjerni napon U, a u drugu, tzv. mjernu dijagonalu
(CB) povezan je osjetljiv instrument (indikator nule).
Ovaj instrument mora biti dovoljno osjetljiv i imati
dovoljan otklon za male promjene otpornosti u mostu
kako bi ova metoda mjerenja imala odgovarajuću tačnost.
Detektovanje ravnoteže se može uraditi sa izuzetno
velikom tačnošću (običnim galvanometrom za jednosmjerne struje ili vibracionim galvanometrom za
izmjenične struje). Zatim, ako su R 1 , R2 i R3 poznati sa velikom preciznošću, onda se i Rx može mjeriti sa
velikom preciznošću.

Ako je struja kroz voltmetar (tj. galvanometar) jednaka nuli, kažemo da je most uravnotežen. Tada je
ekvivalenta otpornost RE kola između izvora napona (tj. između čvorova A i D) jednaka:

( R1 + R2 ) ∙ ( R3 + R X ) R 1 ∙ R3
R E= → na osnovu odgovarajućih transformacija → R X =
R 1+ R 2+ R 3+ R X R2
Vitstonov most ilustruje koncept različitih mjerenja, koje može biti izuzetno tačno. Varijacije
Vitstonovog mosta se mogu koristiti za mjerenje kapacitivnosti, induktivnosti, impedanse i drugih
veličina. Tomsonov most je specijalno prilagođen za mjerenje vrlo malih otpornosti (manjih od oko
0,1 Ω) .