Baze podataka - vježbe

Autor originala je Maja Karaga.

 Analiza potreba
 Normalizacija
 Jednostavni upiti
 Kreiranje i modificiranje tablica
 Složeni upiti
 Funkcije
 Grupirajući upiti
 Čuvanje integriteta baze
 Zaštita podataka
 Neki korisni linkovi

Za praćenje vježbi vezanih za SQL (od "Jednostavni upiti" nadalje), te za izradu druge zadaće, trebat će Vam
korisnički račun za pristup MySQL bazi na računalu student. To nije isto što i korisnički račun za pristup
računalnom sustavu na PMF-MO-u, nego račun za pristup MySQL-u morate posebno otvoriti. Korisnički račun
za pristup MySQL-u kreirate tako da Vašem asistentu pošaljete e-mail sa subjectom otvoriti bazu, sljedećeg
sadržaja:

CREATE DATABASE username;

GRANT ALL ON username.* TO username@localhost

IDENTIFIED BY 'lozinka';

GRANT SELECT ON fakultet.* TO username@localhost;

GRANT SELECT ON mangerdva.* TO username@localhost;

GRANT FILE ON *.* TO username@localhost;

Pri čemu username treba zamijeniti svojim korisničkim imenom (na svih 6 mjesta), a lozinka zamijeniti
svojom željenom lozinkom. Prilikom utipkavanja lozinke pripazite da ne obrišete jednostruke navodnike - oni
moraju okruživati lozinku. Lozinka se smije sastojati od znamenki te malih i velikih slova engleske abecede i
mora biti dugačka između 4 i 8 znakova. Nakon slanja e-maila, u roku tjedan dana Vaš račun će biti kreiran.

Vježbe 1: Analiza potreba

Baza podataka za bolnicu

Pacijenti koji zauzimaju sobe

Pacijent se obično smješta u bolničku sobu prilikom dolaska u bolnicu. Svaka soba može primiti mnogo
pacijenata, i imamo sobe različitih tipova. Konzultanti (stariji kirurzi) bolnice smiju imati i svoje pacijente, koji
su smješteni u jednokrevetnim privatnim sobama. Informacije koje treba pamtiti o pacijentu uključuju
jedinstveni broj zdravstvenog osiguranja, ime, adresu itd.

Medicinske sestre zadužene za sobe

Sestra može ili ne mora biti zadužena za sobu. Pritom jedna sestra može biti zadužena za najviše jednu sobu, no
za istu sobu može biti zaduženo više sestara. Sestra je jednoznačno određena svojom identifikacijskom
oznakom.

Operacije koje se obavljaju nad pacijentima

Nad istim pacijentom može se obaviti više operacija. Informacije o jednoj operaciji su: tip operacije, pacijent,
kirurg, datum i vrijeme.

Kirurzi koji obavljaju operacije

Jednu operaciju obavlja samo jedan kirurg, a za ostale prisutne kirurge se smatra da oni asistiraju operaciji.
Kirurge nadgledaju stariji kirurzi, tzv. konzultanti, koji također mogu obavljati operacije ili asistirati.
Informacije o jednom kirurgu su ime (pretp. jedinstveno), adresa, br. telefona itd. Svaki konzultant ima svoju
specijalnost.

Operacijske sale u kojima se obavljaju operacije

Jedna operacija se odvija u samo jednoj sali, no ista sala može biti mjesto mnogih operacija. Svaka sala ima
svoj identifikacijski broj. Neke sale su specijalno opremljene za neke vrste operacija.

Medicinske sestre zadužene za sale

Sestra može ili ne mora biti zadužena za salu, no ne može biti zadužena za više od jedne sale. Za jednu salu
može biti zaduženo mnogo sestara.

Rješenje

 Model entiteta i veza

 Reducirani Chenov dijagram
 Obavezno članstvo

Modeliranje entiteta i veza

Najprije slijedi lista tipova entiteta sa pripadnim atributima.

1. Tip entiteta KIRURG, s atributima IME_KIRURGA (pretp. jedinstveno), ADRESA_KIRURGA, BROJ

TELEFONA.
2. Tip entiteta KONZULTANT, podtip tipa KIRURG. Svaki konzultant je specijalist u određenoj grani
kirurgije; to je zapisano u dodatnom atributu SPECIJALNOST.
3. Tip entiteta PACIJENT, s atributima ID_PACIJENTA (jedinstveni broj zdravstvenog osiguranika),
IME_PACIJENTA, ADRESA_PACIJENTA, DATUM_ROĐENJA, SPOL.
4. Tip entiteta PRIVATNI_PACIJENT, podtip tipa PACIJENT. Dodatni atribut ID_PRIVATNE_SOBE
čuva (jedinstven) broj privatne sobe u kojoj je privatni pacijent smješten.
5. Tip entiteta SESTRA, s atributima ID_SESTRE (identifikacijska oznaka), IME_SESTRE,
STRUČNI_STUPANJ
6. Tip entiteta SOBA (misli se na privatnu sobu), ID_SOBE, BROJ_KREVETA.
7. Tip entiteta SALA, s atributima ID_SALE (identifikacijski broj sale), TIP_SALE.
8. Tip entiteta OPERACIJA, s atributima ID_OPERACIJE (identifikacijska oznaka operacije),
TIP_OPERACIJE, DATUM, VRIJEME.

Lista atributa bi se svakako mogla i proširiti, no bit će dovoljna za primjer. Dalje slijedi lista veza:

1. OBAVLJA, 1:N veza između tipova entiteta KIRURG i OPERACIJA, s time da OPERACIJA ima
obavezno članstvo.
2. ASISTIRA, N:M veza između tipova entiteta KIRURG i OPERACIJA. Mogući atribut veze je ULOGA
kirurga u operaciji.
3. NADGLEDA, 1:N veza između tipova entiteta KONZULTANT i KIRURG. Članstvo KIRURGA je
neobavezno, jer ima kirurga (npr. konzultanti) koje nitko ne nadgleda.
4. LIJEČI, 1:N veza između tipa entiteta KONZULTANT i podtipa PRIVATNI_PACIJENT. Članstvo
PRIVATNOG_PACIJENTA je obavezno.
5. PODVRGAVA_SE, 1:N veza između tipova entiteta PACIJENT i OPERACIJA. Članstvo OPERACIJE
je obavezno.
 6. ZAUZIMA, 1:N veza između tipova entiteta SOBA i PACIJENT, gdje je članstvo PACIJENTA "skoro"
obavezno (svi pacijenti osim nekolicine privatnih smješteni su u običnim sobama).
7. ODVIJA_SE, 1:N veza između tipova entiteta SALA i OPERACIJA. Članstvo OPERACIJE je
obavezno.
8. ZADUŽENA_ZA_SOBU, 1:N veza između tipova entiteta SOBA i SESTRA. Mogući atribut veze je
DATUM_ZADUŽIVANJA. Članstvo SESTRE je neobavezno.
9. ZADUŽENA_ZA_SALU, 1:N veza tipova entiteta SALA i SESTRA. Atribut veze je DATUM_
ZADUŽENJA. Članstvo SESTRE je neobavezno.

Osim navedenih veza imamo standardnu vezu JE između podtipa KOZULTANT i tipa KIRURG, te također
između podtipa PRIVATNI_PACIJENT i tipa PACIJENT.
Vježbe 2: Normalizacija
1. Promatramo zapis o suradniku neke firme i njegovoj djeci:

SURADNIK
MATIČNI_BROJ_SURADNIKA IME_I_PREZIME GOD_ROĐENJA_SURADNIKA IME_DJETETA GOD_ROĐENJA_DJETETA

Pretvorite taj zapis u 1NF.

Rješenje:

SURADNIK
MATIČNI_BROJ_SURADNIKA IME_I_PREZIME GOD_ROĐENJA_SURADNIKA
DIJETE
JMBG_DJETETA IME_DJETETA GOD_ROĐENJA_DJETETA
IMA_DIJETE
MATIČNI_BROJ_RADNIKA JMBG_DJETETA

2. Tvornica sklapa proizvode od dijelova, a dijelove kupuje od raznih dobavljača. Isti dio se može dobiti od
raznih dobavljača po raznim cijenama, a isti dobavljač nudi razne dijelove. Situacija je opisana relacijom

CJENIK
BR_DIJELA BR_DOBAVLJAČA NAZIV_DIJELA NAZIV_DOBAVLJAČA ADRESA_DOBAVLJAČA CIJENA

Prebacite ovu relaciju u 2NF.

Rješenje:

DOBAVLJAČ
BR_DOBAVLJAČA NAZIV_DOBAVLJAČA ADRESA_DOBAVLJAČA
DIO
BR_DIJELA NAZIV_DIJELA
PRODAJE
BR_DOBAVLJAČA BR_DIJELA CIJENA

3. Suradnici neke firme rade na raznim projektima. Pritom jedan suradnik radi na točno jednom projektu.
Situacija je opisana relacijom

SURADNIK
MATIČNI_BROJ IME_I_PREZIME PLAĆA BROJ_PROJEKTA ROK_ZAVRŠETKA_PROJEKTA

Prebacite relaciju u 3NF.

Rješenje:

SURADNIK
MATIČNI_BROJ IME_I_PREZIME PLAĆA BROJ_PROJEKTA
PROJEKT
BROJ_PROJEKTA ROK_ZAVRŠETKA_PROJEKTA

ISPORUKA
BR_ISPORUKE DATUM_SLANJA BR_KUPCA IME_KUPCA ADRESA_KUPCA BR_PROIZVODA NAZIV_PROIZVODA

4. Tvornica isporučuje svoje proizvode kupcima. Jedna isporuka šalje se jednom kupcu i može sadržavati više
komada raznih proizvoda. Situacija je prikazana sljedećim zapisom:

Pretvorite taj zapis u 3NF.

Rješenje:

KUPAC
BR_KUPCA IME_KUPCA ADRESA_KUPCA
PROIZVOD
BR_PROIZVODA NAZIV_PROIZVODA
ISPORUKA
BR_ISPORUKE DATUM_SLANJA BR_KUPCA
PROIZVOD_U_ISPORUCI
BR_PROIZVODA BR_ISPORUKE

5. Jedan kolegij održava se uvijek u istoj predavaonici, no u nekoliko vremenskih termina tjedno. Situacija je
opisana relacijom

RASPORED
BR_PREDAVAONICE VREMENSKI_TERMIN BR_KOLEGIJA

Prevedite relaciju u BCNF.

Rješenje:

KOLEGIJ
BR_KOLEGIJA BR_PREDAVAONICE
RASPORED
BR_KOLEGIJA VREMENSKI_TERMIN

Vježbe 3: Jednostavni upiti

1. Ispišite čitav sadržaj svake od 4 tablice u demo bazi.
2. Ispišite imena i datume rođenja za sve studente.
3. Recimo da fakultet odluči svim nastavnicima udvostručiti plaću od iduće godine. Ispišite kolike će biti
plaće nastavnika iduće godine.
4. Ispišite OIB-e nastavnika koji predaju bar jedan kolegij.
5. Ispišite sve podatke o nastavnicima iz sobe 127. Ispišite imena nastavnika s plaćom većom od 10000.
Ispišite imena nastavnika koji ne sjede u sobi 315.
6. Ispišite sve podatke o nastavnicima koji sjede u sobama 127 i 315. Ispišite sve podatke o nastavnicima
koji ne sjede ni u sobi 127 ni u sobi 315.
7. Ispišite sve podatke o nastavnicima koji zarađuju između 10000 i 12000 (uključivo). Ispišite sve
podatke o nastavnicima koji zarađuju manje od 9000 ili više od 11000.
8. Ispišite JMBAG-ove svih studenata koji su iz kolegija sa šifrom 72001 dobili ocjenu izmedju 3 i 5.
Ispišite JMBAG-ove studenata koji su bar iz jednog kolegija dobili ocjenu između 3 i 5.
9. Ispišite imena studenata koja počinju slovom 'M', zatim sva imena studenata u kojima se pojavljuje niz
znakova 'ar'. Na kraju, Ispišite imena studenata kojima se kao treće slovo pojavljuje 'a'.
10. Ispišite podatke o nastavnicima, uzlazno sortirane po plaći. Ispišite sve podatke o nastavnicima, silazno
sortirano po plaći.
11. Ispišite prezimena studenata rođenih 1992. godine, koji su na 1. godini studija. Ispis treba biti abecedno
sortiran po prezimenima.
12. Ispišite podatke o nastavnicima koji zarađuju izmedju 10000 i 12000, tako da im prezimena budu
sortirana po abecedi. Ispišite podatke o svim nastavnicima, sortirano po sobama, tako da nastavnici iz
iste sobe budu abecedno poredani po prezimenima.
13. Ispišite studente sortirano po starosti (počevši od najstarijeg).
14. Ispišite imena i udvostručene plaće nastavnika, sortirano po udvostručenim plaćama.

Vježbe 4: Kreiranje i modificiranje tablica

1. Stvorite tablice koje odgovaraju onima u demo bazi fakultet.
CREATE TABLE STUDENT
(JMBAG NUMERIC(10) UNSIGNED NOT NULL,
PREZIMES CHAR(20),
IMES CHAR(20),
DATR DATE,
GODINA ENUM('1','2','3','4','5'),
PRIMARY KEY(JMBAG));

CREATE TABLE NASTAVNIK

(OIB NUMERIC(11) UNSIGNED NOT NULL,
PREZIMEN CHAR(20),
IMEN CHAR(20),
BRSOBE NUMERIC(3) UNSIGNED,
PLACA NUMERIC(5) UNSIGNED,
PRIMARY KEY(OIB));

CREATE TABLE PREDMET

(SIFRA NUMERIC(5) UNSIGNED NOT NULL,
NASLOV CHAR(80),
OIB NUMERIC(11) UNSIGNED,
SEMESTAR ENUM('Z','L'),
ECTS NUMERIC(2) UNSIGNED,
PRIMARY KEY(SIFRA));

CREATE TABLE UPISAO

(JMBAG NUMERIC(10) UNSIGNED NOT NULL,
SIFRA NUMERIC(5) UNSIGNED NOT NULL,
DATU DATE,
OCJENA ENUM('1','2','3','4','5'),
PRIMARY KEY(JMBAG,SIFRA));

2. U direktoriju /math/karaga/baze nalaze se datoteke s podacima za demo bazu. Jedna datoteka

odgovara jednoj tabeli, jedan redak datoteke jednoj n-torki. Vrijednosti atributa razdvojene su tab-
ovima. Nazivi datoteka su datanastavnik i datapredmet. Inicijalizirajte sadržaj za vlastite tabele
NASTAVNIK i PREDMET učitavajući podatke iz odgovarajućih datoteka.
3. Inicijalizirajte sadržaj za vlastite tabele UPISAO i STUDENT koristeći podatke iz odgovarajućih tabela
demo baze fakultet.
4. Upišite u bazu novog nastavnika s OIB-om 50000000000, prezimenom Mirkovic, imenom Mirko, koji
će sjediti u sobi 101 i imat će plaću 8000 kuna.
5. Realizirajte situaciju u kojoj je nastavnik s OIB-om 44102179316 (Klein) dobio otkaz. Sve njegove
kolegije preuzima nastavnik s OIB-om 50000000000 (Mirkovic).
6. Nastavnika Pascala premjestite u sobu 201 i dajte mu povišicu u visini 20% dosadašnje plaće.
7. Poništite upise svih kolegija koji nisu položeni.
8. Dajte svim nastavnicima plaću od 10000
9. Stvorite indeks po primarnom ključu za svaku od 4 tablice.
10. Stvorite indekse kojima se ubrzava: traženje studenata na zadanoj godini, traženje nastavnika koji sjede
u zadanoj sobi.

Vježbe 5: Složeni upiti

1. Ispišite listu imena studenata zajedno s naslovima kolegija koje su oni upisali. Ispišite naslove onih
kolegija koje je upisao studnet Vukovic Janko.
2. Ispišite listu imena studenata zajedno s nazivima kolegija koje su oni upisali, ali bez studanata 3.
godine. Ispišite nazive onih kolegija koje je upisao bar jedan student 2. godine.
3. Ispišite sve parove nastavnika (po prezimenima) koji sjede u istoj sobi. (Bez dupliciranih parova -
parove (A,B) i (B,A) smatramo jednakima i bez "simetričnih" parova (A,A).)
4. Ispišite prezimena i plaće svih nastavnika koji imaju veću plaću od nastavnika Codd-a.
5. Ispišite listu imena i prezimena studenata zajedno s naslovima kolegija koje ti studenti nisu upisali.
6. Ispišite imena i prezimena studenata koji nisu upisali ni jedan kolegij.
 7. Ispišite imena studenata koji su upisali bar jedan kolegij. Ispišite sobe nastavnika koji predaju bar jedan
kolegij.

Vježbe 6: Funkcije
1. Izračunajte izraz esin x + ecos x za x=1.2.
2. Ispišite plaće svih nastavnika u stranoj valuti, kao cijeli broj. Jedinica strane valute vrijedi kao 7.8
jedinica domaće.
3. Ispišite parove studenata koji su se rodili istog dana u tjednu. (Bez dupliciranih parova - parove (A,B) i
(B,A) smatramo jednakima i bez "simetričnih" parova (A,A).
4. Prikažite uspjeh studenata koji su položili predmet sa šifrom 56001 u obliku histograma (veća ocjena -
dulji niz zvjezdica).
5. Ispišite svoje korisničko ime i trenutnu verziju MySQL-a.

Vježbe 7: Grupirajući upiti

1. Ispišite zbroj svih plaća nastavnika, prosječnu plaću nastavnika, ime i plaću nastavnika s najvećom
plaćom.
2. Ispišite broj studenata na 1. godini, broj studenata na 2. godini, broj svih godina, broj svih studenata.
3. Ispišite koliko studenata ima na svakoj godini studija.
4. Ispišite maksimum, minimum i raspon plaće za nastavnike iz svake od soba. Zatim ispišite iste podatke
samo za sobu 127.
5. Ispišite srednje ocjene i standardne devijacije za ocjene po svim kolegijima.
6. Ispišite maksimalnu ocjenu koju su studenti s pojedine godine ostvarili iz pojedinog kolegija.
7. Ispišite prosječnu plaću za nastavnike iz iste sobe, no samo za sobe u kojima ima više od jednog
nastavnika.
8. Zbrojite plaće po sobama i ispišite rang listu soba po plaćama.
9. Ispišite imena i plaće za tri najbolje plaćena nastavnika.

Vježbe 8: Čuvanje integriteta baze

Pojam integritet baze odnosi se na korektnost i konzistentnost podataka - odnosno, mi pazimo da podaci u našoj
bazi budu i ostanu konzistentni i točni. To osiguravamo tako da stvorimo tablice na način koji će osigurati da
polja ključeva ne mogu ostati nepopunjena i koji će omogućavati automatsku provjeru svojstva stranog ključa.
Dodatno sredstvo koje osigurava korektnost su transakcije.

Primjer 1: Stvorit ćemo nove tablice STUDENT, NASTAVNIK, PREDMET i UPISAO, ali tako da u što većoj mjeri
štitimo integritet. Nove tablice ćemo napuniti podacima iz demo baze fakultet.
Prvo moramo obrisati stare tablice naredbama:
DROP TABLE STUDENT;
DROP TABLE NASTAVNIK;
DROP TABLE PREDMET;
DROP TABLE UPISAO;
Nakon toga stvaramo tablice na novi način:
CREATE TABLE STUDENT
(JMBAG NUMERIC(10) UNSIGNED NOT NULL,
PREZIMES CHAR(20),
IMES CHAR(20),
DATR DATE,
GODINA ENUM('1','2','3','4','5'),
PRIMARY KEY(JMBAG))ENGINE=INNODB;

CREATE TABLE NASTAVNIK

(OIB NUMERIC(11) UNSIGNED NOT NULL,
PREZIMEN CHAR(20),
IMEN CHAR(20),
BRSOBE NUMERIC(3) UNSIGNED,
PLACA NUMERIC(5) UNSIGNED,
 PRIMARY KEY(OIB))ENGINE=INNODB;

CREATE TABLE PREDMET

(SIFRA NUMERIC(5) UNSIGNED NOT NULL,
NASLOV CHAR(80),
OIB NUMERIC(11) UNSIGNED,
SEMESTAR ENUM('Z','L'),
ECTS NUMERIC(2) UNSIGNED,
PRIMARY KEY(SIFRA),
FOREIGN KEY (OIB) REFERENCES NASTAVNIK(OIB))ENGINE=INNODB;

CREATE TABLE UPISAO

(JMBAG NUMERIC(10) UNSIGNED NOT NULL,
SIFRA NUMERIC(5) UNSIGNED NOT NULL,
DATU DATE,
OCJENA ENUM('2','3','4','5'),
PRIMARY KEY(JMBAG,SIFRA),
FOREIGN KEY (JMBAG) REFERENCES STUDENT(JMBAG),
FOREIGN KEY (SIFRA) REFERENCES PREDMET(SIFRA))ENGINE=INNODB;
Na kraju napunimo tablice podacima iz demo baze:
INSERT INTO STUDENT SELECT * FROM fakultet.STUDENT;
INSERT INTO NASTAVNIK SELECT * FROM fakultet.NASTAVNIK;
INSERT INTO PREDMET SELECT * FROM fakultet.PREDMET;
INSERT INTO UPISAO SELECT * FROM fakultet.UPISAO;
Važno: kada smo ovako stvorili tablice moramo ih puniti baš tim redoslijedom, jer traže strani ključ.

Transakcija je niz naredbi koji prevodi bazu iz jednog konzistentnog stanja u drugo. Međustanja (stanja između
pojedinih naredbi unutar transakcije) mogu biti nekonzistentna. Zato transakcija mora biti izvršena cijela ili ne
smije uopće biti izvršena. Znači, kada želimo da se neke naredbe izvrse "u komadu" (recimo da želimo uplatiti
neki iznos sa našeg računa na račun nekog poduzeća, ne bismo htjeli da se operacija oduzimanja novaca s našeg
računa provede prije nego što budemo sigurni da će se provesti i operacija uplate na račun primatelja) takve
naredbe pišemo unutar transakcije. Transakciju počinjemo naredbom SET AUTOCOMMIT=0; (koja prebacuje
SQL iz početnog stanja u kome se svaka naredba izvršava odmah nakon što je napisana u stanje u kojem se
čeka eksplicitni zahtjev za izvršavanjem naredbi) i naredbom BEGIN; (koja označava početak transakcije).
Nakon toga pišemo naredbe koje su dio transakcije i kada smo gotovi pišemo naredbu COMMIT; (ako želimo
izvršiti čitavu transakciju) ili ROLLBACK; (ako ne želimo da se transakcija izvrši). Na kraju vraćamo SET
AUTOCOMMIT=1;. Za korištenje transakcija, tablice moraju biti tipa InnoDB.

Primjer 2: Transakcija kojom se novčani iznos od 1000 kuna prebacuje iz plaće nastavnika Cantora u plaću
nastavnika Codda. Pod čuvanjem konzistentnosti smatramo činjenicu da je ukupan zbroj plaća ostao isti.
SET AUTOCOMMIT=0;
BEGIN;
UPDATE NASTAVNIK SET SALARY=SALARY-1000 WHERE LNAME='Cantor';
UPDATE NASTAVNIK SET SALARY=SALARY+1000 WHERE LNAME='Codd';
COMMIT;
SET AUTOCOMMIT=1;
Možete nakon svake naredbe pisati SELECT * FROM NASTAVNIK; kako biste vidjeli efekt onoga sto se
događa).

Vježbe 9: Zaštita podataka

Važno je svoje baze i podatke u njima zaštititi od neovlaštenog korištenja. U SQL-u imamo naredbe GRANT i
REVOKE pomoću kojih se pojedinim korisnicima dodjeljuju, odnosno oduzimaju ovlaštenja. Ovlaštenja se mogu
dati za čitavu bazu i sve operacije na njoj, ili za samo neke operacije na bazi, ili za samo neke operacije na
samo nekim tablicama ili čak samo nekim recima ili atributima. Uobičajeno se dodjeljuju ovlaštenja za SELECT,
INSERT, DELETE, UPDATE, ALTER, CREATE, DROP i ALL. Ovlaštenja se pridružuju pojedinim korisnicima, odnosno
njihovim korisničkim imenima. MySQL je zamišljen da se prvenstveno koristi na Internetu, pa su u MySQL-u
korisnička imena oblika ime_korisnika@naziv_stroja_na_kojem_korisnik_trenutno_radi, odnosno isti
korisnik kada se prijavljuje sa različitih računala može imati različita ovlaštenja.
Napomena: Dolje navedene primjere nećete moći izvršiti jer nemate administratorske ovlasti nad bazama koje
se koriste. Naravno, slične stvari možete isprobati na svojoj vlastitoj bazi.

Primjer 1: Naredba kojom se neregistiriranom (anonymous) korisniku, prijavljenom sa lokalnog računala (tj.
računala na kojem se nalazi baza) dozvoljava pretraživanje baze fakultet.
GRANT SELECT ON fakultet.* TO ' '@localhost;
Primjer 2: Niz naredbi kojima se stvara korisnik somestudent s lozinkom loz000, koji se prijavljuje sa
lokalnog računala, može raditi što želi u svojoj bazi s imenom somestudent, smije pretraživati demo bazu
fakultet i smije učitavati ili ispisivati ASCII datoteke.
CREATE DATABASE somestudent;
GRANT ALL ON somestudent.* TO somestudent@localhost IDENTIFIED BY 'loz000';
GRANT SELECT ON fakultet.* TO somestudent@localhost;
GRANT FILE ON *.* TO somestudent@localhost;
Primjer 3: Naredba kojom se korisniku somestudent oduzima pravo čitanja tablice PREDMET u bazi fakultet.
REVOKE SELECT ON fakultet.NASTAVNIK FROM somestudent@localhost;

Dodatak: korisni linkovi

 MySql online dokumentacija.
 SQL tutorial na w3schools.com.

________________________________________________________________________________________

Osnove normalizacije baze podataka

Ako radite sa bazama podataka izvesno vreme, sigurno ćete čuti termin normalizacija. Možda vas je neko i
pitao da li je vaša baza podataka normalizovana ili da li ste koristili Bojs-Kodovu normalnu formu (BCNF).
Normalizacija se uglavnom ne obavlja redovno jer se smatra da je to postupak mnogo primereniji teoretičarima
i naučnicima nego praktičarima. Međutim, poznavanje principa normalizacije i njihova svakodnevna primena u
bazi podataka zaista nije mnogo komplikovana i može izuzetno poboljšati funkcionisanje sistema za upravljanje
bazama podataka. Ovde ćemo vam predstaviti koncept normalizacije i ukratko ćemo objasniti najuobičajenije
normalne forme.

ŠTA JE NORMALIZACIJA?

Normalizacija je proces efikasnog organizovanja podataka u bazi podataka. Proces normalizacije se sprovodi da
bi se postigla dva cilja. Prvo, da bi se eliminisali suvišni podaci (na primer, skladištenje istih podataka u
najmanje dve tabele) i drugo, da bi se obezbedio smisao zavisnosti podataka (skladištenje samo onih podataka u
tabeli koji su u relaciji). Oba cilja su izuzetno važna i korisna jer smanjuju prostor koji zauzima baza podataka i
obezbeđuju logičnu povezanost podataka koji se nalaze u tabeli.

NORMALNE FORME

Stručnjaci za baze podataka stvorili su niz smernica čijom primenom se obezbeđuje normalizacija baza
podataka. Ta uputstva se nazivaju normalne forme i obeležene su brojevima od jedan (najniža forma
normalizacije naziva se prva normalna forma ili 1NF) do pet (peta normalna forma ili 5NF). U praktičnoj
upotrebi su uglavnom 1NF, 2NF i 3NF i povremeno 4NF. Peta normalna forma se vrlo retko viđa i zbog toga je
nećemo ovde razmatrati. Pre nego što počnemo da vas upoznajemo sa normalnim formama, važno je da
istaknemo da one predstavljaju smernice i samo smernice. Povremeno je potrebno odstupiti od njih da bi se
zadovoljili praktični zahtevi poslovanja. Međutim, kad god dođe do nekih promena, izuzetno je važno da se
procene svi njihovi mogući uticaji na sistem kao i da se utvrde razlozi za pojavu nedoslednosti. Sad bismo
mogli da razmotrimo normalne forme.

PRVA NORMALNA FORMA (1NF)

Prva normalna forma (1NF) postavlja najosnovniji skup pravila za organizovanu bazu podataka:
• Eliminisanje ponovljenih kolona u istoj tabeli.
• Pravljenje posebnih tabela za svaku grupu podataka koji su u relaciji i identifikovanje svakog reda pomoću
posebne kolone ili skupa kolona (primarnog ključa).

DRUGA NORMALNA FORMA (2NF)

Druga normalna forma (2NF) još više smanjuje ponavljanje podataka:

• Tabela mora da zadovoljava kriterijume prve normalne forme.
• Treba ukloniti sve podskupove podataka koji se primenjuju na veći broj redova u tabeli i smestiti ih u posebne
tabele
• Treba napraviti relacije između tih novih tabela i njihovih prethodnika pomoću stranih ključeva.

TREĆA NORMALNA FORMA (3NF)

Treća normalna forma nas vodi jedan veliki korak napred:

• Tabela mora da zadovoljava kriterijume druge normalne forme.
• Treba ukloniti kolone koje ne zavise od primarnog ključa.

BOJS-KODOVA NORMALNA FORMA (BCNF ILI 3,5NF)

Bojs-Kodova normalna forma naziva se i „treća i po (3,5) normalna forma“ i dodaje još jedan zahtev:
• Tabela mora da zadovoljava kriterijume treće normalne forme.
• Sve determinante moraju biti kandidati za ključ.

ČETVRTA NORMALNA FORMA (4NF)

Konačno, četvrta normalna forma ima još jedan dodatni element:

• Tabela mora da zadovoljava kriterijume treće normalne forme.
• Relacija je u četvrtoj normalnoj formi ako nema nijednu višeznačnu zavisnost.
Ne zaboravite da su smernice normalizacije kumulativne. Da bi baza podataka bila u drugoj normalnoj formi,
prvo mora da zadovolji sve kriterijume baze podataka prve normalne forme.

TREBA LI DA IZVRŠIM NORMALIZACIJU?

Iako je normalizacija baze podataka često odlična ideja, ipak nije neophodna. U stvari, postoje i neki slučajevi u
kojima je namerno narušavanje pravila normalizacije ne samo prihvatljivo, već i preporučljivo.
Ako želite da budete sigurni da je vaša baza podataka normalizovana, obavestite se kako da postavite svoju
bazu podataka u prvu normalnu formu