Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Unsko-Sanski kanton

JU MS ''Buim''

Buim

MATURSKI RAD IZ KONSTRUISANJA

PRIMJENA TOLERANCIJA I STANDARDIZACIJE U PROCESU KONSTRUISANJA

Mentor: Uenik:
Samira Pehli, dipl. ing. ma. Ajla Bajrektarevi, IV-MT

Buim, januar 2017. god.

SADRAJ

2
1. UVOD...................................................................................................................................... 3

2. TOLERANCIJE ...................................................................................................................... 4

3 .TOLERANCIJE DUINSKIH MJERA.................................................................................. 5

3.1. DOSJED (SKLOP) I TOLERANCIJE (T)....................................................................... 6

3.2.NALIJEGANJA................................................................................................................. 7

3.3.PREKLOP.......................................................................................................................... 8

3.4. ZAZOR.............................................................................................................................. 8

4. TOLERANCIJE OBLIKA, POLOAJA I OSA POVRINA MAINSKIH DIJELOVA... 9

5. TOLERANCIJE HRAPAVOSTI OBRAENIH POVRINA....................................... ........ 9

6. STANDARDIZACIJA............................................................................................................. 10

6.1 STANDARDI..................................................................................................................... 11

6.2 UNIFIKACIJA ................................................................................................................... 12

6.3 TIPIZACIJA....................................................................................................................... 12

6.4 SPECIFIKACIJA............................................................................................................... 12

7. ZAKLJUAK........................................................................................................................... 14

8. LITERATURA......................................................................................................................... 15

1. UVOD
Koncepcija ovog rada je prvenstveno o tolerancijama i standardizaciji.
Tolerancije su odstupanja stvarnih od eljenih mjera, koja se mogu dozvoliti s obzirom na
3
namjenu predmeta, s jedne strane i na visinu proizvodnih trokova, s druge strane.Razlikuju se tri
vrste tolerancija: mjere, oblika i poloaja. Odreivanje tolerancija ima ogromni utjecaj na cijenu
i kvalitetu proizvoda. Cilj analize tolerancije je osigurati najire mogue dimenzije dijelova, a da
se pritom ne remeti funkcionalnost. Analizi tolerancija treba teiti prilikom procesa konstruiranja
jer onda jo postoji mogunost za neke promjene.
Standardizacija je proces utvrivanja i primjene odreenih pravila radi sreivanja i
regulisanja aktivnosti u datoj oblasti, u korist i u uee svih zainteresovanih strana.
Svrha standardizacije je racionalna proizvodnja i osiguranje kvaliteta proizvoda. Izostavljajui
zvanine definicije slobodnim rijeima moe se rei da je standardizacija postupak ili proces
primjene standarda kako bi se izradio, uredio ili poboljao neki proizvod ili proces rada, sa
krajnjim ciljem da se eliminiu problemi i maksimizuje efektivnost i efikasnost u radu. Prva
kljuna rije koja se moe primetiti u prethodnoj reenici je standard. Standard je dokument koji
sadri zahtjeve i smjernice primenjive na konkretno okruenje koje je predmet standardizacije.
Pored toga sadri i pojanjenja, uputstva ili definicije, bazirane na naunim istraivanjima ili
pravilima dobre prakse.

4
 2. TOLERANCIJE

U industrijskoj proizvodnji mora se usljed nesavrenosti strojeva, alata, materijala i ljudi,

raunati s tim da e mjere proizvedenog predmeta uvijek odstupati u izvjesnom stepenu od
eljenih mjera. Zbog toga, ako to namjena predmeta zahtijeva, konstruktor mora odrediti
granice u kojima dimenzije predmeta moraju leati. Time se odreuju odstupanje stvarnih
mjera od eljenih mjera, koja se mogu dozvoliti s obzirom na namjenu predmeta, s jedne
strane i na visinu proizvodnih trokova, s druge strane.
To dozvoljeno odstupanje zove se TOLERANCIJA.

Postoje vie vrsta tolerancije:

openito: tolerancija u svakodnevnom ivotu;

u drutvu: tolerancija razliitosti;
u pedagokom smislu: tolerancija u koli;
u medicini; tolerancija na hranu, imunoloka tolerancija itd.

Za odreenim doputenim odstupanjima potreba se prvo osjetila prilikom proizvodnje

oruja, naroito prilikom izrade zrna i cijevi. Trebalo je zrno izraditi tako da odgovara za
svaku cijev istog kalibra. Tek razvitkom industrije i prelaskom na masovnu proizvodnju,
ukazala se neophodnost uvoenja nekih odreenih odstupanja. Tada su mnoge drave
izradile vlastite tolerancije.Meutim u meunarodnoj trgovini i razmjeni proizvoda pokazala
se potreba za jednom meunarodnom standardizacijom tolerancija.

Nakon II svjetskog rata 1946. godine osnovana je nova Meunarodna organizacija za

standardizaciju ISO (Internacionalna organizacija za standardizaciju). ISO sistem
tolerancija sadri i brojane vrijednosti dozvoljenih odstupanja, utvrene po tim principima,
za odreeni broj stepena tanosti izrade i za odreene poloaje dozvoljenih odstupanja u
odnosu na nazivnu mjeru.

Standardima su predviene:

tolerancije duinskih mjera,

tolerancije oblika i poloaja povrina i osa dijelova,
tolerancije hrapavosti obraenih povrina.

5
 3. TOLERANCIJE DUINSKIH MJERA

Duinske mjere odreuju veliine mainsih dijelova. One se unose na crtem prilikom
kotiranja. Prema nainu mjerenja duinskih mjera na mainskom dijelu razlikujemo:
vanjske, unutranje i neodreene mjere. Vanjske mjere obiljeavaju se malim slovima,
unutranje velikim slovima, a neodeene po slobodnom izboru.
Nazivna mjera (d, D) je ona mjera koja se unosi na crte u vidu kotnog broja. Moe biti
vanjska i unutranja. Ova mjera se ne oekuje da ima mainski dio nakon izrade. Ona
definie nultu liniju (0-0) od koje se mjeri odstupanje.
Granine mjere su definisane granice izmeu kojih treba da se izradi duinska mjera.
Gornja granina mjera (dg,Dg) je najvea dozvoljena mjera, dok je donja granina
mjera (dd,Dd) najmanja dozvoljena mjera.
Stvarna mjera je mjera koja se dobija neposrednim mjerenjem izraenog mainskog
djela. Kae se da je ispravna, ako se nalazi izmeu donje i gornje granine mjere.
Ako je stvarna mjera izvan granica tolerancije i ako se ne moe doradom dovesti u
granice predvienih tolerancija naziva se loa mjera.

Sl. 1. Tolerancije duinskih mjera

Odstupanje je razlika izmeu neke navedene mjere i nazivne mjere. Moe biti:

1. gornje granino odstupanje (ag , Ag),

za osovinu (stablo) ag= dg - d,
za rupu (otvor) Ag= Dg - D.
2. donje granino odstupanje (ad , Ad),
za osovinu ( stablo) ad= dd - d,
za rupu (otvor) Ad= Dd - D.
3. stvarno odstupanje (as , As),
stvarno odstupanje za osovinu as= ds - d
stvarno odstupanje za rupu. As= Ds - D.

Odstupanje se mjeri u odnosu na nultu liniju i moe biti pozitivno i negativno.

Nul-crta (0, crta nitice) odgovara u slikama i grafikim predodbama nazivnoj izmjeri
kao polaznoj crti od koje se odreuje tolerancija.

6
3.1. Dosjed (sklop)

Dosjed je odnos izmjera izmeu dijelova dvaju strojnih dijelova koji su u spoju. Jedan dio
moe ui lako u drugi, a da ne ispuni totalno prostor ili moe biti utisnut uz primjenu sile.

Sl. 2. Pojam dosjeda (a - bez tolerancija, b - s tolerancijama)

Tolerancija (T) je razlika izmeu maksimalne (najvee) i minimalne (najmanje) mjere,

tj. algebarska razlika izmeu gornjeg i donjeg odstupanja.

Tr =Dg - Dd ili Tr = Ag - Ad - tolerancija rupe,

To=dg - dd ili To= ad - ag - tolerancija osovine.

Kvalitet je broj koji predstavlja oznaku tolerancije (tonost proizvodnje) te se njime

odreuje dozvoljena veliina pogreke izrade, odnosno finoa izrade.

Sl. 3. Tolerancijsko polje

Tolerancijsko polje je dozvoljena oblast u kojoj se moe nai stvarna mjera.

Ogranieno je minimalnom i maksimalnom mjerom, tj. u grafikom prikazu tolerancija
polje je obuhvaeno izmeu dvije linije koje predstavljaju granice tolerancije. Oznake za
tolerancijska polja osovina su mala slova latinice, a za rupe velika slova latinice.
ISO sistem tolerancija i nalijeganja definie poloaj tolerancijskog polja u donosu na
nultu

7
 liniju, jednim ili u izvjesnim sluajevima sa dva slova, i to velikim slovima za rupe, a
malim za osovine.

3.2.Nalijeganja

Odnos dva dijela jednog sklopa, osovine i rupe, istih nazivnih mjera, koji prolazi iz
razlike njihove mjere prije spajanja, naziva se nalijeganje. Oznaka nalijeganja u ISO
sistemu tolerancija sastoji se od nazivne mere i oznaka tolerancijskih polja unutarnje i
spoljne mere, odvojenih razlomakom crtom:

H6 P6
60 r5 , 70 h5 .

Nalijeganja mogu biti:

vrsta,
labava i
neizvjesna.

Sistem nalijeganja je sistematizovani skup nalijeganja izmeu osovina i rupa koje pripadaju
jednom sistemu tolerancije.

Postoje dva sistema nalijeganja i to:

sistem nalijeganja sa zajednikom osovinom i
sistem nalijeganja sa zajednikom rupom.

Sl. 4. Poloaj tolerancijskih polja za vanjske izmjere i unutarnje izmjere

8
Kod sistema nalijeganja sa osnovnom osovinom za osovinu uzima se tolerancijsko polje H,
a da bi se postiglo potrebno nalijeganje mijenja se tolerancijsko polje rupe.

vrsto nalijeganje predstavlja nalijeganje dijelova iste nazivne mjere kod kojih je stvarna
mjera otvora manja od stvarne mjere epa (Ds>ds). Ova razlika predstavlja preklop i njegove
vrijednosti imaju negativan predznak.

Labavo nalijeganje predstavlja nalijeganje dijelova iste nazivne mjere kod kojih je stvarna
mjera otvora vea od stvarne mjere epa. Ova razlika predstavlja zazor i pozitivna je.

Izmeu spojeva sa zazorom i preklopom nalaze se spojevi sa neizvjesnim nalijeganjem.

Neizvjesno nalijeganje moe da izazove zazor ili preklop u zavisnosti od meusobnog odnosa
stvarnih mjera u okviru predvienih tolerancijskih polja.

3.3. Preklop
Spojevi kod kojih je osovina vea od osovine rupe, bez obzira da li stvarne mjere osovine lee

na gornjoj ili donjoj granici, naziva se preklop i obiljeava se sa P.

Pg = Dd dg
- preklop gornji,
Pd = Dg dd - preklop donji.

Sl. 5. Preklop

9
3.4. Zazor

Zazor (Z) je
razlika stvarnih mera otvora i osovine, ako je stvarna mera otvora vea od stvarne mere
osovine. Zazor je pozitivna veliina.

Sl. 6. Zazor

Zg = Dg dd - zazor gornji,
Zd = Dd dg - Zazor donji.

4. TOLERANCIJE OBLIKA, POLOAJA I OSA POVRINA

MAINSKIH DIJELOVA

Toleriemo: pravocrtnost, ravnost, krunost, cilindrinost, oblik linije, oblik povrine...

Kod izraenih mainskih dijelova usljed nesavrenosti izrade u veoj ili manjoj mjeri
prisutna su odstupanja od idealnog geometrijskog oblika. Podruje dozvoljene varijacije
duinske mjere bilo je tolerancijsko polje, a ovdje je to tolerancijski prostor, kao podruje
doputenog odstupanja oblika. Tanost oblika je vea to je propisan tolerancijski prostor
irine manji. Kod ovih tolerancija koristi se analogija sa tolerancijama duinskih mjera.
Tolerancije poloaja osa i povri mainski dijelova dopunjuju tolerancije oblika s tim to se
definiu u odnosu na neku referentnu osu ili povr. Ova osa ili povr oznaava se posebnim
znakom ili slovom. Najprije se propisuje tolerancijski prostor, a onda definie njegov
poloaj
u odnosu na pomenute referentne elemente. Za oznaku tolerancije poloaja se koristi
pravougaonik koji se podijeli na tri dijela.
10
5. TOLERANCIJE HRAPAVOSTI OBRAENIH POVRINA

Hrapavost povrine je u optem smislu mikrogeometrijska nepravilnost povrine koja

nastaje tokom obrade ili drugih utjecaja. Ona bitno utie na radne osobine mainskih djelova.
Djelovi sa manjom hrapavosti imaju veu dinamiku vrstou, veu otpornost na koroziju,
bolje nalijeu i bolje prenose toplotu, meutim ona utie na cijenu gotovog proizvoda.

Sl. 7. Tolerancija hrapavosti tehnikih povrina

Veliina hrapavosti obino se mjeri na srednju referentnu liniju profila neravnina- m,

koja dijeli profil tako da je unutar mjerne duljine - l veliina svih kvadrata odstupanja
profila od te linije najmanja. Mjerna duljina - l zavisi o vrsti i kvalitetu obrade te metodu
mjerenja. Parametri hrapavosti su odreeni standardom DIN 4762.

6. STANDARDIZACIJA
Standardizacija je proces utvrivanja i primjene odreenih pravila radi sreivanja i regulisanja
aktivnosti u datoj oblasti, u korist i u uee svih zainteresovanih strana, a naroito radi
ostvarenja sveoptih optimalnih uteda, uzimajui u obzir funkcionalnu namjenu i zahtjeve
tehnike bezbjednosti (definicija ISO). Jedan od osnovnih principa standardizacije je
ostvarivanje sredstava razmjenjivosti dijelova i sklopova proizvoda sa zadanom tanou,
tako se obezbjeuje mogunost montae ili zamjene dijelova pri opravci bez naknadne
obrade
ili podeavanja u proizvodu, a da se ispune traeni uslovi..
U podruju distribucije i prodaje standardizacija omoguava bru i taniju isporuku, uklanja
mogunost zabune, olakava transport i smanjuje broj trokova koji iz toga proizilaze.
Vaan je inilac u poveanju produktivnosti rada.
Svrha standardizacije je racionalna proizvodnja i osiguranje kvaliteta proizvoda.

11
 Ciljevi mogu biti opti i specijalni. U opte ciljeve spada racinalizacija, a u specijalne
specifikacija uslova, tipizacija i unifikacija, kao i specifikacija proizvodnih postupaka.

Standardizacija je posljedica:

potrebe uspostavljanja efikasne zatite potroaa (zdravlja, bezbjednost, ekonomski interesi),

zatita okruenja,
stvaranja uslova za stabilno snadbjevanje trita,
obezbjeenja konurentnosti na globalnom tritu.

Prednosti standardizacije su:

konurentnost,
uvoenje reda u poslovanju,
bolja organizacija u planiranju,
smanjivanje trokova,
olakava prodaju,
ine svijet sigurnijim,
upuuju i certificiraju kvalitet poslovanja,
stvaranje zdrave okoline,
potjeu razmjenu tehnologije i inovacija,
pomau irenju znanja putem informacionih komunikacionih sistema.

Predmeti standardizacije mogu biti:

proizvodi (sirovine, materijali i gotovi proizvodi),

metode ispitivanja,,
proizvodni procesi,
dokumentacija,
kontrola kvaliteta.

Vanu funkciju u razvoju standardizacije imale su proizvodnja oruja, vatrogasnih sredstava,

alatnih maina, a kasnije i automobila. Sutina je bila da se pojedini dijelovi proizvode
nezavisno jedan od drugog na razliitim mjestima i u razliitim fabrikama, a da se sklapaju
na nekom treem mestu bez naknadne obrade i dorade. Standardizacija je, dakle, najprije
poela da se razvija u okviru pojedinih fabrika. Zatim se, sa razvojem tehnike i tehnologije,
domen standardizacije irio, najprije na nacionalni nivo, a zatim na internacionalni.

6.1. Standardi

Standard je dokument u kome se definiu pravila, smjernice ili karakteristike za aktivnosti ili
njihove rezultate (proizvod ili usluga moe biti taj rezultat) radi postizanja optimalnog nivoa
ureenosti. Blisko su povezani s trgovinom, razmjenom robe kao i usluge izmeu isporuioca i
potroaa. Standard je strogo definsan prema odreenim pravilima, sprijeava slanje u promet
nekvalitetne robe. Standardizuju se najee sirovine, mjere, poluproizvodi, proizvodi, pojmovi,
nain dimenzioniranja... Oblast primene standarda je raznovrsna.
12
Standardi u mainstvu su propisi kojima se:

ograniava broj razliitih oblika i dimenzija pojedinih mainskih delova, elemenata i sklopova
sa istom funkcijom;
utvruje sastav, kvalitet, nain oznaavanja i druge karakteristike mainskih materijala,
kao i metode njihovog ispitivanja;
odreuju jedinstven nain tehnikog sporazumevanja u pogledu terminologije (oznake
fizikih veliina, mjernih jedinica, prikazivanja maina i njihovih delova na crteima;
tolerancije, nalijeganja i dr.);
propisuju mere bezbjednosti, tehnike, higijenske i druge propisima regulisane zatite.

Standardi mogu biti:

Meunarodni (ISO standardi),

Regionalni (EN standardi),
Nacionalni (DIN-njemaki, ANSI-ameriki, GOST-ruski, HRN-hrvatski),
Interni (tvorniki npr. standard ).

Dokumenti su:

Standardi - glavni oblik regulacije kvaliteta,

Pravilnici o kvalitetu - osnovni sastav proizvoda, vrste i koliina aditiva, uslovi i postupci
obrade, organoleptike osobine, pakovanje, deklaracija...,
Proizvoaka specifikacija - sastav proizvoda, tehnologija obrade, pakovanje i sl.
Garantni listovi obaveza proizvoaa.

6.2. Unifikacija

Unifikacija podrazumjeva koritenje jednoobraznih elemenata u jednoj ili vie razliitih

konstrukcija ime se postie smanjenje razliitih elemenata, pojeftinjuje izrada, olakava
eksplotacija i odravanje. Unifikacija elemenata predstavlja proces pripremanja izvora i
uvrivanja konstruktivne pouzdanosti mainskog sistema. Ona je u stvari odreivanje i
izbor najpogodnijih elemenata i skolopova.

Unifikacija moe biti:

unutranja (kada koristimo vie istih dijelova pri izradi jednog proizvoda)
vanjska (kada koristimo isti dio za vie razliitih proizvoda razliite namjene).

6.3.Tipizacija

Tipizacija je postupak sniavanja standardizovanih proizvoda na minimum, kako bi se

pri tom istovremeno omoguilo zadovoljenje izjvesnog raspona potreba. Nastala je uporedo sa

13
 standardizacijom proizvoda, odnosi se na gotove proizvode za razliku od standardizacije koja
se odnosi na delove proizvoda, poluproizvode i sirovine. Predstavlja ispunjenje zahtjeva
trita sa standardnim dijelovima kod kojih se mijenja ogranieni skup veliina.
Tipizacija je osnova standardizacije. Standardni nizovi mainskih delova ili sklopova istog
oblika primjeri su primjene tipizacije (zavrtnji, navrtke, kotrljani leaji i dr.).
Za uspenu tipizaciju nuna je dobra i bogata tehnika dokumentacija na osnovu koje se
oblikuju proizvodi. Postupci tipizacije su racionalni i ne ugroavaju asortiman, tei se boljim
uslovima za stvaranje novih tipova maina i ureaja koji dobijaju se kombinacijom
standardnih elemenata.

Prednosti tipizacije su:

omoguava lake konstruisanje,

skrauje vrijeme konstruisanja,
smanjenje trokova izrade,
koritenje standardnih dijelova i sklopova koje je lako nabaviti,
omoguuje laku zamjenu rezervnih dijelova...

Krajnji cilj standardizacije i tipizacije je specijalizacija.

Specijalizacija je termin koji u uem smilu ne spada u termin standardizacije.
Ako se upotrebi, to znai postupak po kojem se posebne proizvodne jedinice koriste za
proizvodnju samo jednog odreenog asortimana proizvoda.

6.4. Specifikacija

Specifikacija je saeta lista svih uslova koje mora da ispunjava neki prizvod, materijal
ili proces proizvodnje. Specifikacija moe biti standard, dio standarda...

14
7. ZAKLJUAK

Tolerancije su neizostavni dijelovi proizvodnog procesa. Pomou njih se odreuju granice

sistema unutar kojih se proces mora nalaziti da bi bio sposoban. Tolerirati se mogu mjere,
oblik nekog strojnog dijela i poloaj u ovisnosti o nekoj baznoj povrini. U ovom radu se je
vie orijentiralo na tolerancije mjere, ali bitno je bilo teoretski objasniti i ostale vrste
tolerancije kako bi se u sluaju susretanja s njima znalo emu slue. Analiza tolerancije se
provodi radi omoguavanja najirih moguih tolerancija sastavnih dijelova nekog sustava, a
da se pri tome ne gube njegova funkcionalna svojstva.

Standardizacija tj. uvoenje standarda u neki sistem, kao to je napomenuto, ima osnovni cilj
pomo pri rjeavanju problema u funkcionisanju procesa rada i osiguravanje da e proizvod ili
usluga koji izau iz procesa biti adekvatnog kvaliteta za krajnjeg korisnika. Pravilnom
15
primjenom standarda svode se improvizacija i greke na to nii nivo, tedi se vreme pri
realizaciji poslova i osigurava kvalitet. U osnovi je ideja da se nita ne prepustiti sluaju.
Naravno da nije mogue sve standardizovati, jer da je tako, roboti bi odavno zamjenili ljude
ili bi ljudi postali roboti. Standard treba da da okvire, prui smjernice i alate, a tehnika
realizacija je ostavljena u rukama organizacije (ovo je gotovo uvek sluaj kada se primenjuju
meunarodni standardi koji su namenjeni raznim oblastima i vrstama organizacija).
Standardizacija osigurava da se procesi u organizaciji iznad svakog pojedinca i da su odrivi.
Zaposleni u organizacijama esto se protive bilo kakvom uvoenju standarda, dok veliki broj
menadera doivljava to kao iskljuivo marketinku kategoriju kako bi se u to boljem svjetlu
predstavili na tritu. Problem nastaje kod nedovoljne edukacije o primeni ovog alata i
spoznavanja benefita koje pravilna primjena.

8. LITERATURA

1. "TEHNIKO CRTANJE" Stjepan Karlovi, 2000. god.

2. https://www.fsb.unizg.hr/elemstroj/pdf/design/tolerancije.pdf

3. https://www.scribd.com/doc/296000392/Tolerancije-pdf

4. http://www.rpk-subotica.org.rs/sertifikati/opste-informacije/sta-je-standard-a-sta-
standardizacija03/

5. www.wikipedija.com

16