MJERENJE ELEKTRIČNIH I MAGNETSKIH VELIČINA

Mjerenje napona i struja

Mjerenje napona i struja provodi se raznovrsnim električnim mjernim instrumentima i uređajima koji se
međusobno razlikuju po mjernom opsegu, vlastitom potrošku, frekvencijskom području, tačnosti,
operativnosti, praktičnosti itd., o čemu bezuvjetno treba voditi računa pri njihovom izboru.

Mjerenje vrlo malih istosmjernih struja i napona

Struje veličine do 10-6 A mogu se još mjeriti instrumentima s kazaljkom. Za mjerenje još manjih struja
mnogo se upotrebljavaju galvanometri sa svjetlosnim znakom ili zrcalni galvanometri. Pomoću njih se
mogu zapaziti struje veličine 10-12 A. Mnogo veća osjetljivost postiže se upotrebom elektrometra koji
omogućavaju mjerenje struja čak manjih od 10-16 A.

Pri tome se koriste uglavnom dvije metode. Prema prvoj struja se određuje mjereći elektrometrom pad
napona što ga ona stvara na otporu poznatog iznosa.

Slika 1: Mjerenje vrlo malih struja elektrometrom i otpornikom

Na primjer, neka je R = 10 12Ω, a najmanji napon koji se još može mjeriti na elektrometru 1mV, onda je
najmanja struja, koja se još može mjeriti, 10-15 A.

Iz ovog primjera vidimo da otpor R mora imati vrlo veliki iznos ako se želi postići visoka osjetljivost.

Elektrometar je priključen paralelno otporu R, pa stoga njegov ulazni otpor mora biti također vrlo velik,
šta više mnogostruko veći od iznosa otpora R.

Još manje struje mogu se mjeriti pomoću druge, tzv. integracione metode, gdje se struja određuje
mjerenjem promjene napona ∆U na kondezatoru poznatog kapaciteta C, koji se nabija mjerenom
strujom u određenom vremenskom intervalu ∆t:
 ∆U
I =C
∆t

Slika 2: Mjerenje vrlo malih struja elektrometrom i kondenzatorom

Mjerenje vrlo malih izmjeničnih struja i napona

Pri mjerenju s izmjeničnim mostovima i kompenzatorima potrebni su osjetljivi nulindikatori. Mjerni

sistemi koji se inače koriste za mjerenje izmjeničnih struja, kao što su to oni s pomičnim željezom,
elektrodinamski sistemi te oni s pomičnim svitkom i termopretvaračem ili poluvodičkim ispravljačem,
nisu za ovu svrhu prikladni zbog svoje slabe osjetljivosti i skale. Znatno veća osjetljivost postiže se
mjernim slušalicama, vibracionim galvanometrima, te instrumentima s pomičnim svitkom i mehaničkim
ispravljačem ili upravljanim poluvodičkim ispravljačima. U novije vrijeme sve više se koriste elektronički
nulindikatori.

1)Mjerne slušalice

Upotrebljavaju se do otprilike 4000Hz. Najosjetljivije su na području od 500 do 1500Hz, dok kod 50Hz
nisu upotrebljive jer na tako niskoj frekvenciji membrana slušalice slago reagira, a i uho je manje
osjetljivo za duboke tonove. Na slušalicama otpora 100Ω mogu se još zamijeniti tonovi kada teče struja
frekvencija 50Hz, jačine otprilike 100γA. Na frekvenciji 500Hz primjećuju se struje jačine 0,01 γA ili čak
10-9 A.

2)Vibracioni galvanometri

Kod vibracionih galvanometara ne dobiva se stalan otklon pomičnog organa, već pomični organ titra
frekvencijom mjerene izmjenične struje. Poznati si vibracioni galvanometri s iglom i vibracioni
galvanometri sa svitkom ili petljom.

3)Elektronički nulindikatori
Njihov osnovni sastavni dio jest osjetljivo izmjenično pojačalo. Pojačani signal se ispravlja i mjeri
instrumentom s pomičnim svitkom. Obično se izrađuju za frekvencije 50, 60 i 1000 Hz.