Optiki instrumenti u fizici

Irena Bajzek

Optika
Dio fizike koji prouava svjetlost i svjetlosne pojave Dijelimo je na : geometrijsku, fizikalnu (valnu), te fotometriju Geometrijska optika u veini sluajeva zaboravlja valna svojstva svjetlosti, te su snopovi zraka koje se ire sredstvom dobra aproksimacija sve dok su promatrane dimenzija dosta vee od valne duljine svjetlosti Fizikalna optika pojave u kojima se oituje valna priroda svjetlosti (interferencija, ogib, disperzija, itd.) Fotometrija mjerenje vidljive svjetlosti, posebno veliina koje karakteriziraju svjetlosne izvore

Osnovni zakoni geometrijske optike

-predouje svjetlost pomou zraka koje iz svake toke svjetleeg tijela (izvora svj.) izlaze u divergentnim snopovima i ire se po osnovnim zakonima optike a to su: 1)Zakon pravocrtna irenja svj. 2)Zakon nezavisnosti svj. snopova 3)Zakon refleksije svj. 4)Zakon refrakscije svj.

Lee Prozirno sredstvo omeeno 2 sferna dioptra 2 vrste lea konveksne/konvergentne i konkavne/divergentne Jednadba lea relacija koja povezuje udaljenost predmeta a,udaljenost slike b i arinu daljinu f izvodi se pomou Gaussove aproksimacije Slika je vjerna predmetu samo ako je on mali i na opt. Osi ili blizu nje, a zrake od njega padaju samo na sredinji dio lee

Karakteristine zrake

Pogreke lee
Pri prouavanju lea ograniavamo se na paraksijalne zrake, odnosno stigmatine lee tokasti predmet = tokasti izvor esto zrake dopiru i do ruba lee ili sijeku opt. os pd nekim kutem Dobivene slike nisu otre pogreka lee Sferna aberacija kad iroki snop zraka upada na leu; rubne zrake lome se jae od centralnih i oblikuju sliku blie lei izbjegava se upotrebom dijafragmi koje ograniavaju upadni snop zraka na paraksijalne Moe se ispraviti i kombiniranjem + i lee kod kojih su aberacije u suprotnim smjerovima (npr. mikroskop)

Kromatska aberacija kada polikromatska (npr.bijela) svj.prolazi kroz leu razliite val.duljine lome se razliito jer indeks loma ovisi o valnoj duljini (disperzija) Tako lea za svaku val.duljinu ima drugaiji fokus Tako e se slika bijelog tokastog izvora sastojat od konc.krugova razliitih boja Sistemom od konveksne lee napravljene od krunskog stakla priljubljene uz divergentnu leu od flint stakla moe se ukloniti kromatska aberacija konvergentnim akromatom

Pogreke lee (grafiki)

Optiki instrumenti

gotovo svi optiki instrumenti baziraju se na geom.optici i njenim zakonima Okularni i projekcijski instrumenti

Okularni opt. Instrumenti stvaraju

virtualnu sliku vrlo malih ili udaljenih predmeta (mikroskop, teleskop), te Projekcijski opt. poveavaju kut Instrumenti gledanja a time i pomou prividnu veliinu samog promatranog konvergentne lee predmeta tisue puta dobivamo uveani ili umanjenu ali realnu sliku (dijaprojektor, fotoaparat)

Najvaniji optiki instrument - oko

Konvergentna lea Udaljenost lee od mrenice uvijek stalna da bismo otro vidjeli sve predmete mora se mijenjat arina daljina lee Akomodacija = miii oko lee stezanjem i rastezanjem mijenjaju njen oblik i omoguuju da se na mrenici dobije otra i jasna slika Ono je izvorno adaptirano za gledanje dalekih predmeta i ono se vri bez imalo naprezanja dok se za sitnije detalje oko, odnosno oni ivac, poprilino napreu

Povealo (lupa)

Konvergentna lea arine daljine manje od daljine jasnog vida to iznosi 25cm najprostiji optiki instrument s kojim se danas susreemo Lea se postavi uz oko tako da je predmet izmeu arita i tjemena lee Slika koju zatim dobijemo je uspravna, virtualna i poveana

Povealo (lupa)

Mikroskop

Optiki instrument koji poveava do 1000 puta Sastoji se od dvije konvergentne lee = objektiv + okular Objektiv je konvergentna lea male arine daljine (nekoliko cm) predmet je neto dalje od arita (f<a<2f) i objektiv daje uveanu realnu sliku Okular radi kao lupa, poveava stvaranjem virtualne slike poveava kut gledanja f objektiva znatno manja od f okulara ( oba f znatno manja od razmaka c objektiva i okulara) Objektiv daje realnu sliku a okular virtualnu na udaljenosti od otprilike 25cm

Mikroskop

Dalekozori (teleskopi)

Optiki instrument koji poveava vidni kut pod kojim gledamo daleke predmete objektiv + okular Objektiv velikog otvora konvergentni sistem velike arine daljine i daje realnu okrenutu sliku daleka predmeta Okular kratke arine daljine virtualna slika koju promatra oko

Shematski prikaz

Kratka povijest teleskopa

Gr. Tele = daleko, skopein = gledati Pretpostavlja se da je teleskop izumljen u Nizozemskoj davne 1608. godine ak od 3 razliitih ljudi u isto vrijeme Optiari/matematiari Hans Lippershey, Zacharias Jansen i Yamas Matius izmitelji prateleskopa Poveavao je samo 4 do 10 puta pa se teko moe nazvati teleskopom Postao najpopularnija igraka europske aristokracije 1609. Galileo uo za taj izum Mletaka Republika u tome vidjela profit poto su bili vodei trgovci Starog svijeta Upravi Venecije treba novac za isuivanje zemlje i izradu mostova te potiu svojeg vodeeg filozofa da izradi svoj teleskop a oni e ga zauzvrat postaviti u Upravu Toskane

1609. Galileo konstruirao svoju verziju teleskopa kombinira lee razliite veliine i oblika da bi dobio im vee poveanje Kroz mjesec dana konstruirao svoj prvi teleskop Prva namjena mu nije bila u znanstvene ve u komercijalne svrhe Tek kasnije poeo teleskopom promatrat nebo Opisao kratere i planine na Mjesecu 1610. zapazio Jupiterove mjesece Poljuljana teorije geocentrinog sustava Heliocentrini sustav prihvatljiviji sa znanstvene no ne i sa religijske strane

'

Galileo stalno usavruje svoj teleskop za objektiv postavlja konvergentnu leu a okular divergentnu Snop zraka iz daleka predmeta upada na objektiv pod kutom prema osi teleskopa vidni kut pod kojim oko vidi predmet bez teleskopa Pod kutom iz okulara izlaze te zrake i ulaze u oko te je taj kut vidni kut pod kojim oko kroz teleskop vidi predmet
= ' tg ' f ( objektiva ) = tg f ( okulara )

Kasnije je Galileo pomou tog teleskopa u koji je sad ugradio i zrcalo uoio pjege na Suncu i pomou njih odredio koliko Suncu treba za okret oko svoje osi Opazio Mlijenu Stazu kao mnotvo zvijezda

Princip rada teleskopa

Glavni dijelovi teleskopa objektiv i okular Drugi fokus objektiva podudara se s prvim fokusom okulara Okular = povealo kojim gledamo realnu sliku predmeta to ga objektiv stvara (obrnuta, uveana i virtualna) Glavna podjela teleskopa na reflektore i refraktore pri emu je vana razlika: Reflektori su teleskopi koji za objektiv imaju zrcalo, dok refraktori za objektiv imaju leu reflektori se upotrebljavaju kao najvei astronomski dalekozori lake izraditi dobro konkavno sferno zrcalo nego leu tako velikih dimenzija

Svaki teleskop sastoji se od cijevi, objektiva i okulara Svjetlost ulazi na strani objektiva, a izlazi kroz okular, gdje promatra naslanja oko. Teleskop je montiran na postolje, a moe imati i pomoni paralelni mali dalekozor trailac (eng. finder) za lake snalaenje meu mnotvom zvijezda koje vidite u okularu Svjetlost prolazi teleskopom, sabire se objektivom i zatim prolazi okularom Slika zvijezde nastaje u aritu gdje se zrake skupljaju Okular je lea kroz koju promatramo nastalu sliku

Uveanje
Odreeno omjerom arine daljine objektiva i okulara Npr.ako je okular arine daljine 25mm s objektivom ar.daljine 1000mm poveanje od 40 puta Smanjenjem na 10mm okular e poveati uveanje za 100 puta Kvaliteta atmosfere bitna za vidljivost ograniava rezoluciju slike Vidljivost se odreuje prema ljestvici W.H.Pickeringa po kojemu je dobila i ime odreuje se od 1 do 10 Vidljivost najee samo do 7 prema Pickeringovoj ljestvici

Podjela teleskopa prema nainu stvaranja slike

Teleskopi koji imaju leu kao objektiv refraktori kod njih slika nastaje lomom svjetlosti (refrakcijom) na pov. Lee Dijelimo ih na:

A)akromate B)apokromate

Teleskopi koji imaju zrcalni objektiv reflektori slika nastaje odbijanjem, refleksijom na pov. Zrcala Trea vrsta su katadiopteri slini reflektorima skupljaju svjetlost pomou lee i zrcala Najkompaktnija vrsta

A)Akromatski refraktori
Refraktore sa 76 mm neko su koristili astronomi izali iz upotrebe kad su refraktori s veim otvorima postali dostupniji Danas bolje verzije s duom arinom daljinom (oko f/8) pojavljuje se manje lane boje Objektiv pokuava dovesti svjetlost svih boja u uobiajeno arite Nedostatak: pojava obojenih resa na sjajnim zvijezdama i planetima (Vega, Venera, Jupiter,itd.) Lana boja uvelike poprima oblik grimiznog svjetlosnog vijenca oko tijela ili moda uti rub unutar Mjeseeva limba

Akromatski refraktor

B)Apokromatski refraktori

bez sfernih i kromatskih aberacija Teleskopi koji koriste 2,3 ili 4 elementa za prividno potiskivanje svih lanih boja Rade na principu filtera i uklanjaju nepoeljne efekte koji dolaze iz Svemira a smetaju nam pri prouavanju eljenog objekta

Apokromatski refraktor

Newtonov teleskop
Najjednostavnija konstrukcija reflektorskih teleskopa nazvana po izravnoj konstrukciji Isaaca Newtona Svjetlost se reflektira s parabolinog zrcala (glavnog) u bazi teleskopske cijevi gore prema ravnom zrcalu blizu gornjeg kraja gdje se reflektira pod 90 da bi stigla do arine ravnine gdje je smjeten okular Najbolji od svih tipova reflektora arini omjer od f/5 do f/10 arini omjer manji vidno polje ire Nedostatak paraboloide s vrlo kratkim ar. Omjerom je defekt lee to se naziva koma zvijezde blizu ruba vidnog polje izgledaju poput malih kometa

Newtonov refraktor - skica

Katadioptrijski reflektirajui teleskopi

Schmidt-Cassegrainov glavno sferno zrcalo baza teleskopa sporedno zrcalo smjeteno blizu vrha teleskopske cijevi da se svj. reflektira kroz sredinju upljinu Cassegrainovo arite Slika nastaje iz gl. zrcala gdje je okular Na gornji karj cijevi korekcijsko zrcalo (sfernim zrcalom se dobije loa slika) Nedostatak: sporedno zrcalo mora biti veliko to utjee na kvalitetu slike korekcijsko se lako orosi stoga je nuan titnik za rosu koji se obino grije elektrinim grijaima

Schmidt-Cassegrainov teleskop

Maksutov-Cassegrainov teleskop Korekcijsko zrcalo ispred kompaktne optike cijevi Relativno duga arina daljina ograniava njihovo vidno polje Dobar za lunarna i planetarna opaanja Nedostatak: nisu pogodni za promatranje veih otvorenih skupova ili pretraivanja Mlijene Staze

Osnovni parametri potrebni za koritenje teleskopa

Kutno poveanje = razmicanje objekata u vidnom polju teleskopa i prividno uveanje likova; koliko nam se neki predmet ini veim nego kad ga promatramo golim okom Jednako omjeru arinih daljina objektiva i okulara arina daljina teleskopa ovisi o objektivu

Svjetlosna mo = zvijezde se vide sjajnije vea svj. mo od oka Zjenica oka u tami 7mm Dalekozor ili teleskop mnogo vee promjere objektiva Svjetlost skupljena s vee povrine uoavanje slabije sjajnih objekata Vidno polje = najvei kut pod kojima vidimo objekte u okularu; okulari s veim poveavanjem manje vidno polje

Razluivost = teleskop veeg objektiva bolje razluivanje Konana razluivost posljedica ogiba svjetlosti Razluivost ovisi o promjeru pukotine kroz koju svjetlost prolazi (objektiv) i valne duljine svjetlosti

okulari Odabir okulara vaan u odreivanju kvalitete opaene slike Glavna optika svojstva teleskopa Lea/zrcalo stvara sliku neba odreenu arinom daljinom arina daljina dua vea i veliina slike Okular kao stakleno povealo visoke kvalitete i to je arina daljina okulara kraa oko blie pogledu na sliku

Prividna veliina promatranog tijela se poveava a takoer se poveava i uveanje Vidljivo podruje arine ravnine je smanjeno smanjuje se i stvarno vidno polje Najbolji okulari irokog polja daju prividna polja od oko 65do 80 ili ak vie (superiroka polja) Vee uveanje smanjuje prividnu sjajnost pozadine neba i omoguuje gledanje bljeih zvijezda

Najpoznatiji okulari : Plossov okular (akromatske dublete) Vixen-Lanthanumovi okulari (pogodan za promatrae koji nose naoale) 30mm okulari s promjerom bubnja do 50mm (vea pov.slike, vee vidno polje) irokokutni okulari velika prividna vidna polja (65) pokazuju 70% vie neba nego Plossovi iste arine daljine

Najpoznatiji teleskopi
Hubble Projekt nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije Nalazi se u orbiti Zemlje i snima 5 puta kvalitetnije slike od bilo kojeg zemaljskog teleskopa Ime dobio po Edwinu P.Hubble (1889 1953) Lansiran 1990 Stalno nadograivan novim ureajima Glavno zrcalo ima 2,4m u promjeru Krui u orbiti svakih 97 minuta 575km iznad pov. Zemlje 2008. e biti ponovno servisiran nadogradit e mu ureaje Cosmic Origins Spectrograph i Wide Field Camera 3 Do sada je poslao slike preko 30 000 galaksija

Very Large Telescope (VLT) - Skup od 4 povezana teleskopa - Promjeri ogledala 8m - U pustinji Atakama u ileu GALEX - NASA-in istraiva lansiran u travnju 2003. - Koristi UV kamere i razne spektroskopske ureaje u svrhu prouavanja zraenja galaksija, njihov rast te odreivanje starosti galaksija - Jedan od najvanijih NASA-inih projekata uope

Chandra
Opservatorij x-zraka Lansiran 23.srpnja 1999. godine Najsofisticiraniji opservatorij x-zraka do sad U visokoj orbiti 300 puta vioj nego HST na 1/3 udaljenosti Zemlje od Mjeseca - Rad se bazira na 3 glavna razliita spektrometra

Fenomen kontaktnih lea

Davne 1508. Leonardo da Vinci osmislio koncept kontaktnih lea 1823. britanski astronom sir John Herschel napravio dizajn lee praktine za upotrebu 1887.izraena prva kontaktna lea staklo prekriva cijelo oko 1939. izraena plastina kontaktna lea 1971. izraena meka lea 1981. izraena lea za svakodnevnu upotrebu ak i preko noi 1987. izraena fluorosilikonska akrilska lea udobna za svakodnevnu upotrebu Nakon toga nekontrolirani porast tehnologije izrade kontaktnih lea

Hvala na panji!