OPTIČKI INSTUMETI I NJIHOVA PRIMJENA U KRIMINALISTICI

Riječ optika je porijeklom od grčke riječi otpiko što znači ‘’koji se tiče viđenja’’. Od nje
izvedena je međunarodna riječ optika koja označava dio fizike koja proučava svijetlost i njeno
sudjelovanje sa materijalnom sredinom. U oblast optičnih ispitivanja ubrajamo vidljive i
nevidljive dijelove, nevidljive koji graniče sa vidljivim, a nazivaju se infracrvene i ultraljubičaste
zrake.

Kombinacijom optičkih elemenata dobijaju se razne vrste optičkih instrumenata. Kriminalistika,

a posebno kriminalistička tehnika u svom radu kako operativnom tako i laboratorijskom koristi
veoma veliki broj optičkih instrumenata, od najjednostavnijih kao što je lupa, do
najkomplikovanijih, kao što je polarizacioni mikroskop. Između njih se nalazi čitav niz optičkih
instrumenata koji služe za razne svrhe. Pored ovih klasičnih optičkih instrumenata, za dobijanje
velikih uvećanja razvijen je poseban tip mikroskopa tzv. elektronski mikroskop kojim je moguće
postignuti uvećanja reda veličine do 105 puta.

OSNOVNI DIJELOVI OPTIČKIH INSTRUMENATA

Pravolinijsko prostiranje kao i prelamanje svjetlosti iskazuje se kada se na svjetlosnom putu nađu
specifično oblikovana tijela koja mogu da prelome svjetlosne zrake, a to su:

1. Ogledala,

2. Sočiva ,

3. Prizme.
OGLEDALA

Ogledala su staklene, posrebrene ili metalne , dobro uglancane površine. Dijele se na ravna,
udubljena i ispupčena. Osobina ravnih ogledala je da se svjetlosni zrak odbije pod istim uglom
pod kojim do njega dostiže. Isti zakon važi i za udubljena i ispupčena ogledala. Međutim, kod
ovih ogledala postoje i drugi zakoni. Važna osobina je mogućnost dobijanja luka koji se nalazi
ispred ogledala. Jedan od primjera korištenja u kriminalistici jeste da se ogledalo postavi ispod
nosa neke osobe kako bi se provjerilo da li ta osoba diše.

Sl.X. Ogledalo

SOČIVA

Posebno važani elementi optičkih instrumenata su sočiva. Pod optičkim sočivom podrazumijeva
se prozračno tijelo ograničeno dvjema ili više sfernih površina. Ako se sijeku samo dvije
površine dobijaju se prosta sočiva dok presjek više sfernih površina daje složena sočiva.
PRIZME

Staklene prizme u optici imaju dvojaku ulogu:

Prvo služe kao elementi pomoću kojih se vrši razlaganje polihromatske svjetlosti na svoje lične
boje.
Drugo, kombinacijom prizme i ogledala, ili još bolje koristeći mogućnost potpune refleksije
moguće je izvršiti skretanje upadnog svjetlosnog zraka u željenom pravcu.

PROJEKTORI

Prije nego što su konstruisani projektori, bilo je nemoguće da dva ili više vještaka rade na
jednom slučaju. Kao rješenje ovog problema konstruisani su projektori koji projektuju sliku
predmeta bez prethodnog fotografisanja. Pri tome obezbjeđuju i dodatno uvećanje (5 do 100
puta). Slike se projektuju iznutra na ekran projektora od mat stakla, tako da se slika posmatra u
propuštenoj svjetlosti. To omogućuje visok intenzitet slike.

Također su konstruisani i komparativni projektori za projektovanje uvećanih likova

neprovidnih objekata (projektili, čahure, presjeci, ogrebotine…). Za držanje objekata koji se
upoređuju, izrađeni su stočići i specijalni držači koji zajedno omogućuju svestrano podešavanje
objekta prema objektivu. Posjeduje i dva izvora usmjerene svjetlosti čiji se smjer osvjetljavanja
može mijenjati po potrebi.

Sl. X. Projektor