VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

BEOGRAD

SEMINARSKI RAD

Termička obrada čelika

CEMENTACIJA

Mentor: Student:

Prof. Milena Plavšić Mučibabić Mladen

Beograd, jun, 2020.god.

 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

SADRŽAJ

UVOD..............................................................................................................................................2

ČELICI............................................................................................................................................4

PODJELA ČELIKA....................................................................................................................5

ČELICI ZA CEMENTACIJU.........................................................................................................6

CEMENTACIJA..............................................................................................................................7

ZAKLJUČAK................................................................................................................................15

LITERATURA..............................................................................................................................16

1
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

UVOD

Materijali su čvrste materije od kojih je nešto izrađeno ili sastavljeno, kao što su na primjer
razne konstrukcije.

Tehnički materijali su oni materijali od kojih se izrađuju tehnički proizvodi, a posjeduju

kombinaciju povoljnih fizičkih svojstava koja se nazivaju tehnička svojstva.

Materija koja posjeduje određena tehnička svojstva mora ispuniti još dva uslova da postane
tehnički materijal:

 mora se moći prerađivati, odnosno dovesti u željeni oblik ( lijevanjem, obradom

odvajanja čestica, zavarivanjem, kaljenjem, nitriranjem itd.);
 mora biti ekonomična odnosno pristupačna cijenom, jer ako je preskupa teško dolazi u
primjenu.

Postoji nekoliko pristupa sistematizaciji materijala, ali je najčešća i najprirodnija podjela:

 prema sastavu,
 mikrostrukturi i
 načinu dobijanja.

Shodno prethodno navedenoj podijeli, imamo:

 METALI ( imamo podijelu : na bazi željeza- čelici i željezni lijevovi; neželjezni metali i
legure );
 NEMETALI ( polimerni materijali; keramika i staklo);
 KOMPOZITI ( mogu biti s metalnom, polimernom i keramičkom matricom).

Šema podjele materijala prikazana je na slici 1.

2
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

Slika 1. Sistematizacija materijala

Tema koju obrađujem u nastavku rada odnosi se na čelike i cementaciju čelika.

3
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

ČELICI

Termin „čelik“ se tokom vremena znatno mijenjao, međutim može se spomenuti neka
današnja definicija. Čelik je materijal čiji je maseni udio željeza veći od pojedinačnih masenih
udjela ostalih elemenata, pri čemu je sadržaj ugljenika manji od 2 %, te sadrži i druge elemente.
Evropske norme definišu čelik kao željezni materijal pogodan za toplu preradu.

Svojstva čelika u znatnoj mjeri određuje ugljenik kao njegov glavni sastojak. Zbog toga se
čelik može definisati kao željezna legura s najviše 2 % masenog udjela ugljenika i nizom drugih
elemenata (mangan,krom,silicij, itd.).

Čelik je željezna legura koja pored ugljenika sadrži i određene primjese koje mogu biti
korisne ili štetne. Korisne primjese u čeliku su npr. hrom, nikal, molibden itd., dok su štetne
uglavnom fosfor i sumpor.

Pored navedenih elemenata čelik može sadržavati i oligoelemente (bakar, kositar, arsen i dr.),
te plinove (kiseonik, azot, vodonik) koji u pravilu pogoršavaju svojstva konačnog proizvoda.
Višestruka upotreba čelika prvenstveno proizlazi iz njegovih upotrebnih svojstava odnosno
mogućnosti postizanja dobre kombinacije čvrstoće, žilavosti, rastezljivosti, oblikovanja
deformisanjem, toplinskom obradom itd. Osnovna svojstva čelika zavise od hemijskog sastava,
mikrostrukture, te stanja, oblika i dimenzijama gotovog proizvoda.

Zbog ekonomičnog načina proizvodnje (u odnosu na druge metalne materijale) i povoljnih

svojstava čelik može poslužiti za raznovrsnu primjenu. Čelik se kao materijal koristi u svim
granama industrije, saobraćaju, građevinarstvu, poljoprivredi, kao i svim drugim djelatnostima.

4
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

PODJELA ČELIKA

Podjelu čelika u grupe moguće je izvesti na više načina.

To su:

a) prema načinu proizvodnje ( Bessemerov čelik, Thomasov čelik, Elektro čelik, čelik dobijen
sekundarnom metaluruškom obradom itd.) ;

b) prema hemijskom sastavu ( garantovanog ili negarantovanog izgleda, ugljični(nelegirani) ili

legirani; prema vrsti legirnih elemenata razlikujemo: Cr, Ni, Mn, Si, Mo- čelike ili Cr-Ni, Cr-
No, Cr-Mn, Si-Mn čelike);

c) prema mikrostrukturi( feritni, feritno-perlitni, austenitni, bainitni…);

d) prema kvaliteti ( osnovni, kvalitetni, plemeniti);

e) prema namjeni (konstrukcijski, alatni, čelici s posebnim svojstvima).

5
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

Slika 2. Podijela čelika prema namjeni

ČELICI ZA CEMENTACIJU

Ranije smo rekli da je čelik pogodan za toplotnu obradu.

Čelici za cementaciju mogu se podijeliti u tri grupe:

 kvalitetni čelici (npr. C10 i C15),

 nelegirani plemeniti čelici (npr.Ck10 i Ck15),
 legirani plemeniti čelici (npr. 15Cr3, 16MnCr5 itd.).

Glavne karakteristike pojedinih vrsta čelika za cementaciju su sljedeće:

6
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

 Nelegirani čelici – npr. Č.1120 (C10), Č.1121 (C10E), Č.1220 (C15). Kaljivi su samo u
vodi, slabe prokaljivosti; svojstva jezgre su loša pa služe za izradu dijelova manjih
dimenzija i malih udarnih opterećenja malih osovinica i zupčanika, poluga, čaura.
 Cr čelici – npr. Č.4121 (15Cr2). Dobro su zakaljivi i prokaljivi u vodi i ulju; skloni su
pogrubljenju zrna i stvaranju karbida u pougljičenim slojevima; uglavnom se primjenjuju
u automobilskoj industriji za izradu poluosovine, bregaste osovine, manjih zupčanika i
sličnog.
 Mn-Cr čelici – npr. Č.4320 (16MnCr15). Dobro su prokaljivi, pa su pogodni za izradu
proizvoda srednjih dimenzija poput zupčanika, osovina i vretena alatnih strojeva,
klipnjače motora i bregaste osovine.
 Cr-Mn i Mo-Cr čelici – npr. Č.4721 (20CrMo5), Č.7420 (20MoCr4). Zbog hroma i
molibdena imaju vrlo dobru prokaljivost, dok molibden stvara karbide otporne na
trošenje i različit raspored po presjeku; uglavnom se koriste za izradu bregaste i
koljenaste osovine, zupčanika mjenjačkih kutija i sličnog.
 Ni-Cr čelici – Č.5420 (14NiCr6), Č.5421 (18NiCr8). Vrlo dobro su prokaljivi, ali su
skloni pojavi zaostalog austenita u rubnim slojevima, pa ih je potrebno gasiti s nižih
temperatura ili duboko hladiti odmah po završenom gašenju; primjenjuju se za izradu
proizvoda najvećih dimenzija poput zupčanika lokomotiva, ali se koriste i za izradu
koljenastih osovina, osovina aviona i sličnog.

CEMENTACIJA

Cementacija je proces termičke obrade kod koga se površina čelika obogaćuje ugljenikom sa
ciljem da se formira površinski sloj koji će nakon kaljenja biti tvrđi od osnovnog materijala.
Tako se dobija površinski sloj čelika koji je otporan na habanje, a pri tom jezgro ostaje žilavo.
Zbog takvih osobina ovaj proces se primjenjuje kod dijelova koji su izloženi dinamičkom i
udarnom opterećenju.

Termička obrada čelika služi za promjenu svojstava čelika i njegovo prilagođavanje. Sastoji
se iz tri faze: zagrijavanja do određene temperature, zadržavanja na izabranoj temperaturi i

7
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

hlađenja. Pri tome, zavisno od temperature i vremena zagrijavanja, mogu nastati fazne promjene
u čeliku ili samo difuzije prisutnih elemenata.

U toplotnoj obradi čelika, postupci pougljičavanja i kaljenja pougljičenog ruba, nazivaju se

cementiranje. Cementiranje se, dakle, sastoji od: pougljičavanja, kaljenja i niskotemperaturnog
popuštanja.

Proces se odvija tako što se prvo radi cementacija, zatim se vrši kaljenje i na kraju popuštanje.
Dubina cementacije najčešće iznosi oko 1 mm, a po potrebi se radi i veća dubina ( dubine
cementacije se kreću u rasponu od 0,5mm do najviše 2mm).

Osnovni cilj cementiranja je postizanje tvrdih površinskih slojeva strojnog dijela otpornih
na trošenje ("visoka tvrdoća"), a da pri tom jezgra strojnog dijela postigne što višu otpornost na
udarna opterećenja ("žilavost").

Za cementiranje su naročito prikladni ugljični i niskolegirani čelici s max. 0,25

%C(ugljenika). Tipični primjeri dijelova mašine koji podliježu postupku cementiranja
jesu:

 bregaste osovine automobila,

 zupčanici (naročito oni manji u zupčaničkom paru).

Slika 3. Presijek cementiranog zuba zubčanika

8
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

Za cementiranje se uzimaju niskougljični čelici, jer bi samim kaljenjem ili

postizali visoku žilavost, ili je barem zadržavali onakvom kakva je bila prije
kaljenja.

Postupak pougljičavanja provodi se u sredstvu koje je u stanju na temperaturi austenitizacije

čelika (900 do 950 °C) predati čeliku ugljenik. Koncentracija ugljenika u površinskom sloju
nakon pougljičavanja obično je 0,7 do 0,8 % ugljenika.

Sredstva za pougljičavanje mogu biti:

 kruta (granulati se sastoje od smjese drvenog ugljena kao nositelja ugljenika, aktivatora
BaCO 3 i veziva),
 tekuća (rastaljene soli kalijeva i natrijeva cijanida KCN odnosno NaCN i odgovarajućih
aktivatora),
 plinovita (plinske atmosfere koje sadrže spojeve ugljenika: CO, CH 4 , itd.) i
 plazmatična (ionizirani plinovi).

Zavisno o trajanju pougljičavanja dobit će se odgovarajuća dubina pougljičavanja i ona će biti

tim veća, što je trajanje pougljičavanja duže. Naime, dubina pougljičavanja je u funkciji
temperature i vremena pougljičavanja.

9
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

Slika 4. Peć za pougljičavanje

Zbog svega navedenog, čelici iz ove grupe se primjenjuju za one dijelove koji moraju
istovremeno biti otporni na trošenje i podnositi dinamička opterećenja. S obzirom da jezgra
sadrži mali postotak ugljenika, tako će i tvrdoća biti niska, a prema površini se s porastom
postotka ugljenika tvrdoća povećava do maksimalno pozitivnih vrijednosti.

Nakon izvedenog pougljičenja proizvod se austenitizira i gasi kako bi došlo do otvrdnuća

površinskih, ugljikom obogaćenih slojeva. Temperatura pougljičavanja je između 900 i

10
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

950 °C što je više od optimalnih

temperatura austenitizacije pri kaljenju. Za koncentracije ugljika u jezgri razlika je
temperatura pougljičavanja i austenitizacije manja od one za rubnu koncentraciju
ugljika. Temperatura austenitizacije pri kaljenju nakon pougljičenja ne može istovremeno biti
optimalna za (visokougljični) rubni sloj i za (niskougljičnu) jezgru jer se koncentracije
ugljika znatno razlikuju.

Slika 5. Dijagram jednog od mugućih načina cementiranja čelika

Pougljičavanje (cementiranje) u užem smislu riječi je termohemijski postupak obogaćivanja

ugljikom rubnih slojeva čelika. U širem smislu riječi cementiranjem se smatra kompleks
postupka pougljičenja i kaljenja te niskog popuštanja (do ~220 °C).

11
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

Slika 6. Postupak cementiranja

Glavni je zahtjev da se
cementiranjem dobiju predmeti tvrde površine i žilave jezgre. Budući da se nakon
postupka cementiranja izvodi kaljenje, te budući da usprkos tom kaljenju jezgra
mora ostati žilava, to će logično u obzir za cementiranje doći samo niskougljični
čelici, nesposobni da u jezgri stvore gašenjem krhki martenzit (tzv. visokougljični
igličasti martenzit).

Posle cementacije dijelovi, idući od površine ka jezgru, imaju nehomogeni sastav, strukturu i
svojstva. Površinski slojevi imaju perlitno cementitnu strukturu, dok je jezgro feritne strukture.
Termičkom obradom cementiranih delova može se smanjiti veličina metalnih zrna, koja se u
procesu cementacije zbog visokih temperatura i dužine zagrijevanja znatno povećavaju; postiže
se visoka tvrdoća površinskog sloja i dobra mehanička svojstva jezgra; uklanja se cementima
mreža u površinskom sloju koja se može pojaviti zbog veće količine ugljenika. Proces termičke
obrade posle cementacije bira se u zavisnosti od hemijskog sastava i odnosa između tvrdoće
površinskog sloja i žilavosti jezgra

Zavisno od sredine u kojoj se odvija cementacija razlikujemo:

12
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

 cementaciju u čvrstoj sredini ( cementacija u čvrstom sredstvu se izvodi u praškastoj

smjesi čije glavne sastojke čine drveni ugalj i viterit (BaCO 3 ). Radni dijelovi se
najprije stavljaju u čelični (zavaren) sanduk koji se zasipa ovom smjesom, zatim se
stavlja poklopac I premazuje glinom, i najzad sanduk unosi u peć temperature oko
950ºC, u kojoj se termička obrada čelika (TO) 195 drži približno 6h. Ugljenik iz drvenog
uglja ne prelazi direktno u čelik već posredstvom CO i CO 2. Cementacija u čvrstom
sredstvu ne zahjteva velike investicije, jer se može izvesti u bilo kojoj peći, ali su
vremena duža i rad otežaniji, tako da je pogodna samo za cementaciju jednostavnih
komada. Oni se slažu u sanduk naizmenično sa ćumurom, granulacije 3-10 mm, ubacuju
u peć zagrejanu do 950ºC, drže u njoj oko 6h; posle toga sanduk se vadi i hladi do
450ºC. Na ovoj temperaturi sanduk se otvara, dijelovi izbacuju i hlade do sobne
temperature. Posle toga, dijelovi se kale I nisko otpuštaju),
 tečnoj (cementacija u tečnosti se izvodi u cijanidnim kupatilima od vatrostalnog
materijala (obloge od grafitnih ploča) pri temperaturi 840 do 930 0C. Ovaj postupak treba
razlikovati od cijaniziranja, kada je u kupatilu više cijanida i kada površinski slojevi
imaju viši sadržaj azota, a niži sadržaj ugljenika. Kupatilo se može zagrijavati spolja
gasom ili direktno strujom koja protiče izmedju uronjenih elektroda) i
 gasovitoj sredini (cementacija u gasu u odnosu na cementaciju u čvrstom stanju (prašku)
ima neke prednosti:
a) cena je niža,
b) jače prodire ugljenik u dubinske slojeve,
c) vremena su kraća, pošto je zagrevanje brže nego zagrevanje u cementacionom sanduku i
d) površina je čista bez zapečene cementacione mase.

U industrijskim pogonima cementacija u gasu izvodi se u (jamskim) šaht- pećima, koje se

nazivaju monokarb. Za stvaranje gasne atmosfere, u tim pećima koje imaju hermetičnu komoru
gde se ubacuju dijelovi za cementaciju, upotrebljavaju se nisko isparljive tečnosti. Ta tzv.
cementaciona tečnost je smesa terpentina 1 i alkohola (ili petroleja) trgovačke oznake "Teral". U
peći, zagrijanoj do oko 950ºC, ova tečnost prelazi u gas koji sadrži približno: 27% CO, 65% H
2 , 2% CH 4 , 5% N 2 i tragove viših ugljovodonika..

13
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

Na kraju, za sve postupke cementacije treba još jednom navesti osnovne parametre:
temperaturu zagrijavanja, vrijeme držanja i debljinu cementiranog sloja.

U intervalu temperatura 800-8500C proces je spor pa su zato najpogodnije temperature oko 900
0
C. Pri temperaturama iznad 900 0C mogu se cementirati sitnozrni čelici sa dodatkom titana kod
kojh ne ogrubljava austenitno zrno ni pri dugom zadržavanju. Vrijeme držanja na odabranoj
temperaturi odredjuje se prema traženoj debljini cementiranog sloja.

Pri cementaciji u čvrstom sredstvu dobija se maksimalna debljina sloja od ~ 1.5 mm, a za dublje
slojeve već su vremena prilično duga pa je povoljnija cementacija u gasu, odnosno u tečnosti.

14
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

ZAKLJUČAK

Nelegirani željezni metali dijele se na ugljične čelike s < 2% ugljika i na željezne lijevove s ˃
2 % ugljika. Radi poboljšanja svojstava ugljičnog čelika i željeznih lijevova provodi se legiranje
s kromom, niklom, manganom, molibdenom, silicijem, aluminijem itd.

Čelici su dominantan metalni konstrukcijski materijal današnjice. Zbog ekonomičnog načina

proizvodnje (u odnosu na druge metalne materijale) i povoljnih svojstava čelik može poslužiti za
raznovrsnu primjenu. Osnova za višestruku upotrebu čelika leži u mogućnosti djelovanja na
njegova svojstva legiranjem, toplinskom obradom i sl. čime se postižu dobra kombinacija
čvrstoće, žilavosti, rastezljivosti, oblikovnosti, spojivosti te korozijske otpornosti. Čelik se kao
materijal koristi u svim granama industrije, prometu, građevinarstvu, poljoprivredi kao i svim
drugim djelatnostima.

Čelik je metal koji se najviše reciklira s globalnim postotkom recikliranja preko 60 % čime se
postiže znatna ušteda energije, smanjenje potrošnje hemikalija i vode pri proizvodnji, smanjenje
emisija CO2, smanjenje količine otpada i očuvanje okoline.

15
 Termička obrada čelika-Cementacija 2020

LITERATURA

1. Đorđević, V., Mašinski materijali – prvo deo, izdanje Mašinskog fakulkteta Univerziteta

u Beogradu, 1999.god.
2. http://afrodita.rcub.bg.ac.rs/~rzoran
3. Šuman, H., Metalografija, Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu,
1989.god.
4. Jovanović, M., Adamović, D., Lazić, V., Ratković, N., Mašinski materijali, Mašinski
fakultet Univerziteta u Kragujevcu, 2003.god.
5. https://zir.nsk.hr/islandora/object/vuka%3A1487/datastream/PDF/view

16