Druga industrijska

revolucija

Uvod
Ljudska radoznalost i elja za znanjem dovest

e u drugoj polovici 19. stoljea i na poetku

20. stoljea do novih spoznaja o znanosti i
brojnih tehnikih otkria. Nastupilo je doba
velikih promjena u gospodarstvu - Druga
industrijska revolucija

Devetnaesto stoljee doba pare i elika

Posebne znaajne promjene prije Druge

industrijske revolucije dogodile su se u

metalurgiji
Polovicom 19.st. Britanski inenjer Henry

Bessemer pronaao je novu metodu usavravanja

elika, ime je proizvodnja ubrzana i poboljana
Nijemci Wilhelm i Friedrich Siemens konstruirali

su pe, izvorno namjenjenu proizvodnji stakla, u

kojoj je koritena toplina ispunih plinova

Proizvodnja elika u Siemens-Martinovim

peima oznaila je pravu prekretnicu.

Tim je izumom omoguena ira primjena

elika, kako u izgradnji strojeva tako i u

graevinarstvu. Svijet je uao u doba Druge
industrijske revolucije

Ostali tehniki pronalasci i njihova

primjena
Tramvaj s konjskom zapregom, koji se pojavio

jo 1850. u New Yorku, zamijenjen je postupno

elektrinim tramvajem
Prugom Baltimore - Ohio u SAD-u krenula je

1895. godine prva elektrina lokomotiva.

Na poetku 20. stoljea Amerikanac Henry

Ford zapoeo je serijsku proizvodnju

automobila na tekuoj vrpci.

Njemaki inenjer Nicolaus August Otto

konstruirao je 1877. godine motor s

unutarnjim sagorijevanjem
Carl Benz i Gottlieb Daimler izradili su
1885. prve moderne automobile s benzinskim
motorom.
Nijemac Rudolf Diesel izumio je 1896.
godine motor koji pokree nafta

Jo 1861. godine Nijemac Johann Philipp Reis

nainio je prvi telefon, a prvi upotrebljivi telefon

konstruirao je 1876. ameriki fiziar Alexander
Graham

Nafta i elektrina energija - Nove

pogonske sile
Oko 1860. konstruiran je prvi dinamo stroj. To

je ureaj koji mehaniku energiju pretvara u

elektrinu
Thomas Alva Edison je 1879. izradio arulju, a
patentirao je i preko 200 razliitih elektrinih
strojeva poput gramofona

Teslin pronalazak viefaznih struja i

transformatora koji stvaraju struju visokog napona

omoguio je jeftino prenoenje elektrine energije
na velike udaljenosti i njezinu masovnu primjenu.

Ostali znaajni izumitelji : Benjamin Franklin,

Alessandro Volta, Michael Faraday i Ernst

Werner Siemens
Na prijelazu stoljea elektrina energija

nalazila je na sve iru primjenu. Otkriveni su

naini njezina prenoenja na veu udaljenost,
a zapoela je i gradnja hidroelektrana.

Razvitak znanosti
Industriska revolucija ne bi bila mogua bez

brojnih tehnikih izuma ,a oni su pak bili

rezultat napretka u prirodnim znanostima.
Njihov su temelj bila otkria na polju kemije i
fizike.

Ruski kemiarDmitrij Ivanovi

Mendeljejevsistematizirao je1869. kemijske

elemente prema atomskoj masii sastavio
poznatiPeriodni sustav elemenata.

Marie Sklodowska-Curiei njezin muPierre

Curieotkrili su dva elementa koji imaju sposobnost

zraenja:radijipolonij.
Kasnije su znanstvenici otkrili kako postoji jo

takvih elemenata.
Tim je otkriima zapoeo razvoj novih znanstvenih

disciplina:atomske kemijeiatomske fizike.

Uinjen je prvi korak k atomskom dobu.
Brani par Curie dobio je dvijeNobelove nagrade:

jednu izkemijei jednu izfizike.

Veliki je napredak uinjen i u medicini.

Njemaki lijenikRobert Kochotkrio je

pomoumikroskopa1882. uzronikatuberkuloze, a1884.

uzronikakolere. Obje su bolesti u to vrijeme bile neizljeive.
Francuski biolog i kemiarLouis Pasteur, poznat je po nizu

znanstvenih otkria u podrujumedicineFormulirao je

metodu sprijeavanja kvarenja razliitih prehrambenih
proizvoda koja je po njemu nazvana pasterizacija. Osnovao
je institut u Parizu koji je postao sredite znanstvenih
istraivanja u podruju nove discipline -bakteriologije.
U to su doba otkriveni i uzronicisuice(tuberkuloze)

itifusa,a pronaeni su i prvivitamini.

Louisse Pasteur

Za razvitak biologije i znanosti openito

izuzetno je vana teorija evolucije Charlesa

R. Darwina.
On je na temelju iskustva i zbirke ivih i

izumrlih organizama sakupljenie tijekom

petogodinjeg putovanja formulirao teoriju
po kojoj ivotinjske i biljne vrste nastaju
prirodnom selekcijom ,a sva su iva bia
rezultat evolucije od jednostavnijih oblika
ivota prema kompliciranijima.

Charles R. Darwin

Njemaki fiziarAlbert Einsteinpostavio

je1905. poznatuteoriju relativnosti.

vedskikemiarAlfred Nobel1867. godizumio

jedinamit.
Razoaran time to se njegov pronalazak

poeo koristiti za ratna razaranja, Nobel je

1895. god. svoju imovinu oporuno ostavio u
fond iz kojega se svake godine dijeli pet
nagrada za najznaajnija postignua i
doprinose ufizici,
kemiji,medicini,knjievnostiiborbi za mir u
svijetu

Nobelove nagradedijele se od1901. godine .

Velik napredak postignut je i na polju

drutvenih znanosti.
Najistaknutiji su autori Emile Durkheim i
Max Weber koji su dali snaan razvoj novoj
znanosti sociologiji.

Emile Durkheim

Max Weber