KAPITALISTIČKO

DRUŠTVO
I i II industrijska revolucija
 I industrijska revolucija
• U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna
se proizvodnja počela zamjenjivati
parnim strojevima. Time je počeo
razvoj koji je od kraja 18. do sredine
19. stoljeća temeljito izmjenio ranije
političke, gospodarske i društvene
sustave u većem dijelu svijeta. Počela
je Prva industrijska revolucija.
 Otkriće parnog stroja i njegovo
značenje
• U 18. stoljeću je najveću manufakturnu
proizvodnju imala Engleska. U njoj se povećavala
potreba za tkaninama pa su proizvođači tkanina,
radi povećavanja i ubrzavanja proizvodnje,
primjenjivali izume u poduzećima.
• U Engleskoj su proizvođači sve više ulagali
novac u stvaranje novih izuma. Najpoznatiji je bio
izum parnog stroja. Njega je 1764. godine
usavršio Škot James Watt. Pronalazak parnog
stroja izazvao je veliki preokret u proizvodnji,
odnosno revoluciju u prerađivačkim djelatnostima
ili industriji. Manufakturna proizvodnja
zamijenjena je tvorničkim radom. Promjene
izazvane primjenom parnog stroja nazivaju se
prvom industrijskom revolucijom.
 PARNA MAŠINA
• Idući veliki skok u razvoju je bilo
uvođenje mašina koje je
konstruisao Džejms Vat (James
Watt). Pažljivim posmatranjem i
analiziranjem Njukomenove
mašine, Vat je uspio da poveća
stepen iskoristivosti 4 puta,
dodajući kondenzator pare,
efikasniji bojler sa toplotnom
izolacijom i drugo. Kondenzator
je omogućavao da se vruća para
pomiješana s vodom ponovo
doda u cilindar, pa su gubici
energije drastično smanjeni. Ipak
i Vatova mašina je koristila nizak
pritisak i kondenzaciju pare da
stvori vakuum za rad. Vat je bio
izričito protiv mašina s visokim
pritiskom, smatrajući ih opasnima
(zbog čestih eksplozija kotlova
koji nisu imali sigurnosne ventile).
JAME
S WA TT
 Primjena parnog stroja
• Novi parni strojevi su vrlo brzo pronašli primjenu u
tvornicama, rudnicima i prometu. Strojevi koji su
'koristili vodenu paru kao pogonsko sredstvo morali
su biti od čvrstog materijala - željeza. Zbog toga se
naglo povećala potražnja za željeznom rudom i
ugljem.
• Robert Fulton -1807. sagradio prvi parobrod koji je
sa strane imao kotače s lopatama, a zvao se
Clermont
George Stephenson-1814 je. konstruirao je prvu
parnu lokomotivu. Zvala se Rocket
• Već 1825. u Engleskoj sagrađena je prva
željeznička pruga u svijetu. Povezivala je gradove
Stockton i Darlington. Prva željeznička pruga na
hrvatskom prostoru sagrađena je u Međimurju 1860.
godine.
 Ostali važniji izumi i djela
• U doba prve industrijske revolucije pojavili su se mnogi važni
izumi koji se i danas koriste.
• Benjamin Franklin 1752. izumio munjovod, djelotvornu zaštitu
objekata od udara groma.
• Sir Humphry Davy 1815.izumio Davyevu svjetiljku koju su
koristili rudari. Time je znatno smanjen broj nesreća u
rudnicima.
• Louis Braille 1829.izumio pismo za slijepce, poznatije kao
Brailleovo pismo: slova brojevi i drugi znakovi na papiru
označavaju se posebnim rasporedom ispupčenih točkica.
• Samuel Morse 1837.izumio telegraf i posebnu abecedu
nazvanu Morseova abeceda koja se sastojala od dugih i kratkih
signala za prenošenje poruka na velike udaljenosti.
Louis Daguerre 1839.izumio fotografski aparat.
Charles Goodyear otkrio je vulkanizaciju, tj. način za dobivanje
gume iz kaučuka.
• Sljedeće godine zalijepljena je na pismo prva poštanska marka
na svijetu. Ideju je dao Lovrenc Košir, a proveo ju je Rowland
Hill. 1854.godine pojavio se prvi bicikl s pedalama.
 Građansko društvo
• Tijekom druge polovice 18. i prve polovice 19.
stoljeća odvijao se postupni prijelaz iz starog
feudalnog u moderno građansko društvo.
• Na oblikovanje građanskog društva naročito je
utjecala primjena parnog stroja u industriji,
rudarstvu i prometu. Došlo je do povećanja broja
tvornica.
• U većini zapadnih europskih zemalja, osim
Nizozemske i Engleske, građanstvo se do 19.
stoljeća razvijalo unutar feudalnog sustava, ali
nije sudjelovalo u upravljanju državom.
• Građansko društvo razvilo se i u SAD-u, gdje je
sudjelovalo u političkom životu jer u Sjevernoj
Americi nije bilo feudalaca.
 PARNA LOKOMOTIVA
• Prve parne mašine su bile
veoma neefikasne, male jačine
i brzo su se kvarile
1815. Džordž Stivenson,
oduševljen prvim
lokomotivama, napravio
lokomotivu sa pogonom koji nam
je poznat danas. 1825. napravio je
prvu parnu lokomotivu za javni
saobraćaj, a 1825. napravi
legendarnu Raketu (The Rocket).
Raketa je bila pobjednička
lokomotiva na tenderima i
lokomotive Džordža Stivensona su
se proslavile u svijetu. Lokomotive
po njegovoj licenci radile su se u
SAD i Evropi.
“ROCKET” 1825
 PAROBROD
• Amerikanac Robert
Fulton 1807. sagradio
je prvi parobrod koji je
sa strane imao kotače
s lopatama, zvao se
Clermont.
Parobrod je brod
pogonjen uz pomoć
vodene pare.
 II Industrijska revolucija
• Ljudska radoznalost i želja za znanjem
dovest će u drugoj polovici 19. stoljeća i
na početku 20. stoljeća do novih spoznaja
o znanosti i brojnih tehničkih otkrića.
Nastupilo je doba velikih promjena u
gospodarstvu - Druga industrijska
revolucija. Druga industrijska revolucija
još je više promijenila svakodnevnicu, a
pojavili su se mnogobrojni novi sportovi.
 ELEKTROMOTOR
• Nikola Tesla 1887.-konstruisao je elektromotor. Radio je
na principu obrtnog elektromagnetnog polja.
• Motor je imao dva glavna dijela: stator i rotor.
• Kada se struja propusti kroz kalemov stator nastaje
obrtno magnetno polje. To magnetno polje indukuje struju
u provodnicima rotora i tada se rotor ponaša kao
elektomagnet.
• Prateći rotaciono magnetno polje, rotor se kreće kružno
sa nešto manjim brojem obrtaja. Taj manji broj obrtaja
nastaje zbog toga što postoji trenje njegove osovine.
• Teslin elektromotor je izuzetno jednostavan i u tome je
njegovo savršenstvo. Rotor mu se priključuje na posebnu
struju pa nema kolektora i četkice. Njegov rotor (kotva)
stavlja se sam u pokret. Pored jednostavnosti radi gotovo
bešumno. Ima još jednu izuzetnu osobinu, a to je stepen
korisnog dejstva od 95 posto. To je do sada najbolja
mašina koja pretvara električnu energiju u mehaničku.
ELEKTROMOT
OR

Nikola Tesla
 TEHNIČKI PRONALASCI I NJIHOVA
PRIMJENA
• Sir Henry Bessemer 1856. godine pronašao je postupak
za proizvodnju čelika iz rastaljenog sirovog željeza. Taj je
pronalazak potaknuo razvoj teške industrije.
• Nikolaus August Otto konstruirao je 1877. godine motor s
unutarnjim sagorijevanjem.
• Carl Benz i Gottlieb Daimler izradili su 1885. prve
moderne automobile s benzinskim motorom.
• Rudolf Diesel izumio je 1896. godine motor koji pokreće
nafta.
• Na početku 20. stoljeća Amerikanac Henry Ford započeo
je serijsku proizvodnju automobila na tekućoj vrpci. Ti su
izumi silno unaprijedili promet.
• Johann Philipp Reis 1861. godine izumio je prvi telefon.
• Alexander Graham Bell je1876. godine konstruirao prvi
upotrebljivi telefon.
Johann Philipp Reis-TELEFON
 RAZVOJ MEDICINE
• U doba druge industrijske revolucije znanost je doživjela
veliki napredak.

•Robert Koch otkrio je pomoću mikroskopa 1882.

uzročnika tuberkuloze, a 1884. uzročnika kolere.
Obje su bolesti u to vrijeme bile neizlječive.
•Louis Pasteur, poznat po nizu znanstvenih otkrića u
području medicine i farmacije.
• Najvažnija su njegova istraživanja o uzrocima bjesnoće
i kolere i pronalazak cjepiva koja uspješno liječi te
bolesti.
• Cjepivo protiv bjesnoće otkrio je 1885. i time spasio
milijune ljudi od sigurne smrti.
ROBERT KOCH LOUIS PASTEUR
•Wilhelm Conrad Röntgen otkrio je 1895. zrake
pomoću kojih se može promatrati unutrašnjost ljudskog
tijela, takozvane X-zrake ili Rentgenske zrake za koje
je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1901.
•Dmitrij Ivanovič Mendeljejev sistematizirao je 1869.
hemijske elemente prema atomskoj masi i sastavio
poznati Periodni sistem elemenata.
• Marie Sklodowska-Curie i njezin muž Pierre Curie
otkrili su dva elementa koji imaju sposobnost zračenja:
radij i polonij. Bračni par Curie dobio je dvije Nobelove
nagrade: jednu iz hemije i jednu iz fizike.
•Albert Einstein postavio je 1905. poznatu teoriju
relativnosti.
•Alfred Nobel 1867 izumio je dinamit.
 ALFRED NOBEL
ALBERT EINSTEIN
 SPORT ( II IND. REVOLUCIJA )
• Krajem 19. , a početkom 20. st. javljaju se mnogobrojni
sportovi.
• Prvobitno se javlja aristokracija,streličarstvo i lov.
• 1563.g. javlja se golf ( kraljica Elizabeta I St. Andrews)
• 1821.g.( London ) javljaju se tzv “krvavi sportovi” kao što
su borba pijetlova i borba pas-medvjed.
• Također 1821.g. javlja se boks, galopske utrke, trčanje,
kriket, bacanje kugle, ragbi.
• 1829.g. javlja se veslanje ( Oxford ).
• 1857.g. javlja se prvi klub “Sheffield FC”.
• U 19.st. javlja se tenis na travi-Wimbledon.
• Javlja se i “građanski sport” vožnja biciklima, Pariz.
 SPORTOVI

Tenis 19.st. Kriket 19. st.

Boks 18. i 19. st. Galopske trke 19.st.