Industrijska revolucija

1. Navedi uzroke industrijske revolucije.

2. Kada i gdje je počela industrijska revolucija i kojim događajem?
3. Nabroj izume industrijske revolucije (Ko?; Kada?; Koje godine?)
4. Posljedice industrijske revolucije.

ODGOVORI
1.Uzroci Prve industrijske revolucije u Engleskoj su sljedeći: poljoprivredna
revolucija, primarna akumulacija kapitala, porast svjetske trgovine, tj. stvaranja
tržišta i izvora sirovina, tehnološka revolucija, mobilnost stanovništva,
demografski rast, kao i rast unutarnje potrošnje.
2. Prva industrijska revolucija je obuhvatila Englesku tijekom 18. stoljeća, te se
potom proširila na ostale zapadne europske države, a također je zahvatila i SAD.
Početak Industrijske revolucije, veže se uz izum parnog stroja, škotskog inženjera
Jamesa Watta 1765. Godine.
3.Najvazniji izumi u industrijskoj revoluciji:
 Leteći čunak (eng. flying shuttle) - John Kay, 1733.
 Mehanički kolovrat (eng. spinning jenny) - James Hargreaves, 1765.
 Parni stroj – James Watt, 1765.
 Prvi parobrod, Clermont - Robert Fulton, 1807.
 Parna lokomotiva - George Stephenson, 1814.
 Telegraf - Samuel Morse, 1837.
 Izum i usavršavanje fotoaparata – Louis Daguerre, 1839.
 Dinamit - Alfred Nobel, 1867.
 Prvi telefon – Aleksander Graham Bell, 1875.
 Prva žarulja - Thomas Edison, 1880.
 Prvi automobil s benzinskim motorom - Karl Benz i W. G. Daimler,
1885.
 Motor na izmjeničnu struju – Nikola Tesla, 1887.
4. Industrijska revolucija je strahovito utjecala na ljudsko društvo. Ponajprije se
javljaju novi slojevi društva - industrijska buržoazija i proletarijat. Industrijska
buržoazija bili su vlasnici tvornica i poduzetnici. Drugi sloj je radništvo ili proletarijat.
Industrijska revolucija je utjecala na masovno stvaranje siromaha u gradovima i na
selu. Obrtnici zatvaraju vlastite obrte i postaju radnici u industriji. Jedna od posljedica
industrijske revolucije je stvaranje modernih nacija. Počinje borba za stvaranje
zajedničkog književnog jezika koji će istovremeno biti i poslovni jezik. Formira se
moderna nacionalna svijest. Još jedna posljedica industrijske revolucije je kriza
hiperprodukcije ili ekonomska kriza. Kapitalistička proizvodnja nije organizirana i
onda se umjesto, na primjer jedne tvornice kozmetike pojavi njih 200. Zbog toga su
cijene niske i padaju i to dovodi do propasti poslodavca i njegova tvornica odlazi u
stečaj ili bankrot. U takvim krizama milijuni ljudi ostaju bez posla i to znači kraj
egzistencije pa izbijaju pobune, nemiri, revolucije… U prvoj polovici 19. stoljeća
krize su se pojavljivale svakih 20-ak godina. U drugoj polovici 19. stoljeća razmak
između kriza je 10-ak godina.