Revolucije u Evropi u XIX

stoljeću

Davud Balić
Građanska epoha
Na početku stoljeća dolazi do promjena u
društvu. Zbog Francuske revolucije dolazi
do promjene vladajućih slojeva. Vlast
preuzimaju građani. Također se javlja
i industrijska revolucija. Grade se
željeznice, probijaju tuneli, grade se
mostovi, prvo kameni, a zatim i željezni. 19.
je stoljeće doba čeličnih
konstrukcija i montažne gradnje.
Zbog velikih promjena u društvu te zbog
industrijske revolucije u gradove se počinju
doseljavati brojni ljudi sa sela pa se gradovi
neprestano šire i javlja se urbanizam. Primjer
toga je Haussmannova pregradnja Pariza u 19.
stoljeću kada je on dao srušiti sve male kućice i
krivudave ulice te dao izgraditi široke bulevare i
avenije s nasadima po strani. Drugi je primjer
.

projekt "Industrijski grad" koji je osmislio

francuski urbanist Toni Garnier. To je trebao biti
grad u kojem bi bili odvojeni industrijski dijelovi,
stambeni dijelovi, dijelovi za rekreaciju
.
.
Revolucija 1848.-1849.
Revolucija 1848. – 1849., poznata kao Proljeće
naroda, naziv je za društvene i nacionalne
pokrete i nemire u više europskih zemalja u
kojima su razne društvene i nacionalne skupine
postavljale zahtjeve za političke, društvene i
gospodarskim promjenama.
 .

Središta revolucije u Europi

Revolucija u Francuskoj
Jedan takav protest je 1848. godine vojska
pokusala da rastjera i tad je izbila revolucija u
Francuskoj. Francuska po drug put postaje
republika. 1848. donesen je Ustav kojim je
uvedeno opce pravo glasa i pravo na rad Za
predsjednika francuske republike je izabran Luj
Bonaparte. 1851. Luj je izvrsio državni udar i
sebe proglasio carem pod imenom Napoleon Ill.
Drugo carstvo je trajalo do 1870.
Revolucija u Francuskoj Nakon Napoleona je
uspostavijenja dinastija Burbona. Zbog pokusaja
da zavede apsolutizam sa visti je zbacen
posljednji kralj Sarl X a na njegovo mjesto dolazi
Filip Orleanski (Julska monarhija). Narod
.

nezadovoljan stanjem u državi cesto demonstrira

i štrajka
Širenje
Ideje revolucije u Francuskoj vrlo su se brzo
proširile u Habsburškoj Monarhiji, pojedinim
njemačim kneževinama, Pruskoj i dijelovima Italije.
Posebice je na širenje revolucija u ovim zemljama
utjecalo izbijanje ustanka u Beču 13. i 14. marta
1848. koje je rezultiralo smjenjivanjem
habsburškoga ministra vanjskih poslova Klemensa
Lothara Metternicha (13. mart 1848.), a nakon
čega je u monarhiji objavljen nov ustav i uvedene
su građanske slobode te ukinuta cenzura.
.
.
Revolucija u Njemačkoj
Odlukom Bečkog kongresa, Njemačka je
ostala razjedinjena na 34 države i 4
slobodna grada.1848. izbija ustanak u
Berlinu i zemljama uz Francusku granicu.
Zahtjevi su : ujedinjenje Njemačke i ukidanje
feudalizma. Njemčki vladari će napraviti
ustupke narodu. Donesen je ustav, sazvan
parlament, odobrena sloboda govora,
društvena jednakost.
U Frankfurt je održan svenjemački parlament
i počelo se raspravljati o ujedninjenju. Pitanje
je samo bilo da li sa Habsburgovcima ili bez
njih.Odlučeno je da se ujedine bez
Habsburgovaca i da na čelo tog saveza
postave Prusku. Pruski kralj je odbio prijesto
ali je pomagao ujedinjenje.
.

Revolucionari u Berlinu
 Revolucija u Italiji

Italija je 1848. bila razjedinjena država.

Ujedinjenje je propagirala Mlada Italija sa
Đuzepeom Macinijem i Đuzepeom Garibaldijem
na čelu. Revolucija je počela 1848. ali zbog
nejedinstva nije uspjela i 1849. su je
Habsburgovci ugušili.
 Pet dana Milana je bio
.
jedan od važnih događaja
iz perioda revolucija
između 1848. i 1849.
godine. 18. marta 1848.,
buna se digla u Milanu,
koja je poslije pet dana
borbe isterala
feldmaršala Josefa
Radetzkog i njegove
austrijske trupe iz grada.
Revolucija u zemljama
Habsburske monarhije

Revolucija u Beču je izbila u martu 1848. a

razlozi su: građanstvo je tražilo politička,
prava, radnici poboljšanje položaja, seljaci
ukidanje feudalizma, porobljeni narodi
nacionalnu ravnopravnost.
Car je formirao novu vladu, ukinuo
feudalizam u Austriji i donio Ustav po kojem
su izborno pravo imali samo bogati. Do novih
nereda je došlo u oktobru. Ova pobuna je
ugušena u krvi ( nekoliko hiljada ubijenih) U
Mađarskoj je revolucija ugušena uz pomoć
130 000 vojnika iz Rusije
.

Prosvjedi 15. Marta

1848.
Značaj revolucija
lako su doživjele slom, revolucije po Evropi
su:
-Ukinule feudalizam
-Građanstvo je sve vise u političkom životu
-Ustavna uređenja potiskuju apsolutizam
-Brži politički i privredni razvoj.
PITANJA:
19. st u Evropi je karakterisalo
Kada je započela revolucija
Ko je 1851 izabran za predsjednika
francuske republike
Po čemu je značajna revolucija u evropi
Fala na paznji