BUĐENJE NACIJA U EUROPI – USUSTAVLJIVANJE CJELINE

DVIJE IDEOLOGIJE

1. LIBERALIZAM - sustav ekonomskih i političkih nazora koji izražavaju interese građanstva u borbi protiv
feudalizma (prosvjetiteljske ideje isloboda). Cilj: uspostava republike, građanska sloboda, demokracija,
imovinski i obrazovni cenzus, fiziokratizam – ekonomski liberalizam.

2.KONZERVATIZAM- privrženost očuvanju starih ili uspostavi preživjelih običaja i nazora te protivljenje
napretku i promjenama. Cilj: restauracija monarhija, nepromjenjivost društvene hijerarhije, apsolutizam,
dinastički legitimitet, diktatura.

Glavni ciljevi proljeća naroda:-Ukidanje feudalizma, -Građanska sloboda, -Parlamentarna demakracija.

VRSTE REVOLUCIJA (1848./1849.):

1.Liberalno-demokratska revolucija, 2. Društvena revolucija , 3. Nacionalna revolucija

Zahtjevi revolucija:-ukidanje feudalizma, -rušenje strane vlasti, -ujedinjenje, -ravnopravnost i jednakost.

FRANCUSKA:glad, nezaposlenost i obespravljenost, sukob radništva i građanstva

nižih slojeva🡪prosvjedi

kralj se odrekao vlasti 🡪 republika

Rezultat: Luj Bonaparte 🡪 državni udar (1851.)🡪 car Napoleon III.

NJEMAČKA: rascjepkanost namale države, Općenjemački sabor u Frankfurtu na Majni,

glavni cilj: ujedinjenje, 2 koncepta: 1.oko Pruske i 2.oko Austrije

Rezultat: nema ujedinjenja, ali su ukinuti feudalni odnosi.

ITALIJA: glavni cilj:-edinjenje država i slobođenje od austrijske vlasti kralj Pijemonta i

Garibaldi protiv Austrije 🡪 neuspjeh

Rezultat: nema ujedinjenja, ali su ukinuti feudalni odnosi.

HABSBURŠKA MONARHIJA: zahvatila Beč i Bratislavu, a zatim Budim i Peštu, Mađari traže nacionalna
prava, ali ih drugima ne priznaju, ruska vojska ugušila mađarsku revoluciju.

Rezultat: ukinuto kmetstvo

Hrvatski narodni preporod:

DOPREPORODNO DOBA(1815. – 1835.)

Glavni predstavnici:

Maksimilijan Vrhovac: otvara tiskaru u Zagrebu,poziva na prikupljanje narodne baštine, zalaže se za

sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i uvođenje “ilirskog” jezika

Ljudevit Gaj: “Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja (1830.)

Ivan Derkos: “Genij domovine…” (1831.)

Janko Drašković: “Disertacija” (1832.)

PUNA PREPORODNA FAZA (1835. – 1848.)

Glavni predstavnici:

Ljudevit Gaj: Novine horvatzke s Daniczom

Ivan Kukuljević:“Juran i Sofija”

Stanko Vraz: “Đulabije”

Vatroslav Lisinski: “Ljubav i zloba”

Zahtijevanja naroda

Traži se ujedinjenje Hrvatskih zemalja sa samostalnom vladom i svim obilježljima državnosti, uvođenje
općih građanskih sloboda, imenovanje Jelačića banom, jednakost svih pred zakonom, pretvaranje sabora
u zastupnljičko tijelo, ukidanje kmetstva.

Josip Jelačić (1848./9.)

UNUTARNJA POLITIKA: Banskim pismom ukinuo feudalne odnose u Hrvatskoj (25. IV. 1848.)uveo prijeki
sud kako bi spriječio nerede na selima i zastrašio mađarone (27. IV.), osnovao je Banski vijeće kao
samostalnu hrvatsku vladu, donio izborni zakon (V. mj.) -pravo glasa je ograničio imovinskim i
obrazovnim cenzusom 🡪 prvi zastupnički sabor (5. VI.)

VANJSKA POLITIKA: ukinuo državnopravne veze Hrvatske i Ugarske i razvlastio ugarsku vladu u Hrvatskoj
sa 40 tisuća vojnika prešao Dravu kod Varaždina (11. IX.) bitka kod Pakozda (29. IX.) –neodlučena, ugušio
revoluciju u Beču (X. mj.), nanio Mađarima nekoliko poraza, ušao s vojskom u Budim i Peštu (I.1849.)

PROLJEĆE NARODA

Francuska : ustavna monarhija 🡪jača građanski sloj, financijski skandali islab urod 🡪 jača opozicija (tzv.
banketi) 22. II. 1848. – intervencija vojske 🡪 revolucija

Privremena vlada 🡪Druga Francuska Republika, veći porezi 🡪pobjeda desnice, novi prosvjedi
🡪intervencija vojske

Na vlast dolazi Luj Napoleon Bonaparte (1848.) državni prevrat(1851.)diktator (car Napoleon
III.) 🡪Drugo Carstvo.

Italija

Gospodarska kriza 🡪nemiri na Siciliji,ustavi u Pijemontu,Toscani i Papinskoj državi ustanak protiv

Habsburgovaca u Veneciji 🡪 republika

Pijemont u dva navrata kreće na Austriju 🡪 neuspjesi, rušenje Papinske države🡪Rimska republika
(II. 1849.)

Njemačka

Cilj revolucije: ujedinjenje i šire izborno pravo, 2 koncepta ujedinjenja: Velikonjemačko (Austrija,
Habsburgovci), B) Malonjemačko (Pruska, Hohenzollern)pitanje uređenja: federacija, monarhija ili
republika.

Revolucija u Pruskoj (1848.)🡪 kralj uveo ustav i liberalne zakone, raspustio parlament i zadržao
pravo veta, Svenjemački parlament donio zajednički ustav (1849.) 🡪 pruski kralj odbio🡪 ujedinjenje
nije uspjelo

Habsburška Monarhija

Car nesposoban-stvarna vlast Metternicha i Državnog vijeća, apsolutizam, loše gospodarsko stanje
🡪nemiri u Beču,ukidanje feudalizma i smjena Metternicha-car abdicirao 🡪 zavladao Franjo Josip I.

panslavizam = ujedinjenje svih Slavena (prevlast Rusije)

austroslavizam = suradnja Slavena u sklopu Habsburške Monarhije

Slavenski kongres u Pragu(1848.)-pravo naroda na samoodređenje osuda ugnjetavanja slavenskih

naroda.

Revolucija u Ugarskoj

“Zahtijevanja naroda” ugarskog sabora: ukidanje feudalizma, veće građanske slobode, samostalnost
Ugarske, intervencija Windischgrätza i Jelačića. Proglašenje republike (Lajos Kossuth, 1849.) intervencija
ruske vojske (Sveta Liga) 🡪 slom revolucije

Oktroirani ustav (1849.)

JELAČIĆEVO DOBA

Hrvatska u proljeće 1848. –Zahtijevanja naroda

Narodna stranka u županijskom Saboru (17.III.1848.) 🡪 Želje hrvatskog naroda Zahtijevanja
naroda hrvatskog (25. III. 1848.) 🡪 politički, gospodarski inarodni program u 30 točaka.

Zahtjevi ističu: ujedinjenje hrvatskih zemalja samostalnost unutar Ugarske, uspostavu građanskog
društva (jednakost pred zakonom, sloboda govora, opće pravo glasa… postavljanje Jelačića za bana🡪
otvoren prostor za suradnju Beča i hrvatskog nacionalnog pokreta.

Jelačićeve funkcije: ban Hrvatske i Slavonije, vrhovni vojni zapovjednik u Vojnoj krajini, carski namjesnik u
Rijeci i Dalmaciji.

Jelačićeva djelatnost do rata s Mađarima

raskinuo državnopravne veze s Ugarskom 🡪 oduševljenje naroda i bijes Mađara, od 19. IV. poglavarstva
općina obraćaju se samo njemu, IV. 1848. osnovao Bansko vijeće, ima 5 odsjeka, prva hrvatska narodna
vlada.

Proglas o ukinuću kmetstva (25. 4. 1848.) uveo prijeki sud, novi izborni zakon (V. 1848.)🡪 predstavnici
građanstva

Prvi hrvatski zastupnički sabor (6.1848.) 🡪 potvrdio Jelačićeve, proglase preuređenje države
🡪federacija, politika austroslavizma, povezivanje saSlovenijom i Vojvodinom Serbskom🡪 ne
odgovara ni Austriji ni Mađarima

Neuspješni pregovori s Mađarima🡪Jelačić s vojskom prelazi Dravu (11. 9. 1848.)

Bitka kod Pakozda (11. 1848.) –bez pobjednika-primirje

Jelačić kreće prema Beču 🡪 slom revolucije-Windischgrätz i Jelačić – “zimska vojna” 🡪 niz poraza
Mađara

Ugarska vlada u Debrecinu proglasila svrgavanje Habsburgovaca-intervencija ruske vojske-kraj revolucije

Ustav potvrđen u Hrvatskoj (6. rujna 1849.)-NEOAPSOLUTIZAM

Oktroirani ustav (4. 3. 1849.)

Centralistički ustroj (prevlast Nijemaca)-pravo na vlastiti jezik narodima Monarhije, zemaljski

krunovinski sabori-neravnopravnost naroda (Nijemci -najveća prava)

NOVA TEHNIČKA OTKRIĆA

Konverter – izum koji pretvara željezo u čelik-Henry Bessemer-prekretnica u proizvodnji strojeva

Ubrzana izgradnja željezničkih pruga - parni stroj dao poticaj razvoju gospodarstva

Pierre Matin i Wilhelm Siemens 🡪peć za proizvodnju čelika

Nafta – novi izvor energije

N. A. Otto – motor s unutarnjim izgaranjem

R. Diesel - motor kojeg pokreće nafta

Siemens – dinamo stroj,izgradnja telegrafa

Pacinotti – elektromotor

Edison – žarulja

N. Tesla – motor na izmjeničnu struju i transformator

Razvoj prometa

Zrakom, morem i kanalima

Dvokrilac braće Wright

Zračni baloni (Zeppelini) – prevozili su putnike iz Njemačke u Sjevernu i Južnu Ameriku do kata

Transkontinentalna željeznička pruga (SAD, 1869.)

Transsibirska željeznica (1904.)strofe Hindenburga 1937. g.

Razvoj pomorskog prometa-prokopavanje kanala-Sueski kanal (1869.)-Panamski kanal (1913.)

Antonio Meucci pravi je izumitelj telefona.

Fonograf (Edison) i gramofon (Berliner),kinematograf (braća Lumiere) 🡪 zabava

Ubrzan proces-urbanizacija

Razvoj znanosti

Robert Koch – uzročnik tuberkuloze i kolere

Louis Pasteur – cjepivo protiv bjesnoće, bakteriologija

Behring – serum protiv difterije

W. Röntgen – x-zrake

G. Mendel – temelj genetike

D. Mendeljejev – sustav kemijskih elemenata

Bračni par Curie – radioaktivnost

Bacquerel – radioaktivnost

A. Einstein – teorija relativnosti

Charles Darwin – “O podrijetlu vrsta”

Ludwig Zamenhof – autor esperanta

R. Charles Darwin –teorija evolucije

Durkheim i Weber🡪 razvoj sociologije

Razvoj kapitalizma

18. stoljeće - dominantan društveno-gospodarski sustav u razvijenim zemljama, dominiraju poduzeća u

vlasništvu pojedinca

19. stoljeće - kapitalizam slobodnog tržišta, ekonomski liberalizam koji zagovara pravila slobodne
konkurencije koje reguliraju odnose u gospodarstvu, zakon ponude i potražnje poduzeća u svim granama

70-te 19. stoljeća - imperijalizam, monopolistički kapitalizam, karakteristika: koncentracija

kapitala i osnivanje različitih oblika saveza poduzeća, MONOPOL: koncern, trust i kartel

Kraj 19.stoljeća - partnerska poduzeća i udruge, kapitala (dioničkadruštva), uloga banaka burza biva sve
veća, banke i veliki koncerni izvoze kapital u nerazvijene zemlje, ekonomska i politička ovisnost
nerazvijenih zemalja o razvijenim